DOI: 10.5644/PI2020.186.

16

Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke

i uže regionalne historiografije u periodu
od 2001. do 2017. godine
Zilha Mastalić Košuta
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava
Univerziteta u Sarajevu
zilha.mastalic@gmail.com

Sažetak: U radu prikazujemo stanje bosanskohercegovačke i uže regionalne (hrvatske i srp-

ske) historiografije u periodu od 2001. do 2017. godine na temu ratnih događaja u Mostaru
1992–1995. Analizom objavljene literature u tom periodu pratimo stanje i kvalitet objavlje-
nih radova te nastojimo sagledati njihovu objektivnost. Također, nastojimo prikazati koliko
su historičari pisali o tom periodu te da li posao historičara u pisanju takvih tema preuzimaju
osobe iz drugih struka i koliko su takvi radovi relevantni i pouzdani. U posljednje dvije dece-
nije istraživanje i objavljivanje o ratnim događajima o Bosni i Hercegovini iz perioda 1992–
1995. predstavljalo je poseban predmet interesovanja raznih istraživača. Ta istraživanja su
bila predmet velikog interesovanja nauke, ali s druge strane i politike, kako domaće tako i
međunarodne. Istraživanja je bilo raznih vrsta kojima se bave različiti subjekti, uz različite
motive i interese. Vrlo često ona postaju i predmet manipulacija uz mogućnosti dalekosežnih
posljedica na bosanskohercegovačko društvo i državu u cjelini.
Ključne riječi: Mostar, rat, historiografija, historičari, 1992–1995, 2001–2017.

Naučna literatura objavljena u periodu 2001–2017. godine koja se odnosi na

ratne događaje u Mostaru je skromna. Ova tema nije obrađivana kao posebna
cjelina, već su se istraživači bavili njome u sklopu izučavanja pojedinih se-
gmenata u procesu disolucije SFRJ i posljedica koje su se ispoljavale u peri-
odu koji je uslijedio. Radovi koji govore o ovoj temi do sada su prvenstveno
bili zastupljeni u djelima memoarskog karaktera u kojima autori pišu s aspek-
ta svojih viđenja događaja ili su njihovi izravni sudionici. Određeni radovi su
kvalitetni, ali i veoma korisni iz naučne i stručne perspektive, a postoje i oni
klasičnog memoarskog karaktera iz potpuno lične perspektive, koji predstav-
ljaju određeni doprinos sagledavanju događaja, ali s kojima je potrebno biti
veoma pažljiv. Iz opsega vojnohistoriografske literature obim napisanih ra-
dova je skroman i u njima se ističu radovi bivših komandanata koji predstav-
ljaju važnu dopunu za sagledavanje vojnih djelovanja na području mostarske

69
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

općine uz neizostavan kritički osvrt prema tim djelima zbog nastojanja autora
da naglasi svoju ratnu ulogu.
Knjiga Suada Ćupine Izdaja i odbrana Hercegovine 91–95.1 je memoarska
knjiga. Ćupina je bio direktni sudionik i svjedok događaja o kojima je pisao.
Potkrepljuje ih argumentima i relevantnom dokumentacijom. On je u knjizi
jasno istakao svoj stav. Kao prvi komandant Samostalnog mostarskog bata-
ljona (SMb) i aktivni učesnik odbrane Mostara, na samom početku rata bio je
aktivno uključen u sve segmente događaja u Mostaru te stoga njegova knjiga
predstavlja važan doprinos sagledavanju mostarske ratne zbilje. Knjiga Esada
Šejtanića Hercegovci na ognjenim vratima Bosne2 predstavlja također me-
moarsku građu komandanta 42. brigade Armije Bosne i Hercegovine (42. br.
ARBiH) i predstavlja važnu dopunu za sagledavanje vojnih djelovanja na po-
dručju mostarske općine. Pored vojnih dešavanja, Šejtanić nam opisuje i pri-
preme i dešavanja koji su prethodili određenim vojnim operacijama, odnose
između Hrvatskog vijeća obrane (HVO-a), Vojske republike Srpske (VRS-a)
i Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) na području mostarske op-
ćine, ali i susrete na kojima je lično sudjelovao, među kojima i s predsjedni-
kom Republike Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem. Knjiga generala
ARBiH Ramiza Drekovića U obruču3 također je ratna monografija koja pred-
stavlja važan doprinos sagledavanju ratnih događaja pisanih sa stanovišta voj-
nih lica i direktnih učesnika određenih događaja. Monografija Sve moje bitke4
generala Hrvatske vojske (HV-a) Janka Bobetka u određenim se fragmentima
odnosi na ratna djelovanja u Mostaru i Hercegovini, uglavnom iz 1992. go-
dine. Autor u knjizi donosi bogatu izvornu građu i naredbe koje je kao gene-
ralpukovnik HV-a lično izdavao u vojnim operacijama i bitkama kojima je
rukovodio. Opisao je lične poglede na sami tok i ishod vojnih operacija, pre-
ferirajući svoju ulogu i ulogu svoje vojske koju je predvodio. Bio je i aktivni
sudionik osnivanja i djelovanja paradržave Hrvatske zajednice Herceg-Bosna
(HZHB). Haški tribunal je 2002. godine podigao optužnicu protiv Bobetka
za ratne zločine u Hrvatskoj. Spominjan je i u kontekstu zločina u Bosni i
Hercegovini, posebno Hercegovini. Hrvatska ga nije izručila pred sud, a on je
umro 2003. godine. Vojnohistoriografskom opsegu monografskih djela pripa-
da i knjiga Zorana Janjića Nevesinjska brigada u ratu 1992–1995.5 koja nam
daje važan pregled organizacije i djelovanja Hercegovačkog korpusa VRS-a,
1
Ćupina, 2006.
2
Šejtanić, 2005.
3
Dreković, 2004.
4
Bobetko, 1996.
5
Janjić, 2017.

70
 Zilha Košuta Mastalić: Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke i uže regionalne...

ranijeg Bilećkog korpusa Jugoslovenske narodne armije (JNA), a u čijem su

sastavu bile Deseta motorizovana brigada (10. mtbr.) i Trinaesta proleterska
motorizovana brigada (13. pmtbr.), kasnije Nevesinjska brigada, raspoređe-
nih na brdima iznad Mostara.6 Monografija Hercegovački korpus VRS-a gru-
pe autora,7 na čelu s bivšim komandantom Radovanom Grubačem, građa je
iz vojne historije koja nam, kao i prethodna, daje informacije o osnivanju i
djelovanju Hercegovačkog korpusa VRS-a. Od 12. maja 1992. dijelovi jedi-
nica Druge i Četvrte vojne oblasti JNA sa sjedištem u Bileći preimenovani su
u Hercegovački korpus Vojske Srpske republike BiH.8 Korpus je bio raspo-
ređen na području iznad Prevlake, Popovog polja, Stoca, Mostara, Boračkog
jezera, Treskavice do Goražda. Knjige Šefke Hodžića Operacija Jesen 94
i Otpečaćeni koverat predstavljaju vrijedne prikaze događaja koji su pratili
planiranje i realizaciju operacija, prva – za oslobađanje Podveležja i Veleža9 i
druga – deblokadu Sarajeva.10 Obje knjige tretiraju i Mostar.
Dio radova nastalih u periodu od 2001. do 2017. o Mostaru pisali su i
historičari. Iako je primjetna osjetna šutnja kod historičara i čekanje da prođe
određena historijska distanca, dio ih se ipak odlučio pisati o ovim temama.
Historičar Dragan Markovina objavio je dva historiografska djela koja svo-
jom tematikom čine temelj za daljnja istraživanja na polju historijskih i kul-
turoloških istraživanja. U djelu Između crvenog i crnog11 Markovina opisuje
i komparira dva grada – Mostar i Split. Na primjerima tih gradova podsjeća
na period od 1945. do 1990. godine, kao i na to na koji se način devedesetih
godina brisala jugoslavenska tradicija iz kolektivnog pamćenja građana. Kroz
projekat Herceg-Bosne, kao “trijumfa hrvatskog nacionalizma”, preko pro-
jekta Zapadnog Mostara kao “radikalnog ustrajavanja na novoj paradigmi”,
preko promjene spomeničke baštine i gradskih simbola, naziva ulica, rušenja
stare islamske kulture i uspostave “novog estetskog i moralnog nasilja” nad

6
Mastalić Košuta, 2018; 272, 275-276.
7
Grubač, 2017.
8
U maju je došlo do transformacije jedinica JNA, odnosno tada već Vojske Jugoslavije, u Vojsku Srpske
republike Bosne i Hercegovine (VSr RBiH). Time su sve snage na prostoru istočne Hercegovine objedi-
njene pod komandu Hercegovačkog korpusa VSr RBiH. Samim time 13. bilećki korpus preimenovan je
u Hercegovački korpus. Za komandanta je postavljen pukovnik Radovan Grubač. Deseta motorizovana
brigada (10. mtbr.), žargonski zvana Mostarska brigada, zadržala je naziv. Na mjesto komandanta po-
stavljen je pukovnik Dragan Malijević, zamijenivši prethodnog Milojka Pantelića. Za načelnika štaba
imenovan je pukovnik Tomislav Pušara. U novoj preraspodjeli komanda HK-a odredila je 10. mtbr. na
veliku zonu odbrane, od HE Salakovac do sela Hrušta, na desnoj obali, i od rijeke Bune do Nevesinja,
na lijevoj obali. Detaljnije u: Mastalić Košuta, 2018: 275-276.
9
Operacija “Jesen 94”, Hodžić, 2007.
10
Operacija “Koverat”, Hodžić, 2000.
11
Markovina, 2014.

71
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

gradom i građanima i nad njegovom “duhovnom i civilizacijskom baštinom”,

Markovina decidno iznosi činjenice i razloge zašto je Mostar u novijoj histo-
riografiji sve više okarakterisan kao “grad slučaj”. U knjizi Tišina poraženog
grada12 nastavlja Markovina da opominje na sve prisutnije “ludilo fašizma”,
analizira političke procese koji su od nekadašnjeg prelijepog grada na oba-
lama Neretve doveli grad i njegove stanovnike do propasti. Historičar Smail
Čekić u veoma vrijednoj knjizi Agresija na RBiH: planiranje, priprema, izvo-
đenje13 daje važne činjenice o agresiji na Bosnu i Hercegovinu te u sklopu
toga određeni značaj daje Mostaru, prvenstveno i u sklopu formiranja i djelo-
vanja HZHB. U knjizi Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine14
Smaila Čekića i grupe autora opisana su vojna djelovanja Četvrtog korpusa
ARBiH u sklopu vojne operacije “Koverta” i djelovanja jedinica Prvog kor-
pusa ARBiH u operaciji “Neretva 93”, koja je obuhvatala i mostarsko ratište.
Određeni autori koji su se bavili disolucijom SFRJ i posljedicama koje
je ona proizvela, u određenim su se segmentima doticali i Mostara. Tu ćemo
spomenuti sljedeće autore i njihova značajna djela, između ostalih historičara
Zijada Šehića i njegovu knjigu Eksperiment u svjetskoj laboratoriji Bosna:
međunarodna diplomatija u vrijeme disolucije SFRJ i agresije na Republiku
Bosnu i Hercegovinu,15 zatim Sabrina P. Ramet i knjiga Balkanski babilon –
Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićevog pada,16 a slične temati-
ke je i knjiga Višnje Starešine Vježbe u laboratoriju Balkana.17
Pisanju o određenim historijskim događajima iz posljednjeg rata po-
svetili su se i pojedini političari (Alija Izetbegović,18 Ivo Komšić,19 Nikola
Koljević,20 Mirko Pejanović,21 Franjo Boras,22 Nenad Kecmanović,23 Antić i
Kecmanović24 i drugi). Iako njihova djela obuhvataju širi kontekst događaja
u Bosni i Hercegovini, od velike su koristi i za sagledavanje i razumijeva-
nje lokalne historije. Najkonkretnije se pisanju o Mostaru posvetio političar
i jedan od tadašnjih čelnika SDA – Ismet Hadžiosmanović. Njegova knjiga
12
Ibid., 2015.
13
Čekić, 2004.
14
Čekić et al., 2017.
15
Šehić, 2013.
16
Pedro Ramet, 2005.
17
Starešina, 2004.
18
Izetbegović, 2005.
19
Komšić, 2006.
20
Koljević, 2008.
21
Pejanović, 2013; 2015.
22
Boras, 2002; 2006.
23
Kecmanović, 2007.
24
Antić i Kecmanović, 2016.

72
 Zilha Košuta Mastalić: Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke i uže regionalne...

Bošnjačko-hrvatski politički obračun25 izazvala je brojne kontroverze među

bošnjačkim političkim i vojnim elitama, ali i običnim građanima bošnjačke
nacionalnosti. Hadžiosmanović je zbog svoje prohrvatske političke uloge, za
koju je često nagrađivan visokim položajima u strukturama HZHB, progla-
šavan izdajnikom bošnjačkog naroda. U knjizi se susreću brojne veoma važ-
ne činjenice i svjedočenja potkrijepljena relevantnom dokumentacijom, ali s
druge strane, zapažaju se i česta subjektivna stajališta prema određenim doga-
đajima, posebno onima u kojima je autor lično sudjelovao. Hrvatski političar
Mate Granić se u svojoj knjizi Vanjski poslovi: iza kulisa politike26 na trenutke
osvrnuo na Mostar, opisujući svoje političko djelovanje ministra vanjskih po-
slova Hrvatske. I hrvatski veleposlanik UN-a Mario Nobilo u knjizi Hrvatski
feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990–1997,27 kao lični svje-
dok događaja u međunarodnoj diplomaciji, u ovoj značajnoj knjizi iznosi vri-
jedne činjenice. Pored međunarodne politike koja dominira, Nobilo prikazuje
i odnos Republike Hrvatske, njenog predsjednika Franje Tuđmana i njenih
zvaničnika prema Republici Bosni i Hercegovini te u određenim segmentima
prikazuje i uticaj ove politike, kao i politike čelnika HZHB na ratna zbivanja
u Mostaru.
Ramiz Tiro i Smail Špago su, među prvima, opisali zločine i torture herce-
govačkih logora u kojima su proveli 262 dana. Njihova autobiografska knji-
ga Dretelj na vratima džehennema28 je lično svjedočenje i vrijedan izvor iz
proteklog rata. Vrijedan izvor teške mostarske ratne svakodnevnice dao je
i Muhidin Čamdžić u više djela, od kojih ćemo izdvojiti Pakao zvani M i
Sam.29 Na temu mostarske ratne svakodnevnice pisala je Marcela Šunjić u
svojoj knjizi Laku noć grade.30
Vjerski život u Mostaru decidno je opisao tadašnji mostarski muftija Seid
Smajkić u svojoj knjizi Mostarsko muftijstvo, od 1992. do 2012. godine:
Značaj Islamske zajednice u odbrani Bošnjaka i države BiH.31 Pored vjerskog
života u Mostaru i cijeloj Hercegovini, uz jasnu argumentaciju i obilje vri-
jednih dokumenata muftija Smajkić je opisao ratne, ali i poratne događaje iz
prve ruke. Veoma su značajne i činjenice koje nam muftija Smajkić donosi o

25
Hadžiosmanović, 2006.
26
Granić, 2005.
27
Nobilo, 2000.
28
Tiro i Špago, 2005.
29
Čamdžić, 2013; 2000.
30
Šunjić, 2012.
31
Smajkić, 2015.

73
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

odnosu islamske i katoličke vjerske zajednice u Mostaru u vrijeme oružanog

sukoba ARBiH i HVO-a i nakon Vašingtonskog mira, 18. marta 1994. godine.
U poglavlju knjige grupe autora Iznad ništavila, Hirurgija u ratu u Bosni
i Hercegovini 1992–1995.32 predstavljena je organizacija i djelovanje ratne
bolnice u Mostaru, s potresnim iskazima i fotografijama.
Ewa Tabeau predstavila je u knjizi Rat u brojkama glavni izvještaj de-
mografskih vještaka angažovanih od strane tužilaštva na suđenjima u
Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju.33 U knjizi su prikazani
demografski gubici na teritoriji bivše Jugoslavije u periodu 1991. do 1999,
među kojima je data približna procjena ubijenih, poginulih i ranjenih stanov-
nika Mostara tokom opsade na osnovu analize evidencija iz mostarske ratne
bolnice i mostarskih knjiga umrlih. Pored žrtava, jedno poglavlje u knjizi je
posvećeno etničkom sastavu, interno raseljenim licima i izbjeglicama. Podaci
su objedinjeni na zahtjev tima iz Tužilaštva MKSJ koji je radio na predmetu
Jadranko Prlić i drugi. Iako su nam ovi podaci od važnosti, ono što manjka
u njima jeste nedostatak izvora s kojim se autorica suočila, kao i nedovoljna
istraženost u svim segmentima, posebno u dijelu kvalificiranja okolnosti smr-
ti žrtava (ubijeni, poginuli, umrli), što je dovelo do nepotpunih i vidno redu-
kovanih podataka. Popis žrtava Mostara poimenice je napravio i Istraživačko-
dokumentacioni centar na čelu sa Mirsadom Tokačom u višetomnoj knjizi
Bosanska knjiga mrtvih: ljudski gubici u Bosni i Hercegovini 1991–1995.34
U knjizi Hrvatska republika Herceg-Bosna – Agresija i zločin35 autori
Mesud Hero i Fuad Kovač dali su opći osvrt na historiju Hrvatske zajednice
Herceg-Bosna iznoseći podatke o mjestima i događajima koji su njome bili
obuhvaćeni. Mostaru su autori posvetili veoma malo značaja i prostora, a
poznato je da je Mostar bio grad od geostrateškog, logističkog i važnog ko-
munikacijskog značaja, grad koji je bio i u središtu interesa velikonacionalnih
projekata i teritorijalnih težnji susjednih republika, a proglašen je i glavnim
gradom Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koja je zapravo i glavna tema au-
tora ovog izdanja. U knjizi koja ima preko 1000 stranica, dio o Mostaru je
napisan na 89 stranica, od kojih 70 stranica predstavljaju kompletni kopira-
ni izvještaji, novinski intervjui, zatamnjene crno-bijele fotografije, dijelom
kopije iz knjige Istina o Bosni i Hercegovini 1991–1995. autora Miroslava
Tuđmana i sl. i sve to bez ikakve prethodne analize nego samo uvršteno u

32
Đozić, 2000.
33
Tabeau, 2009.
34
Tokača, 2012.
35
Hero i Kovač, 2016.

74
 Zilha Košuta Mastalić: Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke i uže regionalne...

tekst. Pogrešno datirani i opisani događaji, neistinite i neutemeljene optužbe

o pojedinim događajima i ličnostima vode nas ka zaključku da autori nisu
činili nikakve provjere niti analize. Autori su objavili i niz izjava žrtava zlo-
čina u Bosni i Hercegovini, bez ikakve cenzure i zaštite identiteta tih žrtava,
s punim imenom i prezimenom, adresom boravka i necenzurisanom izjavom
koju su žrtve dale u određenom periodu uz garanciju zaštite identiteta.
U dijelu radova očita je namjera da se odgovori “suprotnoj” strani u svr-
hu njene optužbe za ratna događanja, da se istakne vlastiti značaj u ratu,
značaj vlastite jedinice, mjesta ili ustanove, ali i stranke kojoj se pripadalo,
što vrlo često ima za posljedicu da se čitalac uputi na pogrešne zaključke.
Postoje i radovi koji su prepoznati kao dio obavještajnog djelovanja autora
ili saradnje s obavještajnim organizacijama s ciljem nanošenja štete državi
Bosni i Hercegovini. Kao primjer izdvojili bismo knjige Ivice Lučića, bli-
skog Tuđmanovog saradnika i rukovodioca Sigurnosno-izvještajne službe
(SIS-a), pod nazivom Uzroci rata, Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992.
godine,36 ali i drugi objavljeni radovi i članci istog autora.37 Druga knjiga jeste
knjiga Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni: vojna povijest
1992–1994. autora Charlesa Schradera.38 U tim radovima nastoje se osporiti
mnoge nepobitne i jasne činjenice te čitaoca navesti na pogrešne zaključke
(tvrdnja da se u Karađorđevu nije dogovarala podjela Bosne i Hercegovine
što je dokazivao Lučić,39 kvalifikacija međunarodnog oružanog sukoba “gra-
đanskim ratom”40 od strane Schradera i sl.). Sa sličnom konotacijom kao i
prethodni autori pisali su i novinar Nenad Ivanković u knjizi Krvava zemlja,
O ratu u Bosni i Hercegovini 1992–1995.41 i Ivan Zlopaša u knjizi Politička

36
Lučić, 2013.
37
Ibid., 2008.
38
Schrader, 2004.
39
O dogovorima Miloševića i Tuđmana o podjeli Bosne i Hercegovine u Karađorđevu ima niz vrijednih
svjedočanstava od kojih ćemo istaknuti knjigu Dušana Bilandžića, Povijest izbliza, memoarski zapisi
1945–2005. (Bilandžić, 2006) i više njegovih novinskih tekstova na ovu temu, potom knjigu Miloša
Minića: Dogovori u Karađorđevu o podjeli Bosne i Hercegovini (Minić, 1998). O navedenoj temi je
pred Haškim tribunalom svjedočio Stjepan Mesić, ali i Dušan Bilandžić. O tome više u: AIIZ, inv. br.
2-4057, Integralno svjedočenje Stjepana Mesića pred Haškim sudom 19. travnja 1997, Tuđman i Mi-
lošević dogovorili podjelu BiH i etničko čišćenje, Slobodna Dalmacija, Split, 28. 11. 2000, 7; Dušan
Bilandžić je pročitao intervju prije objavljivanja u Nacionalu i nije imao nikakvih primjedbi, Nacional,
Zagreb, 10. septembar 1997. i mnogi drugi dokumenti i svjedočenja.
40
Ovo pitanje detaljno je razmotreno i dokazano je da se radilo o međunarodnom oružanom sukobu u
više sudskih postupaka pred Međunarodnim sudom u Den Haagu i to: predmetima “Lašvanska dolina”
IT-95-14/1 protiv Zlatka Aleksovskog (ICTY, 2000), predmetu Prlić i drugi br. IT-04-74 (ICTY, 2017),
predmetu Tihomir Blaškić br. IT-95-14-A (ICTY, 2004a), predmetu Kordić/Čerkez br. IT-95-14/2-A
(ICTY, 2004b) i dr.
41
Ivanković, 2003.

75
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

sudbina Hrvata u BiH.42 Iako se njihove knjige odnose na historiju hrvat-

skog naroda, posebno na politička dešavanja i stradanje hrvatskog naroda u
Bosni i Hercegovini, kod tih se autora zapažaju veoma subjektivna stajališta,
iznošenje netačnih tvrdnji, manipulacija poznatim historijskim činjenicama i
činjenicama dokazanim i pred Međunarodnim sudom u Hagu i sl.43
Nije rijedak primjer da i osuđeni ratni zločinci sve više pišu “historij-
ske” knjige pravdajući u njima svoju ulogu u ratnim događanjima za koju
su osuđeni na dugotrajne zatvorske kazne. Političar i osuđeni ratni zločinac
na dugotrajnu kaznu zatvora u trajanju od 25 godina Jadranko Prlić slovi za
autora trotomne knjige pod nazivom Prilozi za povijest Hrvatske Republike
Herceg-Bosne.44 Knjiga je objavljena i promovisana u oktobru 2017. godine,
neposredno pred drugostepenu presudu od strane ICTY-a čelnicima HZHB.
Iza jasnog nacionalnog poduhvata da se objavi takva knjiga uočljiva je i ja-
sna namjera da se opravdaju političke i vojne uloge optuženih i prvostepe-
nom presudom osuđenih političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne kao i vla-
stita uloga u razdoblju 1992–1995. I general HV/HVO-a Slobodan Praljak
objavljivao je sa sličnom namjerom gdje, između ostalih, dominira i tema o
Mostaru, pa se tako u jednom od svojih radova Kako je srušen Stari most45
poziva na mišljenja različitih kvazieksperata koji su neuspješno pokušali do-
kazivati kako HVO nije srušio Stari Most u Mostaru. Sve te ekspertize su
naučno vrlo lako oborive, što je učinjeno i od strane ICTY-a u predmetu Prlić
i ostali te su na kraju i sami eksperti koji su ih radili došli u problem radi da-
vanja kontradiktornih izjava. O rušenju Starog mosta dovoljno je pogledati i
zapisnike sa sastanaka s predsjednikom Tuđmanom.46 Nakon hapšenja Ratka

42
Zlopaša, 2005.
43
Poput tvrdnji tih autora o građanskom ratu, neupletenosti Republike Hrvatske u agresiju na Bosnu i
Hercegovinu, isticanja krivnje za sukobe Alije Izetbegovića i Bošnjaka, presude ratnim zločincima iz
HZHB okvalifikovane kao političke, glorifikacije Franje Tuđmana itd.
44
Prlić, 2017.
45
Praljak, 2006.
46
Zapisnik sa razgovora predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana sa predstavnicima Her-
ceg-Bosne održanog 10. studenog 1993. u Predsjedničkim dvorima, u Zagrebu (Lucić, I, 2005); Zapi-
snik sa sastanka predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana sa predstavnicima Herceg-Bosne,
održane 5. studenog 1993. u „Vili Dalmacija“, u Splitu, (Lucić, I, 2005: 389); Zapisnik sa razgovora
predsjednika dr. Franje Tuđmana sa predstavnicima koordinacijskog odbora Herceg-Bosne, održanog
15. 12.1993. u Predsjedničkim dvorima, u Zagrebu (Lucić, I, 2005: 513-514); Zapisnik sa razgovora
predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana sa predstavnicima Herceg-Bosne, održanog u
Predsjedničkim dvorima 13. veljače 1994. (Lucić, II, 2005: 59); ICTY, br. 03657664, Transkripti, In-
tegralno svjedočenje Stjepana Mesića pred Haaškim sudom 19. 04. 1997. Košuta, 2018, doktorska di-
sertacija odbranjena 12. novembra 2018. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu pred
komisijom prof. dr. Zijad Šehić, mentor, prof. dr. Husnija Kamberović, predsjednik, prof. dr. Amila
Kasumović, član, broj stranica 319-330.

76
 Zilha Košuta Mastalić: Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke i uže regionalne...

Mladića 2011. krenulo se s distribucijom i prodajom njegove knjige Bitka za

Srbiju – uputstvo za oslobođenje otadžbine, čiji je izdavač misteriozna orga-
nizacija “Srpski oslobodilački front”. Potom je tu knjiga Momčila Krajišnika
Kako se rađala Republika Srpska i druge. Postoje i naručeni radovi nastali u
svrhu blaćenja rada Haškog tribunala i opravdavanja djela ratnih zločinaca
(Simo Zarić Na haškom raspeću, Kosta Čavoški Hag protiv pravde i dr.)
Značajnu analizu o djelovanju i pravnoj osnovi Hrvatske zajednice
Herceg-Bosna za potrebe ICTY-a uradio je Ciril Ribičić i objavio je u knji-
zi Geneza jedne zablude, Ustavnopravna analiza formiranja i djelovanja
Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.47
U 2018. i 2019. godini nastalo je nekoliko radova koji se tiču ratne hi-
storije Mostara, a kojima se nećemo baviti detaljno, s obzirom na to da te
godine nisu tema ovoga rada, te ćemo ih samo spomenuti. U 2018. godini
odbranjen je doktorski rad pod nazivom Politička i vojna dešavanja na po-
dručju Mostara 1992–1995.48 autorice Zilhe Košute. Ista autorica je objavila
još dva rada o ratnoj historiji Mostara pod naslovom Vojna operacija Čagalj i
događaji na području Mostara juna 1992.49 i Uloga i djelovanje Ratnog pred-
sjedništva opštine Mostar u dijelu Mostara pod opsadom 1993. godine,50 a u
pripremi za objavu je rad Osnivanje i djelovanje Hrvatske zajednice Herceg-
Bosna. U 2018. godini objavljena je značajna knjiga autora Mesuda Šadinlije
pod nazivom Između pravde i realpolitike: odnos mirovnih planova i vojnih
operacija u Bosni i Hercegovini 1992–1995.51 koja se vrlo podrobno bavi,
između ostaloga, i ratnim zbivanjima u Hercegovini i Mostaru te predstavlja
značajan izvor. Iste godine objavljena je knjiga Esada Šejtanića Historijska
monografija brigade “Bregava” – 42 (442) brdske brigade Armije republike
Bosne i Hercegovine,52 potom i knjiga Davora Marijana pod nazivom Rat
Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994. godine.53 Prikaz
ove knjige napisao je Mesud Šadinlija i objavio ga u listu Preporodov jour-
nal.54 Godine 2019. objavljena je knjiga autora Akifa Agića i Faruka Vele pod
nazivom Svjedoci zla.55

47
Ribičić, 2000.
48
Košuta, 2018.
49
Mastalić Košuta, 2018.
50
Ibid., 2019.
51
Šadinlija, 2018.
52
Šejtanić, 2018.
53
Marijan, 2018.
54
Šadinlija, 2019.
55
Agić i Vele, 2019.

77
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Objavljeni izvori o Mostaru

U Mostaru su se u periodu 1992–1995. dogodili različiti zločini protiv čovječ-
nosti i međunarodnog prava te je na osnovu toga vođeno više sudskih postu-
paka pred Međunarodnim haškim sudom (ICTY) za koje je korištena obimna
dokumentaciona građa. U toku postupaka pred ICTY-em za suđenja čelnici-
ma HZHB, odnosno političkim i vojnim licima poput Jadranka Prlića, Brune
Stojića, Milivoja Petkovića, Slobodana Praljka, Valentina Ćorića, Berislava
Pušića, Zlatka Aleksovskog, Mladena Naletilića Tute, Vinka Martinovića
Štele, Daria Kordića, Tihomira Blaškića i drugih te niza suđenja na nacio-
nalnim sudovima u Bosni i Hercegovini, kao dokazni materijal ponuđena je
ogromna količina dokumenata. Zbog visokih standarda u sudskim postup-
cima, ti dokumenti su prošli sve sudske valorizacije i kvalitetnu provjeru.
Upravo ta građa predstavlja važnu izvornu građu za istraživače koji se bave
ovom temom i dostupna je na stranici ICTY-a. Tu su i vrijedni objavljeni tran-
skripti i presude iz predmeta pred međunarodnim sudom – Momčilu Perišiću,
Slobodanu Miloševiću, Radovanu Karadžiću, Ratku Mladiću, Vojislavu
Šešelju i drugima.
Veliki značaj imaju stenogramski zapisi sjednica koje je vodio predsjednik
Republike Hrvatske Franjo Tuđman s različitim saradnicima, potom zapisi sa
sjednica samoproglašene Skupštine Republike Srpske i Savezne Republike
Jugoslavije. Za politički, a posebno vojni aspekt korisni su dnevnici Ratka
Mladića, koji sadržavaju nekoliko hiljada stranica važnih izvještaja i bilješ-
ki, na osnovu kojih se mogu pratiti i analizirati različiti događaji od znača-
ja za navedenu temu, posebno sjednice i dogovori vojnog i političkog vrha
Republike Srpske, Vrhovnog saveta odbrane Savezne republike Jugoslavije,
Vrhovne komande SRJ i RS, dogovori i sastanci s predstavnicima Republike
Srpske Krajine, ali i predstavnicima UNPROFOR-a, EU, UN-a potom
HVO-a, ARBIH i dr.
Različiti izvještaji Komisije eksperata UN-a, UNPROFOR-a, Španskog
bataljona (SPABAT-a), Posmatračke misije Evropske zajednice (PMEZ-a),
Civilne policije Ujedinjenih naroda (UNCIVPOL-a), Izvještaji Tadeusa
Mazowieckog 1992–1995,56 Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o Bosni i
Hercegovini, izvještaji Amnesty Internationala i Helsinki Watcha (ured-
nika Milena Beadera), konačni izvještaj Komisije eksperata UN-a na čelu
sa Cherifom Bassiouniem, ali i izvještaji Republičkog štaba TO Bosne i
56
Mazowiecki, 2007.

78
 Zilha Košuta Mastalić: Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke i uže regionalne...

Hercegovine, važan su izvor jer se u njihovom sadržaju nalaze i izvještaji

o ratnim dešavanjima u Mostaru. Stenogramske zapise sa sjednica Ratnog
predsjedništva BiH iz perioda 1991–1994. objavio je autor Tomo Šimić.57 U
knjizi Miroslava Tuđmana i Ivana Bilića Planovi, sporazumi, izjave o ustav-
nom ustrojstvu Bosne i Hercegovine 1991.–1995.58 objedinjeni su dokumenti
iz političke i vojne historije Bosne i Hercegovine, među kojima su i oni koji
se direktno ili indirektno odnose na Mostar u periodu 1992–1995.

Zaključak
Radovi koji govore o temi rata u Mostaru 1992–1995. u periodu od 2001. do 2017. godine
bili su prvenstveno zastupljeni u djelima memoarskog karaktera u kojima autori pišu s as-
pekta svojih viđenja događaja ili su njihovi izravni učesnici. Određeni radovi su kvalitetni,
ali i veoma korisni iz naučne i stručne perspektive, a postoje i oni tek klasičnog memoarskog
karaktera iz potpuno lične perspektive, koje predstavljaju određeni doprinos sagledavanju
događaja, ali s kojima je potrebno biti veoma pažljiv. Iz opsega vojnohistoriografske litera-
ture obim napisanih radova je skroman i u njima se ističu radovi bivših komandanata koji
predstavljaju važnu dopunu za sagledavanje vojnih djelovanja na području mostarske općine
uz neizostavan kritički osvrt prema tim djelima zbog nastojanja autora da naglasi svoju ratnu
ulogu. Ovom temom bavili su se i pojedinci iz različitih nehistorijskih struka, uzimajući sebi
pravo da budu stručnjaci i na tom polju. U dijelu takvih istraživanja i objavljenih radova
uočen je pogrešan metodološki, nenaučni te subjektivan pristup. Iako je manji dio historiča-
ra pisao o ovoj temi, veliki broj njih se još uvijek odlučuje na šutnju koja je s jedne strane
prvih godina nakon rata bila opravdano prisutna zbog nesređenosti i nedostupnosti arhivske
građe, ali i zbog čekanja potrebne historijske distance. Historijska distanca je već tu i vrijeme
je da objektivni i stručni historičari u većem broju pristupe pisanju tema koje se odnose na
ratni period u Bosni i Hercegovini. Dio historičara je u čekanju i boljih političkih prilika u
zemlji. Bilo kakva šutnja od strane stručnih i objektivnih historičara više nije opravdanje te
samim time predstavlja problem za historiografiju, koja se u posljednje vrijeme nosi s nizom
problema. Dok jedni šute, historijske teme preuzimaju pojedinci drugih struka, ali i oni histo-
ričari koji pišu naručene rukopise te samim time donose historiografiji trajne i nesagledive
posljedice i štetu.
U ovom radu smo predstavili 50-ak bibliografskih jedinica i određeni broj objavljenih izvora
te dali kratke prikaze svakog od njih. Na osnovu uvida u ovu literaturu i objavljene izvore,
možemo zaključiti da postoji određeni broj veoma kvalitetnih i korisnih radova o navedenoj
temi, dok s određenim radovima moramo biti veoma pažljivi i kritički ih analizirati i upore-
đivati s drugim izvorima, kako bismo ustanovili njihovu objektivnost.

57
Šimić, 2006–2007.
58
Tuđman i Bilić, 2005.

79
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

War in Mostar (1992-1995) on the pages of Bosnian-

Herzegovinian and regional historiography
in the period 2001-2017

Conclusion
Papers on the topic of the 1992-1995 war in Mostar, published in the period from 2001 to
2017, were primarily represented in works of memoir character, in which the authors write
from the perspective of their own point of view on events, or they were directly involved in
them. Certain works are of high quality and very useful from a scientific and professional
perspective, and there are also those which are solely of classic memoir character, written
from a purely personal perspective, which represent some contribution to looking at events,
but which necessitate caution. From the scope of military-historiographical literature, the
volume of the written works is modest and highlights the works of former commanders,
which represents an important complement to reviewing military activities in the area of
Mostar municipality, along with a mandatory critical approach to these works because of
the author’s efforts to emphasize their role in the war. This topic was also addressed by indi-
viduals from different non-history professions, attributing themselves the right to be called
experts in this field. In one part of such research and published works, erroneous meth-
odological, unscientific and subjective approach was observed. Although a small number of
historians have written on this subject, a large number of them still choose to remain silent,
which on the one hand was justifiable in the initial years after the war, because of the lack
of clarity and inaccessibility of archival material, but also because they were waiting for the
necessary historical distance. The historical distance is already considerable, and it is time for
objective and professional historians to tackle the topics related to the war period in Bosnia
and Herzegovina. Some historians are also waiting for better political circumstances in the
country. Any silence on the part of expert and objective historians is no longer justifiable, and
thus poses a problem for historiography, which has been dealing with a number of problems
lately. While some are silent, historical topics are being taken up by individuals from other
professions, but also by historians who write commissioned texts, and thus bring historiogra-
phy lasting and incomprehensible consequences and harm.
In this paper we have presented some 50 bibliographic units and a number of published
sources, and gave brief overviews of each of them. Based on the insight into this literature
and the published sources, we can conclude that there are a number of very high quality and
useful papers on the topic, while with some works we have to be very careful and critically
analytic in comparing them with other sources, in order to establish their objectivity.

80
 Zilha Košuta Mastalić: Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke i uže regionalne...

Literatura i objavljeni izvori

Literatura
Agić, A. i Vele, F. (2019) Svjedoci zla: živa knjiga: agresija Hrvatske na BiH, Štamparija
Fojnica, Fojnica.
Antić, Č. i Kecmanović, N. (2016) Istorija Republike Srpske, Nedeljnik, Beograd.
Bilandžić, D. (2006) Povijest izbliza: Memoarski zapisi 1945.–2005., Prometej, Zagreb.
Bobetko, J. (1996) Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb.
Boras, F. (2002) Kako je umirala Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina 1990.–1996.,
Slobodan Praljak, Mostar.
Boras, F. (2006) Bosansko-hercegovački kaos 1990.–1996., Matica hrvatska, Mostar.
Čamdžić, M. (2000) Korijeni zla. Trilogija, Knj. 3, Sam: roman, Grafit, Lukavac.
Čamdžić, M. (2013) Korijeni zla. Trilogija, Knj. 1, Pakao zvani grad M, IC Štamparija Mo-
star, Mostar.
Čekić, S. (2004) Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu: planiranje, priprema, izvođenje,
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava – KULT/B, Sa-
rajevo.
Čekić, S. et al. (2017) Prvi korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine, Institut za
istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, Sarajevo.
Čulić, M. (1999) Tuđman: anatomija neprosvijećenog apsolutizma, Feral Tribune, Split.
Ćupina, S. (2006) Izdaje i odbrana Hercegovine ʻ91.–ʻ95., Vijeće kongresa bošnjačkih in-
telektualaca, Sarajevo.
Dreković, R. (2004) U obruču: Krajišnici i Hercegovci u borbi na dva fronta, Dom štampe,
Zenica.
Đozić, N. (ur.) (2000) Iznad ništavila: Hirurgija u ratu u Bosni i Hercegovini 1992.–1995.,
Humanitarna organizacija “Žena 21”, Sarajevo.
Granić, M. (2005) Vanjski poslovi: iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb.
Grubač, R. (ur.) (2017) Hercegovački korpus VRS-a, SKD “Prosvjeta”, Bileća.
Hadžiosmanović, I. (2004) Bošnjačko-hrvatski politički obračun, autor, Mostar.
Hero, M. i Kovač, F. (2016) Hrvatska republika Herceg-Bosna: agresija i zločin, Futur art,
Sarajevo.
Hodžić, Š. (2000) Otpečaćeni koverat, DES, Sarajevo.
Hodžić, Š. (2007) Operacija Jesen 94, DES, Sarajevo.
Ivanković, N. (2003) Krvava zemlja: O ratu u Bosni i Hercegovini 1992.–1995., Tiva Tiska-
ra, Varaždin.
Izetbegović, A. (2005) Sjećanja, autobiografski zapis, OKO, Sarajevo.
Janjić, Z. (2017) Nevesinjska brigada u ratu 1992–1995, Opština Nevesinje – Opštinska
boračka organizacija – Udruženje Nevesinjaca, Nevesinje – Beograd.
Kecmanović, N. (2007) Nemoguća država: Bosna i Hercegovina, Glas Srpske, Banjaluka.
Koljević, N. (2008) Stvaranje Republike Srpske: dnevnik 1993–1995, knj. 2, Službeni glas-
nik, Beograd.
Komšić, I. (2006) Preživljena zemlja: tko je, kada i gdje dijelio BiH, Prometej, Zagreb.
Košuta, Z. (2018) Politička i vojna dešavanja u gradu Mostaru u periodu od 1992. do 1995.
godine, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Lučić, I. (2008) Bosna i Hercegovina od prvih izbora do međunarodnog priznanja, Časopis
za suvremenu povijest 40 (1), Zagreb, 107-140.

81
Posebna izdanja ANUBiH CLXXXVII, OHN 47/2

Lučić, I. (2013) Uzroci rata: Bosna i Hercegovina od 1980. do 1992. godine, Despot Infini-
tus, Zagreb.
Marijan, D. (2018) Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994., Hrvat-
ski institut za povijest, Zagreb.
Markovina, D. (2014) Između crvenog i crnog: Split i Mostar u kulturi sjećanja, University
Press – Plejada, Zagreb – Sarajevo.
Markovina, D. (2015) Tišina poraženog grada: eseji, priče, kolumne, Centar za kritičko
mišljenje – Portal Tačno.net, Mostar.
Mastalić Košuta, Z. (2018) Vojna operacija Čagalj i događaji na području Mostara juna
1992, Prilozi 47, Sarajevo, 269-291. Institut za historiju.
Mastalić Košuta, Z. (2019) Uloga i djelovanje Ratnog predsjedništva opštine Mostar u dijelu
Mostara pod opsadom 1993. godine, u: Zbornik radova / Naučni skup Bošnjaci u Herce-
govini kroz historiju, Mostar, 14. 5. 2018. (133-163), BZK Preporod – Gradsko društvo
Mostar, Mostar.
Minić, M. (1998) Dogovori u Karađorđevu o podjeli Bosne i Hercegovine, Rabic, Sarajevo.
Nobilo, M. (2000) Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata 1990.–1997.,
Globus, Zagreb.
Pejanović, M. (2013) Ogledi o državnosti i političkom razvoju Bosne i Hercegovine: studije,
članci, intervjui, Šahinpašić, Sarajevo.
Pejanović, M. (2015) Država Bosna i Hercegovina i demokratija, University Press – Magis-
trat izdanja, Sarajevo.
Praljak, S. (2006) Kako je srušen Stari most: činjenice, Oktavijan d.o.o., Zagreb.
Prlić, J. (2017) Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Hrvatski dokument-
acijski centar Domovinskog rata u BiH – Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskog rata, Mostar – Zagreb.
Ramet, S. P. (2005) Balkanski Babilon: Raspad Jugoslavije od Titove smrti do Miloševićevog
pada, Alinea, Zagreb.
Ribičić, C. (2000) Geneza jedne zablude: Ustavnopravna analiza formiranja i djelovanja
Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Naklada Jesenski i Turk – Sejtarija – Založba Bogataj,
Zagreb – Sarajevo – Idrija.
Shrader, Ch. R. (2004) Muslimansko-hrvatski građanski rat u srednjoj Bosni: vojna povijest
1992.–1994., Golden marketing, Tehnička knjiga, Zagreb.
Smajkić, S. (2015) Mostarsko muftijstvo, od 1992. do 2012. godine: značaj Islamske zajed-
nice u odbrani Bošnjaka i države BiH, El-Kalem, Sarajevo.
Starešina, V. (2004) Vježbe u laboratoriju Balkan, Naklada Ljevak, Zagreb.
Šadinlija, M. (2018) Između pravde i realpolitike: odnos mirovnih planova i vojnih operacija
u Bosni i Hercegovini 1992–1995, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i
međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Šadinlija, M. (2019) Podgrijavanje sukoba, Preporodov journal, august/septembar 2019.
Šehić, Z. (2013) Eksperiment u svjetskoj laboratoriji Bosna: međunarodna diplomatija u
vrijeme disolucije SFRJ i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu (do Vašingtonskog
sporazuma 1994.), Dobra knjiga, Sarajevo.
Šejtanić, E. (2005) Hercegovci na ognjenim vratima Bosne, IC Štamparija, Mostar.
Šejtanić, E. (2018) Historijska monografija brigade “Bregava” – 42 (442) brdske brigade
Armije republike Bosne i Hercegovine, autor, Stolac – Čapljina – Mostar.
Šunjić, M. (2012) Laku noć grade, Šahinpašić, Sarajevo – Zagreb.

82
 Zilha Košuta Mastalić: Rat u Mostaru (1992–1995) na stranicama bosanskohercegovačke i uže regionalne...

Tabeau, E. (2009) Rat u brojkama: demografski gubici u ratovima na teritoriji bivše Jugo-
slavije od 1991. do 1999. Glavni izveštaji demografskih veštaka predstavljeni od strane
tužilaštva na suđenjima u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, Helsinški
odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd.
Tiro, R. i Špago, S. (2005) Dretelj na vratima džehennema: 262 dana u koncentracionim
logorima “Herceg-Bosne”, Udruženje logoraša Mostar, Mostar.
Tokača, M. (2012) Bosanska knjiga mrtvih: ljudski gubici u Bosni i Hercegovini 1991–1995,
Istraživačko-dokumentacioni centar, Sarajevo.
Zlopaša, I. (2005) Politička sudbina Hrvata u BiH, Hrvatski blok BiH Mostar, Mostar.

Objavljeni izvori
Bassiouni, M. Ch. (dir.) Završni izvještaj ekspertne komisije UN formirane na osnovu rezolu-
cije 780 Savjeta bezbjednosti (1992).
Bilić, I. i Tuđman, M. (2005) Planovi, sporazumi, izjave o ustavnom ustrojstvu Bosne i Her-
cegovine 1991. – 1995., Zagreb.
FHP (2003) Transkripti sa suđenja Slobodanu Miloševiću, Fond za humanitarno pravo, do-
kumentovanje i pamćenje, 11. juni 2003.
ICTY (2000) Presuda, Tužilac protiv Zlatka Aleksovskog, Predmet br. IT-95-14/1-A ICTY,
24. mart 2000. Dostupno na: https://www.icty.org/x/cases/aleksovski/acjug/bcs/000324.
pdf.
ICTY (2004a) Presuda, Tužilac protiv Tihomira Blaškića, Predmet br. IT-95-14-A, 29. juli
2004. Dostupno na: https://www.icty.org/x/cases/blaskic/acjug/bcs/040729.pdf
ICTY (2004b) Presuda, Tužilac protiv Darija Kordića i Marija Čerkeza, Predmet br. IT-
95-14/2-A, 17. decembar 2004. Dostupno na: https://www.icty.org/x/cases/kordic_
cerkez/acjug/bcs/041217.pdf.
ICTY (2017) Sažetak presude Žalbenog vijeća u predmetu Prlić i drugi (br. IT-04-74), Haag,
29. novembar 2017. Dostupno na: https://www.icty.org/x/cases/prlic/acjug/bcs/171129-
summary-bcs.pdf.
Lucić, P. (prir.) (2005) Stenogrami o podjeli Bosne, knjiga 1 i 2, Kultura & Rasvjeta – Civi-
tas, Split – Sarajevo.
Mazowiecki, T. (2007) Izvještaji 1992–1995, Univerzitet u Tuzli – Istraživačko-
dokumentacioni centar, Tuzla – Sarajevo.
Nacional (1997) Dušan Bilandžić je pročitao intervju prije objavljivanja u Nacionalu i nije
imao nikakvih primjedbi, Nacional, Zagreb, 10. septembar 1997.
SD (1997) Integralno svjedočenje Stjepana Mesića pred Haškim sudom 19. travnja 1997,
Slobodna Dalmacija, Split.
Šimić, T. (2006–2007) Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991–1994, National
Security and the Future, Zagreb, 3(7)2006; 1(8)2007; 2(8)2007; 4(8)2007.

83