Ivica Lubisié : Tehniéka mehanika 1 1.2 KRATAK PREGLED POVIJESTI MEHANIKE Mehanika je jedna od najstaniih prirodnih nauka. Naziv mehanika se prvi put spominje u djelu * Problemni mehanike ” starogrékog filozofa i nauénika Aristotela iz Tagire ( 384. g.p.n.e- 322.9. p.n. € ). Stati ka je najstanji dio mehaniko koji se razvjao usporeda sa gradteljstvam starog Egipta i Babilona, a kasnije i anticke Gréke i Rima (lat. antique = staro, drevno ). ‘Naravno, statika iz doba egipatskih piramida ( oko 4 000 godina prje nove ere ), babilonskih kula i hramova ( oko 2 000 {godina prije nove ere } i antickih grckin i rimskin amfteatara, akvadukata | drugih grandioznin objekata ( oko 700 godina Bje nave ere ) nje bila egzakina nauka (lat. exactus = taéan, precizan ), nego vise skup praktinin znanja i iestina koje Su tadasnji graditeji uspjesno primienjivall npr. za podlzanje | premlestanje velkih terete. 'Npr. pr gradnyi Keopsove piramide u Giz, visoke 147 m, ugradeno je oko 2 milana kamenih blokova prosiecne mase oko 2.5 tona, pri éemu je masa pojedinih blokova iznosila ido 80 tona. Utemeijteliem statike kao egzakine nauke smatra se antcki gréki fzitar Arhimed iz Sirakuze ( 287. do 212. 9.p.ne) koji Je sakupio | sistematizirao sva dotadasnia znanja iz statike, alli dopunio ih, ne malim brojem svoj otkriéa “Arhimed je u djelu " Di planorum aequilins " postavio poznati zakon poluge : poluga je u ravnotezi kad su umnosel duzina krakova i sila (tereta )jednaki na obje strane, il drukéje receno : ono sto se kod poluge dobje na sil (teretu )izgubi se na prijedenom putu, Y. visini podizanja, Sto | danas vied! kao zlatno pravilo mehanike. Ashimed je izmislio vijak, potencijani i tzv. Arhimedov kolotumik, i brojne jednestavne masine “Anticki nauénik Papus lz Aleksandr, u svom delu * Matematicki zbomik "iz 390. g. obraduje teorju rotaciskih povrsina i ‘Zapremina, koju 1 641. 9. detalnie razraduje Svicarski matemati¢ar Paul Guldin ( 1 877 - 1 643 ). pa je nima u ast, ta teorja nazvana Papus - Guldinavim teoremima (1 teorem 0 rotaciskim povrsinama i! teorem o rotaciskim Zapreminaria ). Belgiiski matematicar /inZenjer Simon Stevin ( 1 648 - 1 620)) prvije 1 686. g.jasno formulirao teorem o paralslogramu il trokutu sia (theorem of the parallelogram or tangle of forces ) Koji danas vazi kao prvi temeljni princip statke. aljanski matematiéar Guido Ubaldo Del Monte ( 1 545 - 1 607 ) prvije 1 577. 9. u djelu " Mecanicorum libri * uminozak sile i kraka njenog djelovanja, nazvao momentom sie, Sto je drugitemtelni element statike (1. sila, 2. moment sile, 3. spreg sila ). Francuski matematiéar Pierre Varignan ( Varinjon, 1 654 1 722 )je 1 687. 9. u dieu” Project d une nouvelle mecanique” postavio momentno pravilo ili tv. Vanignonov teorem, Sto je digi emelin prinep statike, a u istom dflu idl" Nou - velle mecanique ou statique "iz 1 725.9. gjelovito je obradio teorju veriznog poligona itime postavio temolje grafostatiko. Francuski matematiéar i fziéar Louis Poinsot ( Poanso, 1 777-1 859) prvije 1 803. 9. u djelu " Elements statique " uveo u statiku pojam sprega sila, Sto je tre temelini element statike, kao | postupak redukcije sistema proizvolnih sila na tacku, {na fednu sila i jedan moment sile, éime fe dao velki doprinos razvitku stalike kao nauke. SvicarskiinZenjer Carl Culmann ( Kulman, 1 821 - 1 881 ) prvije 1 866. 9. u dielu "Die graphische statik " grafike me - tode statike objedinio u grafostatku kao fedinstvenu disciplin. ‘Njemacki naucnik August Ritter ( iter, 1 826 - 1 908 ) prvije u djelima " Elementare theorie und berechung eisner davh ~ und bruckenkonstruktionen * iz 1 663. 9." Lerbuch der technischen mechanik "iz 1 900. g. uveo u statiku metodu presjeka ilitzv. Riterovu metodu grafeanaliickog odredivanja unutamjih sila u Stapovima resetkastog nosaéa. aljanski matematizar Antonio Luigo Cremona ( Kremona, 1 830- 1 903) je 1 874. g.u djelu * Elementi di calcolo grafico " detalinje obradio graficku metodu odredivanja unutamjh sila u Stapovinia reSetkastog nosaéa, poznatu kao Cremonin plan Francuski matematicar i fiziéar Jean Gaston Darboux ( Darbi, 1 842 - 1 917) prvije 1 844. g. dokazao da za zbrajanje vektora, pa prema tome i sila vrjiedi princip komutativnesti f. neovisnosti zbreja 0 redosijedu zbrajanja, kao i prineip asocijatimnosti j. neovisnesti zbroja 0 naéinu grupiranja vektora pri zbrajanju. Kinematika i dinamika sudjelovimehanike ulemelieni od Galileja, Haygensa iNewtona u razdobliu od 15. do 17. stoljeca. Ialjanski iziéar Galileo Gallei (1 564. 1 642) je 1 636. g.u delu *Discorsie dimostrazioni matematiche intorno du nuove ‘science * obradio slobodan pad, uveo pojam ubrzanja, obraaio kretanje niz Kesinu, horizontalni hitac id. Holandski fiziéar Christian Huygens ( Hajgens, 1 629 - 1 695 ) dao je velki doprinos razvitku mehanike analizarna cen - tnfugaine i centripetaine sile 1 659, g., zakonom sudara elastiénih tjela 1 668. g., razradom fiékog klatna 1 673. g. i dr. Engleski nauénik Isaac Newton ( Njutn, 1 642-1 727) je 1 687. 9. u djelu " Philosophiae naturals principia mathematica * sistematiéno obradio temeline zakone klasiéne mehanike, danas poznate kao Newtonovi zakoni meharike Kine mati k a je domehanike koji se pod tim imenom prvi put spominje 1 834. 9. u djelu * Essai sur la philosophie des sciences " francuskog fizicara Andre Marie Ampera (1 775 - 1 836 ). u Kajem Amper kinematiku Ze istaknuti kao samostalnu discipinu odvojenu od statike i dinamike. Svicarski matematifarfziéar Leonhard Euler (Ojler, 1 707-1 8591) je 1 765.9. umehaniku uveo pojam : moment inereje, 3.1 736./1 737. 9. u dielu" Mechanica * postavio Jo osnove kinemalicke analize, dime je dao dopninos razvitku kinematike Francuski matemati¢ar i fizicar Joseph Louls Lagrange ( Lagranz, 1 786 - 1 813) je u djelu "Mecanique anaiitique * detalino obradio analiticku metodu prougavanja kretanja u kinematici, i time dao svoj doprinos razvitku kinematike Francuz Poinsotje u kinematiku. uveo primjenu geometriiskin metoda proucavanja i tumaéenja kretanja u kinematici. ‘Niemaék!inzenjer Franz Reuleaux ( Relo, 1 826 1 905 ) je u delima * Kinematika of machinery "iz 1870.9." Theoretishe Kinematik "iz 1 875. 9, obradio teonjsku kinematiku i njenu primjenu u teonji mehanizama, stekao naziv oca kinematik. Din am ik a jodiomehanike djom je razvtku osim utemeljtelia, poseban doprinos dao francuski matematiéarifiigar Jean le Rond d Alembert ( Delamber, 1 707-1 783) D’Alembert 1 743. 9 u djetu * Treatise on dynamies *u mehaniku uvod! pojamn fiktvne ill inercijaine sile | objavitule poznati D’Alembertov princip pomoéu kojeg se. problemi dinamike svode na probleme statke | jesavaju metodama statike. Nauka ocvrstoéi li otpornost materijal a jediscpinaprimjeniene mehanike za ji razvitak su zaslizni brojni nauéhiei, a1na ovom mjostu ée bit spomeniit samo nek! od nih Engleskifiziéar | izumitel) Robert Hooke ( Huk, 1 635. 1 703 )je 1 678. 9. u dielu "De potentia resttutiva " objavio zakon i glasi:_ naponi su proporcionalni deformaciiama ( ¢,=2-E ) koji se njemu u éast zove : Hookeov zakon. ‘Svicarac Euler je 1 744. 9. u djelu " De curvis elastics " postavio obrazac za kritiénu silu zvijanja, poznatu kao Eulerov abrazac tzvianja, koj je i danas osnova za proraéun djelova iziozenih fzvjanju. Engleski fziéar Thomas Young ( Jang, 1 773 -1 829)) je 1 807. g. u djelu * Course of lectures on natural philosophy und the mechanical arts " u mehaniku uveo pojam modula elastiénost itv. Youngov modul i pojam tangenajalnog napona. Francuski matemati¢ar i fizicar Simeon Denis Poison ( Poason, 1 781 - 1 840) je 1 829. g. veo u mehaniku odnos igmedu poprecne i uzduzne deformaciie, koji se njemu u éast, od 1 942. 9. zove Poisonov koefiajent. Svicarski matematicar Jacob Steiner { Stajner, 1 796 - 1 863 ) uvoo je u mohaniku odnos momenta inoreje poyrsine il tjela za paraleine ose, poznat kao. Huygens - Steineroy feorem, jerje 1 763. 9. i Huygens dao svoj doprines to) tear. ‘Niemaéki inZenjer Christian Otto Mohr (Mor, 1 835~ 1 918 ) je 1 862. . razradio teoriu odredivanja napona i deformaciie Uproizvolinom presjeku stapa_pomodu tzv. Mohrove kruznice naprezania, odnosno Mohrove kruznice deformacie. Francuski izitar Jean Claude Barre de Saint Venant ( Sen Venan, 1 797- 1 886 ) postavio je 1 885. 9. jedan od temeljih rincipa koji se njemu u éast zove Saint- Venantov princip, iglasi: zamjena opteredenja drukéjim, all staticki ekviva - lentnim optereéenjem ima za posiiedicu raziitto stanje napona i deformacije, all samo u bliskoj okolini mjesta djelovanja opterecenja, dok na dovolinoj udaljenosti od tog mjesta, spomenuta zamjena nema ufjecaja na stanje iraspodjeli napona { deformacje po poproénom presjeku opteraconog elastinog tjela. Saint Venanta se inace smatra ocem teorje elasti¢nost, 2