Professional Documents
Culture Documents
Kao zemlja u različitim državnim oblicima, imali smo dva modela služenja vojnog
roka: obavezni i profesionalni. Prvi se pokazao kao prevaziđen i preskup, a drugi
nedorečen, sa problemom koji se odnosio na popunu aktivnog, ali i rezervnog
sastava. Dobro je da imamo debatu o ovoj temi, i smatramo da odluku treba da
donesemo na osnovu ekonomskih mogućnosti i odbrambenih potreba, sa više
pragmatizma, a manje emocija. Danas u svega 14 evropskih zemalja imamo
obavezan vojni rok, jer je intencija ka profesionalizaciji oružanih snaga, a moć jedne
zemlje više se meri snagom ekonomije nego njene vojske, ukazuju u
Socijaldemokratskoj partiji Srbije (SDPS).
Nismo tu temu do sada posebno obrađivali, ali ako dođe neki predlog te vrste, sa
jasnim argumentima i analizom, od neke strane, razmotrićemo ga. U suštini nemamo
ništa protiv vraćanja vojnog roka ukoliko je procena da će bezbednost i gotovost
države biti na višem nivou. Naravno, mnogo stvari je tu bitno uklopiti, ako se
obavezni vojni rok vraća. Od dužine trajanja, preko budžeta koji treba da se
obezbedi, prostora, itd. Nije to tako jednostavna odluka. Svakako smo spremni o
tome da razgovaramo, kažu u Srpskom patriotskom savezu (SPAS).
Apsolutno je potrebno vratiti obavezno služenje vojnog roka jer se time, na prvom
mestu, znatno jača odbrambena sposobnost zemlje kao i mogućnost odbrane
nacionalnih interesa uz istovremeno očuvanje mira. Vojni rok bi morao da traje
minimum šest meseci, a za određene specijalnosti i duže. Za pojedince koji bi uložili
prigovor savesti, svakako bi se obezbedila mogućnost služenja bez oružja, što u
uniformi za potrebe logistike, što civilno u određenim i jasno definisanim institucijama
i organizacijama koje služe javnom interesu, kaže Miloš Jovanović, predsednik
Demokratske stranke Srbije (DSS).