Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Memo Tablice - Biologija Za Osnovnu I Srednju Skolu

    Uploaded by

    Duško Nikolić
    16 views16 pages

    Original Title

    Memo Tablice - Biologija Za Osnovnu i Srednju Skolu

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    16 views16 pages

    Memo Tablice - Biologija Za Osnovnu I Srednju Skolu

    Uploaded by

    Duško Nikolić

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 16
    Sastavil: grupa autora Uredio: |. Horvat crvena trina starica (etoci Lizosom je skadSte encima hojima se stanicakorsti za razgradnju tar Istowsne staice nakupliaju seu celine koje vore ta. Thiva se spaialu u ‘rgane. Nek organi rade zajedno i tine organski sustav. Organtzam je nedjeva celina u hoo} uskladeno rade svi sustavi orga, Stanice se medusobno razlikuju po izgledu (obit, vein) zadaci koja obaviau. Stance: avéane (neuron), misiéne,koStane, jetene, masne sper, jajne,crvene kev (eitocit) gen) bijele kre (leukocti ‘Divotni vijek tjelesnin stanica velo je real: mote traati nekoliko minut (neke sfahice nutamjih organa) ili Eetiri mjeseca as koliko vi eitocit, a neuron mogu trait = tay tivot Nk se stance adinah zamjenjuju vim, dok druge nepowatno nestgju Ta stnica tlekom thot vena stanica(rewon) rising vito ‘Mukleinske kiseline jesu velikeianéane molekule gradene od [DNA je gradena od dva lanca koi se obaviaju jedan oko crugoga podjedinica - nukeotida. stvaraju6obfikdvostruke wzvojnice. Pritome se cltazn uvjek spare ‘Mukleotid je graden od dusitne baze, Se¢era pentoze (deoksiribaze quaninom, @ adenin s timinam. Molekula DNA udvostrucuje se irbaze) fsa spine. rcesom replikacije. Dui su vise nukenstih Kista: deoksirbonklinska kislina ey ee ee em mts DNA pojeinih vst Zvihbi¢a raz se u redoshijedu baza iukypno dudini ‘DNA i ribonukeinska kiselina - RNA. tance DAA ee neni RNA slut tao pomoéra molekula malekli ONA. ANA e jedrlanéana ‘Baze w RNA jesu citozin, quanin, adenin i uracil ‘image bit glasniska (mRNA, engl. messenger), prjenosna (tRNA, | Nasledna uputa stance potanfena eu redosijedu bara nuktetie » traf) bosoms (ANA) ANA (pr tome se sparyj can s | molekui ONA. quaninom i aden suracio). t TA ce j Sink unica eran je of raloenice prea nsieotia Graga molekule DNA (deoksiribonukeinska kiselina) Gonski kod sini tazue kako de redoslied baza ie molekule ONA ‘prevede v redosijed aminokistina u molelul belancevina ‘Kodion je sed od tr nukteoti¢a na molekuli mRNA koje odredyju (kodiraju) aminokisefine pr sintezi bjelancevina Gen je osnovna jedinica nasjeivanja Sadi upute potebne za iagradhju odredene bjelantevine, a nalai se kromosomima svakog voy bia ‘DNA upravla (Kodi) sinezom belancevina, a RNA sintetiza ‘bjeantevine a termeju yputa ONA Transkripelfa je proces prepisivania gonsko upute s DNA na ‘molekul mANA. Translacifaje proces prevodenia redoslieda dusiéni baza w ‘redosled aminokiselna u bjelancevin. Homologni kromosomi jesu parov kromosoma u diploidno} stanici edan je nasljeden od oca, a drugi od majke, sadrte gene 7aista svojswva, ‘arlotp je stop sin romosamau edna stan. ‘Spotnt kromosom je ora) kromesom koji otreduje spo ‘Autosom je bilo ko kromosom kaj ne sudjelieu odredivaniu pola, u veéine organzama nosio su gena za cruga svojstva. Genom je ukupna nasjedna poruka organiema. Genotip je stup svn gena neke stance i vog ica Fenatip su sve vilive zrataite tvog bi¢a koje su odtedene genotvom irazvijene v ocredenom oko Kromatin je vari ezare koja iapraduje romosome, sastlise od 1molekula DNA i njoj pridruzenin bjelantevina (histo). Kromosom je struktuta koja prenosinasljedni material iz jedne (eneracije u drugu, Nastaje kandenzranjem i spiralizacijom ‘molekule DNA i joj pridrutenin protena ‘Kromatida je edna od dvi nit ONA koje su povezane u ‘eplicirajucem kromosomu, koje su vdlive pocetkom diobe stance Contromer il priévrsnica mjesto je na koje se tiekom staniénog ieiena veku nit diobenog vetena centomer Zz omatinko ‘Svala vista Zivh biéau svojim stanicama ima odreden bro| kromosoma Diploidna judska stanica ima 46 kromasoma, stanica vinske musice 6, stanicakonja 66 kromosoma. ® Utrallubiéasto 2ratenj, Kemijske tvari u hrani i tretiranom a osobito Cestoizlaganje rentgenskom zratenju djeluju na ‘gene mijenjalui ih (mutacje gena) te izazivaju bolest. inertara aaa ‘Stanignl clktus sastoji se od perioda staniénog rasta i taniéne diabe Somatska stanica(jlesna) jest ona stanica koja ne sudjeuje u spolnom razmnavavanju. Dijeli se samo mitozom | ima dvostrukl (diploidnl) proj kromosoma (2n) kao i stanica iz koje je nastala Stanice se neprekidno zamjenjuj proceso mitre ‘Mitoza je diotastanine jezgre kojom nastaju dvi jednake stance. ‘Mejaza je oblik tanine diobe kojim nastaju spoine stanice. mejoza | 0009 profaal —metalazal = arafaa| teotaa| | Loreen Je prenoSenje nasljednih svojstava na potomke, | Tivo bie nastalo spolnim razrnofavanjer nasjedue edinstvenu | fombinacju gena, Varia jepitodra rata med vn bic. | | ‘Al j jedan od dail vise oblitaistog gena, nalai se na homolognim kromasomia. Dominantni alel wijeke istazanu fenotipu Zivog biea, neovisno o dru Evolucija Covjeka Evolucija Covjela jest proces razvoja judske wste Primati (lat. primus - pv) jesu narazvijeniastupina sisavaca kaj), _ripada polumajmuni ravi maimun, Covjekolité maimun i Coviek eee ‘0¢i usmjerene napried i pokrelivi prt na rukama i fifi ari put Govjeka 7 SPRETANCOVIEK Homo 2. USPRAVAN COVER HOWO EECTUS Spolna stanica ili gameta jest ona stanica koja sudjeuje u ‘spolnom razmnozavanju (sperm u muskaraca i joie wena). ‘Spormlj u mu8karaca i jajaSce v Zena haploidne su stanice jer imalu polovitan (hapioidan) bro] (n) romosoma u odnosu na telesne stance. Tijekom spoinag razmnatavanja spoine stanice renose svoje gene na sljedecu generaciju. Diobene wreteno mreza je siusnih viata koja leo diobe stanioe pomate razdvaijkromatiéa, ‘Crossing over je nazi zazmienjvane djielova kromatioa ‘amedu homologni kromasomea (minh i oben). Dogada se u ‘mejoe, 1a tj se natin povecava rats! potomstva. ‘Rekombinacija je novodobivena kombinaoia gena v potomata. genes ‘melaaall —arafaall——_telotza Recesivni ale! je ona lel koi je prekiven dominantrim alelom ‘Womozigotna stanica ima jedhate alle. ‘Heterazigotna slanca ima raze alee Vezani geni nasedyju se zafedno. ‘Spoino vezani gen’ prenese se spohim kromosomom. ‘Mutactja je promjena u nas\jednom materijalu stanice. ‘Hominii (at. homo -éovjk)jesu porodic primataw koju ubrajamo Covel i negove isk pretke (daju na die noge ima velk volumen mozga). Horo je rod unularporooice hominid kjem pripadau Covek i niego neposredni peck. AUSTRALOPITHECUS, PRETCOVJEK, («juni Covjekoliki majmun>) Zivio ie nije 4 miljuna godina, smatra se nastarjim Govjekovim prekom HOMO HABILIS, SPRETAN COVJEK, («spretnin uku») Zio je pile 2 ‘iljuna godin, iradujeprimitvno orude, HOMO ERECTUS, USPRAVAN COVJEK razvio se prije 1,5 milijuna ‘odina, poenavao je vat HOMO NEANDERTHALENSIS (-Neandertalao») iui je Sovjeko predak vidjvnjudskn obijta, vo rife 200,000 do 30.000 gona Najpoznaijenalaziste fosinh ostataka tog €avjekovog prea otiveno je 1 Husnjakovo pli pokrajKrapine (stoga je nazvankapinskim pracovickor), HOMO SAPIENS, SUVREMENI GOVJEK, Kromanjonac, (~Covek Koj ‘a, muda) ivi je prj Getrdesetaktisuta gona, smata se da je anaSnj Govjek njegov neposredni potomak. “¢ NEANDERTALIO CONIEK HOMO NERNOERTHALENSIS 5 SIVREMEN GOVAEK KROWARIONAC) Hoo SAPIENS Gamat su muSke ili Zenske spoine stance koje, za razliku 04 telesnin, imaju poloviean broj krrmasoma. Bamstogeneza je proces razvoja muskih i Zenski spolnih stanica ‘Spermatogeneza je proces razvoja muskih spolnih stanica ‘usjemenicima (testsima) ‘Sperma se sastojiod spermijai sjemene tekutine,iluéuju je mu8k spolni organ ‘Dageneza je proces ranojaZenskib spolnin stance u aetna (eating. 'Mu8Ke spoine ijezde (sjemenici) iutuju musi spotni horman - testosteron Zenske spoineHliezde (jajnici)iluduju Zenske spolne hormone - estrogen i progestron. ‘Ouulacija je oslobatanje zee jane stance iz Grattova mjehuria ‘Graffow mjehurié (lt) sad anu stancu vkojem ona dzrieva, Kada je Jana stanica zrela, Grattov mjehuit se raspraneiabacjaiu stancu u ajovo. Grafov mjehuriépretvara se u Zuo tito koje uje hhormane patrebne za privat oplodene jane stance Zao tijelo oorZara se ako se jjasce ugnezd u maeric u suprotnom propada te prelaziv tev. bijelo tijelo koje na ‘povrsini jajnika ostavja trajan azijiak. ‘Pubertet e doba spoinog sazevaniacjetaka i cjevjtica, Seer oa rts cre ole ‘Mjesenica je blago levarenje kz rodnicu, a nastjezb0 propadanja neoplodene jajne stance Sto vzokuje lustenie sluanice maternice Oploxinja ili zabeée je stapanje jezgara muske i Zenske spolne stanice (sperma ajne stanice). Poliphoidija je pojava vise od dva niza homolognih ‘romasome (npr ako bi da spermja oplodiajedry jana ‘stanicu). ‘igota je oplodena jana stanica. ‘oleate mehur (ova) mtenica wat (aie mateice) — rodnica vans obo odice 7 aca) ‘Zenski spoini organi ‘Implantacija je ugnje2Benle oplocene jjne stance u sluzici aterm (dogada se 7-8 dana nakon oplocie) Embrio (caretak)nazv je a neodeno dite v maitinoj vob, do osmog tena trudnate Posteljica (placenta) organ je ko omoguCuje prolatenie tari lamedy djetetovog i maj¢inog krvotoka pri emu se mina i Gjetetova ov ne mies ‘Trudino€a je stanje Zene u kojem ona nos ijete koje raste i rand se unjeno| ub (raj 40 tena). ‘Pupéana vrpea povezve cijete u majéino| utrobi s postelicom, njome tte kr kojom diete prima hranu i Ksik,aispusta Seine vat. lod i fetus naiv je za nerodeno dijete u majcino| urobi, 0d smog tjedna trudnoce do redenia. ‘Vodenfak (amnion) je ovo kojim je obavijeno jee u materi, ispunjen je plodovor vador Plotiova voda amnionska feng) ublazava moguce udarce | oma odrfaval stain jelesnu temperaturuploda Poroda)jeistiskvanje deteta i materice, zanSava todenjem eet te ljustenjem i istiskvanjem postelice. ‘Kolostrum je prozina tekuCina bogata protutjelima, siomasna ‘masnocama, lise i dot u dvadeset i Ceri sata rakon porodaja. ‘Kontracepeija je primjena sredstava i ponaSanja kojim se inbegave zatece djetea Najéeéi uzroénic! | bolesti spoinog sustava su: klamidiia (ater), kandida (ljvica),tinomonas (bias), sifilis-lues (akteria),genitalni herpes (viru), hepatitis B (virus), gonoreja- apavac (balteria), AIDS (HIV) tumor $Y eodgovorno spoino ponasanie (op promishuitet) i neinformiranostrezutira neZeinim tudnoama, spolno renosivim bolestima, poput neiziietivog AIDS-a. Kostur etc potpran koji podupire tito Govjeka i slut za pibvstivane rmiSita,zatiguje mekane unutarne organe i tiva koa proavode tv ‘Kost je tv material kostima Eoveka Gradena je od mineralnih vari kalcja | fosfora (70%) i organske tari oseina (20%) Zglobovi su pomitne vezeizmedu dvije ost. Osteoblast su stance koje ‘omogucavajulegradnju (ast) Kost (Osteoklast sy stance koe omogucavay razaradni koStane War Oblici kestiju duge (cjevast),plosnate (Giroke, kratke (hubléne) kos. Hrskaviea je sraina, savitjva|shlista ‘var u djelovima kostura, gradera od hiskavgninstenica (hondrablast ‘honarotat)povezanin elastin i ‘jalinom. Smanjuje ene pitsak ra kostima, ‘Okoétavanje je pretazakhrskavice u ost, trae do 25. godine Goviekova Zivot. Sinovijaina tekuéina (mazivo) naiaz se -unutar 2globa | sludi za podmazivanje Ligamenti (ii veze), gradeni su od ‘arstog vezvas elastin nina. -azapelemedy kos il hrskavce unutar ba, povezuu ih te im omogueuia poletfvast wv (vepomiéna ‘wea) Djelovi kostura obra hesavica rmedustniona War tostane stance ~ potosnica osteon (koncentino poredanelarele) pokosnica spojni tana kota at Towvena lo8tana so ponretnooruaso mio vo | isin! umorrsle dog mini adam, a posijedica je staranje mijedne Kisline © hipertrafija je povecana msicna masa -__ ja nastaje povecanim misi¢nim radom, Atrofija misica je slabljenje neki misica 09 sabe misine ativnost -Bolestk: rails, steoporazs,reumatizam,atoza, atts, sponds. Oaljede:istegnuCe i pucanje misica i ttva, ‘brjlomi kostu (ovoreni i zatoreni),ieaSenje ‘uganua zolabova AN sect tran bgets katie fstrom (Hp« mijeko),provodite vrieme na Gistom zraku baveci se tjelesnim aktivnostima, ‘Mi8iéje sudjeluje u kretanju, pretvara emijshu energijuu situ mehaniGki rad. este misiénog thiva ~ popreénoprugasto (zqradvje isi kostura, poke se naSom voljom) ~ sréano (gradue sce, pole se rneovisno ono voli od ujecjem autonomnog Zvi sustva) = platko (egraduje pobavi, digi, smokrani, spol vot suf, ra 0d utlecajem autonomnog Zvéanog sustava) ‘Svojstva misicja: ~ kntaktinast(sraivane na podria) - provodlvos (orovodene bioelektriénog podrazaja) ~ podralljvst(eacia na poral) - elastinost(spotanareakcija) ~ obaijanje mehaniChg rada (uz povrosnju enrie) Misii se vetu na Kost pomocu teva ii ieKno misiénim vaknima jezora mine stance (lia) miSiéno leno obaijenaovonicom (tania) atnsta nit ~~ miozinsia nit mieinstaovonica — Tivéani sustav éovjeka ‘SredinjiZivéani sustav Eine veliki mazak, mali mazek produfena motdina i ledna moti, Dijelovi velikog mozga:dvije hemistere (ueduin polovice) leva des, ava je Siva tar, kra (grade je tie neuron), unuta je bijea tar, sé (grade je Zivéana viakra). Kora je naborana, ima vijue i brazde, a vetim je brazdama podijeliena na pojeine renjeve (Ceoni,iemeni, zat, sljepootn)) ‘Uloga velikeg mozga - steiste vige Hivéane jelanost (mozak uti, mist, odredule sviest, ponaSanje, skustvo i osobnostéoveta) ~ prima tale osjee(iformacie) i okotine i unutraSnost tela - upravija hotiminim pokretima Elektriéna aktivnost mozga java se nakon podratvanja nekog csjtnog organa il tiekom inteletualne aktivnost Elektroencefalogratija je snimanje elektiénih impulsa mozga. Elektroencefalogram je grafic pritazelktritneaktinst! orga, ‘Mall mazak graden e od vanste sive val unutare bijle Nari. ‘Uloga:kontolramisidnu napetos,osiguravaravnoteu,uskladvje \oline pokrete i Konilra nek reflekse ‘ioga Zivéanog sustava: - zajedno s endoksinim sustavom nadzire, uskdaduje i upravija rad pojedininorgana, zat prikuplla, prenesi, obraduje i pohranjuje (pant) mnostvo informacje‘ oklne koje zal oéitava interpreta te odgovaraiue ‘eagira ra nih i obawljaneky misaonu aktivnost, . ‘Svojstva Zivéanog sustava Zivéani sustav (prema smjeStalu i ull ljelimo na ~ osjti Geneort il receptini) = pokretatki(motori¢ki) ~ sredisjii petite = Voli autonomni Viste neurona. -osjetini(senzorith il eceptvn) na kajevima posebna osetia jelesca (receptor) koja primaiu ‘posebnu wsty podraéaja (mehanoreceptori, ‘ermoreeptr,elektomagneshieeotr, ‘emorecepto) ~ prijenasni (prenose podrazaje izmedu dva eurora) ~ pokretaéil (motor) Podralaj se kroy 2ivéanu stanicu Siri v obliku elektritnog impulsa. ‘Sinapsa, vera il spona je mjesta prijenosa ‘Zivéanog signala iamedu dviju 2iveanih stanica ili izmedu Zivéanih stanica i mi8i¢a. lamedu th stanica nalazi se sinapticka pukotina kroz koju se Zivcani ‘impulsi prenose pomocu neurotransmitora. ‘Weurotransmitori (neurohormoni) kemijski su ‘prijenosnici impulsa s podraiene stanice na ‘susiedny stanicy. Weurohormoni perifernog Zivéanog sustava mogu bit: eksotaist (pocravadt) noratenaln (NA), acetkoin (AcH) inhibit (snc) gama aminomasiaina kiselina (GABA). Produtona moddina povezvje mozak lednu motdinu. Sastoj se od bijle sive var | sredita koja pripadaju autonormnom Zvéanom ‘ustavu. U njoj se kraj Zivéana vlan koja i jedne polovce tela ‘laze v crugu polovicu mozga, Uloga: upravija vadnim Ziotnimfunkijama,primjericeradom sca, lsanjem, stezanje glatkih isa v stjenkara kin il, releksima ‘gulanja, kinanja,subavanja zenica ‘Ledina moddina smjstena je unutr WaleSnickoga kanela. ZaSticena je St soja ovjnica izmedu koji je mosdano-motdinse tekuina (ivor), kao u sredisnjem tanalu unutar sive vari. Vanisi co ni biel, a unutai iva War. Siva tar ubijloj Nar ima obi letra Na stanjim rogovima u lednu motdinuvlae osetia tivéana vakna, ana prednjim rogovima ile poketatta fvéana vakna koja se _udtuluu i ine mjovie Fivce ‘loga:vpravia retieksnim pokretima i provod pocrazaje w mozak { podtalaje i mozg Reteks il relleksnareakljabrza je, nesvjesna, swsishodna, motrie eakij na primjen podrata| bez suelovana nase vlje (Gore veikog mozga),usmjrenaje na zaStitu organiza Refleks moze biti prirodon stent (wjetovan). Parasimpatikus > sta eice pote lutane sine Periferni tivéanl sustav je razoranata mreza vaca po cijelom tijelu, dnosno on povezuje mazak iYednu moddinu sa svi dijelovima tela. Prema lori Koj obaiaiu,Zvc su ovis: siti, pokrtatk' i mjesovt Mozgovni tive! mogu biti ose, motoritk imjeSovit. kai 12 pa, iz bazevelixog orga. ‘Autonoma tivéant sustay djeluje samostlno iz Wastih stedita smjestenin unm dielovima ‘moagai ledne medine, suredujuci s mozgom i tednom mcddinom. Simpatikue SF joni oti pratnenje mjenura Simpatikus i parasimpatikus jes dijelovi autonomnog Zivtanog sustava koji ubrzavaju il usporavaju rd ocredenh organa Bolesti Zivéanog sustava = zaramne bolesti: meningitis, bjesnota, deta paraliza, = mezarazne: eplepsija, multpla skeroza, Parkinsonova bolest, Alzheimerova ‘oles, motdana ka, tumor; = dudevne bolest: neuroze, psinoze. Na radi 2dravle 2ivéanog sustava veoma Stetno djluju alkohol, nikatn i croge ors | Covjok ima brone specjalrane receptor smjestene po éitavo speciarane receptrske stance u oGnoj mri, nos, jezik, | ie (kai, misij, tetiama, zglobovima, unutamiim organima) i ‘unutarnjem ubu i koe. Receptorske stanice pretvaraju te osetiine ‘akupine receptor u pet osetinin organ u gla. Osjtin organi podratje ueetrine impulse ko put asetnin Svc do vide, ua, oka, slutaiopa primaj alu sredlnjem speajalrarih pod u mozgu ukojma set imputs(potical) 2véanom sustaru mnosvo osetni domova koje primais brady tua. vib Osjetito vida fie oko, vdni vac sredite za vid u velikom mozgu ‘Okom blletimo oko 90% dojmovaizokoline {tezlkujemo svetlo od tame, zapatamo obit i boje, Aotijavamo prostor,uotavamo iene). ‘Akomodacija il prlagodavanje je sposobnost ie¢e da _promjenom svoiega ablkauvjek svara osu sity ‘precmeta na mredicl, bee obra na udalienost od oka, ‘Adaptacija (priagodba) oka na syjeto i tamu ‘osigurava Sareicasezaniem il opuStaom (Dupleit) mica zinic, otvarju i zatarajud na ‘a/natin genic, ‘Siijepa pjega miesto jena kojem vide tvac iz ic mretnice. ‘Zuta pjega mjesto je na mretnici snajguste resporedenim vidnim stnicama: eunjcma (posebno osftlvima za boje) i Sapicima (osjethvima za jatinu A pln ‘svjetia), tv. fotoreceptorima, Fotoreceptori ofne mretnice posebne su stanice ‘je primaju syjetosne podrataje | reagiraju na njih. Glavnidjetovi oka ‘jelovi oka: vede, tpavce, obre i sume Dende, Mane i bolesti oka: katkovidnost,dalekovidnost, ‘ljepo¢a, sljepota ze bo, siva mrena, glaukom i trahor, ‘ha pega \ 7 ts Wi vac Shiovna SLUH ‘Uho je organ sla, ravnotete, orjentaci romijene kretanau prostoru Osjetio sluha ine vanjsko i sednje uho, putnica slusniZvacisrediste za sluh u | Velikom mozgu Osjetiio ravnoteze Cini labirint unrasnjeg ha, ravnoteni2vac | sedis za avnotedu malom mozpu ‘Unom primamo zwutne podratae, pocrataje Zonijentacij, promjenu Ketana uprostor i ravnotetu ‘Mehanoreceptori pubhice uha primaju ‘mehaniéke pocralaje koji ast traniem aka werokovanog zvukom, ‘O3teéenje sluha i bolesti una: naglubost, ‘luhoca i upala sredneg uha, KOZA 1 KOZNA OSJETILA Koza baja naSe tito ni graiou jamedu telesnenutrne | izvanjke okolin. Us bubrege, ona e glavi homeostatski organ. Osltin je organ kojim tielo osja olin, Womeostaza odréavane stl (siabnit) ‘oltt ujtau organimu (temperatura, sastav flesh tekucin th) jetna tjelesca ili receptori u velikom se ‘rojunalaze uo omoguéuju! oj prilagodbu vanjskim uvetima. Termoreceptori su tjeleSca za toplinu (tzu. Ruffino tifeSca) za hladnoéu (zy. ‘Krauseova jelesca). e su tela za gubi piitisak (aw Pacchinjeva ieleca) i za onip (tev Meissnerova elesca). ‘Slobodnim zivéanim zavrsecima bez psebnih receptor osjeéamo bol loga kode: Sti organizam od mikoorganizama, Seth sunéanih rake | isuSivaia tela, luti uz bubrege 3 inlutivanje vode i Stetina el, ‘sudjelje uregulanu elese temperature | sintezi taming D. Poremeéail | bolesti kode: ak, alr, ‘sonia, tumor melanom. ‘Organ za okus MIRIS Nos je organ (koji otirivamo kemijske tari sadiane veka) za primanjemitsa, ‘Kemoreceptorima (mirsne stance) nosa ‘primar kemiske pocralaje rach mir ‘var koje se meray otopit usluzic nasa, ‘jun Zivac prenos! pocrata]u centr zanjun uvelikom mazgu ge nastaje ost miisa gor nos bod sd posi hodrk on nasi hod data miBis lake Merelova plotica (osjtio za lagan! dod) corte slo aati slo ‘ijeadaopica ‘mast slo) Meissneov teletce (oslo zopip) slobodni tant | ‘aye (osjetlo za bot) baal so) 2 smasno tivo /'ateia \ i Araseomajletce veia—tvtalzanseci /'Autinjevo tlt (eit Nate) J (sje a tpi) | Kota koina osjetiia —_ieata orice Pacino tsetce : _(oietiorsgnbiprisad) | usa Supljna go — Mia slinomice debe cen! ‘ ~ 7 tanko ceo sliepoctievo Bano ejevo crak Ry ee Grada probavnog sustava Jetra proizvodi fut, a 2ué rasprSuje masti u mele kaplice Probava je mehanick i kemijsk proces razgradnje ane sve do jednostavijihtvri koje se mogu uptiizcrijva u krvotok Gutanje je elleksna reakijakojom se zalogal potiskue iz usta U Zero, a dalje u jednjak i Zludac Peristaltika je polisivani hrane u probavnoj cjevi pomocu imiica, pod wiecajem je aulonomnog zvéanog susteva, Bolost! probavnog sustava: tarijes vba, usni ukusi, tumor (gastits, vied Zeluca i cvanaesnita, zapleta ceva, upala ‘rvulita, hemeroidi ciroza ete, Zuéni kamenci,akutna upala gusterace. Nametnicl u probavilu:djetja glsta, trakavce, thine, Zarazne bolest: kolera, tus, izenteria, ‘Trovanja hranom - botulzam. oiserata Probavnl sustav tore probavraciev i organi Koj osiguravaju rzgracnu i pian (apsorpo) have. Probavne iljezde:slinovnice, jta i gusterata iluujuprobayne sokoveu probailo. Uioga probavnog sustava: rzyrania tran, ‘plane hranjvn Nari, ulajanje neiskorstenih rodukataprobavehrane. Enziml (iokataizaton) jes bjlancevin koje ubrzavaju kemisku reakeiu (pt razgradnju brane) Gjeluiuci samo ra toéno odredene molekule {(mehanizmom “uta i brave’), api tome se sami ne mijenjau Probaval enzimi: enzim nalazi se | razgraduje iain (aa aria) | vustima | glint pepsin | weluce tyetandevine para (ib tinal) | uZeucw rast amiaz (ia ina) | w eucu uglkoirate parkeasna amilae | u daraesniy | uplikohirte | tinea | wdvanaesnicu | as tupsin, Kimotipsin, | u cvaraesriku | bjlanevine farbosipolinepicae | : satura, mala, | vankom ven | oni ‘aomaliazs, aaa erst apilra arteristatapiara lina tapi Crijevna resica AM tenet aon eto zatiena je, “brzu hranu | neredovite obroke. Alkohol vila Stetno djeluje na jetra, a puSenje na Zeludac. Anaboliéne reakelfejesu one v kojma se iz snovnih gradevnih jedinia (unesenih ranom) sintetaraju vece slekule koje gradu nase jo Kataboliéne reakeije esu one u kjima se razgradhiom vecin molekula dobiva energia koa se korst za rad stanica, tkva | organa Metaboliéne reakelje jesu svi kemijsiprocesi tj se dogadaju ute, ukjutyju i anaboléne i Kalaboliine reakie. Osnovne hranjive tvarl jest. ugljkohirat,bjelandevne, ‘mast, mineral vtamini i voda,Tijekom probave razoraduju se ra manje molekule: monosaharide, aminokiseline, masne kiselinglkoho! gliceral Bazalni metabolizam kolina je energie koj telo kori za ‘odrdavanje osnownih Svotnihfunkojia(kvotok, osanje is) Hranjive tvari daju potrebnu energiju za rad s stanica, tkiva | orga ‘organizam od bolest Enerlja dobivena razgranjom hrane oslobaa se uoblis topline ii potranjue u kemijskespojeve bogate energijom. ATP (adenozin-trifostat) kemjski spoj kon ‘slobodtt potranjenu eneroju kad god gdje god je potrebna Ate Stanléno disanje (biolo8ta oksidacija) jest proces dobivanja energie i Wane. Zaposineu citoplami procesom giikolize, a nastava se u m Krebsovog ciklsa ji cikuse li fine) i oksidativne fosforilacije. Razgradnjom glukoz se uglikor coksi, voda i enerajia we utrosek kisi a te izgraduju | zasticul rye telesna tekucina koja se sastoj od lene plazme, kei stanic i rin plot Plazma je tekui do kv. Gradena je od vode, sol belantevina ‘Krvne stanice su ertrocit ieukocit ‘Hematokritje volun ud ertrocita (orvenit kr stanic) kv Eritrocti su evnestanie bez jezgr koje prenose kisi Sadrte erage i aera eee ee ea e oma Supa vera sinus-atijsh vo esnapretijetea ati venrarl&v0r trols zis esta Kljeka— Loukociti su kvne stance koje sudjeluju sprietavanju zaraze (infec). ‘Mogu bit granuloct (neutron, ezinofi, bazofn) i agranulocti (onocit i imfocit). Neuro (i mitotag) i monocit (ii makrotag) su agoct Fagoctt mogu prozera i encimst razgradit mitroorganiare i krute estce, f.malu sposobnostfagocioze. ‘Tromboettt(krvne plotice) su citopiazmatskicielov koji nastaju ‘o¢vajanjem od vetih stanica. Sudjeluju u procesim zoruSavanja kv. —_4 = _______, vae | pa < | a tevnepltice(vombocit) (0 @%a? Uloga kev donos kisi hranjve tar, odnosi Sete har! iz tela, odavatelesnutemperatur, suofeluje uw ocrdavaniy lib vode pH util, bran jlo od infekcia rm skupine (grup) su skupine kv (A,B, AB, 0) s karaiteistiénom bjelantevinom Rh is karateristitnim uplkohidratima (agutinogeni A) na povrsin ertocta Rhesus (Rh) sustav ocrecuje spina belanéevna Ah aglutinogeni.Nalaze | se te belantevine na membrani ae erlociia,osob je Rh pocitia,u supomnom je Rh negativra Tromb je fv ugk od rest ispeplteni molekula ‘ibrnau koje se zaplicu lrme stanice i rombocit \ Aglatinacija je reakoja sjeplivania erirocita vzrokovana aneper nesrodnostu Kvn skin it Rh sustava, asta crvene re stare (rte Poremeéaji kev: anemia, leukemia, hemofila, romboza Straranje krunth stanica (hematopoeza) ‘omogutavaiu kevotvrna tia organi: ostana S72, slezena, limi €vorov, mus. Bolesti krvotvornih organa: poicitemie, ‘mijelor,aplasténa anemia, agranulocitza, seukemija Krvodlini sustav sastoli se od sta evi ila, ‘Arteria je kava ila koja odvOdi Kv i sca Wena je krna ila kojom se kv vata u sre, Kapitara e siéuSra la Hla koja dove do svake stance, ‘Stee je Supli misin’ organ kot potistuje kev krvne die arterije | donos! ga do svakestanice u thet. Osrtje il peritard je opna koja Sti sre od ‘neposrednog pris i trena osa organa. Sice je adeno od dviju pretktijetaka (ara) i dviju ‘klljetaka (ventritu’a) iamiedu kojih su otvori sa siCanim zaliseima (rabulama).. ‘Krvotok sréanog misiéa (koronarne artrje | vene) opskrbuje sréani isi Kiker i ranjvim ‘varima. | resekin vero Dijelovisrca stezu se odredenim sijedom. Svaka -sréana komora ulaziu fazu stezanja (sistola) i fazu opustanja (djastola). Otkueaj srea pojednatni je cits u radu stca. Otkucajima srea upravija malo miicno oof (sinus-arist vor) u desnoj petit. Poremeéali rada srea: koronama skleroz, koronama romboza, sani infart, angina petois, ‘bolest sréanih zalistaka, tahikarlja, bradikarcija. Mall (pluéni) optok iv jest optjecanie kv ie sau plca inatrag. Veliki optok ivi je opjecane vi od rca kroz jlo pa nara u sce Kuni tak je pitisak via sifenke evi 2 Poremeéali krvozilnog sustava: visok evi tak (hipertenaja), motdana (apopleksia ap (infrt),nski tak (poten), aleroskerza, tromboza, pla embolja. resi reat presek okay Limta je telesratekutia sléna kno paz koa telesrim staicama onosi Kis hranjve tar, aod nih preuzima otoplene Seine tar Lima tebe liminim Glan u sme sic, uljeva se uvenu blu scai ‘2 poste cio lodinag sustava : Imnost je prirodena il steena zioloSka sposobnost organiama da se ‘ani od patogena i stane Nar ‘inunost osigurava imunosni sustay koje oo rvotvornog (limtatétog) sustev. Cine ga Imunosna tkiva | organi (imus, fostana si, slezena itn évorov) i stanice koje ga brane od infekeije (agai linioct). ace ‘Antigen sy sane tari (giana belancevine) koe wari JmunoioSk reakoju ute Patogen je organivam vrocnkbolest (vu, attr ghivc). \otanast Protutijeta su obrambene bjelantevine koe tara organizam kao odgovornaantgene isto se vefuna speciiénu anu vay, fa angen. ‘Immune memoria

    You might also like