djelo

knjievnopovijesn
o razdoblje
antika grka
(klasina)
knjievnost
8. st. prije Krista
do 5. st.

vrsta djela

glavni lik/likovi

o djelu problemska pitanja

tragedija - poetika:
tragini junak
tragina krivnja
tragian zavretak
katarza i uzvien
stil

Antigona, Kreont,
Hemon, Izmena,
Euridika, Tiresija

sukob pojedinca i vlasti (Antigona i Kreont); sukob univerzalnih moralnih vrijednosti i ljudskih
zakona;
tema: krenje Kreontova proglasa (Antigona je sahranila brata Polinika)
Antigona (ki Edipova i Jokaste) mitska pria o Edipovu prokletsvu (prokletsvo roda)
Antigona altruizram; graanski neposluh
Kreont samovljan vladar (autokratija)

Marin Dri:
Dundo
Maroje

hrvatska renesansa
16. stoljee
(dubrovaki krug)
hedonizam i
aktivizam, sukob
starost mladost)
fortuna i virlina

komedija karaktera
i komedija intrige

Maro, Maroje,
Laura, Ugo
Tudeak, Popiva,
Pomet, Bokilo,
Petrunjela, Pera

Goethe:
Patnje
mladoga
Werthera

njemaki
predromantizam
kraj 18. st. (1800. 1830.)

Werther, Lotta,
Albert

E. A. Poe:
Crni maak

amerika
knjievnost
romantizam
kraj 18. stoljea
ruski realizam
(visoki realizam)
1830. 1880.

epistolarni roman
(roman u obliku
pisama)
ljubavni i drutveni
roman
pripovijetka

roman - filozofski,
drutveni,
kriminalistiki,
roman ideja

Raskoljnikov,
Sonja
Marmeladova,
Porfirij,
Razumihin, Dunja,
Luin, Svidrigajlov

vrijeme: 1551.
tema: sukob oca i sina zbog sinovljeva rasipnog ivota, sukob gospodara (Maro i Ugo
Tudeak), sukob slugu (Pomet i Popiva)
dramska radnja smjetena u Rim; kompozcija: 5 inova i dva prologa (Dugi Nos i autorov prolog)
likovi gospodara i slugu: Maroje - Bokilo, Maro - Popiva, Pomet Trpeza - Ugo Tudeko, Laura
Petrunjela
lik Pometa - lik reneansnog ovjeka (fortuna, vjetruzor, pacijent, akomodavanje)
opreka ljudi nazbilj(razboriti,mudri, inteligentni, sposobni) i ljudi nahvao pria o Staroj Indija
(utopijska sliica) alrgorijska pria: neirzavna kritika dubrovake oligarhije
vrijeme: 1774.; pisma prijatelju Wilhelmu
tema: nesretna Wertherova ljubav prema Lotti
dovodijelna kompozicija; Werther - romantiarski lik: hipersenzibilan, voli umjetnost, uiva u
prirodi, sukob s okolinom; patetian, sukob ideala i zbilje - romantiarski svjetonazor (kult patnje i
prenaglaena osjeajnost)
tema: ubojstvo i nastojanje da se ubojstvo prikrije (naslanja se na tradiciju gotskih romana
dojam jeze i strave)
simbolika crnog maka - zla pripovjedaeva zla priroda materijalizirana u ivotinji
mistika i fantastika mijeanje iracionalnog i racionalnog
1866. realistika i modernistika obiljeja romana pretea moderne proze
tema: ubojstvo (zloin) u ime vieg cilja
filozofska motivacija - ideja o iznimnom pojedincu (ljudi ui i ljudi Napoleoni)
zloin u ime vieg cilja (Aljona Ivanovna drutveni parazit)
odnos prema kazni: prihvaa kaznu i u epilogu romana kransko uenje o skruenom kajanju i
iskupljenju (Lazarovo uskrsnue povratak u drutvo)
Sonja Marmeladova ideja kranskog milosra (dovodi Raskoljnikova do priznanja)

Sofoklo:
Antigona

F. M.
Dostojevski:
Zloin i kazna

neimenovani
pripovjeda, ena,
crni maak

G. Flaubert:
Gospoa
Bovary

francuski realizam
1830. 1880.

psiholoki i
drutveni roman

Emma Bovary,
Charles (lijenik)
Leone, Rodolphe
(ljuvavnici)
Homais(ljekarnik),
Lehreaux (lihvar)

1857. povreda javnog udorea (velianje preljubnitva)

tema: ivot Eme Bovary (snovi, grijeh i propast) brak sa Charlesom Bovaryjem (nematovit,
isprazan, dobroudan, neambiciozan seoski lijenik)
Homais ljekarnik koji prema naelu tipinosti predstavlja mentalitet provincije i astohlepnost
tragina sudbina u malograanskoj sredini (preljubnitvo i brakolomstvo)
sukob mate i stvarnosti knjiki ideal (itanje romantiarskih romana u samostanu)
bovarizam: ovjekova sklonost da se smatra drukijim nego to jest; simbol enje za neostvarvim

Milutin
Cihlar
Nehajev:
Bijeg

hrvatska moderna
(1892. Antun
Gustav Mato, Mo
savjesti 1914.
Matoeva smrt)

uro Andrijaevi,
Toa, Vera
Hrabarova

1909. podnaslov: Povijest jednog naeg ovjeka

tema: ivot nadarenog, ali pasivnog, depresivnog knjievnika, intelektualca
naslov bijeg od ivota i ivotnih prepreka
uro Andrijaevi tipini bezvoljni intelektualac - antijunak, leskovarac, otueni pojedinac
sklon kontemplaciji i autoanalizi, autodestruktivan i fatalist (sve je zapisano u zvijezdama)
odnos okoline i pojedinca tragian kraj predaje se moru

F. Kafka:
Preobrazba

avangarda prvih
tridesetak godina
20. stoljea

Gregor Samsa,
Greta, majka, otac,
slukinja,
podstanari

1915. tema: preobrazba ovjeka u kukca (alegorija odnos pojedinca i drutva

dehumanizacija i usamljenost ovjeka u modernom drutvu): dvostruko znaenje tjelesna
preobrazba Gregora u kukca i promjena obiteljskih odnosa
trodijelna kompzicija (preobrazba, ranjavanje i smrt)
usamljenost, obitelj kao mikroslika drutva; estetika oka, bizarnosti i paradoksa, nadrealistiki i
ekspresionistiki elementi, egzistencijalistiki - problem ljudskog ivota (svrhe i smisla ljudskog
postojanja)
Gregorova smrt posljednja rtva za obitelj: predaje se smrti kako bi obitelj oslobodio tereta i straha
(izdahne zbog duhovne gladi) obitelj smrt doivljava kao olakanje (rijeili se gamadi)
kraj djela: poetak komunikacije (razgovor lanova obitelji o Gretinoj budunosti i promjeni stana)

Antun
Branko
imi:
Preobraenja

hrvatski
ekspresionizam
(opreka
impresionizmu,
antimimetika)
1914. zbirka
Hrvatska mlada
lirika do 1928.

roman lika i
psiholoko roman
modernost romana
prekidanje
autroskog
pripovijedanja
ulomcima dnevnika
i pismima,
retrospekcijama i
introspekcijama
pripovijetka magijski realizam,
nadrealistike
znaajke
( mijeanje sna i
jave),
ekspresionistike
(atmosfera straha i
tjeskobe
kafkijanska
atmosfera)
Preobraenja zbirka pjesama
slobodnih stihova

1920. naslov ukazuje na preobrazbu vanjskog materijalnog svijeta u svojoj nutrini

odstvaruje materiju
prva zbirka slobodnih stihova - 48 pjesama
tematski krugovi: kozmiki ekspresionizam; umjetnost; zaviaj, intimne teme, smrt i socijalne teme
obiljeja imieve poezije: slobodan stih, krtost izraza, eliptinost, odstupanje od pravopisne
norme, funkcionalno upoljavanje bjeline

A. Camus:
Stranac

moderna
knjievnost
1942. kasni
modernizam (od
40-ih do 70-ih
godina)

filozofski roman
(ideja apsurda)
zbirka eseja Mit o
Sizifu Sizif kao
heroj apsurda
(pobjeda besmisla
prihvaenjem)

Mersault

Miroslav
Krlea:
Gospoda
Glembajevi
(1928.)

hrvatska
knjievnost od
1929. do 1952.

psiholokodrutvena drama

Leone, Ignjat,
barunica Castelli,
Angelika,
Silberbrandt

Miroslav
Krlea:
Povratak
Filipa
Latinovicza
(1932.)

hrvatska
knjievnost od
1929. do 1952.

monolokoasocijativan
roman,
kunst- roman
(roman o
umjetnosti i
umjetniku)
bildungs- roman
(roman o
odrastanju)

Filip, majka Regina

(Kazmiera),
Liepach, Boboka
(Ksenija
Radajeva),
Kyriales, Joa
Podravec

J. D. Salinger:
Lovac u itu

moderna
knjievnost - kasni
modernizam (druga
polovica 20. St.)

roman - proza u
trapericima (jeansproza)

Holden Caulfield

tema: bezlian Mersaultov ivot, ubojstvo, sudski proces i kazna

roman lika solilokvij, provoosobeni pripovjeda, tehnika redukcije, osjetilni podraji
dvodijelna kompozicija, prvi dio zavrava ubojstvom Arapina, drugi dio zapoinje Mersaulotovim
boravkom u zatvoru
ideja: ovjek je stranac u svijetu u kojem ivi
Mersault moderni Sizif prividno beutan, iskren, ravnoduan
odnos prema kazni prihvaa smrt kao izalz iz apsurdnosti
ne prihvaa licemjerstvo i drutvena pravila koja se temelje na lai
1929./1930. ciklus o Glembajevima: Gospoda Glemabjevi, U agoniji, Leda
tema: propast agramerske patricijske bankarske obitelji moralna i financijska
kompozicija tri ina - jedinstvo mjesta, vremena i radnje
1. in: nakon obljetnice firme Glembay,
2. in sukob Ignjata i Leonea i Ignjatova smrt
3. in: bankrot, baruniina smrt)
tema: propast obitelji Glembay
pojam glembajevtine atmosfera lai i nemorala, hipertrofija i degenerativnost, uspinanje u
drutvu nemoralnim djelima - parveni
Leone - povratak, umjetnik, razum-nagon, napetih ivaca berspannt; simbolika enskih likvoa,
naturalistiko: glembajevska i danijelijevska krv, provokativan, ironian, buntovan, sarkastian
bioloka motiviranost (Barboczy legenda)
socijalna podloga drame: sluaj Rupert -Canjeg
1932. prvi hrvatski moderni roman - stilske osobitosti: asocijativnost, defabularizacija; retrospekcija,
unutarnji monolozi, simultanost vremena
analitiko-psiholoki roman
tema: slika dezintegriranog hrvatskog intelektualca pitanje podrijetla (motiv podloge
Europejac i Panonac), pitanje identiteta (zagonetka oca pitanje paternaliteta) i slikarska
impotencija (raspadnuta stvarnost izgubio je boje prevaldava siva)
motiv povratka: fiziki i emocionalno vraanje u djetinjstvo
Filip Latinovicz: slikar fauvist, introvertiran, neurastenik, nihilist
simbolika: Boboka utjelovljenje nagonskog ruilakog fatalna ena, nimfomanka, erotska
inteligencija, enka
Kyriales - Filipov nihilist duhovni dvojnik, Filipov sumnja, negator rasprave o umjetnosti
1951.
tema: dva dana Holdenova lutanja New Yorkom i emocionlno buenje u sanatoriju
primjer jeans-proze: nepuzdani pripovjeda, lik buntovnik, ne prihvaa pravila, odnos prema
tradicionalnim vrijednostima i autoritetima, jezini idiom (mladi pripovjeda, introvertiran, otpor
prema ustaljenim vrijednostima, prevlast argona)
ispovijest u provom licu
simbolika naslova: itno polje svijet mladih, svijet odraslih provalij, Holedan kao lovac, hvata
kraj romana: emocionalno buenje (prostori u romanu)

Antun oljan:
Kratki izlet

druga moderna
1952. - 1969.

model jeans proze,

Ranko
Marinkovi:
Ruke

druga moderna
1952. - 1969.

zbirka novela
naslovni motiv
ruke kao metafora
proturjenosti u
ovjeku

egzistencijalistiki
roman i elementi
pikraskog romana

neimenovani
pripovjeda, Roko,
Petar, Ivan,
Vladimir, dvije
Ofelije

1965. egzistencijalistiki roman; pikarski roman, roman u trapericama

tema: 1. egzistencijalistika: potraga za smislom; ivot kao kruno kretanje
2. izgubljena generacija - pasivnost i besperspektivnost generacije
3. politika alegorija - alegorijska slika puta hrvatskog drutva u socijalizam
narator predstavnik defetistike poslijeratne generacije
kratki izlet metafora za pitanjem smisla
klapa kolektivna svjest osjeaj egzistencijalne sigurnosti i pripadanosti (apatini izeltnici)
osipanje klape smisao je u kretanju, a ne dosezanju cilja
kraj djela: kaziva spoznaje da sam mora osmisliti vlasiti ivot i donijeti egzistencijalnu odluku
1962. zbirka: Samotni ivot moj, Suknja, Prah, Aneo, Kotane zvijezde, Benito Floda von Reltih,
Ruke, Zagrljaj
osnovna stilska obiljeja: intelektualizacija, pitanje ljudskog postojanja i smisla ljudskog ivota,
ironija, intertekstualnost, autoreferncijalnost, grotesknost
Prah: ironijski pristup ljubavi i srei i pretvaranje u zemaljski prah
psiholoka novela (Ana, Tonko Jankin, geometar)
Aneo: odnos ivota i smrt (Albert Knez, Lojz, Frida)
alegorijsko znaenje: nema anela koji uva ivot ljudskih strasti i iluzija
Ruke: jedinstvo suprotnosti u ovjeku (Lijeva i Desna ruka) suprotnost nagonskog, primitivnog i
civliziranog, inteligentnog; groteska: zavrno pljuvanje obraza pranje od odgovornosti)
Zagrljaj: posveta Ivanu Goranu Kovaiu;
odnos izmeu stvarnog ivota i knjievnosti pria o nastajanju umjetnikog djela
alegorinost: novela problematizira pisanje, preko andarovih pria upoznaje se jedna zbilja;
stvarnost u pievom zagrljaju umire andor je realist/zbilja