Professional Documents
Culture Documents
1.MEDIJI I STVARNOST
PITANJA:
1.Kako može da se shvati istorija masovnih medija?
2.Šta su mediji potvrdili kroz ovu borbu?
3.Kroz koliko smjerova može da se proučava istorija
medija i ka čemu su vodili ovi dijelovi?
4.Smjerovi djelovanja medija?
5.Koje sve funkcije medijska sfera djelujući ka spolja
manifestuje?
6.Tri koncepta produkcije poruka i objasniti ih?
7.Adroginost medija?
ODGOVORI:
1. -
2. -
3. Istorija MM može da se proučava kroz:
-razvoj sredstava za pisanje
-razvoj djelatnosti novinarstva
-razvoj medijskih formata
-razvoj tehnika i metodda istraživanja
Sve je ovo vodilo do konstituisanja medijske sfere kako
je znamo danas
4. -
5. Djelujući kao spolja,medijska sfera djeluje kao
društveni usmjerivač pažnje,ostvarujući prije svega
informativnu funkciju a potom i
druge(zabavna,edukacijska,politička....)
6. Tri koncepta produkovanja poruka su:
-Ogledalo stvarnosti: Koristi se tehnika faktografskih
žanrova, događaj se prenosi sa emotivnom distancom,
a svako proširenje poruke moglo bi iskriviti ogledalo
-Objašnjenje stvarnosti: i dalje se koristi izvještaj, ali se
njegova struktura upotpunjava novim činjenicama o
činjenicama. Ovako se povećava kvantitet poruka i
dodaju nove vrijednosti, tako da ovaj koncept ima neke
svoje posljedice kada se radi o izvještaju, dok neki
žanrovi upravo traže njegovu primjenu.
-Koncept određenja stvarnosti:mediji i izvori
simbiotički djeluju. Jedni iniciranjem raznih kzš a drug
ulogom prenosnika tog događaja.
7. -
2. MEDIJASFERA-INFORMACIJE I INSTITUCIJE
PITANJA:
1. Kako su se razvijale komunikacijske forme?
2. Koje su 2 klase informacionih potreba prema kodaku
i objasniti?
3. Kako su informacije stizale do ljudi i kada može da se
priča o globalnom informisanju?
4. Koja je vremenska prekretnica u postizanju pune
informisanosti i čime je obilježena?
5. Šta nalžu društva informacija i kako možemo da
shvatimo Bodrijarovu operacijsku bjelinu?
6. Do čega je doveo porast broja informacija?
7. Koliko rastu informacije godišnje?
8. Do koje tačke je stigla medijska istorija?
9. Koja su dva medijska doba i kada su se susrela?
10. Kakav je medij internet?
11. Čime je zaokupiran svijet medija?
12. Kako biva tumačena društvena stvarnost?
13. Šta bude ako neki događaj nije medijski propraćen?
14. Šta su dakle mediji?
3.MEDIJ-ODREĐENJA I ZNAČENJA
PITANJA
1. Mediji u latinskom i kod grka?
2. Prenosivi formati kao mediji?
3. Šta revidira internet i koje je rješenje na kraju?
4. Podjela prema Bentele i Beku?
(materijalni,komunikacijski i institucije)
5. Šta obuhvataju masovni mediji?
6. Kako fransis bel dijeli medije?
(samostalne,difuzne,komunikacione)
7. Podjela medija prema istoriskom nastajanju?
8. Uloga medija u društvu,njihova saradnja sa
politikom.
5. SENZACIONALIZAM
SENZACIONALIZAM,KOMERZALIZACIJA I ŠIRENJE VIIJESTI
PITANJA:
1. Za koji period vezujemo senzacionalizam,na šta se
odnosi i kome je usmjeren
2. Šta radi dzozef pulicer
3. Šta ga još više lansira u istoriju
4. Kakav je bio njegov časopis, odnos sa
publikom,radnici, zalaganje za koje grupe
5. Pisanje elizabet korin
6. Kakav je list world
7. Pulicereova zaostavštvina
8. Koji su srbi dobitnici puliceerove nagrade i za šta
9. Vilijam Herst i kako ulazi u svijet n ovinarstva
10. Kakvi su njegovi tekstovi
11. Zastupljenost senzacionalizma danas
12. Kakvi su to programi i kako mogu da djeluju na
publiku
13. Šta je sadržano ovdje i kakkve posljedice može to da
ima
ODGOVORI
1. Senzcionalizam vezujemo za kraj 19 vijeka,odnosi
se na novinarstvo žute štampe sa karakteristikom da
se ugodi javnosti. Glavni listovi usmjereni su na
siromašnu i neobrazovanu publiku.
2. Pulicer, mađarski imigrant,otkupljuje dva lista
Dispač i st louis post i osniva st louis post dispač.
3. U istoriju ga još više lansira kad 1883 otkupljuje
world
4. Njegov list je bio spoj događaja,zabave i vijesti. Bio
je okrenut svakodnevnom životu. Aktivna interakcija
sa publikom, nagradni konkursi i društvene akcije.
Posvećenost imigrantima i zaošljavanje žena
5. Elizabet Kokrin je pisala pod
peudominom,putopisno reportažni tekstovi, pisala sa
mnogo naracije i posvećenosti detaljima. Inicirala je
nastanak feljtona kao novinarskog žanra i borila
protiv predrasuda u zapošljavanju žena
6. World je list koji se ne zadovoljava samo
beleženjem vijesti,nego ih i nego ih pravi,umjesto
posmatrača postaje aktivni učesnik.
7. Pulicer je Kolumbijskom univerzitetu ostavio
2000000 dolara s ciljem osnivanja fondacije za
Pulicerovu nagradu koja se dodjeljuje od 1917 u 22
kategorije novinarstva,književnosti i muzike
8. Srbi koji su osvojili pulicera:
-Mihajlo pupin(from immigrant to inventor)
-Valter Bogdanić 3x( 1988 ilegalne laboratorije, 2005
loš rad željeznice, 2007 kvalitet robe iz kine)
9. Vilijem Herst, mnogo bogatiji i ugledniji od dzozefa,u
svijet novinarstva ulazi razvijajući redakciju novina the
Examiner,kasnije se širi
10. On u novinarstvo unosi beskrupolozni
senzacionalizam,skandale postavlja kao javne debate,
trenucima najveće slave njegov list je čitao svaki 4ti
amerikanac. Nalovi su ogromni,blondirani i privlače
pažnju.
11. Dnas je senzacionalizam prisutan najviše u
emisijama tipa spetakla i rijalitija. Ovi formati imaju
elemente pojednostavljenog populizma i negativne
efekte u smislu nepoštovanja profesonalne etike.
12. Ovakvi programi utiču negativno na publiku u
smislu ako se ovakvi formati kontinuirano ponavljaju
stvaraju loš publicitet,izlažu je
amoralnosti,antimodelima
Sastavni elementi ovoga su banalnost i kič , a s obzirom
da mediji imaju zadatak i da edukuju publiku ,ovo
može da ima dalekosežne negativne posljedice na
karakterne osobine primajuće strukture.
6. INTERPRETACIJA U MEDIJIMA
PITANJA:
1. Kakvo novinarstvo je interaktivno i za koji događaj se
vezuje+čime je praćeno?
2. Čime je uslovljena primjena interpretacije u
medijima?(društvene krize i proširenje tržišta medija)
3. Pionirsko interpretativno novinarstvo
4. Novinarstvo velikih afera
5. Novi žurnalizam?
6. Tehnike koje se primjenjuju?
7. World in action?
8. LITERALNO NOVINARSTO
PITANJA
1. Šta je karakteristično za ovo novinarstvo
2.Kako su se otklonile dileme vezane za ovo
novinarstvo
3.Kada je se pojavio ovaj pravac a kada je bio udarni
talas
4.Na šta se odnosi odrednica novo
5.Kako je se sa ovim žanrom susreo Tom Wolf
6.Koje književno djelo je imalo najveći uticaj na l nov i
o čemu se tu radi
7.Kako je pisala Elizabet Kokrin
8.Kakv je stil pisanja literalnog novinara
9.Kako Mark Krame smatra da se pisac povezuje sa
piscem
10. Koji je stav Toma Wolfa
11. Opšte karakteristike literalnog novinarstva
ODGOVORI
1. Krakzteristično za ovo nov je da se pojavljivalo u više
vemenskih tač+lasa
2. Bilo je praćeno dilemama, ali danas svaka škola ima
pokazuje interes za ovo novinarstvo a i daje se
pulicerova nagrada
3. Javilo se krajem 18v u francuskoj i početkom 19 u
americi, ali talas ovog novinarstva je zahvatio medije
sredinom 20 v
4. Još se naziva i novo a ova odrednica se odnosi na
izmjenu stila i obrade medijskog sadržaja,prije svega se
unosi senzibilitet u tekst i balansira sa emovijama i
faktografskim elemntima.
5. Tom Wolof tvrdi da se prvi put susreo sa ovim žanrom
u djelu Gej Talesa-gospodin. Tu priča počinje opisom a
ne podacima
6. Cold Blood Trumana Crepota je imao najviše uticaja
na ovo novinarstvo. Tu se radi o ubistvu jedne porodice
u Kanzisu, koje se nastavlja sa još nekoliko ubistava.
Kepote je prvo nekoliko godina istraživao dogadjaj
objavljujući ga u new york timesu, a kasnije je to
preraslo u knjigu. Ovde imamo kombinaciju
dijaloga,intervjua,ličnih stavova i činjenica. Uspješno je
kombinova vještina pisanja i zapažanja.
7. Elizabet Kokrin je takođe koristila ovu tehniku,
kombinovala faktografiju i lična zapažanja, otvarajući
tako vrata novom žurnalizmu
8. Stil pisanja literalnog novinarstva je stil u razvoju jer
predstavlja novinarsku inicijaciju ka umjetnickom i
književnom pisanju
9. Mark Kramer smatra da se povezivanje publike sa
piscem dešava na više načina:
-pripovijedačkim stilom
-korelacijom događaja
-korištenjem skrivenim značenjima
-dodavanjem ljudske dimenzije
10. Tow Wolf isto razlikuje klasično i literalno
novinarstvo tako što literalno podrazumijeva upotrebu
dijaloga, subjektivnog novinara i izbjegavanje
uobičajenih metoda i tehnika pisanja
11. Opšte karakteristike literalnog novinarstva
-subjektivizam
-novi novinarski žanrovi
-pomjeranje granica medijske stvarnosti
-novi profil novinara
9. EKOLOŠKO NOVINARSTVO
PITANJA:
1. OD kada ekol.nov.post5aje specijalizacija? Šta
zahtjeva od novinara
2. Theory of gea?
3. Kako se širi svijest poslednjih decenija?
4. Koji problemi imaju posebno mjesto,kako se zove ta
ideologija, i kako je prihvaćena u svijetu?
5. Osnivanje the society of enviromental
journalist¸¸+ciljevi ovog društva?
6. Nabroj neke časopise?
7. Razlozi da se mediji bave ovim temama?
8. Kako svijet reaguje,razvijene medijske sfere?
9. Šema podžanra,odnosno posebnog izvještaja?
10. Šta podrazumijevaju posebne tehnike izvještavanja
prema Brigiti Forsberg?
11. Čime se još služe autori
12. Republika srpska?
Odgovori
1. Ekol nov kao specijalizacija postaje od 1980 i od
novinara zahtjeva sticanje i razvijanje znanja u
ekološkpm domenu
2. DŽejms Lavlok 1979 razvija teory of gea,dje je zemlja
živi organizam koji pokušava da opstane
3. Poslednjih decenija svijest se širi putem konferencija
gdje se donose deklarazije,konvencije i rezolucije čiji
ishodi vode ka razvijanju ideologije ekologizma
4. Posebna pažnja se pridaje problemima životne
sredine i ovim se bavi environmentanisam-ideologija
koja razvija ekocentričan pogled na svijet brinući o šteti
koju nanosi okruženju
5. The society of enviromentalism journalist se osniva u
americi 1990 sa ciljem povećavanja broja
specijalizovanih novinara,njihovi ciljevi su:
- da se stvori povezana mreža za novinare
-da se stimuliše zaštita kritike važnih pitanja
-proširivanje informacionih izvora
-ubrzavanje informacionih izvora
6. Neki časopisi: journal of nature and cultue and
science comunication
7. Mediji treba da se bave ovim prije svega radi
opredeljenosti ka evropskim razvojnim modelima
8. Razvijenim medijskim sferama ovo su izuzetno važne
teme,tako da svetsi mediji nisu imali izvora
9. Šema pisanja izvještaja:
-what
-how
-amplifu poent
-tie up loos ends
10. Brigita forsberg koristi ove metode: istraživanje sa
pretraživanjem,tačnost,pažljivost,kritičko razmišljanje
11. Sve češće se koriste metapodacie,,
1o MODNO NOVINARSTVO
1. Na koja dva načina može da se posmatra modno
novinarstvo i kako se diferenciralo u odnosu na
novinarstvo?
2. Gdje se svrstava modno novinarstvo i gdje je
najvidljivije?
3. Gdje i kako se razvija istorija časopisa za žene?
4. Koji su danas najpoznatiji časopisi?
5. Časopisi za muškarce?
6. Kakvi su novinari u ovoj oblasti?
-specijalizacija novinara
-