Gordana Vilovi:

Etiki prijepori u Globusu i Nacionalu 1999. 2000.

Neistina koja se objavi u novinama s nakladom od sto tisuda primjeraka moe promijeniti neiji ivot. S tog aspekta gledajudi etiku, novinari se mogu doimati kao gospodari ivota i smrti. Njihovo je oruje i orue rije. U biti, etika je uvijek ne dovrena pria u novinarstvu. Hrvatska je od 1990. do 2000. bila drava koja je samo formalno podravala slobodu medija. Novinari su se stoga koristili svim doputenim i nedoputenim sredstvima da bi doli do podataka za koje su drali da imaju veliku vanost za javnosti. To je rezultat pogreaka: proizvoljnosti, pekulacija, navoenja neprovjerenih izvora, koritenja anonimnih izvora, poluistina i uvreda. Etika i moral Etika je filozofska disciplina, a razliiti filozofi pojam tumae razliito dobro, krijepost, potenje, pravednost, odgovornost, vrlina, estitost, vrijednost, moralni red, dudorednost. Klaid: Moral je skup pravila odreenog drutva i drutvene klase o sadraju i nainu meusobnih odnosa ljudi i ljudskih zajednica. Objanjavajudi razliku izmeu etike i morala, ta dva pojma se esto poistovjeduju, ehok i Veid definiraju moral kao: dio ljudskog iskustva koje se oblikuje u dudorednom ili obiajnom okruju. To je oblik ljudske prakse, koje suodreuju sloboda i norme drutvenog okruje. Jedan od oblikovanja morala je etika. Nepridravanje zadanih moralnih normi izaziva prosuivanje javnosti ili sud savjesti samoga ovjeka. Moda je i najveda moralna osuda ona koja dolazi iz samosvjesnosti injenje (ne)djela. Zadada etike jest promiljanje moralnog izbora.. Znaenje i preispitivanje etike u nekim zvanjima i pozivima daju univerzalnu vrijednost. Etika odgovornosti Tijekom povijesti ljudskog ivote etika je uvijek bila povezana s promiljanjem injenja dobroga i drutveno prihvatljivoga. Veliku ulogu u dosljednosti u obavljanju odreenog zvanja ima upravo ovjekova volja za etinodu. ovjek sam odreuje koliinu dobroga ili loega u bilo kojem pozivu. U svakom pozivu je najvanije odgovorno obaviti posao. Etika odgovornosti podrazumijeva odgovornost prema samom sebi i prema drutvu. Za etiku odgovornosti najvanije su posljedice. I to ne ekati posljedice, nego ih unaprijed uraunati u vlastite postupke. Etika odgovornosti je temelj etike novinarstva jednako kao i etike politike. Novinarstvo i etika Novinarski poziv je osobi i razlikuje se od mnogih dugih jednostavno zato to se pogreke u njemu ne daju sakriti. One se vide odmah i vidi ih veliki broj ljudi. asni novinar izvjetava istinito, poteno i tono jer obavlja iznimno odgovoran posao. Novinari u masovnim medijima na poetku 21. stoljeda su suoeni s mnogim prijeporima: od monopola medijskih konglomerata i korporativnog novinarstva, utjecaja vlasnika i pritisaka oglaivaa, do borbe za vlastiti probitak i ivot na medijskom tritu. Dodatna je potekoda i svjetski proces tabloidizacije medija, gdje se pokazuje da su masovni mediji prije svega isplativ biznis, pa se zato i novinarstvo pretvara u zabavu, a ne u izvjetavanje o dogaajima.

Povijest etike novinarstva Prirodno, etika postoji onoliko dugo koliko i novinarstvo. Formalno, etika novinarstva je postala dijelom struke u Americi nakon to su medijima zavladali prvi novinski magnati Pulitzer i Hearst, osamdesetih godina 20. stoljeda. Preporuka je da novine njeguju tonost, potenje, odijeljenost komentara od vijesti, suzdravanje od nepristojnosti i netolerancije bio je i ostao etiki imperativ. Za povijest etike hrvatskog novinarstva vano je spomenuti Milana Grlovida, utemeljitelja HND-a. Kodeks etike novinarstva HND je donio jo na poetku prolog stoljeda. Prva pravila o etici novinarstva pojavila su se u Americi 1923. kada se na inicijativu nekoliko novinara i urednika utemeljuje Ameriko drutvo novinskih urednika. Prvu knjigu u Americi u kojoj se pojavljuju pravila profesionalnog novinarstva, The Ethic of Journalism, izdao je Nelson Crawford 1924. Odreenje etike novinarstva Elementi etike razboritosti po Pattersonu i Wilkinsu su: Dostojanstvo (ostaviti o kojoj piemo to je mogude vie dostojanstva) Reciprocitet (postupajte s drugima onako kako biste voljeli da drugi postupaju s vama) Dostatnost (predvidite dostatne podatke o vanim temama) Tonost (podaci moraju biti toni: koristite prave rijei i stavljajte ih u kontekst) Upornost (kad je tema vana, ne tedite napora da stignete do svih izvora jednako) Pravednost (postupajte pravedno i jednako sa svim izvorima) Zajednica (vrednujte skupna dostignuda jednako kao i pojedinana) Razliitost (izvjetavajte o svim segmentima drutva poteno i primjereno) "Sive zone" etike novinarstva Kontroverzija oznaava nesuglasicu, spor, prijeporno pitanje, suprotnost prepirku, parnicu. Etike kontroverzije su u svakodnevnoj praksi novinarstva dakle prijeporni ili dvojbeni, odnosno razliiti ili suprotstavljeni stavovi u tumaenju etinosti odluka. Nisu sve novinarske odluke etiki kontroverzne , ali u praksi etike novinarstva postoji nebrojeno primjera sivih zona koje katkad ne pruaju ni jedan jednostavan odgovor. Neki sluajevi etike kontroverznosti su duboki, a drugi naoko manje vani, ali mogu zavriti na sudu. Dakle, sve sluajeve za koje kaemo da mogu biti ili jesu etiki kontroverzni karakteriziraju u prvom redu elementi naruavanja novinarske etike, a uvijek ih treba promatrati u kontekstu. Teorije etike kontroverznosti Podjela prema Merrill-u 1. Pragmatinu etiku vodi racionalna motiv elja za uspjehom; sve se radi sa eljom da se postigne odreeni cilj; vaniji je konani rezultat od sredstava koja se koriste. Uzor pragmatinoj teoriji je Machiavelli. No, istinska novinarska etika trena ili u suprotnu stranu od makijavelizma u novinarstvu i shvatiti da postoje mnogo vanije stvari od puke elje za ostvarenjem cilja. 2. Za humanistiku etiku karakteristian motiv je elja za valjanim djelovanjem, a uzor je Kantova sklonost legitimnim metodama, a priori pravilima i dunost prema naelima. U novinarskoj etici ravnati se prema Kantovu imperativu gotovo je nedostian ideal. Jednako kao i u obinom ivotu. Tek kad se novinari sami nau u situaciji kao objekt nepravednosti, razumiju vlastite nepravedne i neetine postupke. A tada je najede kasno za ispravljanje nepravdki koje su sami uinili prema drugima.

Medijski analitiari Missouri grupe razlikuju tri teorije: 1. Apsolutistiku etiku potpuna predanost najidim etikim naelima. 2. Antinomijsku etiku potpuna odsutnost moralnih zakona u nastojanju da se doe do rezultata. 3. Situacijsku etiku ponaanje sukladno situaciji, dalke neto izmeu spomenutih dviju krajnosti. Izvori etikih kontroverzija Vedina teoretiara suglasna je s time da su izvori najedih etikih kontroverzija u novinarstvu slijededi: 1.Zatita privatnosti i pravo javnosti da zna svaka osoba uiva jednako pravo na privatnost. No, i sloboda informiranja pravo je i obveza, preduvjet funkcioniranja svakog demokratskog drutva. U borbi protiv nepravdi novinari esto naruavaju temeljna prava obinih ljudi, usputno otkrivajudi injenice koje ne bi smjele biti iskoritene na putu do konanog otkrivanja velikih afera. 2. Povjerljivi javnosti da za njih dokumenti i interes zna etikom kodeksima odreuje se da novinara obvezuje zakonska odredba o uvanju dravne tajne. Meutim, kad otkriveni dokument sadrava kompromitirajude podatke o dravnim dunosnicima, ili primjerice, o obavjetajnim slubama koje rade protiv svojih graana a ne ono za to su osnovane, onda to novinar mora objaviti jer je to u interesu najire javnosti, iako mora biti svjestan mogudih posljedica po samoga sebe i svoju redakciju. 3. Sukob osobnih interesa novinara novinari dolaze u sukob interesa kad im se dade mogudnost dodatne zarade u nekom poslu koji moe biti dijametralno suprotan novinarstvu, npr. rad u PR agenciji ili sudjelovanje u izbornoj kampanji neke stranke ili osobe. Novinari dolaze u sukob interesa kada primaju poklone od ljudi o kojima izvjetavaju, odnosno imaju naruene intervjue. Sukob interesa je i situacija kad novinar izvjetava o tvrtkama u kojima ima dionice ili privatnog interesa. Mogudi je i sukob interesa kad su novinari lanovi odreenih stranka ili zagovornici odreene politike opcije. 4. Urednici i vlasnici kao grupe za pritisak nerijetko su urednici, pritisnuti zahtjevima vlasnika za povedanjem naklade i privlaenjem oglaivaa, skloni ulaziti u autonomne etike odluke novinara i mijenjati ih. Ta intervencija je daleko snanija od neznatnog redigiranja teksta. Pritisci su razliiti, kao i njihov raspon i intenzitet. Kredu od toga da sami urednici forsiraju novinare na bjelodano neetike postupke, samo radi povedanja naklade. Novinari su pod snanim pritiskom vlasnika koji imaju svoje prioritete za promidbu jednako kao i teme i ljude u koje ne treba dirati. Dobar oglaiva donosi veliki prihod mediju, to i vlasnik i urednik dobro znaju. Usmjeravanje novinara na to kako de pisati, urednici ne smatraju radikalnom intervencijom u temeljne novinarske slobode, a upravo je to posrijedi. Burna medijska scena: 1990-2000. U kratkom vremenu prije prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj s novinama su se dogaale znaajne promjene: oslobaaju se pritisaka i partijskih kontrola i funkcioniraju slobodno. Po zavretku izbora, nova, demokratski izabrana vlast, ponovo preuzima brigu nad medijima. Pojavljuje se velik broj privatnih listova od kojih velik broj propada ali neka su izdanja preivjela i do danas. Tabloidizacija medija Razvija se novinarstvo zainjeno senzacionalizmom, ekskluzivitetom, forsiranje otkrida i krenje razliitih oblika novinarske etike. Rat u Hrvatskoj i BiH nametnuo je neke nove standarde shvadanja o ulozi novinara. Kako izvjetavati o Domovinskom ratu? Lagati ili ne za svoju dravu, objavljivati fotografije poginulih, promicati netrpeljivost... Etiki standardi bili su na marginama interesa novinske profesije. 1990. ST - Marinko Boid List je trajao tri godine, ostavio trag u povijesti hrvatskog novinarstva; donosi neistine, apsurde, fotomontae. Objavljivao uglavnom politike sadraje, teme su bile intrigantne, bombastino plasirane. Zaplijenjen je zbog objavljenog razgovora izmeu Jastreba-komandanta obrane Vukovara sa Zagrebom. Danas pravih tabloida nema osim niskonakladnog "Novog imperijala". Tabloidnost Marvin Kalb: proces degradacije relevantnih vijesti i davanje vanosti informacijama o seksu, skandalima i zabavi.

John Ryan: novinski proizvod koji se primarno bavi plasiranjem sadraja o tri S-a: seks, skandal i sport. Selimas Miler: tri temeljne zadade: informirati i zabaviti itatelja, prodati to vie primjeraka, privudi to vedi broj oglaivaa. Richard Weiner: tabloid je tip novina manjeg formata od uobiajenog novinskog, to je izdanje koje cilja na masovnu publiku donosedi senzacionalne naslove na naslovnicama, razvijajudi prljavu reputaciju. Frank Esser: razlikuje promjene na koje se dogaaju u procesu tabloidizacije na makro (drutveni fenomen koji istovremeno potie i simbolizira glavne promjene ureenja odreenog drutva) i mikro (medijski fenomen koji ukljuuje reviziju tradicionalnih novina i formata u medijima potaknutu eljama itatelja i komercijalnim zahtjevima) razini. Tabloidizacija nije uniformirana na meunarodnoj razini nego se mora promatrati ovisno o kulturi i povijesnim specifinostima i naslijeima. Colin Sparks: pad profesionalnih standarda u novinarstvu i terminom tabloidizacija oznaava povedan interes medija za privatne ivote i srozavanje pradenja dogaaja na ozbiljan nain. Najjai i najisplativiji medijski biznis jest komercijalna televizija koja ima ulogu zabaviti gledatelje i privudi to vedi broj oglaivaa. Tabloidizacija novina u Hrvatskoj Proces tabloidizacije zahvatio i zemlje istone Europe. U Hrvatskoj je zapoeo devedesetih. Relevantne, vrijedne vijesti poinju se prezentirati na laki nain s vie ilustracija i s vedim fotografijama, kradim tekstovima. Pie se o politikim skandalima, prevladavaju zanimljivosti, naslovi dugi koji kau sve bitno. Brzo napravljeni intervjui na temelju polu istine pune stranice novina. Zato Hrvatska? 1. Utjecaj razvijenih zemalja nije zaobiao ni nau zemlju pa tako proces tabloidizacije dolazi i nama. 2. Prirodan slijed sveopdeg siromatva i niske razine obrazovanja u nas. Kod izrazito obrazovanih i razvijenih zemalja uz tabloidizaciju ima mjesta i za ozbiljne listove dok kod zemalja poput nas ozbiljni je tisak istisnut sa trita. Nepotovanje novinarske etike posljedica je tabloidizacije, utjecala je na izgled novina, oglaivai su preplavili stranice, moto: informirati i zabaviti i privudi to vie oglaivaa. Unato svemu treba vjerovati da se moe novinarski djelovati a pritom ne izgubiti osjedaj odgovornosti prema novinarskoj etici. Denis McQuail u prioritete ubraja istinitost i tonost, nepristranost i potenje, potovanje osobnosti, neovisnost o pojedinim interesima, potovanje zakona, moral pristojnost i dobar ukus.

1990: hrvatski mediji nakon prvih viestranakih izbora Poetak devedesetih oznauje kraj jednog shvadanja novinarstva. To je vrijeme pozitivnih promjena. Od prvih listova najede se spominje ST ili Arena, ali se zaboravlja na Oglasnik koji postoji od 1998. "Slobodna Dalmacija", Joko Kuluid; jedan od najjaih dnevnih listova. "Veernji list" se izdvaja iz izdavake kude Vjesnik. Poduzede Arena izdaje: Milu, Autoklub, Astro magazin, Djeji klub. Poinje izlaziti ST a krajem godine Globus na formatu A2. 1990 prihvaden je zakon o HRT-u, najvaniji i najjai medij, vrijednost vijesti se mjeri kriterijima koje odreuje vladajuda elita. 26.07.1990. donesen je zakon o Hini. Mediji koji su u rukama drave podravaju sve poteze vlasti ali poinju se javljati komentari, uglavnom u "Slobodnoj Dalmaciji" i "Novom listu". Mediji u ratu Posljedice rata za medije: srueni radijski i TV odailjai, smanjeno trite i prekinuta distribucija. Da bi se pomoglo ljudima da tijekom rata ne ostanu bez informacija, model radijskog prijenosa, Marko Sapunar naziva modelom spojenih posuda. Tiskovni mediji takoer prolaze kroz teko razdoblje. Pravno vojna cenzura nije nikada uvedena.

Tiskani mediji: sreivanje dnevnih listova U razdoblju od 1991.-1998. pojavio se velik broj novih medijskih proizvoda. Zakon o pretvorbi poduzeda, in koji je unio najvie nereda u medijsko trite. Skandal oko privatizacije Veernjeg lista, prodaja je bila obavijena velom tajni, prodano 53,61 posto nepoznatoj tvrtci. Za Ivankovideva mandata Vjesnik je postao propagandnim biltenom stranke, utoite za novinare koji su ostali bez posla bila je Slobodna Dalmacija dok vlast nije list predala u ruke Miroslavu Kutli i time ga pretvorila u dravotvorni postupak sreivanja i dalje se vodi. Novi list i Glas Istre 1992. zavrili pretvorbu. Novi list jedine dnevne novine koje komentare njeguju kao zasebnu formu bez docirajudi komentara, imaju nekoliko redovitih kolumnista. Postojao je otvoreni forum za itatelje. Glas Slavonije imao je burnu pretvorbu njihovo pisanje se nije svidjelo HDZ-u koji je pozvao na bojkot itanja tih novina. Sportske novosti privatiziran je 1992., a vedinski vlasnik Vice Meugorac. Prvi broj Jutarnjeg lista pojavio se 06.04.1998., utjecao je na prodaju Veernjeg lista. Najjae otkride novinarke O. Obad o bankovnom raunu Ankice Tuman. Nagradne igre su takoer jedne od specifinosti listova. Tjednici: odraz siromatva ili bogatstva? Ninoslav Pavid pokrede list za ene Glorija, postaje profitabilna, ponudila takve sadraje i postala tjednik. Prenosila je sve dogaaje svjetskog Jet seta i pratila dogaanja domadeg. Nakon Glorije izlazi Moja tajna, Moja sudbina, Moje romance i Super teen. Feral Tribune poinje izlaziti kao podlistak Slobodne Dalmacije, a postaje sam za sebe 1993. Donosi aktualne sadraje iz Hrvatske, a najupeatljiviji dio je satiriki komentar i komentar fotomontaom. Feral se uspio odrati usprkos negodovanja vlasti. Tijekom 1993 i 1994 izlaze Magazin, Panorama i ST ekskluziv, pojavila su se i tri polumjesenika Bumerang, Arkzin, i Start nove generacije. Nakon lista Danas, izlazi Novi Danas pa Hrvatski obzor. Prvi tjednik koji je ozbiljno konkurirao Globusu bio je Nacional, pokrenuo ga je isto Kulji. Vodili su rat protiv Globusa i vladajude stranke. Od studentskih listova izlaze: Puls, Homo Volans, Studentski list, Medicina Socious itd. Luksuzno opremljeni magazin Jet set nikada se nije prodavao na kioscima nego iskljuivo putem pretplate. Hrvatski biskupi osnivaju agenciju IKA. Hrvatska televizija protiv komercijalne Do 1998. HRT nema ozbiljne konkurencije. Te godine osnovana je TV-Mrea koja je emitirala putem malih komercijalnih televizija (TV Moslavina, TV Nova Pule, TV akovca, Vinkovake TV, OTV-a Zagreb, RI TV Rijeka, ATV-a Split, Televizije Slavonije i Baranje, Varadinske televizije, Kanala Ri Rijeka). Vlasnitvo nad TV Mreom bila je dubioza. Mnogi novinari sa HRT-a prelazili su na mreu, ali se i vradali radi nepladenih honorara. Sindrom "veselih radija" i sluaj Radija 101 Hrvatski dravni radio ima tri dravna programa, a redovito emitira i osam regionalnih. Radio 101 devedesetih postao je sinonimom borbe za slobodu informacija u Hrvatskoj. Poeo je emitirati kao ilegalna radio postaja 1983., ali ga je prigrlila organizacija Saveza socijalistike omladine. Prvi je progovorio o nekim temama o kojima se nije prialo. Problemi oko vlasnike strukture i odbijanja vijeda za telekomunikacije da im dodijeli koncesiju 20.11.1996. kulminiralo je masovnim protestom na Trgu bana Josipa Jelaida. Meutim ipak je koncesija dodijeljena i ugovor je potpisan 1997. Profesionalna pitanja novinara i obrazovanje Novinari su se nali pred dvojbom sluiti vlasti ili pisati slobodno. Forum 21 osnovala je 1997 skupina novinara elektronikih medija Hrvatske televizije koji su bili nezadovoljni stanjem u hrvatskom medijskom prostoru. Forum 21 je osnovan u sklopu HND-a, a prvi predsjednik je bio Damir Matkovid. Ili su za tim da se dravna televizija treba transformirati u javnu, te da se omogudi razvitak privatne radio i TV difuzije. Osnivanje tog foruma jedan je od vanijih dogaaja 1997. Poetkom 1998. osnovan je zbor novinara Pravo na profesiju u okviru HND-a.

1999: stisak vlasti poputa 1999. - kriza bankarstva, umro Tuman, koalicija HSLS-a i SDP-a, tiskanje srpskog lista Evropljanin u Hrvatskoj. Skupe duevne boli Afera o prislukivanju graana; otkrili su je Nacional i Globus, naknade za duevne boli dostigle 65 milijuna DEM, 250 kaznenih postupaka protiv novinara zbog uvrede ili klevete. Protiv Globusa se vodi 200 parnica, Veernjeg lista 158, Nacionala 73 itd. Za toliki broj parnica kriv je rigidan zakon koji nedopustivo ograniava slobodu izraavanja, odnosi se na klevete i uvrede, zatitu privatnosti, prebacivanju kanjivog djela, objavljivanju dravne i vojne tajne, irenje lanih i uznemiravajudih glasina, govoru mrnje, zatiti pet najviih dravnih dunosnika. Stoga je HND osnovao fond za zatitu novinara u sudskim procesima. Zabiljeeno je devet sluajeva premladivanja novinara prilikom obavljanja svog posla. Dnevni listovi s milijunskim nakladama U 1999. godini dnevni se listovi nisu bitno mijenjali osim to je Jutarnji nainom pradenja dogaaja utjecao na druge novine u prezentaciji sadraja. I Jutarnji i Veernji su povedavali nakladu nagradnim igrama. EPH 1999. prodaje 49 posto dionica WAZ-u. Dolazi i do pekulacija sa SN-om, Slobodnom Dalmacijom. Elektroniki mediji: HTV i dalje bez konkurencije Promjene u novom zakonu o telekomunikacijama iz 1999. doputeno je povezivanje i umreavanje lokalnih televizija do pet sati dnevno. Osniva se CCN. Vijede za telekomunikacije dodijelilo je po prvi put nacionalnu koncesiju jednoj privatnoj televiziji - Novoj TV. Koalicija bez jedinstvenog stava o medijima 03.01.2000. na vlast dolazi koalicija od 6. stranaka. Nestao je pritisak koji je vladao za vrijeme Tumanove politike. Problemi su bili oko Vjesnika, Slobodne Dalmacije, vlasnike strukture Veernjeg lista.. EPH kupuje 24,5 posto SN-a. Najvedi skandal se dogodio izlaskom prvog broja Republike, pokrenut od strane Pukanida koji je na naslovnoj stranici lista objavio kako je Hrvatska policija otkrila najmodniju zloinaku organizaciju RH: fotografije Pavida, Tonkovida, Paalida, Franjida, Kutle, Grubiida... faksimil ortakog ugovora kojim je dokazano da kontroliraju medijski prostor. Nita nije dokazano Republika je bila kratkog daha i ukinuta je u svibnju 2001. Globus i Nacional politiki tjednici S obzirom na sadraje nije jednostavno odrediti toan profil tih novina. Magazin: po dimenziji manji od dnevnih novina tiskan na kvalitetnom papiru prodaje se na kiosku ili putem pretplate specifian grafiki dizajn Duan urid smatra da je magazin najuglednija publikacija koja objavljuje raznovrsne materijale, detaljnije nego u dnevnim novinama, mogu i biti i opdi i specijalizirani. Prema tome Globus i Nacional su opdi magazini koji daju pregled najvanijih zbivanja iz zemlje i svijeta donose priloge i zanimljivosti iz kulture, umjetnosti, ivota i zabave. Prema Mlovidu magazini su neiscrpno obilje svih mogudih novinarskih oblika, sadraja, i izgleda. Ima ih od ozbiljnih do posve utih. Specifini su po obradi udarne teme gdje nekoliko novinara radi timski, na prikupljanju informacija, anketiranju, grafikoni i ostali ilustrativni materijal.

GLOBUS: "nacionalni magazin" I. 1990. godine kreirao ga je Denis Kulji. Pokrenut unutar Vjesnikove kude kao novi proizvod velikog formata A2. Globus je osnovalo 6 velikih novinara: Pavid, Kulji, Bakalovid, Bokovid, Tomid, Polimac. Imao je spektakularan internacionalni vanjski image, suzdran od primitivizma unutar domadeg okolia. Dva su kljuna momenta dovela do trinog preokreta: - shvatili su da je rat neizbjean - doveli su Tanju Torbarinu Redakcija izlazi iz Vjesnikove kude, smanjuje format. Od 21.05.1991. Globus postaje privatno poduzede. Novinari s kukljicama ili sindrom hinjene odgovornosti Tip novinarstva koje razvija Kulji, Hudoletnjak naziva pragmatinim novinarstvom u kojem je vano preivjeti i iskoristiti sve okolnosti koje stoje na raspolaganju. To je odabir izmeu dvaju dominantnih opredjeljenja u novinarstvu: podrediti se interesima domovine ili objektivnosti i istini. Jedan od najteih primjera po anketama graana je lanak u Globusu iz 11.12.1992. pod naslovom: Hrvatske feministice siluju Hrvatsku. U tom tekstu kao i mnogim drugim pojavljuje se skupni potpis novinara to Viktor Ivanid naziva novinarima s kukuljicama. Globus je donosio i ozbiljne informativno-politike tekstove koji su imali znatan utjecaj u javnosti ved i zbog visoke naklade. Nije imao ozbiljniju konkurenciju do 1995., do pojave Nacionala. Kulji je novinar koji je promijenio hrvatsko novinarstvo zajedno s Boidem i odredio novi put. Odlaskom iz Globusa glavni urednik postaju Butkovid. Osim sudskih procesa bilo je i fizikih napada na novinare. Ulaskom Mirka Galida dolazi do promjena i 2000. se mijenja logo.

Naslovi Praksa poigravanja naslovima katkad se dovodi do apsurda, redovita praksa tih redakcijskih prijevara postala je pravilo i to je funkcioniralo dok se ne bi javila otedena osoba. Danas su naslovi puno kradi, ali navika igre je ostala. Kolumnisti Svaki tjednik koji eli biti i opinion maker njeguje tradiciju prezentacije stavova i miljenja komentatora. To mogu biti novinari lista ili vanjski suradnici. Odabiru komentatora i kolumnista pridavali su osobitu vanost. eljeli su imati to reprezentativnija imena. ( Torbarina, Kasapovid, Kulji, Malnar...)

NACIONAL: "nacionalni magazin" II. Odlaskom nekolicine novinara iz Globusa nastao je Nacional. Prvi broj novog tjednika koji potpisuje Pukanid, izaao je 24.11.1995. Podsjeda na Globus: od najave tema, opreme tekstova, dugih naslova, okantnih fotografija. Novine su pokrenute vlastitim novcem nekolicine tih novinara. Jedan dio osnivaa odlazi i time se otvara novo poglavlje u politici Nacionala. Donose razliita otkrida koja okiraju javnost. To je bio list koji je vodio rat sa HDZ-ovskom vlasti. Moe se redi da je Nacional imao vrlo povjerljive izvore i istinite informacije. Nakon Kuljievog odlaska dolo je do nagaanja tko je vedinski vlasnik Nacionala. Danas je to Pukanid koji je kupio sve dionice u listu, a da se Bara sloio da ovaj koristi samo njegovo ime to se kasnije pokazalo oko afere sa Dubrovakom bankom i naina na koji je to pradeno u Nacionalu da i nije ba istinita ta tvrdnja oko vlasnitva. Nacional je svojim otkridem o nepravilnostima u slubama sigurnosti na svoj nain pridonio razvoju demokracije u Hrvatskoj. Kontinuirano je objavljivao o radnjama SZUP-a i tima su bili u slubi javnosti i kontrolirali su vlast. 2000. godine pomogao je uruavanju vladajude stranke, procjene oko izbora, smrt Tumana prije svih, transkripti oko vlasnike strukture Veernjeg lista itd. U petoj godini izlaenja postali su magazin; viebojni tisak, kvalitetan papir... Prepoznatljiv je po kolumnama; Tomac, iak, Granid, ulid, Jurdana, Starevid...

Istraivanje o etikim prijeporima Globusa i Nacionala Osnovna je svrha ovog rada istraiti broj, intenzitet i trend etikih proturjenosti u utjecajnijim tjednicima Globusu i Nacionalu. Tjednici koji se natjeu tko de objaviti privlanije politike skandale, korupciju, afere... Zadada ovog istraivanja je utvrditi probleme i hipoteze, u kojoj su mjeri objavljivali etike proturjenosti. U oba tjednika dominiraju lanci koji sadre: izvjetaj, komentar, glasinu, a nekad i tra. Neki od prijepora su: neistinito izvjetavanje, anonimni izvori, prikazivanje samo jedne strane, naruavanje prava ovjeka, manjina, novinari u slubi politike i ekonomske propagande, lo ukus, opscenost, nesuglasje teksta i naslova. Osim glavne hipoteze rada o postojanju (ne)tolerantne razine etikih kontroverzija navodimo i nekoliko pomodnih: 1. postoji razlika u vrstama etikih prijepora u informativno-politikim tjednicima Globus i Nacional 2. problematian odnos drave prema medijima i neizgraena javnost proporcionalni su broju skandaloznih otkrida i neprovjerenih informacija 3. Nacionalovo strogo uvanje izvora pridonijelo je razotkrivanju brojnih kriminalnih radnji koje su se pokazale tone

Analiza sadraja Proces znanstvenog istraivanja etikih proturjenosti temeljit de se na deskriptivnoj metodi i analizi sadraja uzorka. Novosel objanjava analizu sadraja kao visoko formalizirani postupak iji je osnovni cilj da kvalifikativni materijal razdrobi u niz jedinica prema nekom sistemu kategorija i zatim te jedinice obradi kvantitativno. Obuhvada i kvalitativnu i kvantitativnu analizu objavljenih politikih tekstova u svim novinskim oblicima u kojima je utvrena proturjenost. Istraivanje obuhvada 206 tiskanih brojeva Nacionala i Globusa u 1999. i 2000. godini. Jedinica analize sadraja Jedinica analize je novinski tekst. Bit de obuhvadeni svi tekstovi objavljeni u Nacionalu i Globusu svrstavani u politike, a etiki su dvojbeni. Istraivao se svaki broj posebno i tekstovi su izdvojeni prema broju, datumu izlaska, stranici, kategoriji novinske vrste, autoru, naslovu i stupnju etinosti 1. lanak - oblik koji podrazumijeva sve tekstove koji sadravaju injenice, komentare, te imaju elemente istraivakog novinarstva, izjava, glasina, pekulacija 2. intervju - razgovor novinara s drugom osobom 3. komentar - autorski stav koji ukljuuje vrijednosne sudove o odreenom aktualnom dogaaju 4. biljeka-vijest(caka) - surogatni oblik vijesti koji u sebi sadrava i kratku informaciju i glasinu i komentar Naslovnica je izlog svakog lista i vrlo je vana jedinica analize sadraja etikih prijepora, svrha joj je privudi pozornost, ali ne varati. Fotografija je vana komponenta svih novinarskih sadraja, katkad govori vie od bilo kojeg teksta. Ne promatra se samostalno ved u sklopu teksta. Neki autori nisu bili promatrani jer su sami po sebi drugaiji i ine posebnu novinsku vrstu. Kategorije analize sadraja Kvantitativna analiza - broj etiki proturjenosti. Kvalitativna analiza - na karakteristinim tekstovima pokazat de najjae kontroverzije u tjednicima. Kategorije prema kojima se analiza obavlja: 1. neistinito izvjetavanje 2. anonimni izvori 3. prikazivanje samo jedne strane u sukobu 4. naruavanje temeljnih prava i sloboda ovjeka 5. naruavanje prava manjinskih drutvenih grupa 6. propagandni tekstovi 7. lo ukus i opscenost 8. nesuglasje teksta i naslova Odabir kategorija napravljen je na temelju procjene njihove uestalosti i objektivne teine. Definiranje kategorija za analizu etikih kontroverzija 1. Neistinito izvjetavanje - najjaa etika proturjenost, oblik izvjetavanja koji nije temeljen na istini. Namjerno preudivanje i iskrivljavanje injenica. Istraiva nema puno vremena da provjeri, nikada nije niti jedan tekst kasnije objavljen kao toan, neimenovanim izvorima se oteava utvrivanje istinitosti. Za analizu uzeti samo provjereni tekstovi. 2. Anonimni izvori - plasiranje podataka koji dovode u pitanje cjelinu iznesenih podataka to se podnosi ako postoje barem dva objavljena izvora uz taj jedan neobjavljen, omogudavaju se pekulacije, to su posebna kategorija izvora informacija, zabrinjavajude je kad se u jednom lanku pojavi 5 anonimnih izvora, postoje informatori (glasnogovornici, odvjetnici) koje novinari tite, ali ako se otkrije da plasiraju dezinformacije sa njima se vie ne surauje. 3. Prikazivanje samo jedne strane u sukobu - temeljno je pravilo da svima u sukobu treba dati pravo na iznoenje vlastitog stava i svoj kut gledanja, udar ili prikazivanje samo jedne strane izaziva vedi ok u javnosti. 4. Naruavanje temeljnih prava i slobode ovjeka - svi su ljudi jednaki i imaju pravo na jednak medijski tretman, najede se naruava privatan ivot javnih osoba. Posebna je kategorija zatita privatnosti djece. Uz nepotivanje tih kategorija najede se pojavljuju traevi(temeljeni na neistini, poluistini i glasini).esto su nanesene tete ljudima koji nisu javne osobe, novinar mora procijeniti koliko podatak moe biti tetan za ovjeka, ljudi skromnijeg obrazovanja

trebaju unaprijed biti upozoreni na mogude neeljene posljedice, zatita integriteta, ljudsko dostojanstvo i pravo na privatnost temeljne su odrednice potovanja prava ovjeka. 5. Naruavanje prava manjinskih drutvenih grupa - zasluuju jednak tretman u medijima kao i sve vedinske grupe. Naruavanje prava manjina u smislu namjernog izbjegavanja koritenja politiki korektnog jezika predstavlja ozbiljni problem, treba se poteno i korektno izvjetavat i o nacionalnim i o homoseksualnim manjinama 6. Propaganda angairanost novinara - Novinari ne bi smjeli pisati promidbene tekstove politike, ekonomske, postoje skriveni oglasi koje se moe razaznati ali ima i oni koje bi trebalo posebno odvojiti kao oglaivake auto rstvo nad pladenim oglasom je nedopustivo, isto tako je nedopustivo davanje prostora pojedinim elnicima hrvatskih stranaka da ispisuju svoja promiljanja. 7. Lo ukus i opscenost - prikazivanje sadraja koji izazivaju stid znak je loeg ukusa i opscenosti. To je najede u senzacionalistikim tekstovima: psovke, vulgarizmi, pogrdni nazivi za lanove obitelji, provincijska mjesta roenja, namjerno loe odabrane fotografije. 8. Nesuglasje teksta i naslova - lo naslov daje tekstu posve drukiji smisao, svako iskrivljavanje sadraja teksta i informacija u naslovu smatra se naruavanjem etinosti, osim naslova mogu biti i prijeporni podnaslovi, nadnaslovi, meunaslovi. Silid: uloga im je takva da o njima ovisi da li de se novine proitati. Odreivanje stupnja proturjenosti Problemi: 1. Na analizi sadraja se ne angaira vie istraivaa, da bi se izbjegle subjektivne ocjene bilo kojeg istraivaa, te da se zajednikom kontrolom uravnotee konani podaci. 2. U proteklih deset godina nisu praktino prihvadeni kriteriji etikog ponaanja premda imamo detaljan kodeks asti koji regulira sva podruja. U istraivanju de se evidentirati tri stupnja etike proturjenost: 1. Niski stupanj - sadri tekst u kojem se pojavljuju dvije kategorije etikih prijepora 2. Srednji stupanj - tekst sa tri do etiri proturjenosti 3. Visoki stupanj - tekstovi u kojima ima pet i vie Kvalitativna analiza Izdvajanje karakteristinih tekstova, najvieg stupnja etike prijepornosti prema kategorijama istraivanja i njihova analiza. Rairena je u istraivanju medijskih poruka. Gunter izdvaja tumaenje Hijmansa koji razlikuje nekoliko tipova kvalitativne analize sadraja: 1. Strukturalno-semiotika - povezana sa dubljim znaenjem poruke, priroda i simbolino znaenje uzima se eksplicitno. 2. Analiza diskursa - pogodna za kvalitativnu analizu dvaju razliitih listova za pradenje istog dogaaja. 3. Retorika - formalna struktura; kako je poruka predoena tekstualno i vizualno. 4. Narativna - analiza teksta koji se podrazumijeva kao jedna pria . 5. Interpretativna kvalitativna analiza sadraja - ima iroku primjenu u razliitim drutvenim znanostima, koriste je i medijski analitiari Kvantitativna analiza Ima zadadu pokazati brojane podatke analize sadraja etikih kontroverzija dvaju tjednika u razdoblju od dvije godine. Ukupan broj pregledanih listova je 206 toliki je zato to se to preciznije pokuavalo istraiti etiki dvojbeni sadraji. Prouavano je: - koliko je objavljeno etiki kontraverznih tekstova u uzorku - ukupan broj tekstova prema stupnju proturjenosti - ukupan broj i novinske forme etiki dvojbeni tekstova - ukupan broj autora etiki proturjenih tekstova - ukupnost etiki prijepornih tekstova prema kategorijama analize Zakljuak

10

Istraivanje o etikim proturjenostima Globusa i Nacionala potvrdilo je hipotezu da je u politikim tekstovima objavljenim u oba tjednika utvren velik broj etiki dvojbeni politikih tekstova. Kvantitativna analiza je pokazala da je u prosjeku 1,3 etiki dvojbena teksta imao Nacional dok je Globus 1,5. Uzmimo u obzir da je Nacional objavio vie politikih tekstova. Svaki je broj sadravao najmanje jedan tekst koji je imao vie od dvije etiki kontroverzne kategorije od osam.

11