POČECI KRŠĆ. ARH.

- početak tetrarhije 295.god. (kraj 3.st.) - tetrarsi se prikazuju bez detalja (anatomija i razlike)
jer je bitna ideja jedinstva
> Prikaz tetrarha: imaju zdepaste/neproporcionalne udove. To nisu portreti to je stilizirana
fizionomija. Bitna je ideja tetrarha (ideja jedinstva) i duhovnosti (velike oči, pogled u nebo)

- promjene u svijetu, nakon 2.st. provale barbara, sve više vojnika ide prema granicama; dogodile

se suše, nedostatak hrane, epidemije, pojava kršćanstva, ekonomski razlozi

- problemi dotiču sve slojeve (čak i elite), okretanje duhovnosti u svim slojevima i religijama (ne
samo kršćanstvo).
- kriza u carstvu - introvertiranost ljudi, važnije im je duhovno (a kršćanstvo nudi to)

javno štovanje - car i rimski bogovi

privatno štovanje - nikog nije briga koga štuješ u svojoj kući
- do razvoja kršćanstva došlo jer sv Pavao širio učenje + regrutirao bogate
- kršćani odbijaju štovati javni kult cara, pa je to problem Rimljanima.

> biskupi- crkvene starješine, nadgledaju zajednicu

> đakoni- pomoćnici biskupa
> katekumeni - vjeruju u kršćanstvo ali još nisu pokršteni; sudjeluju u jednom dijelu okupljanja

- kršćani se sastajali u privatnim kućama jer nisu imali para za gradnju zgrade ili unajmljivanje
javnog prostora - najpoznatiji domus eclesiae u Dura Europos
- kršćani u početku pokapani s poganima ali se polako izdvajaju.
- neki grobovi pod zemljom jer više nema mjesta za pokapanje (npr. Rim) ali nisu sva područja
pogodna za podzemne grobnice.

> kolumbarij - prostorija s nišama u koje idu škrinje i urne s pepelom (kršćani se ne kremiraju
jer vjeruju da će tijelo uskrsnuti)
> katakombe - kršćanske grobnice
> kubikul - prostorija s ukopima
> formae - grobnice u podu
> lokuli - niše veličine ljudskog tijela u kubikulima; zapečaćeni pločama s natpisom
> arcosolia - niše nadsvođene lukom
> areae - groblja na otvorenom
> mensa - ploča za pogrebnu gozbu
> cemeteria subterlata: groblja prekrivena crijepovima; groblja u bazilici; nastaju van grada jer
su tamo groblja
> heroa - grobovi plemenitih i dobrostojećih članova rimskih obitelji, nekad zatvorene
građevine, pravokutne dvorane, longitudinalne; tijekom vremena nestala razlika
između heroa i mauzoleja
- kršćani se ne okupljaju u katakombama zbog uvjeta i nedostatka prostora.

„Ad sanctos“: privilegija da se pokopaš blizu sveca (koji bio najbliža veza s Bogom)
- 50.-150.god.: do 200.god. kršć. arh. nije postojala; državna religija podizala hramove u tradiciji

grčke/rimske arh.
- 150.-200.god.: oko 200.god. dolazi do jakog širenja kršćanstva i crkvene hijerarhije; kršćani
postaju utjecajni
- 313.god. Milanski edikt: kršćanstvo priznato za jednu od religija
- kršćanima sad treba „pravi“ prostor štovanja religije, uzeli prijašnje centralne i
longitudinalne građevine i preuredili u svom stilu.

- mjesto za ukop (grob sa stolnom pločom), mjesto za obred (grobna komora s klupom za
sudionike)
- koristili katakombe (Sicilija, S.Afrika, Napulj, Rim), mrtve pokapali u podu (formae) ili
grobnim nišama (arcosolia).
- na mramornim pločama u zidu bila imena pokojnika; na stropovima i zidovima freske
- početkom 3.st. kršćani preferirali groblja na otvorenom (areae); izmjenjivali se jednostavni
grobovi prekriveni pločom za pogrebnu gozbu (mensa) i slobodnostojeći sarkofag; postoje i
mali mauzoleji (cele) koji kasnije postaju kripte u franc. crkvama.
- na rimskim otvorenim grobljima grade se martiriji i dvorane za gozbe nad katakombama:
trikonhalne, neke imaju fasadu otvorenu velikim lukom/3 arkade ili ispred
kratki brod > martirov grob bio ispod poda ili u prostoriji katakombe; drugi martiriji imali
križni tlocrt i križno-svođen centralni travej

- tetrapylon: 4 lučna zasvođena građevina koja podsjeća na baldahin

- neki martiriji u obliku trikonhosa; svetište zasvođeno, fasada otvorena u vidu velikog
luka ili trolučne arkade
- moguć oblik martirija je grčki križ (grob ispod zemlje pod kružnim svodom)

- prvo se razvila zagrobna arhitektura; kršćani uzeli arhitekturu Rima/pogana jer njihova
zagrobna arhitektura nije religiozna nego privatna stvar; privatne kuće (domus eclesiae)
korištene za službe čak i tokom ranog 4.st.
> tituli- sastajalište kršćana, izgleda kao rimski domus
- nekim biskupima se ne sviđa ta „jednostavnost“ pa traže gradnju podija i običaj klicanja kad
uđu u prostoriju
Slikarstvo katakombi
- rimsko-pompejanski motivi
- većinom 3 boje: žuta, crvena, zelena

Životinje česte u slikarstvu katakombi (označavaju Boga):

delfin – čistoća
probodeni delfin – žrtva/raspeće
paun – raskoš/raj
riba – Isus
ptice – euharistija
vitice – život, blagostanje
jeleni piju s izvora života – duša koja teži Isusu
2 žene – simboli crkava koje su bile židovske a sad su kršćanske
nebeski Jeruzalem + križ + simboli Evanđelista = drugi Kristov dolazak

SZ teme
- Adam i Eva (katakomba sv Petar i Marcelin, 4.st.)
- Danijel i lavovi
- Abraham žrtvuje Izaka
- Abrahamovo gostoprimstvo
- Prelazak preko Crvenog mora
- Priča o Joni (najbolji simbol smrti i uskrsnuća)
- 3 mladića u peći
- Noa u arci (katakomba sv Petar i Marcelin)

NZ teme
- Marija s djetetom (dolazi iz egipatskih i grčkih prikaza)
- Poklonstvo kraljeva/mudraca
- Krštenje Isusa
- Isusova čuda (umnažanje kruha, izlječenje žene koja krvari, uskrsnuće Lazara)

Ostale teme
- Trganje kruha
- Euharistijska gozba/gozba besmrtnosti (izgleda kao Posljednja Večera ali nije)
- Oranti (portreti mrtvih u molitvi, ponekad okruženi granama i vijencima od cvijeća)

Kristološke teme (poslije Konstantina tj. 337.god.)

- Krist kao učitelj
- Krist kao filozof→ učenost
- Krist kao Dobri Pastir/Pastir svih duša (Dobri pastir /pastiri uobičajeni kao vrtne figure u
poganskim vilama i predstavljaju idealni bukolički život)
- Krist kao Orfej (katakomba sv Petar i Marcelin)→ jer smiruje divlje životinje, povezan s
Podzemljem, nasilna smrt

Katakombe: Sv Petar i Marcelin, Priscilla, Domitilla (4.st.), Lucinine i Callixtove, Thraso,

Vatikanski mauzolej

Vatikanski mauzolej, kraj 2.st.; mozaici sredina 3.st.

- miks kršćanskih i poganskih simbola
- prikazan ribar koji uhvatio ribu(povezano s čudesnim ribolovom), Jona pada u usta
kita (uskrsnuće tijela), Krist kao Dobar Pastir
- središnji dio svoda zauzima Krist kao Sol: upravlja kolima i obasipan zrakama svjetla (uzdignut

bog, trijumf nad smrću), kugla u lijevoj ruci (vječna dominacija), desna ruka vjerojatno
blagoslivljala

Katakomba sv. Callixta, 250.-313.god. (3.-4.st.)

- 2 spojene prostorije, skromno dekorirane s 2 polustupa; natpis označava veću prostoriju kao
papinu kapelu (martirij) koja u 4.st. dobiva oltar i pregradu

San Crisogono, rano 4.st., Rim

- prva crkva
- pravokutna, 1-brodna, rešetkasta krovna konstrukcija
- zid od opeke nagovještava rano 4.st.
- veličina+3 luka na ulazu daju dojam monumentalnosti

Katakomba sv Petra i Marcelina, 304.god. (poč.4.st.)

- Adam i Eva (naglašava se potreba za spasenjem čovjeka kod Krista)