Teorija informacije

1.Sta je informacija prema enciklopedskoj definiciji?

-Pema enciklopedskoj definiciji informacija je obavijest koju nam pruzaju mediji

komuniciranja.

2.Sta je informacija prema definicji sa teorijskim ambicijama?

-Prema definiciji sa teorijskim ambicijama, informacija je za jedne, kvalitativni

faktor koji odredjuje poziciju nekog sistema u odnosu na okruzenje.

- za druge, informacija je sazetak slike prostora, njegove organizacije, strukture,

dinamike.

- za trece, informacija je suzavanje neizvjesnostii, a proces informisanja je

komunikacisjki proces koji dovodi do suzavanja neizvjesnosti.

3.Sta je informacija prema sistemskoj teoriji?

-Prema sistemskoj teoriji, informacija je pokazatelj koliko se organizovano

djelovanje razlikuje od kaosa i koliko je svrsidshodno, tj. Sadrzaj onoga sto
razmjenjujemo sa spoljasnjim svijetom dok mu se prilagodjavamo i dok uticemo
na njega svojim prilagodjavanjem.

4.Klasifikacija definicija prema G.Wersigu i G.Belingu?

-G.Wersig i G.Beling su izvrsili klasifikaciju definicija informacije formirajuci

grupe u kojima se diferencija specifika pojavljuje u sljedecim momentima:

-novost

-zajednicki deskrptor za sve nefizicke aspekte interakcije medju ljudima

-znanje

-odraz stvarnosti

-znacenje

-promjena predodzbe

-struktura
5.Definicija prema Hanicu?

-Hasasn Hanic definira dobru informaciju kao sva saznanja koja omogucavaju
prilagodjavanje promjenama okruzenja kao i upravljanje samim okruzenjem.

6.Sta je zajednicko svim definicijama informacije?

-Zajednicko svim definicijama informacije je da informaciju izjednacavaju sa

saznanjem:

-onim sto primalac moze nauciti i spoznati iz poruke, a potom

-onim sto moze na osnovu toga postici.

7.Definicija informacije prema Tomi Djordjevicu?

-Informacija je praksom steceno saznanje, do tada nepoznato u ljudskom

iskustvu, saopsteno jezickim i nejezickim sistemima znacenja, kako bi moglo da
se razmjenjuje medju subjektima komunikativnih cinova kao simbolicki
posredovano iskustvo od znacaja za smjer i efikasnost ljudske prakse.

8.U koja 2 oblika se pojavljuje informacija u zavisnosti od faze procesiranja?

-Informacija se, ovisno od faze procesiranja, pojavljuje u dva oblika,

-kao mentalna struktura, i kao takva moze ostati i kao saznanje per se ( samo za
sebe)

-kao simbolicka struktura (transformirana mentalna predodzba o novom)

9.Definicija informacije prema matematskoj teoriji?

-Prema matematskoj teoriji, informacija je bilo koji podrazaj koji kanalom veze
je dospio do prijemnika i u stanju je da mu se nametne na osnovu
distinktivnosti, dakle da izazove njegov selektivnu reakciju.

10.Konsekvence matematske teorije?

-Ovako definirana informacija ima sljedece konsekvence:

.prosiruje definiens na svaki podrazaj. Nije to samo podrazaj koji emitira ili
izaziva covjek, niti je to samo podrazaj koji je u stanju da percipira covjek
-istice znacaj kvalitativnih svojstava podrazaja. Da bii presao iz zone latentne
informacije u zonu stvarne informacije podrazaj mora imati svojstva koja ce ga
uciniti dinstinktivnim u odnosu na okruzenje i koja ce ga uciniti uocljivom
strukturom.

-egzistenciju informacije podjednako dovodi u vezu sa izvorom i sa

recipijentom koji ce, ovisno od sopstvenih semiotickih kompetencija , reagirati
na podrazaj izvodeci ga tako iz svijeta latentnih informacija.

11.Koji se uslovi moraju ostvariti da bi se govorilo o informaciji?

-U oviru ovakvog shvatanja, o informaciji se moze govoriti ako se i kada se

ispune sljedeci uslovi:

-postoji izvor koji emitira podrazaje

-postoje podrazaji koji su dovoljno snazni da opstanu u kanalu transfera do

odredsta i distinktivni su u odnosu na okruzenje

-postoji primalac koji ce te podrazaje uociti i izdvojiti iz mnostva drugih.

12.Koji su to izvori informacija?

-To su podjednako i ziva bica i predmeti. Sve sto postoji u unierzumu

potencijalno je informacija, u stanju je proizvesti i proizvodi nekakav podrazaj.

13.Sta je podrazaj?

-Podrazaj je nuzna fizicka posljedica egzistencije nekog entiteta u univerzumu.

Postoji neovisno od toga da li ce biti izdvojena kao podrazaji tako prevedena u
svijet informacija ili ce ostati u zoni latentnih informacija i tamo se vremenom
ugasiti.Da bi jedan podrazaj, iz bilo kojeg izvora i bilo koje sadrzine postao
informacijom, nije dovoljno da samo na osnovu svojih fizickih svojstava prezivi
u kanalu komuniciranja, pa i da predje put do primaoca, pa cak i da mu se kao
zasebna forma, kao nesto distinktivno, sto po sebi zaokuplja cula, nametne. On
mora biti prepoznat kao nesto sto je u stannju smanjivati neizvjesnosti zivotnih
situacija u koje sva ziva bica svakodnevno upaadaju, mora podrzati svjesne ili
refleksne izbore izmedju vise mogucnosti kojima je ispunjen proces evolucije
vrsta.

14.Ko su recipijenti?
-Recipijent nacelno moze biti svaki etintet koji posjeduje sposobnost da
senzorima obavi diskriminaciju podrazaja, koji su bitni za njegovo odrzanje,
funkcionisanje i razvoj, iz mnostva prisutnih i konkurentnih.

15.Sanon-Viverov model komuniciranja?

16.Sta je entropija?

- Entropija je gubitak informacije, ugrozavanje informacije, odstupanje od

pravilnosti.

17.Sta su metainformacije?

-Metainformacije su informacije o podrazajima, oodnsono o cjelokupnoj

komunikacijskoj situaciji u kojoj su nastali. Funkcija im je da navedu dekodera
na odgovarajuci kod, kao i na tip strukture koju treba oponasati u degradiranim
dijelovima poruke. One unose red u narusene strukture podrazaja, otlanjaju ili
omogucavaju otklanjanje entropije u njima tako sto reduciraju neizvjesnot
izbora supstituenata.

18.Sta je neizvjesnost?

-Neizvjesnost je ambijent ukupne ljudske egzistencije i njegovog prakticnog

odnosa naspram svijeta empirijskih cinjenica. Mozemo je definirati kao stanje u
kome se nalazi bilo ko, uljucujuci i sistem, pred izazovom prilagodjavanja novoj
situaciji, u kojoj je doslo do narusavanja uobicajenog, predvidljivog, ocekivanog
toka stavri, kada se mora odustati od uobicajene zivotne rutine i opredijeliti
izmedju najmanje dvije mogucnosti podjednake vjerovatnoce.

19.Entropija moze biti na 4 nivoa?

-na tehnickom

-na semantickom

-na bihevioralnom

-na epistemoloskom nivou.

20.Od kojih rijeci se sastoji rijec informacija?

-Latinska slozenica informatio sastavljena je iz rijeci in koja upucuje na
unutrasnjost necega i rijeci formatio koja znaci forma.

21.Cime se mjeri vrijednost informacije?

-Vriednost informacije se mjeri kolicinom neizvjesnosti koju otklanja.

22.Koja je formula za vrijednost informacije?

-Inzinjeri su to izrazili numericki tako sto su uzeli da informacija koja cini

izvjesnijim desavanje jednog od dva podjednako moguca ishoda ima vrijednost
jednog bita.

I=log2N

23.Koja je mjerna jedinica za vrjednost informacije?

-Mjena jedinica je bit.

24.Koja je antropoloska perspektiva informacije?

-U socijalno-antropoloskom ambijentu algoritam se komplikuje. Podrazaj mora

prezivjeti cin svjesne procjene i dodjele smisla za recipijenta , a
diskrimunatornost kao i recepcija sama su nuzni ali ne i dovoljni uslovi za to.
Nuzno ga je situirati u kontekst prethodnih znanja i vec naucenih imena i
pojmova, odrediti mu smisao i pridati odredjeno znacenje, prvo na nivou
informacije per se a potom i na nivou informacije per nos.

25.Sta su znacenje i svijest?

-Znacenje je ishod prisustva svijesti u komunikacijskom toku, a svijestje

distinktivna osobina covjeka. Iz socijalno-antropoloske perspektive zbog toga
informacija i ne postoji ukoliko nema znacenja, bez obzira na snagu i
distinktivnost samog podrazaja.

-Ishod svjesne recepcije je prevodjenje informacija iz statusa latentnih u status

stvarnih. Samo je covjek u stanju da diskriminirane podrazaje, bez obzira da li
dolazili od drugih ljudi i da li su im oni vec dali odredjeno znacenje ili od izvora
neobdarenih svijescu i sposobnoscu oznacavanja, tumaci kao znakove dajuci im
smisao.

26.Koja su dva temeljna svojstva za izvodjenje znacenja?

-To su svojstvo korisnosti i svojstvo vjerovatnoce.

27.Sta je dogadjaj?

-Dogadajaj je slozeno drustveno zbivanje koje ima svoje bitnee aspekte,

subjekte koji nose sve one aktivnosti kondezovane u zbivanju, ucesnike u
dogadjaju, zatim svoj uzrok i posljedice, kao i mnoge cinioce koji se mogu
dovoditi u korelative veze sa samim procesom dogadjaja.

28.Sta ujedinjuje dogadadjaj u sebi kojeg treba obavjestavati?

-Identifikaciju predmeta promjene

-identifikaciju dinamike atributa

-identifikaciju vrijednosti.

29.Formula za klasicni novinarski postupak?

5W+H

30. Koja su relevantna svojstva dogadjaja?

-To su:

-dogadjaj je zbivanje

-ima jasno odredjene subjekte

--ima slozenu strukturu

-pojedini elementi serazlikuju po bitnosti

-prostorno i vremenski je odredjen

-odvija se u okviru odredjenih uzrocno-posljdicnih zakonitosti

-odredjen je drustvenim kontekstom.

31.Sta ima drustveni dogadjaj?

-Drustveni dogadjaj kao svoje bitne karakteristike ima smisao, znacaj i

vrijednost, a o znacaju prirodnih dogadjaja se moze govoritit samo ukoliko uticu
na ljudski zivot i drustvo.
32.Na cemu je zasnovana sposobnost novinara da prepoznaju dogadjaje?

-Sposobnost novinara da iz stvarnih zbivanja pojedine momente izdvaja kao

dogadjaje zasnovana je na;

-prirodnom instrumentariju za percepciju stvarnih procesa

-tehnickim strukturama za registraciju i mjerenje „nevidljivih promjena“

-razlicitim logickim procedurama, metodama i tehnikama posrednog

zakljucivanja

-kompleksu subjektivnih faktora koji se ispoljavaju kao predisponiranost

pojedinca na prihvatanje neko zbivanja kao dogadjaja.

33.Koja su dva kljucna postupka u reprezentaciji i interpretaciji empirijskog

dogadjaja?

-to su:

-postupak gatekeepinga i

-postupak framinga.

34.Koje dvije entropije razlikujemo?

-Razlikujemo spoznajnu od od empirijske entropije.

-Empirijska entropija se javlja kao stanje poremecaja stvarnih procesa.

-Spznajna entropija se javlja kao mentalna dezorijentacija izazvana kognitivnom

disonansom; kada nove empirijske cinjenice ne mozemo objasniti iz perspektive
predtipiziranih slika stvarnosti.

35.Koje su to vrijednosti vijesti?

-To su: znacaj, utjecaj, aktuelnost, blizina, neubicajenost, istaknutost, konflikt i

humor.

36.Kakva je vrijednost znacaj?

-Dogadjaj je znacajniji pa i vrijedniji izvjestavanja ukoliko o njemu ucestvuje vise

ljudi ili ukoliko svojim ishodom utjece, ili bi mogao utjecati na zivote vise ljudi.
Zbog toga se izvjestava o zemljotresima, ratovima, pronalasku lijeka za neku
opaku bolest, itd.

37.Kakva je vriejdnost utjecaj?

-Odnosi se na vec transparentirani ili procijenjeni efekat konkretnog dogadjaja

na publiku konkretnog medija. Dogadjaji koji neposrednije uticu na publiku
konkretnog medija imaju prioritet pri izvjestavanju.

38.Kakva je vrijednost aktuelnost?

-Aktuelnost je narocito znacajna za elektronske medije. U njima ne postoji

tehnoloska prepreka za imedijatnu aktuelnost.

39.-II- blizina?

-Razliciti dogadjaji su u razlicitoj vezi sa konkretnom pblikom. To moze biti:

genericka, geografska i tematska blizina.

-Genericka blizina se manifestira kao emocionalna veza sa temama koje se

odnose na ljudsku vrstu uopce: na porodicu, prijateljstvo, ljunav, brak,...

-Geografska blizina se temelji na prirodnom interesiranju za vijesti iz komsiluka.

-Tematska blizina- price koje se uklapaju u teme dana, koje imaju trenutnu
konjukturu, zaokupljaju konkretnu publiku izazivaju veci interes.

40.-II- neubicajenost?

-Neubicajeni ljudi, mjesta ili stvari, to sto iima se desava i cime se bave i kako
izgledaju, nekonvencionalni, jedinstvei, ponekad i bizarni, privlace paznju
publike.Svojstvo neobicnosti ima ono zbivanje koje se ispoljava ili prezentira
kaqo dio, izraz ili posljedica narusavanja mentalnog modela sveopceg poretka u
stvarnosti, te je radi tooga neocekivanost, ostvarenje manje vjerovatnog.

41.-II- istaknutost?

-Dio objasnjenja ovog fenomena je u podsvjesnoj projekciji obicnih ljudiu zivote

svojih idola. Mediji im to omogucavaju pricama o zivotima istaknutih.Medjutim,
istaknutost znaci razliku, nesto drugacije od uhodane, izvjesne svakodnevnice
vecine: novost po sebi.
42.-II- konflikt?

-Konflikt izazva interesovanje publike narocito kada se neizvjesnosti njegovog

ishoda povezu sa razresenjem njenih neizvjesnosti. Pricu je moguce izgraditi na
jednom od cetiri tipska oblika konflikata glavne licnossti: konflikt sa drugim,
konflikt sa sobom, konflikt sa situacijom i konflikt sa prirodom.

43.-II- humor?

-Smijesne scene ljudima pruzaju olaksanje. Sto su neocekivanije sve su

interesantnije. Ponekad je linija izmedju humora i ismijavanja tako tanka, da
urednici i novinari moraju dobro razmisliti da li ce povrijediti nekoga.