Jerome David Salinger: Lovac u žitu

- kasni modernizam (nakon avangarde, prije postmodernizma) (odina objave: 1951.)

- Salinger se smatra začetnikom proze u trapericama, koja nastaje kao opreka intelektualističkoj prozi, a
naziv je dobila po odjevnom predmetu tipičnom za mladu generaciju koju ta proza opisuje

Vrsta djela: moderni roman

Tema: Holdenov bijeg iz internata i njegovo dvodnevno lutanje New Yorkom

• motivi: tinejdžerski problemi, problemi odrastanja i neprilagođenosti, potraga za identitetom,
suprotstavljanje lažnim autoritetima, spolnost i stupanje u emotivne i spolne veze, prijateljstvo,
otuđenje

Mjesto i vrijeme radnje: internat Pencay u Pennsylvaniji i New York neposredno prije Božića

Kompozicija: kronologija pripovijedanja (prate se Holdenove pustolovine od subotnjega popodneva do

ponedjeljka) prekida se brojnim asocijacijama i retrospekcijama, što je obilježje moderne proze
• fragmentarnost – ne želi ispričati svoju cijelu biografiju, već samo dio svojeg života, bez
kronološkog slijeda

Pripovjedač: glavni lik Holden ujedno je i pripovjedač, i to nepouzdani pripovjedač koji subjektivno
pripovijeda u prvome licu služeći se pritom žargonom mladih
• lik-pripovjedač pripovijeda iz neke bolničke ustanove (vjerojatno psihijatrijskog tipa), gdje je
trenutačno smješten, o događajima koji su se zbili tamo oko prošlog Božića, prije nego je šiznuo
pa su ga smjestili u ustanovu da se malo pribere

Pojmovi i simboli
• Lovac u žitu – simbolika naslova objašnjava se u jednom razgovoru Holdena i Phoebe
◦ na Phoebeino pitanje što bi želio postati Holden odgovara: lovac u žitu, i objašnjava da bi
lovio djecu koja se igraju u žitu i čuvao ih da ne padnu u provaliju – ta je njegova želja
 izraz težnje da se bavi nečim zaista važnim (a ne uobičajenim profesijama kojima je svrha
samo zgrtanje novca) i da pomogne drugima kad već nije mogao pomoći bratu
◦ želi spasiti djecu od svijeta odraslih
• rukavica za bejzbol ispisana stihovima – predmet koji Holden neprestano nosi sa sobom jer ga
podsjeća na pokojnoga mlađega brata Allieja
• crvena šilterica – predstavlja nešto poput čudesnog rekvizita koji Holdena prati u njegovim
lutanjima i čini ga posebnim u svijetu odraslih; nosi je kada ide van tražiti dobre ljude
• simbolika prostora kojima se kreće Holden – barovi i noćni klubovi predstavljaju svijet
odraslih u koji se Holden neuspješno želi uklopiti, a zabavni park, u kojemu se odvija zadnji
prizor romana, prostor je djetinjstva; imaginarna farma na zapadu kamo Holden želi pobjeći
predstavlja varijaciju američkog mita o neiskvarenom životu u divljini

Likovi: Holden Caulfield, sestrica Phoebe, stariji brat D. B., otac i majka, profesor povijesti Spencer i
njegova supruga. sustanar Ward Stradlater, profesor Antolini, školski kolega Robert Ackley, bivša
djevojka Sally Hayes, Carl Luce (Allie – mrtvi brat)

Holden Caulfield
• sedamnaestogodišnji dječak iz bogate američke građanske obitelji (prepričava svoj život kad je
imao 16 godina)
• opterećen bratovom smrću, što je pridonijelo njegovoj naglašenoj osjetljivosti
• vrlo je inteligentan, ali istovremeno i nezreo  kao i svi mladi njegovih godina, ponekad se
ponaša vrlo neodgovorno, premda on prečesto pretjeruje upuštajući se u opasne kontakte s
nepoznatim ljudima, previše puši, eksperimentira s alkoholom i sl.
• suprotno tome, ima vrlo zrele, izražene i već formirane životne stavove, primjerice, jako dobro
razumije skrivene motivacije ljudskih postupaka, primjećuje društveno licemjerje, ne poštuje
lažne autoritete, ima izgrađen književni ukus, prezire komercijalnu umjetnost (filmsku
industriju) i sl.
• među svojim vršnjacima ne osjeća se ugodno (ne poistovjećuje se ni s jednom skupinom), a
svijet odraslih smatra lažnim i licemjernim  pogađaju ga snobovština i društvena nepravda,
ali u sebi ne nalazi snage da im se aktivno suprotstavi  u vrijeme o kojem piše proživljavao je
ozbiljnu emocionalnu krizu, bio je jako potišten, a niz neugodnih događaja pripomogli su
njegovom psihičkom slomu
 • u svojem je poslanju pretrpio dva poraza: prvi je neuspio pokušaj da zaustavi životni ciklus i
nevinost mladosti, a drugi je neostvareni san o odlasku iz grada i bijegu u prirodu (što je odjek
jednog od dominantnih američkih mitova o zapadu kao „djevičanskoj zemlji”)
• odlukom da ostane živjeti u takvom svijetu pretvorio se u samoproglašenog mučenik jer u
suvremenoj pustoši prava je žrtva nastaviti živjeti da bi se pomoglo drugima, a ne jednostavno
prihvatiti smrt, povlačenje u osamu ili nametanje svojega načina spasa drugima
• ova je priča o inicijaciji, iako je jedino Holden onaj koji prolazi kroz iskušenja svjestan što
znače njegove odluke, dok su oni koji mu postavljaju prepreke posve zaokupljeni sobom i
nesvjesni svojega djelovanja

Svi su ostali likovi prikazani iz perspektive glavnoga lika.

Robert Ackley – školski autsajder koji je nepopularan zbog toga što je neugledan, dosadan, naporan, ali
i sebičan  Ward Stradlater – popularni zgodni mladić, sportaš koji je omiljen u društvu i kod
djevojaka
Sally Hayes – Holdenova bivša djevojka; zgodna je, obrazovana, ali neinteligentna (Holden, iako s
njom provodi vrijeme, zapravo ne želi biti s njom nego s Jane Gallagher koju istinski cijeni, ali nema
snage da je nazove)
Carl Luce – poznanik iz škole Ekton Hills
Phoebe – desetogodišnja Holdenova sestrica koju Holden veoma voli i cijeni; drži da je jako pametna i
ozbiljna za svoju dob, a ujedno je i dječje iskrena i neiskvarena
profesor književnosti Antolini – nakon što je Holden izbačen iz Ekton Hillsa, sprijateljio se s njegovim
roditeljima jer se zanimao za njega i njegovu budućnost; Holden ga je veoma cijenio, pogotovo što je
bio prvi koji je prišao tijelu dječaka Jamesa Castlea koji je počinio samoubojstvo u Ekton Hillsu zbog
vršnjačkoga zlostavljanja; međutim, profesor Antolini ga je uznemirio svojim ponašanjem kada je
Holden došao k njemu prenoćiti, ali ipak nije izgubio dobro mišljenje o njemu

Stilska obilježja
• Lovac u žitu prvi je i najznačajniji roman proze u trapericama (Jeans-proze): to je naziv za
popularnu prozu koja nastaje šezdesetih godina prošloga stoljeća kao opreka intelektualističkoj
prozi; naziv je dobila po trapericama – odjevnom predmetu tipičnom za mladu generaciju koju
ta proza opisuje
 • zbog strukture u kojoj se nižu pustolovine, može se reći da roman slijedi obrazac pustolovnoga
romana
• jezik karakterističan za tinejdžere – žargoni, vulgarizmi, fraze, poštapalice, ironija i sarkazam
(posebno vidljivi u odnosu prema školi), duhovitost
• mladi pripovjedač (pripovijeda u 1. licu, ich-forma)
• otpor prema ustaljenim društvenim vrijednostima – suprotstavljanje svijeta mladih svijetu
odraslih
• otpor prema književnome jeziku, prevlast žargona (urbanog žargona mladeži)
• jezična obilježja: uporaba formulativnih pridjeva koji nemaju stvarno značenje, nego oponašaju
govorni stil američke mladeži toga doba, npr. glupo djetinjstvo, idiotsko mjesto… uporaba
hiperbola, npr. sve je to strašno dosadno… dijelovi rečenice simuliraju usmenu komunikaciju,
npr. Vjerojatno ste već čuli za nju…
• fragmentarnost

Sadržaj: Glavni lik, mladi Holden Caulfield, počinje pripovijedati svoju priču od dana kad je pobjegao
iz internata Pencay, neposredno prije božićnih blagdana. Holdenu je to već četvrta škola iz koje je
izbačen. Prije odlaska pozdravlja se s jedinim simpatičnim profesorom Spencerom, prema kojemu ima
proturječne emocije: sažalijeva ga zbog isprazna života i staračke nemoći, ali ga istovremeno nerviraju
njegove prodike. Subotnju večer Holden provodi ponajviše s neugodnim kolegom Ackleyem te se
sukobi s cimerom Stradlaterom. Stradlater je bio nezadovoljan sastavkom koji mu je Holden napisao,
što je Holdenu zasmetalo jer je pisao o bejzbolskoj rukavici svojega mlađega brata Allieja koji je umro
od leukemije i koja, zbog toga, za njega ima veliku sentimentalnu vrijednost. Još mu je više zasmetalo
što je Stradlater bio na spoju s Jane Gallagher do koje je njemu posebno stalo. Nakon tuče u kojoj je
Holden izvukao deblji kraj, odlučio je da te iste večeri pobjegne iz internata te da se zabavi u New
Yorku, prije nego što njegovi roditelji saznaju da je izbačen.

U vlaku je čavrljao s ugodnom gospođom Morrow, majkom svojega školskog kolege, kojega nije
nimalo cijenio, ali ga je majci predstavio u pozitivnom svjetlu. Pritom je nadrobio svakakvih laži i
izmišljotina, pa i to da kući putuje prije početka praznika zbog operacije tumora na mozgu. Taj ga je
razgovor potaknuo da zaključi kako roditelji slabo poznaju svoju djecu. Smjestivši se u hotelu, dva je
dana lutao po New Yorku tražeći mjesta za provod i znalce s kojima bi ubio vrijeme, razgovarajući s
taksistima i različitim nepoznatim ljudima, od svodnika do časnih sestara. Od njegovih se subotnjih
pustolovina ističu odlazak u hotelski noćni klub Plavi salon, gdje se provodio sa starijim djevojkama,
odlazak u Erniejev bar i incident s prostitutkom Sunny i njezinim svodnikom Mauriceom. Naime,
slučajno ugovoreni susret s vrlo mladom prostitutkom deprimirao ga je pa je odustao od toga da na taj
način izgubi nevinost. Na odlasku je Sunny od njega tražila 10 dolara, a to je bilo dvostruko više od
dogovorene cijene pa se Holden pobunio, nakon čega je došao Maurice i utjerao dug. Holden se opet
ponašao prema istom obrascu kao u slučaju sa Stradlaterom: nije imao snage fizički se suprotstaviti, ali
je provocirao dok nije dobio batine i poslije je bio strahovito potišten.

U nedjelju je s bivšom djevojkom Sally Hayes išao na kazališnu predstavu pa na klizanje. Rastali su se
posvađani jer Holden više nije mogao skrivati koliko ga njezina površnost i afektiranje iritiraju.
Popodne je proveo sam razmišljajući o svemu i svačemu, a mjesta koja je obilazio asocirala su ga na
lijepe trenutke a Alliejem i Phoebe. Večer je proveo s poznanikom iz jedne bivše škole Carlom
Luceom. Iako razgovor nije bio osobito ugodan, Holden se želio družiti jer se osjećao osamljen kao
sam vrag. Nakon Carlova odlaska Holden se jako napio i napravio niz gluposti (nazvao je Sally i
ispričavao joj se, čak je na jezeru u Centralnom parku tražio patke i pritom slomio gramofonsku ploču
koju je kupio za Phoebe).
Nakon toga uvukao se u roditeljski stan da krišom posjeti sestricu. Phoebe je odmah shvatila da je
Holden izbačen iz škole. Ne prihvativši njegovo pravdanje da je to bila loša škola puna licemjera i
podlaca, Phoebe tvrdi da on baš ništa ne voli pa ga zabrinuto pita što misli postati kad odraste. Na to
Holden odgovori da želi postati lovac koji lovi djecu da ne upadnu u provaliju skrivenu u žitu. Kad su
se roditelji vratili doma, uspio se neopažen iskrasti te se uputio profesoru Antoliniju (iz bivše škole
Ekton Hills), kojega je veoma cijenio, da kod njega provede noć. Međutim, uznemiren profesorovim
dodirima, koje on protumači kao izraz suspregnute homoseksualne sklonosti, usred noći napusti stan.
Dočekavši jutro na kolodvoru, odluči se pozdraviti s Phoebe pa autostopom pobjeći na zapad. Već je
prilično bolestan, bori se s nesvjesticom, a kad se susretne s Phoebe koja želi otići s njim, posvađaju se
te se ona rasplače. Phoebe iznudi od Holdena obećanje da ni on neće nikamo otići, već da će se vratiti
kući, pa zatim zajedno, napola posvađani, još malo lutaju Zoološkim vrtom. Dok se Phoebe vrti na
vrtuljku (koji je već prilično prerasla), Holden kisne gledajući je s uživanjem. Tu se prekida njegovo
pripovijedanje, ali iz posljednjega poglavlja saznajemo da se vratio kući ozbiljno bolestan i da su ga
roditelji smjestili u bolnicu u kojoj se i sad nalazi, čekajući otpust i upis u novu školu.