1.

NUKLEARNE REAKCIJE

1.1. Građa atoma

Atom je osnovna građevna jedinica tvari. Atom se sastoji od jezgre (koju

čine protoni i neutroni) i elektrona koji se nalaze u ljuskama. Za broj protona vezano je i
ime elementa - tako se element s osam protona u jezgri zove kisik, element s 12
protona je ugljik, element sa 79 protona je zlato, a s 82 protona olovo. Od srednjeg
vijeka do danas - kemičari i alkemičari -razlikovali su ih po njihovim kemijskim
svojstvima koja proizlaze isključivo iz broja elektrona u elektronskom omotaču, a taj
broj, opet, ovisi isključivo o broju protona u jezgri. Zato se elementi i zovu
- kemijski elementi. Za kemičare potpuno je svejedno koliko u atomu ima neutrona -
jer, opet, kemijska svojstva ovise o broju elektrona, a broj elektrona ovisi o broju
protona - i, što se tiče kemije, potpuno je svejedno je li riječ o atomu kisika (osam
protona) s osam neutrona ili atomu kisika s devet neutrona.  
Fizičarima, s druge strane, to nije svejedno. Zbog toga su uveli svoj, poseban
način obilježavanja atomskih jezgri, koji uzima u obzir i ona svojstva koja su njima
bitna. Dok su kemičari zauzeli gornji i donji desni kraj simbola kemijskog
elementanuklearni fizičari su uzeli lijevu stranu. Tako u donjem lijevom dijelu simbola
kemijskog elementa stoji broj protona (ili redni broj elementa) i označava se slovom
Z. U gornjem lijevom dijelu nalazi se broj koji označava ukupan broj protona i
neutrona (zajedničkim imenom: nukleoni) u jezgri. Pošto se u jezgri nalazi oko 99,99
posto mase atoma, taj se broj govori o masi jezgre i zato se naziva maseni broj i
označava se slovom A. 
Atomske jezgre se dijele na stabilne i nestabilne. Stabilne jezgre će živjeti dok
god ih ne udari nešto s dovoljnom energijom da ih rascijepa ili spoji u neku veću
jezgru, a ako se to ne dogodi, trajat će vječno. S druge strane, nestabilne jezgre će
postojati samo neko vrijeme, a onda će se spontano, same od sebe, dakle bez
ikakvih vanjskih utjecaja, raspasti. 
Ernest Rutherford smatra se ocem nuklearne fizike. Otkio je da atomi imaju
malu nabijenu jezgru što je dovelo do razvoja Rutherfordovog modela atoma