LIRIKA

KNJIŽEVNI ROD
- riječ lirika – grč. lyra – starogrčki glazbeni žičani instrument

OBILJEŽJA LIRIKE
- subjektivnost, osjećajnost, kratkoća, sažetost, ritmičnost

LIRSKI SUBJEKT - glas koji u lirskoj pjesmi iznosi osjećaje,

raspoloženje ili promišlja o nekom pitanju

LIRSKE VRSTE I OBLICI

- LIRSKA PJESMA temeljna lirska književna vrsta
- postoji kao pisani i kao usmeni tekst
- pjesme ne nastaju samo na standardnom jeziku
- DIJALEKTALNA LIRSKA PJESMA – pjesma koja je napisana
na dijalektu

PODJELA PREMA TEMI

- MISAONA LIRSKA PJESMA – pjesnik iznosi misaono
iskustvo
- SOCIJALNA LIRSKA PJESMA – pjesnik pjeva o siromaštvu,
društvenoj nejednakosti i socijalnoj nepravdi
- LJUBAVNA LIRSKA PJESMA – pjesnik izražava ljubavne
osjećaje
- DOMOLJUBNA LIRSKA PJESMA – pjesnik izražava ljubav
prema domovini
- DUHOVNO-RELIGIOZNA LIRSKA PJESMA – pjesnik izražava
religiozne misli i osjećaje
- PEJZAŽNA LIRSKA PJESMA – pjesnik opisuje krajolik
PODJELA PREMA OBLIKU
SONET (ZVONJELICA) – lirska pjesma od 14 stihova s posebnim
rasporedom rima
- VRSTE SONETA:
• PETRARKIN (TALIJANSKI) SONET – sastoji se od 2 katrena
i 2 tercine s rimom abba abba cdc cdc ili abba abba cde cde
• SHAKESPEAREOV (ELIZABETANSKI) SONET- sastoji se od 3
katrena i 1 distiha s rimom abab cdcd efef gg
SONETNI VIJENAC – sastoji se od petnaest soneta pri čemu
je petnaesti sonet sastavljen od prvih, odnosno posljednjih
stihova ostalih četrnaest
PJESMA U PROZI – kraći prozni tekst s osobinama lirskoga
izraza

PODJELA PREMA TRADICIJI

- HIMNA – pjesma uzvišena i svečana izraza posvećena
nekome ili nečemu koga ili što čovjek smatra vrijednim
najvećega poštovanja i divljenja – A. Mihanović, Horvatska
domovina, 1835.; uglazbio Josip Runjanin 1846.
- ODA – svečana pjesma u čast nekome ili nečemu prema
kome ili čemu osjećamo privrženost ili ljubav
- ELEGIJA - pjesma u kojoj se izražava žaljenje za nečim
nedostižnim ili nepovratno izgubljenim
- EPIGRAM – kratka, duhovita i satirična pjesma sažetog
izraza
- EPITAF – nadgrobni natpis u kojem se na neki način
izražava odnos prema životu i smrti
- DITIRAMB – pjesma u kojoj se zanosno iznose životna
radost i oduševljenje, a nastao je u slavu boga Dioniza u
staroj Grčkoj
 STRUKTURA LIRSKE PJESME

TEMA - ono o čemu se u književnom djelu govori

MOTIV – najmanja tematska jedinica
PJESNIČKA SLIKA - slika koju pjesnik slika riječima
 prema tome kojim ih osjetilom doživljavamo, mogu biti:
vizualna (vid)
auditivna (sluh)
taktilna (dodir)
gustativna (okus)
olfaktivna (njuh)
RITAM - može biti: brz, spor, ujednačen i smiren
- na ritam utječu:
- PREBACIVANJE – u sljedeći stih prenosi se samo jedna riječ
iz prethodnog stiha
- OPKORAČENJE – u sljedeći stih prenosi se dio prethodnog
stiha
RIMA ILI SROK – glasovno podudaranje na kraju stiha
- rima može biti:
parna – aa bb cc
trostruka – aaa bbb
nagomilana – aaaa
unakrsna (ukrštena) – abab
obgrljena – abba
isprekidana – abcb
STROFA - skupina stihova
- strofe razlikujemo po broju stihova:
MONOSTIH (strofa od 1 stiha)
DISTIH ili DVOSTIH (strofa od 2 stiha)
TERCET (strofa od 3 stiha)
 TERCINA (terza rima) (strofa od 3 stiha u kojoj se rimuju
prvi i treći stih)
KATREN (strofa od 4 stiha)
KVINTA ili KVINTIL ili KVINTINA (strofa od 5 stihova)
SESTINA (strofa od 6 stihova)
SEPTIMA (strofa od 7 stihova)
OKTAVA (strofa od 8 stihova)
NONA (strofa od 9 stihova)
DECIMA (strofa od 10 stihova)
STIH – temeljni dio svake pjesme
- stihove razlikujemo po broju slogova -
ŠESTERAC (stih od 6 slogova)
OSMERAC (stih od 8 slogova)
DESETERAC (stih od 10 slogova)
JEDANAESTERAC (stih od 11 slogova)
DVANAESTERAC (stih od 12 slogova)
- stih može biti:
VEZANI – stihovi imaju jednak ili približno jednak broj
slogova i povezani su rimom
SLOBODNI - stihovi nemaju jednak broj slogova ni rimu