Hrvoje Babić

Osvrt na „Stalni postav Etnološkoga odjela u Zavičajnom muzeju Stjepana Grubera u

Županji“

Izložba „Stalni postav Etnološkoga odjela“ u Zavičajnome muzeju Stjepana Grubera u

Županji donosi najvažnije dijelove tradicije, običaja i kulture županjske Posavine od sredine
19. stoljeća do sredine 20. stoljeća. Etnološki odjel muzeja Stjepana Grubera smješten je tik
uz rijeku Savu u prostoru koji se naziva Agencija, taj prostor je služio kao parobrodska
postaja. Autori izložbe „Stalne postave“ su mr. sc. Janja Juzbašić, za stručni dio, te doc. mr.
sc. Mario Beusan, za prostorno i likovno rješenje. U prizemlju je izložba podijeljena na dvije
teme, prva tema su narodni običaji vezani uz godišnja doba, a druga se odnosi na običaje
vezane uz život, odnosno izložba prikazuje običaje od rođenja do smrti. U potkrovlju se nalazi
dio izložbe koji predstavlja zanatske poslove.

Izložba sadrži mnogobrojne predmete koji pripadaju vremenskom razdoblju koja ista
obrađuje, također ističu se i u velikome broju narodne nošnje i narodno ruho kao i fotografiji
uz koje stoje objašnjenje za pojedine običaje. Prva tematska jedinica započinje prikazom
proljetnoga običaja „U Cvitnicu Jelo“, koja govori o običaju vezanom za Cvjetnu nedjelju,
kada mladići i djevojke idu po selu pjevajući po kućama te budu darovani. Za ljetni običaj su
odabrali „Podnevni žetveni ručak u polju“, u njemu prikazuju brojne alatke kojim su se služili
radnici te odjeću odnosno ruho u koje su se oblačili za vrijeme žetve. Treći primjerak
prikazuje jesensku sliku „Pečenja rakije u seoskom dvorištu“ u toj primjerku prikazali su
jedan od najstarijih tipova kazana u Hrvatskoj. Te za zimu odabiru „Badnju večer“, za
Badnjak kod stanovništva županjske Posavine pripremalo se najbolja hrana i piće te odjeća,
također važno je za napomenuti da je glavni događaj bio večernji obiteljski objed. Druga
tematska jedinica opisuje život od rođenja do smrti. Stoga su tu istaknute brojni predmeti koji
prikazuju rođenje, poput stare kolijevke, dječjih igračaka, pokućstva koja su se koristila
svakodnevno. Uz predmete nalaze se i fotografije koje prikazuju dječje običaje i plesove,
također fotografije prikazuju i nošnje. Najveća pažnja usmjerena je prema svatovima, par
prikazuje raskošnu odjeću punu dukata koja se koristila za svatove, također se prikazuje
kovčeg u kojem je mlada nosila miraz mladoženji. Uz to prikazan je i običaj „u živo“ koji se
izvodi u okolici Županje, taj običaj se odnosi na kuma, kum se na kraju svadbe iznosi i prati
kući u stolici koju nose sudionici svatova. Istaknuti su predmeti koji su se koristili pri
pogrebu. Dvije zanimljivosti koje iskaču su svakako izrada zlatoveza te umijeće šaranja
tikvica koje su veoma poznati u županjskoj Posavini. U potkrovlju se nalazi rekonstrukcija
zanatskih radionica obućara i remenara, u toj rekonstrukciji se mogu pronaći alati s kojim su
se služili isti.

Etnološki odjel zavičajnoga muzeja Stjepan Gruber nastoji sačuvati tradicijske i

kulturne vrijednosti županjske Posavine. Ova izložba je izrazito praktična, sastoji se od
mnoštva predmeta i fotografija uz koje su priložena objašnjena. Uz to uz puno primjere su
učinjene i rekonstrukcije koje olakšavaju predočavanje i shvaćanje situacije koju opisuju.