Professional Documents
Culture Documents
Odnos Politike I Sporta
Odnos Politike I Sporta
net/publication/48204780
CITATION READS
1 462
2 authors, including:
SEE PROFILE
All content following this page was uploaded by Simona Kustec Lipicer on 02 September 2014.
Alem Maksuti
Fakulteta za družbene vede
Univerze v Ljubljani
Pregledni rad
Primljeno: veljača 2010.
Sažetak Vrijeme kada nisu postojali odnosi između politike i sporta, bilo da se radi o sva-
kodnevnoj praksi ili znanstvenoistraživačkim pristupima povezanosti tih dvaju pojmova,
ako ga je ikada i bilo, svakako je odavno iza nas. Usprkos tome danas se čini da se, osobito
u znanstvenoistraživačkom radu na području nekadašnjih sportskih socijalističkih velesi-
la, tim odnosima ne posvećuje odgovarajuća pozornost i da se oni često a priori negiraju i
smatraju nevažnima. Zbog toga je glavni cilj ovoga članka potaknuti raspravu o važnosti
i smislu istraživanja odnosa između politike i sporta gledano iz dvije perspektive – s obzi-
rom na iskustva znanstvenika iz cijeloga svijeta te s obzirom na dosad provedena istraži-
vanja znanstvenika iz bivše Jugoslavije. Stoga smo u ovome članku najprije teoretski odre-
dili kontekst odnosa politike i sporta, a zatim smo analizom postojeće svjetske literature i
radova znanstvenika s prostora bivše Jugoslavije analizirali međusobnu povezanost spor-
ta i politike. Na temelju dobivenih rezultata, koji potvrđuju stalnu i čvrstu povezanost, ali
ujedno i suviše apstraktno i paušalno razumijevanje odnosa sporta i politike, nudimo poli-
tološki relevantnu tipologiju odnosa između politike i sporta. Smatramo da razlike između
odnosa politike kao borbe za vlast, institucionalne strukture te koncepta javnointeresnog
djelovanja i sporta presudno utječu na buduća obilježja odnosa sporta i politike.
Ključne riječi politika, sport, javna politika (policy), država, javni interes, demokracija,
bivša Jugoslavija
Studije
*
Na ovome mjestu zahvaljujemo anonimnim recenzentima na dragocjenim komentarima, prijed-
lozima i uputama za koje iskreno vjerujemo da su ovaj rad učinili potpunijim i još ga snažnije ve-
zali uz našu namjeru da pokrenemo konstruktivnu raspravu o ključnom pitanju koje se u njemu
147
2007). Politika kao javnointeresno djelo- meljna teorijska razumijevanja obaju fe-
nomena. Istodobno moramo biti svjesni žavama nastalim na prostoru bivše Ju-
činjenice da su, s akademskog stanovi- goslavije. Potom na podlozi uvodno pri-
šta, ta dva fenomena isprepletena. Budu- kazanih definicija i poznatih motiva koji
ći da se ta isprepletenost odvija unutar dovode do isprepletenosti sporta i poli-
polja društvenog i brojnih drugih feno- tike u svakodnevnom djelovanju pred-
mena povezanih s njim, polazimo od lažemo moguću tipologizaciju njihova,
stajališta da se proučavanje odnosa po- akademski relevantnog, proučavanja.
litike i sporta u pravilu može razumjeti Pritom polazimo od neosporivih povi-
kao analiza induktivne prirode. Drugim jesnih činjenica o isprepletenosti politi-
riječima, teorijske tipologizacije njihova ke i sporta, koje su vidljive praktički či-
odnosa uspostavljaju se kao rezultat sva- tavo vrijeme i moguće ih je prepoznati
kodnevnih iskustava. Polazeći od takvog na brojnim primjerima (Koković, 1987;
razumijevanja njihova odnosa, najprije McComb, 2004; Polley, 2009).
navodimo primjere moguće povezanosti
politike i sporta, s posebnim naglaskom 2.1. Prethodne prakse proučavanja
na studijama s prostora bivše Jugoslavi- sporta kroz prizmu politike
je. Dajući pregled odabrane literature, Na osnovi predstavljenih definicija
prikazujemo dosadašnje bavljenje znan- politike i sporta, u ovom poglavlju navo-
stvenika ovom temom i iznosimo argu- dimo različite oblike proučavanja feno-
mente za nastavak proučavanja odnosa mena političkog i sporta, koje zatim kla-
politike i sporta te nekih s njima i njiho- sificiramo u neki od triju dominantnih
vim odnosima povezanih elemenata ši- pristupa fenomenu političkog, gledajući
reg društvenog sustava, koji je u zadnjih pritom na problem sporta prvenstveno
dvadeset godina na ovim prostorima iz kuta vrhunskog i uopće natjecateljskog
doživio brojne transformacije. Potom na sporta. Valja odmah napomenuti da je
osnovi tog iskustva, s posebnim nagla- miješanje politike (u razvijenim demo-
skom na teorijskim (sa)znanjima o pro- kracijama) u sport najčešće nenametlji-
učavanju odnosa na razini političkog, vo ili u najmanju ruku neprimjetno već
dajemo prijedlog moguće tipologizaci- i zbog same prirode sporta (Mester, ur.,
je različitih oblika povezanosti politike 1995). S druge strane, u totalitarnim re-
i sporta. Na ovome mjestu napominje- žimima sport je važan aspekt ideološ-
mo da se osnovna ideja sporta i s njime kog djelovanja sustava koji nudi priliku
Anali Hrvatskog politološkog društva 2010
vanja sporta i politike u svijetu te u dr- son, 1993; Houlihan i White, 2002; Senn,
1999; Park, 2001; Steuer, 2002; Houlihan, 1993, 2002; Lalić, 1993; Lalić i Biti, 2008;
1986, 1991, 1997, 2002, 2005; Coakley i Biti, 2008; Perasović i Bartoluci, 2007;
Dunning, ur., 2003; Sam, 2003, 2005; Velikonja i sur., ur., 2009).
Sam i Jackson, 2004; Hill, 2003; Green, Na osnovi pregledanih bibliograf-
2004; Green i Houlihan, 2004; Scambler, skih odrednica i podataka o izdavačkoj
2005; Guttmann, 2003; Coakley, 2007; djelatnosti na području fizičke kulture u
Bergsgard i sur., 2007; Bergsgard i Rom- spomenutom razdoblju, može se vidje-
metvedt, 2006; Enjolras i Waldahl, 2007; ti da je postotak publikacija s područ-
Merkel, 2008; Piggin i sur., 2009; Karen ja društvenih znanosti zapravo veoma
i Washington, ur., 2010). Većina analiza mali. S druge strane, radova koji bi se
iz tog vremena isprva se bavila ulogom izričito mogli uključiti u okvir političke
ideologije, nacionalizma i države na po- znanosti gotovo i nema, što je još jedan
dručju sporta, a kasnije se sve više foku- dokaz o nedostatku takve vrste studija
sirala na analize konkretnih problema na prostoru bivše Jugoslavije u to vrije-
sporta i s njime povezanog djelovanja me (Ban, 1985: 224).2 Sve nas to navodi
državnih institucija (na primjer obrazo- na zaključak da su se sve do današnjih
vanja, nasilja, dopinga), te pojedinih as- dana proučavanjem odnosa sportskih
pekata globalizacije. sadržaja i političkog – po konvencional-
Svjetski trend društveno-znanstve- nim teorijama političke znanosti – bavili
nih, a time i politoloških proučavanja veoma rijetki politolozi s prostora ne-
fenomena politike i sporta sustavno su kadašnje Jugoslavije (o takvim pokuša-
tijekom druge polovice 20. stoljeća pra- jima vidi u prvom redu slovenske autore
tili brojni znanstvenici u bivšoj Jugosla- Lukšič, 2002; Kustec Lipicer, 2005, 2006,
viji (Ban, 1982, 1984, 1985, 1987, 1990- 2007, 2009).
-1991, 1990-1991a, 1990-1991b, 1991, Svjesni te činjenice, u preostalom di-
1992; Ban i Viskić-Štalec, 1987; Ilić i jelu članka interpretiramo kompleksne i
Ban, 1983; Ilić, 1986; Ivanović, 1980; Pe-
trović i Stefanović, 1980; Vrcan, 1984;
2
Mataja, 1984; Mrđen, 1983; Petrović, Izdavanjem sportske literature u bivšoj su se
Jugoslaviji bavili profesionalni izdavači spe-
1983, 1984; Šugman, 1982, 1987, 1995,
cijalizirani za oblast fizičke kulture te drugi
1997, 1998, 1998a, 1999, 1999a), vodeći
izdavači, organizacije i institucije fizičke kul-
se pritom iskustvima inozemnih istraži-
ture (fakulteti i zavodi, sportski savezi, klu-
vanja. U tom razdoblju slijedili su mo- bovi, sportski informacijsko-dokumentacij-
derne svjetske tokove i prepoznavali ski centri (INDOK)). Ističemo beogradski
važnost društveno relevantnog prouča- časopis Fizička kultura (često citiran izvor i
vanja sportskih fenomena, proučavajući u ovom radu), koji je još za vrijeme bivše Ju-
ih više kroz širi okvir sociološke struke goslavije imao politematski profil i bio konci-
nego kroz eksplicitno politološki pri- piran kao jugoslavenski časopis, o čemu svje-
stup (Kerković, 1983; Žvan, 1983; Štakić, doči i sastav autorskog kolektiva (Ban, 1990-
1986; Petrović i Jasnič, 1986; Marjanović, -1991: 110, vidi i Ban i Viskić-Štalec, 1987).
1987; Mihajlović, 1987; Buzov, 1989; Bu- Slovensku sportsku literaturu pretežno je iz-
Studije
rić, 2003; Đorđević, 2006; Vrcan, 1990, šport) (Ban, 1987: 156-157).
razrađene poglede proučavanja politič- vo su se prve velike studije unutar dru-
kog u sportu, djelomično (i) na osnovi štvenih znanosti isprva uglavnom bavile
postojećih znanstvenoistraživačkih ra- upravo time. U tom je smislu Hoberman
dova autora s prostora bivše Jugoslavije. (1984) osamdesetih godina 20. stoljeća
Posebnu pozornost posvećujemo argu- analizirao ulogu sporta u velikim ideo-
mentaciji teze o smislu i važnosti pro- logijama modernog doba: marksizmu,
učavanja odnosa politike i sporta kako konzervativizmu, liberalizmu, fašizmu,
u svijetu tako i u danas već konsolidira- nacizmu, staljinizmu i maoizmu. Autor
nim demokracijama nastalim raspadom je elemente političke ideologije u spor-
bivše federalne države, što je jedan od tu analizirao na temelju simboličke moći
ključnih ciljeva ovoga članka. Polazeći sporta, dijalektike između rada i slobod-
od tog cilja, ne upuštamo se u specifič- nog vremena, percepcije tijela, političke
nosti sistemske transformacije, značajke psihologije i nesportskog temperamen-
tranzicijskog razdoblja i/ili demokrat- ta, amaterizma i nihilizma, rasizma, kul-
ske konsolidacije u državama nastalim ture sporta i purizma.
na tlu nekadašnje Jugoslavije (vidi npr. Desetljeće kasnije Henry (1997/2001)
Kasapović, ur., 2001; Fink-Hafner i sur., na osnovi poznavanja ideja prevlada-
2005), ali ne negiramo činjenicu da nam vajućih političkih ideologija nadogra-
baš ti (politološki iznimno relevantni) đuje spomenute interpretativne obras-
elementi mogu pojasniti mnoge nepo- ce, odnosno njihov odnos spram sporta.
znanice vezane uz kontekst proučavanja Strukturirao ih je s obzirom na prirodu
odnosa politike i sporta. političke kulture u tim ideologijama, ra-
zumijevanje ključnih koncepata djelo-
2.1.1. Sport i politika kao mehanizam
vanja društva i države, kulturnih vrijed-
borbe za vlast
nosti i argumenata koji govore u prilog
Navedeni autori predstavljaju do- provedbi posebne državne politike pre-
minantnu skupinu koja se bavila pro- ma sportu (Henry, 1997/2001: 48-49).
učavanjem sporta i politike. Od svih ve- Napominje da s ideološke točke pro-
likih tema vezanih uz fenomen poli- matranja sporta postoje tri dominantne
tičkog zajednička točka u studijama te skupine ideologija, koje u različitim vr-
skupine znanstvenika bile su političke stama sportskog angažmana vide različi-
ideologije, odnosno prevladavajući skup
Anali Hrvatskog politološkog društva 2010
7
odnos spram razumijevanja tjelesne kul-
O analizi razvoja elitnog sporta i ulozi politič-
kog djelovanja u tome vidi na primjer Hou-
ture, sporta za sve, nasilja na sportskim
lihan i Green (2007), Houlihan i Green, ur. manifestacijama, dopinga, sporta za in-
(2009), Green i Houlihan (2004) i Green valide, načina rješavanja sporova, te ulo-
155
št. 24/2000, vidi i Kustec Lipicer, 2006). 2000; Enjolras i Waldahl, 2007). Posebno
je mjesto unutar spomenutog okvira do- socijalni kapital, odnosno na mreže veza
dijeljeno analizi tzv. politike slobodnog koje – radi boljeg i lakšeg ispunjavanja
vremena, u koju se isprva osim sporta postavljenih ciljeva – formiraju poje-
u pravilu smještala i kulturna politika dinci ili određene sportske organizaci-
(Henry, 1997/2001; Torkildsen, 2005), a je, pa i same strukture vlasti (Nicholson
u posljednje vrijeme i turizam (Weed i i Hoye, ur., 2008; Siekmann i Soek, ur.,
Bull, 2004; Bartoluci i Čalvek, ur., 2006). 1998/2001; Sam, 2005; Sam i Jackson,
Kao što se moglo vidjeti iz sadržaja 2004; Piggin i sur., 2009). Postoje i mno-
ovog poglavlja, u državama nastalim na ge institucionalne studije koje su plod
prostoru bivše Jugoslavije znanstveni- proučavanja jedne institucije na područ-
ci su se ozbiljnije počeli baviti odnosom ju sporta. To su u pravilu studije središ-
sporta i politike kao javnointeresnog njih međunarodnih sportskih struktura i
djelovanja vlasti tek posljednjih nekoli- organizacija, kao što je npr. Međunarod-
ko desetljeća. Prvi pregledni radovi, za ni olimpijski odbor kao vrhovna struk-
koje bi se moglo reći da makar donekle tura vlasti (Chappelet i Kubler-Mabbott,
skreću pozornost na važnost proučava- 2008), ili studije određenih međuna-
nja odnosa politike i sporta te na manjak rodnih sportskih organizacija (Sugden i
takvih analiza u odnosu na druge znan- Tomlinson, 1998), te analize djelovanja
stvene discipline, u Jugoslaviji se, kao i struktura vlasti koje su u određenoj dr-
drugdje u svijetu, pojavljuju 80-ih godi- žavi nadležne za sport (Darby, 2002; te-
na prošlog stoljeća (Šugman, 1982; Ko- matski broj revije Transitions, 2005; Cha,
ković, 1987). 2008; Sam, 2003, 2005; Green, 2004;
Green i Houlihan, 2004; Enjolras i Wal-
2.1.3. Sport i politika kao dahal, 2007; Bergsgard i Rommetvedt,
institucionalna struktura 2006; Kustec Lipicer, 2006).
U institucionalnom pristupu politi- Premda je institucionalni oblik pro-
ci središnji su predmet razmatranja po- učavanja politike i sporta često usredoto-
jedine institucije i njihove nadležnosti, čen na vrhunski sport, poseban segment
uloge, funkcije, te odnosi što ih insti- analiza, koji prvenstveno zanima djelo-
tucije međusobno uspostavljaju. Insti- vanje određenih sportskih institucija na
tucionalni aspekt politike u sportu vid- lokalnom nivou ili u okviru zadovolja-
ljiv je u djelovanju pojedinih institucija vanja određene vrste javnog interesa u
nadležnih za sport koje se pojavljuju u sportu, pomiče se od proučavanja aspe-
funkciji sportske vlasti – na nivou struk- kata vrhunskog sporta k drugim potpod-
tura države ili na nivou pojedinih sport- ručjima. U tom je kontekstu zanimljiva
skih organizacija. Osim institucionalnih studija povijesnog razvoja i uloge sporta
analiza koje su ograničene na nacional- u razvoju provincijskih krajeva, te broj-
ni teritorij, za takvu vrstu studija od po- ne analize utjecaja sporta na lokalni, pa i
sebnog su značaja i analize djelovanja međunarodni nivo (Collins i sur., 2005).
institucija na međunarodnom, odnosno Kada govorimo o institucionalnom
Studije
nost već spomenutog sve većeg interesa nom, negacijskom odnosu znanstvenika
države za te događaje, što je opet vidlji- spram činjenice da su političke struktu-
vo u povećanoj financijskoj podršci ze- re u sportu već prisutne i da je zbog toga
malja koje sudjeluju na tim događaji- potrebno proučavati njihov utjecaj (Ko-
ma, te u formulaciji posebnih politika, ković, 1987).
koje kroz ideju opravdanu u svjetlu jav-
nog interesa dominiraju pretežno na 3. Priroda povezanosti politike
području vrhunskog sporta (De Bos- i sporta: pokušaj politološke
scher i sur., 2008). tipologizacije međusobnih odnosa
Takav stav prema ulozi sporta objaš- Pregled proučavanja odnosa politike
njava postojanje racionalne i na širo- i sporta koji smo prethodno dali neos-
kom javnom interesu utemeljene podje- porno govori o znanstveno relevantnoj
le u pozornosti države spram vrhunskog povezanosti dvaju pojmova, koja se su-
158
KONFLIKT
a) vrhunski u pravilu ga političko-
velik
natjecateljski sport nema -centrični
b) rekreativni sport u pravilu ga političko-
postoji
za sve nema -centrični
NEZANIMANJE
Politika kao institucionalna struktura vlasti
a) vrhunski obostrano
postoji postoji
natjecateljski sport prisutno
b) rekreativni sport obostrano
postoji postoji
za sve prisutno
Politika kao javnointeresno djelovanje vlasti
SURADNJA
a) vrhunski velik, ukoliko je dio sportsko-
velik
natjecateljski sport javnog interesa -centrični
b) rekreativni sport obostrano
umjereno velik umjereno velik
za sve prisutno
(2008) The Global Sporting Arms Race: Green, M. (2004) Power, Policy, and
An International Comparative Study Political Priorities: Elite Sport Deve-
on Sports Policy Factors Leading to In- lopment in Canada and the United
ternatonal Sporting Success. Oxford: Kingdom. Sociology of Sport Journal
Meyer & Meyer Fachverlag und Buch- 21 (4), 376-397.
handel GmbH.
Green, M., Houlihan, B. (2004) Advo-
Doupona Topič, M., Petković, K. (2007) cacy Coalitions and Elite Sport Poli-
Šport in družba: sociološki vidiki. Ljub- cy Change in Canada and the United
ljana: Fakulteta za šport. Kingdom. International Review for the
Đorđević, I. (2006) Sport i nacionalni Sociology of Sport 39 (4), 387-405.
identitet. Fudbalska priča “neposto- Grubiša, D. (2003) Le water-polo ou la
jeće nacije”. Antropologija 1 (2), 22- guerre par d’autres moyens. Courrier
164
Koković, D. (1990) Doba nasilja i sport. Marsh, D., Rhodes, R. A. W. (1992) Po-
Novi Sad: OKO: Sport’s World. licy Networks in British Government.
Koković, D. (2000) Sociologija sporta. Oxford: Clarendon Press.
Beograd: Sportska akademija. Mason, T. (1993) Only a Game?: Sport
Kustec Lipicer, S. (2005) Dileme o pose- in the Modern World (Modern World
ganju države v civilno družbo: primer Issues). Cambridge: Cambridge Uni-
državne regulacije na področju dopinga versity Press.
v vrhunskem športu v Sloveniji: doktor- Mataja, Željko (1984) Prilog određe-
ska disertacija. Ljubljana: Fakulteta za nju društvene funkcije športa. Pogledi
družbene vede. – časopis za društvena pitanja 14 (3),
Kustec Lipicer, S. (2006) Sistem vlada- 39-47.
nja v slovenski politiki športa. Druž- McComb, G. D. (2004) Sports in world
166
ons and non-governmental sports or- Oxford: The Oxford University Press.
Oxford Reference Online, http://www. Vrcan, S. (2002) The Curious Drama
oxfordreference.com/views/ENTRY. of the President of a Republic Versus
html?subview=Main&entry=t161. a Football Fan Tribe. A Symptomatic
e3805 (3. 7. 2009). Case of the Post-Communist Transi-
Thomas, N., Smith, A. (2009) Disability tion in Croatia. International Review
Sport: Policy and Society: An Introduc- for the Sociology of Sport 37 (1): 59-
tion. Oxon, New York: Routledge. -77.
Tomlinson, A., ur. (2007) The Sport Stu- Waddington, I. (2000) Sport, Health and
dies Reader. London, New York: Rout- Drugs: A Critical Sociological Perspec-
ledge. tive. London, New York: Routledge.
Tomlinson, A., Young, C. (2006) National Weed, M., Bull, C. (2004) Sports Tourism.
identity and global sports events: Cul- 2e: Participants, policy and providers.
ture, politics and spectacle in the Olym- Butterworth Heinemann: Elsevier.
pics and the football World Cup. Alba- Zakon o fizičkoj kulturi SR Bosne i Her-
ny: State University of New York Press. cegovine. Službeni list SR BiH, br.
Torkildsen, G. (2005) Leisure and Re- 24/1991.
creation Management. London, New Zakon o fizičkoj kulturi SR Srbije. Služ-
York: Routledge. beni list SRS, br. 5/1990.
Transitions, tematski broj Organisati- Zakon o sportu Crne Gore. Službeni gla-
on et politique du sport dans les PECO snik CG, br. 14/1994.
après 1989. Ur. Jean-Michel De Waele Zakon o sportu Republike Makedonije
& Alexandre Husting. 47-1 (5/2007). (Законот за спортот на Peпублика
Ungerleider, S. (2001) Faust’s Gold: Insi- Makeдoниja). Službeni vestnik na
de The East German Doping Machine. Republika Makedonija, br. 7/1996,
New York: St. Martin’s Press. 51/1999, 29/2002, 66/2004.
Van Warden, F. (1992) Dimensions and Zakon o sportu Republike Srbije. Službe-
Types of Policy Networks. European ni list RS, br. 52/1996.
Journal of Political Research 22 (1-2), Zakon o sportu u BiH. Službeni glasnik
29-52. BiH, br. 27/2008.
Velikonja, M., Stanković, P., Starc, G., Zakon o športu Republike Hrvatske.
ur. (2009) Kalejdoskop športa: uvod v Narodne novine, Službeni list Repu-
športne študije. Maribor: Aristej. blike Hrvatske, br. 60/1992, 25/1993,
Von Krockow, C. G. (1980) Sport, Gesell- 11/1994, 77/1995, 111/1997, 13/1998,
schaft, Politik. Munich: Piper. 24/2001, 71/2006.
Vrcan, S. (1984) Ponovno o sportu i po- Zakon o športu /Zspo/. Uradni list RS, br.
litici. Pogledi – časopis za društvena pi- 22/1998, br. 97/2001-ZSDP, 27/2002
tanja 14 (3): 58-67. Odl.US: U-I-210/98-32, 110/2002-
Vrcan, S. (1990) Sport i nasilje danas u -ZGO-1, 15/2003-ZOPA.
Studije
nas i druge studije iz sociologije sporta. Zakon o svobodni menjavi dela na pod-
Zagreb: Naprijed. ročju telesne kulture. Uradni list SRS,
Vrcan, S. (1993) Nasilje u nogometu da- br. 35/1979.
nas: teorijski središnja prijeporna pita- Zakon o telesnokulturnih skupnosti.
169
SUMMARY Times when relations between politics and sports did not exist – be it in every-
day practices or within scientific research – is definitely long gone, if they ever even exist-
ed. Nevertheless, it seems today that, especially within scientific research, these relations
do not receive appropriate attention in the territories of former socialist sports superpo-
wers, being a priori denied and considered as unimportant. That is why the key motive
of this article is to initiate a discussion about the relevance of knowledge and research of
the relations between politics and sport from two perspectives – the existing world-wide
political science research experiences gained so far and already conducted researches in
the territory of former Yugoslavia. In doing so, we first theoretically define the context of
sports and politics, and then with the use of the literature review method analyse their
mutual connectivity in the world and, more narrowly, within the work of the scientific
community in the region of former Yugoslavia. Based on the gained conclusions which
confirm a tight and constant, but also often abstract and flat-rate understood interplay
between both analysed phenomena, a special typology for their in-depth and political-
-science-focused study is delivered. It is believed that distinctions between political, polity
and policy approaches to sport decisively influence the mode of their future interplay.
KEYWORDS politics, sports, policy, state, public interest, democracy, former Yugoslavia
Anali Hrvatskog politološkog društva 2010
170