You are on page 1of 8

OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE

U NASTAVI
Nositelj predmeta: prof. dr. sc. Blaženka Valentina
Mandarić
Suradnica na predmetu: dr. sc. Snježana Mališa
OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE U NASTAVI

 procesi sa višestrukom ulogom u poučavanju i


učenju:
 motiviranja/demotiviranja
 poticanja razvijanja vještina i navika učenja
 pokazatelji postignutih (ili nepostignutih)
očekivanih rezultata učenja i poučavanja.

 ocjenjivanje uvjetuje način planiranja i izvođenje


nastave

 pokazatelji su „uspješnosti” učenika ali i učitelja


ISHODI UČENJA:
 razumjeti i objasniti pojmove ocjenjivanje,
vrjednovanje i samovrjednovanje
 razumijete razlike između dijagnostičkog,
formativnog i sumativnog ocjenjivanja
 razumjeti utjecaj procesa ocjenjivanja na motivaciju i
individualne razlike učenika u nastavnom procesu
 primijeniti različite metode ocjenjivanja ishoda učenja
i cilja poučavanja nastavnog predmeta
 usvojiti strategije za procjenjivanje i mjerenje
učeničkih postignuća
LITERATURA

 Obvezna:

 Matijević, M., & Radovanović D. (2011). Nastava


usmjerena na učenika, Zagreb: Školske novine (str. 215-
247).
 Matijević, M. (2007). Evaluacija u nastavnom
kurikulumu škole. U: Previšić V. Kurikulum: teorije,
metodologija, sadržaj, struktura, Zagreb: Školska knjiga,
309-346.
 Vizek Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M.,
Miljaković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb:
IEP-VERN (str. 457-503).
 Cindrić, M., Miljaković, D., Strugar, V. (2010).
Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2 (str.205-214).
LITERATURA
 Dopunska:
 Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje. Jastrebarsko: Naklada slap.
 Tot, D. (2013). Kultura samovrednovanja škole i učitelja. Zagreb:
Učiteljski fakultet.
 Vizek Vidović, V., Marušić, I. (2014). Praćenje i vrednovanje
profesionalnoga razvoja učitelja - kompetencijski pristup: podloga za model
licenciranja. Zagreb: Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje
obrazovanja.
 Munjiza, E. (2000). Subjektivnost učitelja u ocjenjivanju učenika.
Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2, 1(2), 95-103.
 Zlokić, J. (1998). Školski neuspjeh: problem učenika, roditelja i učitelja.
Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka, Odsjek za pedagogiju.
 Matijević, M. (2006). Ocjenjivanje u finskoj obveznoj školi. Odgojne
znanosti, 8(2), 469-495.
 Hattie, J. (2009). Visible learning: a synthesis of over 800 meta-analyses
relating to achievement. New York: Routladge.
 Hattie, J., Timperley, H. (2007). The power on feedback. Review of
Educational Research, 77(1), 81-112.
OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE

 Način stjecanja ocjene:


 Nastavne aktivnosti – 65% ocjene
 pohađanje nastave i izvršeni samostalni zadaci – 20

 Portfolio – 45%

 Završni ispit – 35% ocjene


 Brojčana ljestvica ocjenjivanja:
dovoljan (2) – 50–64,9 bodova
dobar (3) – 65–79,9 bodova
vrlo dobar (4) – 80–89,9 bodova
izvrstan (5) – 90-100 bodova
PISMENI RAD - PORTFOLIO:
 Sastoji se od 2. razine zadataka:
1. Vježbe sa predavanja uz refleksiju, prepoznavanja
razvoja znanja i strategija koje ste koristili da bi
usvojili određena znanja i vještine iz ocjenjivanja i
vrjednovanja u nastavi.
2. Kritički osvrti ili sažetci odabranih tekstova iz
dopunske literature ili napravljene mentalne
mape, preveden članak na zadanu temu, itd.

 Predaja Portfolia: kod pristupanja ispitu


DATUMI ISPITNIH ROKOVA
 Ispitni rok prema dogovoru
 Preduvjet: predana mapa radova tj. „Portfolio”

Hvala na pažnji!

You might also like