Student: Hrvoje Babić

Kolegija: Metodika nastave Hrvatskoga jezika

Druga zadaća: Odabir nastavnog sadržaja za nastavnu jedinicu August Šenoa: Zlatarovo zlato

Tema druge zadaće je odabir nastavnog sadržaja za nastavnu jedincu „Zlatarovo zlato“
Augusta Šenoe. Prvi dio zadatka odnosi se na teorijsko objašnjavanje nastavnoga sadržaja.
Drugi dio zadatka je odabiranje odlomak iz „Zlatarevog zlata“ i na temelju njega odrediti sve
književnopovijesne, književnoteorijske i jezične elemente. Za kraj ove zadaće ću objasniti
zašto sam baš taj članak odabrao.

Nastavni sadržaj je jedan od bitnih dijelova sustavnoga planiranja nastave pa tako uz

nastavne ciljeve, nastavne metode i nastavne medije tvori kompleks elemenata nastavnoga
procesa. Prethodno navedeni elementi su povezani, uvjetuju se i nadopunjuju. Zajednička
svrha navedenih elemenata je postaviti učenika u središte nastavnoga procesa, učenik mora
biti aktivni sudionik. Na taj način najbolje se razvijaju učenikove sposobnosti. U ovom radu
osvrnut ćemo se na nastavni sadržaj. Nastavni sadržaj bi se mogao opisati kao materijalna
osnova za proces učenja odnosno temelj odgojno-obrazovnog postupka u nastavi. Kako što
sam već naveo da se elementi sustavnoga planiranja nastave uvjetuje, tako se nastavni sadržaj
mora prilagoditi metodičkom sustavu. Također, prije odabira sadržaja moramo odrediti
nastavne ciljeve. Bitno je naglasiti da se nastavni sadržaj nalazi u središtu nastavnog procesa,
ali nije svrha samome sebi. Kada bi on to bio, to bi rezultiralo učenjem napamet koje nema
dugotrajnu svrhu. Stoga, važno je još jednom napomenuti da učenik mora biti u središtu
nastavnoga procesa.Učenje prema složenosti dijelimo na jednostavno, u koje ubrajamo
asocijacije, uvjetovanje i mehaničko učenje napamet, i složeno, u koje ubrajamo učenje s
razumijevanjem i uvidom. Učenje mora biti i jednostavno i složeno. Uz sve to moramo uzeti u
obzir Proces gubljenja tragova pamćenja nastaje zbog slabljenja traga pamćenja, zbog
interferencije s drugim gradivom koje ''prekriva'' naučeno, kao i zbog pogrešnog plana ili
načina ispitivanja učenika te kada se uči bez razumijevanja. Nastavni sadržaj je podijeljen na
sadržajne cjeline, te one postaju teme za komunikacijske situacije. Također, sadržaj mora biti
koncipiran tako da ga učenici mogu lakše zapamtiti. Kada govorimo o vrstama nastavnog
sadržaja u nastavi Hrvatskoga jezika, on može biti jezični, književnopovijesni i
književnoteorijski. Nastavnikovi zadatci s obzirom na nastavni sadržaj, to je odabir gradiva,
reduciranje gradiva (svođenje na razinu shvaćanja i doživljavanja učenika), raspored
elemenata gradiva to jest problema prema redoslijedu učenja.1

Odabrani odlomak:

„Dršćući gledaše Dora taj strašni prizor, a Magda stojeći kraj nje šaptala je zaklonjenih
očiju litaniju. Ali Pavao Gregorijanec nagnuv se na vrat svoga zelenka nije vidio ni biskupa ni
krvnika, nije čuo ni zvona ni mrtvačkoga psalma. Sva mu se duša skupila u očima, a oči nikud
od zlatarove Dore. Sad razvali krvnik sjekirom Filipovićeva vrata. Pohiti u kuću, a momci mu
stadoše kuću mazati crnim vapnom. Plaho je čekala svjetina šta li će biti. Otvori se prozor
prvoga sprata. Eto krvnika gdje pokazuje svijetu sliku izdajice. »Evo vam Jude Iškariota!«,
zakriješti krvnik probodnuv nožem na slici srce Filipovićevo. »Razderi ga, sažgi izdajicu«,
zaurla bijesna svjetina dižući ruke kao da se hoće dohvatiti prokletoga kipa. I podignu krvnik
sliku uvis i tresnu njome u lomaču štono je buktila pod prozorom, da je tisuću varnica
kresnulo u zrak. »Proklet bio izdajica!«, zaruknu mahnito ljudstvo. Kao bujica srnuo narod
prema Filipovićevoj kući, psujući, kunući, urljajući, vrišteći kao što hijena kad se zaleti na
plijen. Badava odbijali carski mušketiri bijesnu navalu svojim gluntama. Za hip klonuše od
juriša; puk ih otplahnu kao što divlja rijeka uvelu granu. Narod provali u dvor, razvali, satre,
uništi sve do trunka što mu dopade šaka. Razmrvi prozore i vrata, i hržući i hahačući bijesno
pobaca iz prozora na lomaču sve što je nekad Filipovićevo bilo. A po trgu okolo lomače cika i
vika. Bijesom omamljeni narod skakao je gurkajući se i vičući. I odrpani njemak Jerko
obraćao se kao bjesomučan na jednoj nozi vrteći na drenovači kanoničku kapu. Sve je vrilo,
kipjelo, ključalo – kao da je navalio sudnji dan. Čuj! Zavrisnulo. Svjetina grne u klupko. »U
kraj! Pogibosmo!« Od lomače kresnuo ogarak, pao na Alapićeva konja. Alapić o tle. Prope se
konj, griva mu gori. Kao da ga je vrag poklopio, srta u vrtlog plahoga puka. A za njim drugi
konji prkoseći uzdi. Rasklanja se puk. Puče trgom čistina. Po njoj juri čopor paklenih atova, a
pred njima vranac s plamtećom grivom. Pred čoporom bježi djevojka mlada i lijepa. Klonu k
zemlji. Sad će je zastići paklena hajka, sad će je zgaziti. »Jao!«, razlijegalo se je pukom,
»propala je sirota!« Ali kao strijela doleti s jedne strane mladi junak na zelenku, sagnu se k
djevojci, uhvati je za pas i dignuv je na sedlo odjuri prema Kaptolskim vratima. »Živio,
junače!«, klicaše svjetina za njim, ali ga je nestalo bilo. Hajka primiri se, provod raziđe se, a i
svijet pođe svojoj kući. Putem govorili su ljudi da su konji zgazili nekoga njemaka kojino
htjede priskočiti u pomoć djevojci. Reklo se da je ostao mrtav na mjestu. Na Kaptolskom trgu
dogorjevala lomača i dvor Filipovićev pust, omrljan crnilom zjao je kao čudna neman –

1
Preuzeto iz prezentacije: Planiranje nastave sadržaj
strašna opomena svim izdajicama krsta i roda svoga, a crna uspomena izdajstva i pravedne
osvete spominje se još i danas riječju »crna škola«. Pavao dođe sa spašenicom svojom do
vrela Manduševca na »Harmici«. Ustavi konja ne znajući kamo s djevojkom. Nije joj znao ni
za kuću ni za ime. Bez svijesti, blijeda ležaše mladica u njegovu naručju. Jedva je disala, tek
grčevito treptanje vjeđa odavalo je da ima u djevojci jošte života.“2

Književnopovijesni elementi:

Roman „Zlatarovo zlato“, povijesni je roman Augusta Šenoe. Šeona kreće stvarati
realističniju povijest prožetu socijalnim temama, pa je tako i „Zlatarevo zlato“. Djelo je većim
dijelom izmišljeno ali čini se tako realno zbog toga što je Šeona skupljao brojne izvore
pomoću kojih je stvarao književnost. Tako se i prilikom stvaranja „Zlatarevog zlata“ koristio
tim izvorima i načinio izvrsno djelo. U djelu postoje dvije fabule u paralelnome odnosu. Prva
govori o događajima na Kaptolu i u Medvedgradu u 16. stoljeću odnosno borbi između
građana i feudalaca. Djelo govori o zbivanjima iz 16. stoljeća i neslaganjima između građana
Zagreba i plemića Stjepka Gregorijanca s Medvedgrada. Druga fabula opisuje ljubavnu priču
dvoje mladih sa zaraćenih strana, plemića Pavla Gregorijanca i građanke Dore Krupićeve.3

Književnoteorijski elementi:

Zlatarovo zlato prvi je roman Augusta Šenoe, objavljen 1872. godine u cijelosti. Kroz 1871.
objavljivan u nastavcima u časopisu Vijenac. Smatra se prvim hrvatskim romanom i prvim
povijesnim. Razdoblje Šenoinog književnoga stvaralaštva zovemo Šenoinim dobom ili
protorealizom. To je razdoblje preteča realizma. Kao što sam već naveo, radnja ima dvije
fabule koje su paralelne. Prva je sukob Zagrepčana i Stjepka Gregorijanca oko prava na
Medvedgrad, a druga je ljubavna priča Zagrepčanke Dore Krupićeve i Pavla Gregorijanca,
Stjepkova sina. Kroz radnju su prožeti romantičarski elementi fabule poput spletki, tajne itd.
Također, isprepliću se stvarnost i fikcija odnosno romantičarski i realistički književni
postupak.4

2
August Šenoa Zlatarovo zlato
3
August Šenoa Zlatarovo zlato
4
August Šenoa Zlatarovo zlato
Jezični elementi:

Šenoa stvara u vremenu kada se u Hrvatskoj odvijao proces jezičnoga i narodnoga

osviješćivanja, vremenu nakon Hrvatskog narodnog preporoda. Veliki dio stanovništva je bio
nepismen. A još uvijek je i Njemački jezika bio službeni. Usprkos tome Šenoa je pisao na
štokavskom narječju s riječima iz kajkavskog narječja. To pokazuje da je shvaćao važnost
narodnog i jezičnog osviješćivanja.5

Navedeni članak sam izabrao jer smatram da se u njemu mogu vidjeti brojni elementi
koje sam naveo u dijelovima prije. Također, u tom odlomku počinje ljubavna priča Dore i
Pavla ali istovremeno se vidi i sukob građana i Gregorijanca. Kroz taj odlomak mogu se vrlo
lijepo vidjeti paralelne fabule koje se provlače kroz radnju.

Literatura:

Prezentacija: Planiranje nastave – sadržaj.

Šenoa 1871: Šenoa, August. Zlatarovo zlato. E-Lektire.

5
August Šenoa Zlatarovo zlato