———————————————————————————————————————————————

Honoré de Balzac: Otac Goriot

– vrijeme radnje: 1819. godina - provjeri
– mjesto radnje: Pariz
– vrsta: roman
– tema: očinska ljubav, odnos roditelja i djeteta, novac, ambicije mladoga čovjeka te dileme koje uz njih
dolaze
– ideja: kompleksan prikaz brojnih svevremenih tema kroz prizmu pariškoga života u 19. stoljeću
– kompozicija: četiri poglavlja
– razdoblje: realizam
– elementi razdoblja: realistično prikazivanje odnosa kćeri i oca te života mladoga čovjeka u Parizu
– likovi: Eugene de Rastignac, otac Goriot, gospođa Vauquer, kćeri oca Goriota, Delphine de Nuncigent,
Anastasie de Restaud, Vautrin
———————————————————————————————————————————————
Albert Camus: Stranac
– vrijeme radnje: četrdesete godine 20. stoljeća
– mjesto radnje: Alžir
– vrsta: roman lika
– tema: Mersaultov život, zločin i suđenje; besmislen i apsurdan život, čovjekova otuđenost
– ideja: apsurd života i potpuna otuđenost od okoline
– kompozicija: dva dijela: 1. jednoličan i besmislen život mladog službenika Mersaulta, 2. suđenje i boravak
u zatvoru do osude
– razdoblje: egzistencijalizam
– elementi razdoblja: unutarnji monolog, nema psihološke motivacije, tehnika redukcije, apsurd života
– likovi: Mersault, Thomas Pérez, Marie Cardona, Salamano, Arapi, ...
– ostalo: pripovjedač u 1. licu
———————————————————————————————————————————————
Milutin Cihlar Nehajev: Bijeg
– vrijeme radnje: siječanj 1909. godine, pa nakon toga nekoliko godina
– mjesto radnje: Beč, Zagreb, Rijeka, Senj, ...
– vrsta: psihološki roman, roman lika
– tema: sudbina i život siromašnog hrvatskog intelektualca koji odlazi na školovanje u veliki grad
– ideja: pribjegavanje alkoholu nije rješenje za bijeg od sadašnjosti; probleme ne smijemo potisnuti, nego
suočiti se s njima i rješavati
– kompozicija: 12 poglavlja
– razdoblje: hrvatska moderna (20. stoljeće)
– elementi razdoblja: unutarnji monolog, isprekidan vremenski tijek, retrospekcija, defabularizacija
– likovi: Đuro Andrijašević, stric Tomo, Zora, Vera, Marko, Verina majka Nina, ...
———————————————————————————————————————————————
Fjodor Mihajlovič Dostojevski: Zločin i kazna
– vrijeme radnje: šezdesete godine 19. stoljeća (tijekom devet dana)
– mjesto radnje: Petrograd, na kraju romana Sibir
– vrsta: psihološki i kriminalistički roman
– tema: ubojstvo lihvarice Aljone Ivanove, Raskoljnikovo psihičko stanje poslije toga i njegova zaslužena
kazna
– ideja: ni jedan zločin ne može proći nekažnjeno; ako čovjek nije kažnjen zakonom, kažnjen je savješću
– kompozicija: šest poglavlja + epilog
– razdoblje: granica visokog ruskog realizma i modernizma, psihološki realizam
– elementi razdoblja: detaljno i realno opisivanje ambijenta, ljudskih mana i vrlina – realizam;
subjektivizacija vremena (devet dana opisanih kroz 500 stranica) – modernizam
– likovi: Raskoljnikov, Nikolaj Fomič, Marmeladov, Katarina (Sonjina pomajka), Lizaveta, Aljona Ivanova,
Sonja Marmeladova, alkoholičari, ...
———————————————————————————————————————————————
Franz Kafka: Preobrazba
– vrijeme radnje: suvremeno piščevo doba (20. stoljeće)
– mjesto radnje: kuća obitelji Samsa
– vrsta: pripovijetka
– tema: preobražaj glavnog lika u kukca
– ideja: iskazivanje netolerancije društva prema ikome tko nije uobičajen; alijenacija (otuđenje) glavnog lika
– kompozicija: tri poglavlja
– razdoblje: modernizam, egzistencijalizam
– elementi razdoblja: otuđenost, nerazumijevanje sredine
– likovi: Gregor Samsa, sestra Greta, Gregorovi otac i majka, prokurist
———————————————————————————————————————————————
Ante Kovačić: U registraturi
– vrijeme radnje: 19. stoljeće
– mjesto radnje: Zagorje i Zagreb
– vrsta: odgojni, socijalni, roman lika; poluautobiografski roman
– tema: životni put i tragična sudbina Ivice Kičmanovića (seoski mladić u gradskoj sredini)
– ideja: socijalne i društvene prilike određuju život pojedinca, gradska sredina negativno mijenja ljude
– kompozicija: tri dijela: 1. život Ivice Kičmanovića, 2. odnos Ivice i Laure (od prekida do zaljubljivanja u
Anicu), 3. ljubavni trokuti i završetak
– razdoblje: hrvatski realizam
– elementi razdoblja: socijalno-psihološka karakterizacija likova, detaljiziranost
– likovi: Ivica Kičmanović, Laura, Mecena, Žorž Jurić, Jeluša, Miho, Pero, Nikola Medonić, Justa, Ferkonja,
Jožica Kičmanović (Zgubidan) ...
– ostalo: registratura znači arhiv; izdano 1888. godine u Vijencu (u nastavcima) – cjelovito objavljen 1911.
godine
———————————————————————————————————————————————
Miroslav Krleža: Gospoda Glembajevi
– vrijeme radnje: 1913. godina
– mjesto radnje: rezidencija bankara Ignjata Jacquesa Glembaja
– vrsta: psihološko-socijalni roman
– tema: psihološka drama koja prikazuje propast ugledne obitelji Glembay
– ideja: kroz kronike obitelji Glembay Krleža ponire u čovjekovu intimu, najskrivenije dijelove bića, znanosti
i društveno-političkog života
– kompozicija: tri čina
– razdoblje: hrvatska književnost 1929.-1952.
– elementi razdoblja: klasična dramska struktura, dramska napetost, simbolika, govorna karakterizacija
– likovi: Ignjat Glembaj, Leone, Angelika, župan Fabriczy, barunica Castelli, velečasni Silberbrandt...
———————————————————————————————————————————————
Miroslav Krleža: Povratak Filipa Latinovicza
– vrijeme radnje: između 1920. i 1930. godine (nekoliko mjeseci) (između dva rata)
– mjesto radnje: Kostanjevec, Zagreb, kavana „Kod Krune“ – NE (to je iz „Kiklopa“)
– vrsta: moderni roman (prvi u hrvatskoj književnosti); roman-esej
– tema: povratak slikara Filipa Latinovicza kući u potrazi za istinom, vlastitim identitetom i pripadnošću
– ideja: ljudi su ljudi i sve je ljudsko samo ljudsko
– razdoblje: između dva rata
– elementi razdoblja: pojedinac koji traži „sebe“ u svijetu koji ga okružuje, traganje za identitetom
– likovi: Filip Latinovicz, Ksenija Radajeva Bobočka, Regina (Kazimiera Valenti), Silvije Liepach
Kostanjevečki, Karolina, Kiyriales
———————————————————————————————————————————————
Vjenceslav Novak: Posljednji Stipančići
– vrijeme radnje: zima 1834. godine i dalje
– mjesto radnje: Senj
– vrsta: obiteljski roman, socijalni roman
– tema: propast nekada bogate obitelji Stipančić
– ideja: loš odgoj može obitelj odvesti u propast
– kompozicija: šesnaest poglavlja (uokvirenost – prva i zadnja dva poglavlja povezana temom)
– razdoblje: hrvatski realizam (19. stoljeće)
– elementi razdoblja: socijalno-psihološka karakterizacija likova, detaljiziranost
– likovi: Valpurga, Lucija, Ante, Juraj Stipančić, Alfred Ručić, biskup Vukasović, Martin Tintor...
– ostalo: djelo se smatra najboljim romanom hrvatske književnosti
———————————————————————————————————————————————
Jerome David Salinger: Lovac u žitu
– vrijeme radnje: od subote do ponedjeljka (tri dana uoči Božića)
– mjesto radnje: internat Pencey Prep škole; New York
– vrsta: moderni roman (proza u trapericama)
– tema: dramatična borba tinejdžera protiv smrti i odrastanja, nevinost, odnos između stvarnog života i želje
– ideja: neprilagođenost svijetu, otpor prema kulturnim i društvenim vrijednostima može dovesti do
psihičkog sloma
– kompozicija: 26 poglavlja
– razdoblje: kasni modernizam
– elementi razdoblja: reducirana fabula, nepouzdani pripovjedač, glavni lik okrenut unutrašnjem svijetu,
unutarnji monolog
– likovi: Holden Caulfield, Ackley, Stadlater, Jane Gallagher, Ed Banky, ...
———————————————————————————————————————————————
William Shakespeare: Hamlet
– vrijeme radnje: srednji vijek (oko 1500. godine)
– mjesto radnje: Danska, dvorac Elsinor
– vrsta: drama, tragedija
– tema: Hamletova osveta (pokušava osvetiti očevu smrt); odnos prema životu i smrti
– ideja: sve što je živo u jednom trenutku mora umrijeti
– kompozicija: pet činova
– razdoblje: renesansa
– elementi razdoblja: poznati renesansni humor i bujni jezik u kojima se miješa vulgarni način izražavanja;
ali ta vugarnost je na granici
– likovi: Hamlet, duh oca, Klaudije, Gertruda, Ofelija, Laert, Polonije
– ostalo: „predstava u predstavi“ (Mišolovka)
———————————————————————————————————————————————
Sofoklo: Antigona
– vrijeme radnje: vladavina kralja Kreonta (5. stoljeće prije Krista)
– mjesto radnje: Teba
– vrsta: grčka tragedija
– tema: Antigonina borba za časno pokapanje brata; protivljenje zakonima kralja Kreonta poštujući samo
božje zakone
– ideja: oholog čovjeka će napustiti sreća i sudbina će ga kazniti, a on će shvatiti tek kad bude kasno
– kompozicija: sedam činova
– razdoblje: antičko razdoblje grčke književnosti
– elementi razdoblja: idealni junaci, uzvišen stil, mitološka građa
– likovi: Antigona, Izmena, Kreont, Euridika, Hemon, Tiresija, ...
– ostalo: tragični junak (bori se za pravdu), tragična krivnja (pada na tragičnog junaka), tragični završetak
(cijena koju junak plaća zbog dosljednosti [smrt]), katarza
———————————————————————————————————————————————
Ranko Marinković: Kiklop
– vrijeme radnje: predratno vrijeme (četrdesete godine 20. stoljeća)
– mjesto radnje: predratni Zagreb, kavana Dajdam, ...
– vrsta: moderni roman (elementi filozofskog, psihološkog, egzistencijalističkog, realističkog romana, ...)
– tema: 3 fabularno-tematska plana: 1. društveni (prikaz Zagreba, umjetnici, boemski svijet), 2. psihološki
(Melkior – intelektualac suočen s ratom), 3. egzistencijalistički (rat kao suvremeni kiklop koji proždire
čovjeka)
– ideja: „Mi ne želimo Historije, mi želimo Života, Gospode!“ – život slobodan od ratova, politike i ekstrema
– kompozicija: trinaest nenaslovljenih poglavlja
– razdoblje: druga hrvatska moderna (1952. – 1969.)
– elementi razdoblja: intertekstualnost, simbolika, igra riječi, groteska, tehnika redukcije
– likovi: Melkior Tresić, Ugo, Vivijana, Maestro, Adam (Atma), ...
———————————————————————————————————————————————

Povezanosti među djelima

Antigona („Antigona“) i Hamlet („Hamlet“)
– oba djela su tragedije, imaju tragične junake (Antigona i Hamlet), tragična krivnja (moralno djelovanje,
ljubav i poštovanje prema obitelji) te oba lika tragično završe – borba za pravdu i istinu
Antigona („Antigona“) i Laura („U registraturi“)
– obje su fatalne žene koje čine sve kako bi postigle ono što žele
Antigona („Antigona“) i Sonja Marmeladova („Zločin i kazna“)
– žene vođene visokim moralnim načelima i uzdaju se u vjeru
Antigona („Antigona“) i Gregor Samsa („Preobrazba“)
– odnos oca i sina, žrtva za obitelj
„Antigona“ i „Proces“
– odnos pojedinca i vlasti
Hamlet („Hamlet“) i Otac Goriot („Otac Goriot“)
– Goriot pruža sve svojim kćerima, Hamlet čini sve za svog oca
Hamlet („Hamlet“) i Ivica Kičmanović („U registraturi“)
– glumi ludilo/poludio stvarno
Rodion Raskoljnikov („Zločin i kazna“) i Eugene Rastignac („Otac Goriot“)
– obojica su realistički tip studenta u gradskoj sredini, s tim da se Rastignac razvija i mijenja kroz djelo, a
Rodion ne
Rodion Raskoljnikov („Zločin i kazna“) i Otac Goriot („Otac Goriot)
– obojica su zaokupljeni jednom idejom i ne mijenjaju se; ta ideja je kod Rodiona ubojstvo kojeg stalno
planira, a kod Goriota bezuvjetna ljubav prema kćerima
Rodion Raskoljnikov („Zločin i kazna“) i Hamlet („Hamlet“)
– glavni lik koji je počinio ubojstvo
„U registraturi“, „Posljednji Stipančići“ i „Bijeg“
– sličan glavni motiv – propadanje lika
„Posljednji Stipančići“ i Gregor (Preobrazba)
– očevi pokazuju hladnoću prema Gregoru i Luciji, bili su zatočeni u sobi te je njihovo mišljenje bilo
zanemareno