Hrvoje Babić

Intelektualna pluralnost međuratnog razdoblja

-Časopisa „Nova Europa – časopis za sva društvena pitanja“

-Izlazi od 1920. do 1941. godina u Zagrebu
-Urednik je bio Milan Čurčin, pjesnik, književnik, kritičar
-Tijekom vremena časopis surađuje sa intelektualcima i političarima kao što su Ivo
Tartaglia i Ante Ciliga
-Sudjeluju nestranački opredijeljeni pojedinci liberalnog karaktera, promiče ideju
integralnog jugoslavenstva
-Kritički pristupaju Vidovdanskom ustavu, ali se protive njegovoj reviziji  prekretnica
1928. godine kada počinju smatrati da je revizija nužna
-Osnovne ideje: kozmopolitizam i načelo tolerancije
-Otvorena za radove odabranih neistomišljenika, zastupljena ideja o agrarnoj reformi
Kritiziraju Radića, nazivajući ga diletantom, da unosi nemir u seljačke mase, zamjeraju
mu i nastojanje internacionalizacije hrvatskog pitanja
1935. godine Anketa o unutrašnjim problemima Jugoslavije: smatra kako svatko unutar
svoje mogućnosti treba unaprijediti Jugoslaviju – anketa se sastoji od tri pitanja
1. Koji su glavni aktualni problemi unutrašnje politike Jugoslavije
2. Na koji način i kojim metodama treba pristupiti rješavanju tih problema
3. Koji su ciljevi i rješenja tih problema
Glavni problem: hrvatsko pitanje i rješenje tog problema, centralizam države
Zbog te anketa Nova Europa je bila dva puta zabranjena
1937. godine izdaju nacrt rješenja problema ustava Jugoslavije - tiskan samostalno, a
potpisuju ga razni ugledni građani - sastoji se od tri djela: uvoda, ustavni dio i prilog
Naglašavaju kako je ovom ustavnom zahtjevu prethodio zagrebački memorandum - cilj ponuditi
rješenje hrvatskog – srpskih problema - Maček predstavnik hrvatskog naroda
Nacrt podrazumijeva federativno uređenje države - banovine slobodne- državni ustav regulira,
izvršnu vlast u banovinama vrši kralj preko banova
Reakcije negativne od svih strana za ovaj nacrt ustava
1928. godina prijelomna - atentat u skupštini
Vrhunac pritiska proglašenje Šestosiječanjske diktature - potaknula jasnije izražavanje
stavova
Ideju samostalne hrvatske države traže – HSS, Hrvatska smotra, pripadnici ustaškog pokreta,
hrvatski nacionalisti, hrvatski intelektualci oko Matice Hrvatske (naginju nacionalizmu Ante
Starčevića)
Konzervativan revolucije – Milan Šufflay, Filip Lukas - prethodilna dolasku ustaškog pokreta na
vlast - hrvatstvo, katolicizam, protukomunizam, prosvjetiteljstvo, antjugoslavenizam,
protuliberalizam, odmak od nacionalsocijalizma i fašizma
Temelji na katolicizmu, hrvatski historizam
HSS - kritiziran - sukob sa Maticom Hrvatskom (Filip Lukas)

Borba za vlast, sukob ideje seljačke države i ideje nacionalizma
Vrhunac sukoba je uvođenje prisilne uprave banskih vlasti Banovine hrvatske u Maticu Hrvatsku
1941. godine - u početku ideološki, nakon toga politički
1928. počinje izlaziti Hrvatska revija
Ivo Kugli - bolje se čitaju i prodaju domaći autori
Knjige se kupuju na rate
Knjižare muči prodaja knjiga u antikvarijatima
Knjige se reklamiraju
Tržište premalo, čitateljstvo također, tiskanje preskupo
Knjižare međuratnog razdoblja – najveći nakladnik Kugli, Slavenska knjižare Marije i Stjepana
Radića (značajan nakladnik dječje knjige)
Bogata i raznolika intelektualna djelatnost u međuratnom periodu
Zakon o tisku: zabranjuje i objavljivanje novina i drugog tiska ako su sadržavali uvredu kralju,
članovima kraljevske kuće, stranima vladarima, narodnoj skupštini, ako su pozivali građane na
mijenjanje ustava i građanskih zakona
Zabranjuje se izlaženje ako zazivaju mržnju prema državi, potiču vjerski razdor
Najviša novčana kazna je bila na poticanje mijenjanja ustava 50 000 dinara
Nakon diktature uvodi se još stroži nadzor tiska
Ivan Meštrović
Povezuje društvene kulturne i političke sfere
Samouki kipar - odlazi na studij u Beč, nekoliko semestara studira arhitekturu
Modernistički umjetnik koji nastupa od početka bečke secesije
Jugoslavenstvo nastaje kao odgovor Austrougarskoj
Tijekom I. Sv rata je u emigraciji - Britanija - pokušava afirmirati ideju Jugoslavije
Član je JAZU
Miroslav Krleža hvali njegov likovni izričaj, kritizira mitologiziranu fantaziju monolitne
jugoslavenske unitarističke kulture - političko nesnalaženje u prostoru i vremenu
Miroslav Krleža
Jedan od ključnih osoba u sukobu na ljevici
Približava ljevičarsku ideologiju kroz književnost
I. Etapu od 1928 – 1934. godine - ciklus Glembajevi - kvaliteta iznad kvantiteti - prvi
put dolazi pod kritiku ljevičara zbog izdaje angažirane književnosti - slijedi izdanje
 Povratak Filipa Latinovicza - razlaz sa Cesarcem zbog razmimoilaženja u
stavovima - otvaranje sukoba sa lijevom književnom kritikom
II. Etapa od 1935 do 1938. godine - dolazi do zatišja u sukobu - Izdaje Balade Petrice
Kerempuha i roman Na rubu pameti
III. Etapa od 1939. do 1941. godine - sukob ponovno pokrenut, Krleža vodi časopis
Pečat – suprotstavlja se časopisu Književne sveske (KPJ) - sukob oko Staljina i
njegove politike, sukob se prekida zbog rata
IV. Etapa od 1945 – 1948. do 1952. - sukob među političkim stavovima, potom
rehabilitacija nakon razlaza Tita i Staljina

1920. predložen kao kandidat narodne skupštine - odbija, ali aktivno sudjeluje u predizbornoj
kampanji - održava govore i agitira u ime partije - pisanje obilježeno nekritičkim elementima
politike SSSR-a - mijenja mišljenje nakon posjete Rusiji
1928. godine postavlja ciklus o Glembajevima - približava se švedskoj školi stvaranja - Ibsenov
stil
Povratak Filipa Latinovicza - povećava se sumnjičavost lijeve kritike jer predstavlja odmak,
zamišljen kao psihološki odmak jednog umjetnika - dogmti vide kritike materijalnog