Ime i prezime: Hrvoje Babić

Kolegij: Metodika nastave hrvatskoga jezika

Nositelj: izv. prof. dr. sc. Davor Piskač

Treća zadaća: Nastavne metode

Tema treće zadaće su nastavne metode i nastavne metode pri interpretaciji Kamove
Brade. U prvom dijelu zadaće govorit ću o teoriji nastavnih metoda odnosno odgovorit ću na
pitanja što su, čemu služe i kako se dijele nastavne metode. U drugom dijelu zadaće ću
odabrati nastavne metode koje bih koristio na primjeru Kamove Brade.

Prema definiciji nastavne metode su putovi ili načini zajedničkog rada nastavnika i
učenika u nastavnom procesu pomoću kojih učenici stječu nova znanja i razvijaju psihofizičke
sposobnosti.1 Dakle, nastavne metode su načini provođenja nastave koje olakšavaju
nastavniku prenošenje nastavnoga sadržaja, ali i učeniku shvaćanje i razumijevanje istoga te
dovode učenika do ispunjenja ishoda i ciljeva nastave. Svaka nastavna metoda, kao i sam
nastavni proces, mora biti usmjerena prema ispunjenju ishoda to jest prema učenicima. Da bi
nastavna metoda funkcionirala mora usmjeravati sadržaj od jednostavnoga prema složenom i
završiti apstraktnim zaključkom te primjenom naučenoga u praksi. Također, važno je
nastavnu metodu prilagoditi određenim kriterijima, a to su cilj i sadržaj nastave, učenici i
nastavnik te situacija. Prema Robertu Gagneu metodički postupak je skup određenih
elemenata. Da metoda može uspješno funkcionirati i izvršavati svoju ulogu moraju se svi
elementi ispuniti. Pa tako metodički postupak mora sadržavati motivaciju učenika, nastavnik
mora jasno naznačiti razloge učenja i ciljeve, dati novi sadržaj učenicima, osigurati praćenje,
poticati učenike na rad i izvršenje zadataka, zadržati preneseno, omogućiti povratnu
informaciju i vrednovati izvršeno. Iz navedenog istaknuo bi motivaciju učenika koja je
izuzetno važan čimbenik nastavnog procesa. Nastavnik kroz cijeli nastavni proces mora
motivirati i poticati učenike na rad. Kada sumiramo sve nastavne metode su načini provođenja
nastave kojim se nastavnik služi kako bih učenike odveo do cilja i ishoda nastave.2

1
Preuzeto iz prezentacije Nastavne metode – prvi dio
2
Preuzeto iz prezentacije Nastavne metode – prvi dio
Nastavne metode dijele se na tri velike kategorije, a to su metoda razgovora, metoda pisanja te
metoda čitanja i rada na tekstu. Prva metoda se dijeli još na monološku i dijalošku. U
monološke metode spada opisivanje, pripovijedanje, predavanje, obrazlaganje, objašnjavanje i
izvještavanje. Iz tih navedenih bih istaknuo opisivanje koje može biti znanstveno i
neznanstveno, ovo prvo zahtijeva dobru pripremu za nastavu. Metoda predavanje je najstarija
nastavna metoda, u toj metodi nastavnik je aktivan dok su učenici pasivni tu metoda treba
kombinirati s drugim metoda. Ta metoda se sve manje koristi jer nastava mora biti usmjerena
na učenike i njihovu aktivnost. Učenik je glavni i najvažniji čimbenik nastave. Kroz aktivno
sudjelovanje u nastavi učenik razvija puno više sposobnosti nego za vrijeme pasivnog
sudjelovanja. Stoga, treba što manje koristiti ovu metodu. Pod dijaloškim metoda pripadaju
katehetički, razvojni, slobodni razgovori, diskusija i brainstorming. Metoda čitanja i rada na
tekstu razvijaju mnoge sposobnosti. Jedna od najvažnijih je iznošenje važnog o tekstu i
razumijevanje istog. Postoje dvije vrste interpretacije, prva je kognitivna prema kojoj se
iznose bitni podatci o tekstu. Druga interpretacija je afektivna i takva interpretacija
omogućava učenicima da iznesu osobni doživljaj i emocije koje je određeno djelo izazvalo
kod njih. Kod afektivne interpretacije nastavnik nikada ne komentira doživljaj i emocije
učenika. I zadnja metoda je metoda pisanja, ta metoda razvija važne sposobnosti učenika kao
što je samostalan rad, navika pismenoga izražavanja, proširuju učenikov opseg riječi itd.3

Za nastavni sat analize novele Janka Polića Kamova „Brada“ kombinirao bih sve tri
metode. Kako „Brada“ ima samo 5 stranica, omogućio bih učenicima da svi imaju tekst ispred
sebe, bilo na papiru ili preko projektora ovisno o situaciji. Kratko bih na početku sata
predstavio nastavni cilj i motivirao učenike. Nakon toga bih podijelio zadatke za učenike. Prvi
zadatak zahtijevao bi čitanje same novele, dao bi učenicima deset minuta, naravno ako bi bilo
potrebe produžio bih vrijeme čitanja. Time se ispunjava metoda čitanja i rada na tekstu. Zatim
bi morali interpretirati novelu i zapisati svoje interpretacije. Prvi dio interpretacije bi bio
kognitivni u kojem bi učenici u najkraćim crtama morali istaknuti književne elemente novele.
Drugi dio bi bila afektivna interpretacija na kojoj bi se zadržali više. Motivirao bih učenike da
zapišu kako su doživjeli novelu, kakve emocije im je izazvala. Glavno pitanje u noveli je
postoji li mir među ljudima, a autor odgovara da ništa ne osigurava mir. Poticao bi ih da
odgovore na to pitanje mira, što njima znači mir, slažu li se s autorom itd. Kroz zapisivanje
interpretacija učenici bi se koristili metodom pisanja. Na kraju sata izdvojio bih vrijeme za
čitanje njihovih interpretacija i mišljenja o noveli. S time bi se učenici koristili i metodom

3
Preuzeto iz prezentacije Nastavne metode – drugi dio
razgovora. Smatram da afektivna interpretacija pridonosi učenicima u njihovom
emocionalnom sazrijevanju i razvijanju mišljenja što je izuzetno bitno za učenike jer se tako i
profiliraju kao ljudi.

POPIS LITERATURE:

1. Kamov, Janko Polić. Brada. https://moodle.srce.hr/2020-

2021/pluginfile.php/4935941/mod_resource/content/1/Janko%20Poli
%C3%A6%20Kamov%20Novele.pdf
2. Piskač, Davor. Nastavne metode – prvi dio
3. Piskač, Davor. Nastavne metode – drugi dio