R.

Williams: Analiza kulture

-3 općenite kategorije u definiranju kulture:

1. idealna
-po njoj kultura je stanje ili proces čovjekova usavršavanja u odnosu na određene
apsolutne vrijednosti
-analiza kulture se uspostavlja kao otkrivanje i opisivanje onih vrijednosti u životima i
djelima koje kao da stvaraju bezvremeni poredak ili su pak neraskidivo vezane uz
univerzalno ljudsko stanje
2. dokumentarna
-kultura je skup djela uma i mašte u kojem su, vrlo detaljno i na različite načine,
zabilježene misli i iskustvo ljudi
-analiza kulture je kritička djelatnost kojom se opisuju i vrednuju narav misli i iskustava,
jezične pojedinosti, oblik i konvencije
3. socijalna
-kultura je opis posebnog načina života u kojem se određena značenja i vrijednosti ne
izražavaju samo u umjetnosti i mišljenju, nego i u institucijama i svakodnevnom
ponašanju
-analiza kulture je pojašnjavanje značenja i vrijednosti, implicitnih i eksplicitnih, u
posebnoj kulturi

-analitička metoda primjerena za izučavanje kulture mora biti promatranje međuodnosa gore
navedenih kategorija

primjer: Antigona

1) u idealnom smislu
-tražimo apsolutne vrijednosti=vrijednost poštovanja prema mrtvima
2) u dokumentarnom smislu
-način izražavanja temeljnih ljudskih problema kroz specifične dramske oblike
zbora, kao i izražajnost stiha
-specifični dramski oblik i stih kao dio umjetničke tradicije koja obuhvaća brojna
djela raznih autora, te oblikovana zahtjevima iskustava i uvjetovana društvenim
oblicima u kojima se drama razvija
3) socijalno objašnjenje
-i poštovanje u analizi je (tj. učenje poštovanja prema mrtvima) prostor općeg
razvitka ljudske svijesti, a i dramski oblik postaje dijelom veće i općenite dramske
tradicije=proučavanje općeg ustroja
-umjetnost (djelatnost) i društveni ustroj:

ako određena djelatnost i promijeni svoj ustroj, opet promatranje mora biti okrenuto
promatranju odnosa između djelatnosti i ustroja, a ne drugih djelatnosti naspram te

-Analiza pojedinih djela ili institucija

 provodi se kao analiza bitnih obilježja njihova ustroja

 ključni pojam=uzorak (obrazac)
 analiza kulture započinje otkrivanjem karakterističnog uzorka (obrasca), te otkrivanjem
odnosa među njima (razilaženje, podudaranje, sličnosti…)

-Problem poznavanja kulturnih obrazaca društvenog ustroja:

 prošlost, „stranac“, itd.

 „Struktura osjećaja“=strukturirana „atmosfera“ nekog društva (gotovo i jest kultura nekog
razdoblja);  struktura osjećaja može biti prenesena na slijedeću generaciju, ali ne mora
(nije u formalnom smislu naučena)

-3 razine kulture:

1. življena kultura nekog vremena i prostora

-u potpunosti dostupna onima koji žive u tom vremenu i prostoru
2. zabilježena kultura
-od umjetnosti do svakodnevnih činjenica=kultura nekog razdoblja nama dostupna zbog
postojanja njezinih fizičkih zapisa
3. kultura selektivne tradicije
-čimbenik koji povezuje življenu kulturu i zabilježenu kulturu  primjer: roman 19.
stoljeća je nama poznat samo djelomično, pošto dio nije sačuvan, pojedinac fizički ne
može pročitati sve romane 19. st. i nije živio u kulturi u kojoj su napisani; dakle, teoretski
razdoblje je zabilježeno, no u praksi, zabilježeno upija selektivna tradicija

-Važnost razumijevanja selektivne tradicije

 selekcija počinje već tokom samog razdoblja (isticanje određenih vrijednosti)  ta

selekcija je odraz cjeline ustroja nekog razdoblja, što ne znači da će te vrijednosti i
naglasci kasnije nužno biti potvrđeni
 selektivna tradicija stvara opću ljudsku kulturu
 selekcijom u društvu ravnaju brojne vrste posebnih interesa, uključujući i klasne