POGLAVLJE 4 – Gospodarske organizacije

1. Kakva je razlika između fizičke i pravne osobe?

Pravne osobe su gospodarske organizacije koje se promatraju kao pravni
subjekt. One nastaju upisom u Trgovački registar koji se vodi kod nadležnog
Trgovačkog suda, a prestaje ispisom iz Trgovačkog registra. Pravna osoba
razlikuje se od ljudi koji su je osnovali ili u njoj rade i ona ima samostalni pravni
subjektivitet. U pravnom odnosu fizičke osobe zastupaju pravnu osobu kao
njezini opunomoćenici, npr. direktori i prokuristi.
Fizička osoba nastaje rođenjem, a prestaje smrću, fizičke osobe su također
pravni subjekti i imaju sličnu pravnu sposobnost kao i pravne osobe. Fizičke
osobe, osim pravne sposobnosti, imaju i djelatnu sposobnost koja je identična
djelatnoj sposobnosti pravnih osoba, ali u drugoj vrsti pravnih odnosa.

2. Što su to pravni propisi?

Pravni propisi su odredbe prisilne naravi koje u pravilu donosi nadležno
zakonodavno tijelo pojedine države – u većini demokratskih država takvo tijelo
zove se skupština ili parlament, u RH je to Hrvatski sabor. Pravni propisi su:
1. Ustav – prvi po važnosti i utjecaju, najviši i najvažniji pravni akt u svakoj
državi, temeljni zakon neke države
2. zakoni – najprecizniji pravni propisi kojima se detaljno uređuju sva
pojedina područja u nekoj državi (gospodarstvo, vojska, međunarodni
odnosi, pravo, školstvo, znanost, zdravstvo, javna uprava, itd.)
3. uredbe – tzv. podzakonski akti koje donosi vlada u svrhu pojašnjenja
primjene zakona, a ponekad se njima privremeno reguliraju neki odnosi
koji se inače uređuju zakonom
4. naredbe, pravilnici, uputstva, ukazi, odluke – također podzakonski akti
koje u pravilu donosi vlada u svrhu pojašnjenja primjene zakona, kao i
uredbe; donose se radi skraćivanja vremena potrebnog za primjenu
zakona jer je procedura njihova donošenja mnogo jednostavnija

3. Tko donosi pravne propise?

Pravne propise donosi nadležno zakonodavno tijelo pojedine države – u većini
demokratskih država takvo tijelo zove se skupština ili parlament, u RH je to
Hrvatski sabor.

4. Gdje se obznanjuju pravni propisi?

Pravni propisi se objavljuju u službenim novinama. Službeno glasilo RH su
''Narodne novine'' – u njima se prvi put objavljuju svi propisi kojima se regulira
djelovanje pravnih subjekata na teritoriju RH. Nakon objave u NN smatra se da
je propis svima dostupan i da ga se svi moraju pridržavati. NN izlaze
kontinuirano prema redoslijedu kojim ovlašteni državni organi (Sabor, Vlada,
predsjednik) donose pravne propise. Osim pravnih propisa, u NN objavljuju se i
druge važne obavijesti koje su važne za pojedine fizičke osobe, npr. registracije
pravnih subjekata, stečajevi i likvidacije pravnih osoba, natječaji i oglasi u
kojima pravne osobe traže djelatnike, natječaji i oglasi u kojima pravne osobe
traže izvođače za neke radove ili poslovne aktivnosti.

5. Što je to trgovački registar?

Trgovački registar je, organizacijski, poseban odjel na trgovačkim sudovima u
kojem se vodi evidencija svih gospodarskih subjekata koji posluju kao trgovci
(fizičke i pravne osobe koje obavljaju gosp. djelatnost) kao i sve promjene
vezane za te subjekte, a naročito osnivanje, statusne promjene – preoblikovanja
jednog tipa trgovačkog društva u drugo, pripajanje trgovačkih društava,
prestanak subjekta upisa i sve ostale važne činjenice u radu subjekta upisa
(izmjena glavnice, promjena sjedišta, djelatnosti, tvrtke, itd.)

6. Da li je za poduzetnika povoljnije otvoriti obrt ili vlastito poduzeće?

7. Što je to trgovac pojedinac?

Trgovac pojedinac je specifičan oblik obrta. Obrtnik je fizička osoba koja
samostalno ili u zajednici s manjim brojem drugih osoba obavlja obrt, te se on
može prijaviti za upis u Trgovački registar kao trgovac pojedinac ako mu
godišnji ukupni prihod prelazi kunsku protuvrijednost od 500.000 DEM, a mora
se prijaviti kao trgovac pojedinac ako mu godišnji ukupni prihod prelazi kunsku
protuvrijednost od 4.000.000 DEM. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se upisom
u Trgovački registar, a prestaje brisanjem iz njega. Obrtnik koji je poslovao kao
trgovac pojedinac može tražiti da ga se izbriše iz registra ako više ne ispunjava
zakonske uvjete za to. Tvrtka trgovca pojedinca mora sadržavati njegovo puno
ime i prezime, on je odgovoran za sve obveze nastale u obavljanju njegove gosp.
djelatnosti, on odgovara prema drugim pravnim subjektima svekolikom svojom
imovinom. Trgovac pojedinac je, iako financijski jači od mnogih društava
ograničene odgovornosti i nekih dioničkih društava, organizacijski prijelaz
između obrta i trgovačkog društva.

8. Kad su u Hrvatskoj ponovno uvedena trgovačka društva?

U pravni sustav RH trgovačka društva je opet uveo Zakon o trgovačkim
društvima, objavljen u NN broj 111/93. 15.7.1993. godine. Zakon je usvojen
nakon više od godinu dana.

9. Što su to društva kapitala, a što društva osoba?

Društva kapitala nastaju temeljem povezivanja uloženog kapitala, a ne
temeljem povezivanja osoba. Kapital (glavnica) je određena imovina koja ima
mjerljivu vrijednost, a članovi se obvezuju unijeti tu imovinu u društvo. Imovina
koja ima funkciju temeljnog kapitala ili glavnice može se sastojati od novca
(uplaćuje se na račun društva), stvari (strojevi, zemljišta, zgrade, itd.) ili prava
(patenti, licencije, potraživanja). Članovi društva odgovaraju za obveze društva
u pravnim odnosima s drugim subjektima samo do visine kapitala kojeg su njega
uložili dok se njihova imovina ne može koristiti za podmirenje obveza društva.
Društva kapitala su društvo ograničene odgovornosti i dioničko društvo.
Osobitosti društva kapitala su i:
1. za početak rada, društvo mora imati minimum kapitala koji je u svakoj
zemlji propisan zakonom
2. nastaje kao pravna osoba upisom u sudski registar temeljem odluke jedne
osobe ili udruživanjem većeg broja osoba
3. samostalno je naspram svojih članova – ne postoje ograničenja članovima
glede ulaska i izlaska iz društva, osim ako nisu predviđena internim
aktima društva (statut, pravila)
4. društvom kapitala upravljaju organi društva u kojima ne moraju biti
članovi društva
Društva osoba su trgovačka društva kojima je temelj povezivanja sveza između
članova koji ga osnivaju. Pritom najmanje jedan član društva osoba odgovara za
obveze društva svekolikom svojom imovinom, ne samo osnivačkim ulogom.
Društva osoba su javno trgovačko društvo i komanditno društvo. Osobitosti
društva osoba su i:
1. nastaje povezivanjem najmanje dviju ili više osoba
2. ne mora imati propisani temeljni kapital da bi započelo s radom
3. postoji kontrola ulaska i izlaska članova iz društva
4. društvom osoba upravljaju njegovi članovi
Postoje djelatnosti za koje je propisano da tvrtke izvršitelji budu registrirane kao
društvo osoba, npr. tvrtke za zaštitu imovine i osoba moraju biti komanditna
društva jer unos svekolike imovine povećava osobnu odgovornost čime raste
sigurnost pravnog prometa takvog društva s trećim osobama.

10.Koji je pravni oblik najsigurniji za poslovnog partnera – vjerovnika i

zašto?

11.Objasnite pojmove 'tvrtka' i 'djelatnost trgovačkog društva'.

Tvrtka je ime pravnih osoba koje svako trgovačko društvo u pravnom prometu
mora imati i po kojem se razlikuje od ostalih sudionika. U registar trgovačkog
suda ne mogu se upisati dvije osobe pod istim imenom, niti imenom toliko
sličnim da bi to moglo izazvati dvojbu u pravnom prometu. Trgovačko društvo
nosi ime kao znak raspoznavanja i ono mora biti na hrvatskom jeziku, osim kad
nema odgovarajuće zamjene u hrvatskom jeziku ili je ime na mrtvom jeziku, te u
slučaju da strani ulagač unosi svoje, već postojeće, ime u tvrtku domaćeg
društva. Puna tvrtka trgovačkog društva mora sadržavati: ime društva, preciznu
naznaku predmeta poslovanja i naznaku vrste trgovačkog društva. Trgovačko
društvo može imati i skraćenu tvrtku koja sadrži samo bitnu karakteristiku
imena društva i vrstu društva. Tvrtka ne smije dovoditi u zabludu glede
predmeta poslovanja, ne smije vrijeđati ničija prava niti sadržavati ime RH ili
izvedenice tog imena, te ne smije sadržavati imena i državotvorne znakove
drugih zemalja. Trgovačko društvo mora tvrtku upotrebljavati u onom obliku
kako je to utvrđeno u Trgovačkom registru. Tvrtka se ističe na poslovnim
prostorijama trgovačkog društva, a svake se godine nadležnom općinskom
organu uplaćuje taksa za isticanje tvrtke. Tvrtka je otisnuta na svim službenim
dokumentima, a mijenjati se može na način koji je utvrđen Zakonom o
trgovačkim društvima.
Djelatnost trgovačkog društva su sve djelatnosti kojima se neko društvo bavi i
one moraju biti prijavljene prilikom osnivanja društva ili naknadno i nazivaju se
predmet poslovanja. Predmet poslovanja utvrđuje se jedinstvenom
klasifikacijom djelatnosti i služi kod razvrstavanja trgovačkih društava za
potrebe društvene statistike. Trgovačko društvo može obavljati samo one
djelatnosti koje su prijavljene u Trgovačkom registru i za koja su prikupljena
odobrenja nadležnog državnog tijela, ako to narav neke djelatnosti zahtijeva.
Neke djelatnosti mogu obavljati samo ona društva koja ispunjavaju određene
specifične uvjete i imaju za to odobrenje nadležnih organa (poslovi s lijekovima,
eksplozivnim materijalima, oružjem, itd). Isto je i sa specifičnim stručnim
poslovima, npr. financijsko poslovanje, pravne usluge, posredovanje u prometu
vrijednosnim papirima, revizija, porezno savjetovanje, itd.

12.Jesu li sve trgovine trgovačka društva i jesu li sva trgovačka društva

trgovine – pojasni.

13.Što je to dionica, a što udjel?

Temeljni kapital dioničkog društva podijeljen je na jednake dijelove – dionice.
Dionica je imovinski vrijednosni papir koji imatelju daje određena prava i
obveze, npr. pravo na stjecanje dividende i pravo na odlučivanje u organima
društva. Dionica glasi na određenu novčanu vrijednost i to je njena nominalna
vrijednost. U Hrvatskoj je propisano da nominalna vrijednost jedne dionice
obavezno bude višekratnik broja 100. Svaki osnivač – dioničar ima onoliko
dionica koliku je vrijednost za njih platio i prema tome dobiva i tolika prava.

14.Kakve vrste dionica poznaješ?

Prema isticanju vlasništva dionice mogu biti:
1. dionice na ime
2. dionica na donositelja
Prema pravima koje nose vlasnicima postoje rodovi dionica:
1. redovne dionice
2. povlaštene dionice, mogu biti participativne i kumulativne
Prema materijaliziranom obliku dionice mogu biti:
1. materijalizirane
 2. dematerijalizirane

15.Kako se osniva dioničko društvo?

Dioničko društvo mogu osnovati domaće i strane fizičke ili pravne osobe. D.d.
se osniva izjavom o usvajanju statuta koja se daje kod javnog bilježnika. Izjava
o usvajanju statuta, kao temeljni akt društva, izražava slobodnu volju osoba koje
ju daju, takvom izjavom osnivači potvrđuju svoju namjeru obavljanja
gospodarske ili neke druge djelatnosti u formi d.d.-a. Dioničko društvo se, glede
formalno-pravnog postupka može osnovati na 2 načina:
1. simultano
2. sukcesivno
Društvo je osnovano trenutkom njegova upisa u Trgovčki registar nadležnog
suda . Kod simultanog osnivanja osnivači moraju kumulativno ispuniti sljedeće
uvjete:
1. usvojiti i potpisati statut, te dati izjavu o usvajanju statuta kod javnog
bilježnika
2. preuzeti sve dionice i dati 2 izjave – izjavu o osnivanju društva i izjavu o
preuzimanju obveze uplate dionica
3. platiti preuzete dionice najmanje u minimalnoj svoti određenoj Zakonom i
u roku predviđenom izjavama
4. imenovati prvi nadzorni odbor i imenovati upravu d.d.-a
5. izraditi izvješće o provedenom osnivanju, obaviti reviziju osnivanja te
imenovati revizore osnivanja ozjavom danom kod javnog bilježnika
Kod sukcesivnog osnivanja kumulatinvno moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. osnivači moraju usvojiti statut kao temeljni akt društva kojim se uređuju
odnosi u društvu; statut se usvaja izjavom danom kod javnog bilježnika
2. osnivači moraju preuzeti dio dionica, odn. preuzeti obvezu njihove uplate;
svaki osnivač preuzima dio dionica izjavom danom kod javnog bilježnika
da osniva društvo i preuzima obvezu uplate preuzetih dionica
3. osnivači moraju uputiti javni poziv uz prethodnu suglasnost Komisije za
vrijednosne papire RH i izdati tzv. prospekt za upis dionica; osnivači
javnim pozivom žele upoznati širi krug osoba o tome da se može uložiti
kapital u njihovo društvo ako za to postoji interes – to je tzv. opći poziv
upućen neodređenom broju ljudi i otvoren svima koji mogu imati interes
za takvo ulaganje.
4. osnivači moraju upisati i uplatiti dionice nakon upućenog poziva; osoba
koja želi postati članom d.d.-a mora izraziti volju za tim na način da upiše
i uplati dionice kod financijske institucije, pokrovitelja izdanja – to može
biti investicijska banka ili posebno ovlaštena brokerska kuća, a podatak o
pokrovitelju mora jasno biti vidljiv iz prospekta; načini upisa dionica isti
su kao kod simultanog osnivanja, prije upisa društva u trgovački registar
mora se uplatiti najmanje minimum određen zakonom, a dionice se
 upisuju upisnicom – pisanim dokumentom kojim se preuzima obveza
uplate dionica pod uvjetima određenim u javnom pozivu – prospektu
5. osnivači moraju izraditi izvješće o osnivanju društva, imenovati revizore
osnivanja i obaviti reviziju osnivanja; revizija osnivanja je stručan posao
neovisnih i ovlaštenih osoba koje utvrđuju sukladnost svih financijskih
dokumenata izdavatelja dionica s međunarodnim računovodstvenim i
revizorskim standardima
6. osnivači moraju sazvati i održati osnivačku skupštinu
7. osnivači moraju upisati društvo u trgovački registar
Nakon osnivanja d.d.-a ono počinje obavljati svoju djelatnost, a u pravnom
prometu prema trećima predstavljaju ga njegovi organi – skupština, nadzorni
odbor i uprava.

16.Koje organe trgovačkih društava poznajete?

17.Što je to uprava?
18.Što u trgovačkim društvima radi skupština?

19.Objasnite prednosti javnog trgovačkog društva.

U javnom trgovačkom društvu svi članovi odgovaraju za obveze društva
neograničeno i solidarno svekolikom svojom imovinom što prema van ostavlja
dojam najvišeg stupnja mogućeg povjerenja u ozbiljnost njihovih poduzetničkih
namjera. Budući da se javno trgovačko društvo temelji na osobama, svojim
čalnovima koji osobno odgovaraju svekolikom svojom imovinom, za početak
rada nije potrebno uložiti kapital. U javno trgovačko društvo mogu se uložiti i
kapital, vlastiti rad, usluge i druga dobra čija se vrijednost također mora novčano
izraziti.
20.Kako se zovu članovi komanditnog društva i kakva je razlika među
njima?
Članovi komanditnog društva zovu se komanditori i komplementari.
Komanditori su članovi koji ulažu kapital u društvo te su prvenstveno
zainteresirani samo za dobrobit društva. Oni nisu angažirani u vođenju poslova
društva te odgovaraju za obveze društva samo do visine neuplaćenog dijela
uloga dok uopće ne odgovaraju za obveze društva ako su ulog u cijelosti uplatili.
Komplementari vode poslove društva i zastupaju ga te odgovaraju
neograničeno solidarno svekolikom svojom imovinom za obveze društva.
Društvom upravljaju i zastupaju ga komplementari, a komanditori imaju pravo
nadzora nad poslovanjem društva, stoga se komplementarima zabranjuje radno-
pravna konkurencija prema društvu, a društvenim ugovorom se ta odgovornost
može utvrditi i za komanditora. U podjeli dobitka društva i snošenju gubitaka
društva sudjeluju i komanditori i komplementari.

21.Navedite povezana društva po hrvatskom zakonodavstvu i povezana

društva u svjetskoj praksi?
Povezana društva prema hrvatskom zakonodavstvu su:
1. društvo ima većinski udjel u drugom društvu ili ima većinsko pravo
odlučivanja u tom društvu – većinski udjel nadilazi 50% udjela u društvu
2. ovisno i vladajuće društvo – ovisno društvo je pravno samostalno
društvo na koje neko drugo društvo ima neposredno ili posredno
prevladavajući utjecaj; ako neko društvo ima većinski udjel u drugom
društvu onda je ono vladajuće društvo
3. društvo koncerna – nastaje ako postoji povezanost vladajućeg društva s
jednim ili više ovisnih društava tako da vladajuće društvo obavlja poslove
vođenja za ovisna društva; povezanost može biti stvarna (temeljem
kapitala) ili ugovorna; koncerni su obično velika poduzeća koja mogu biti
centralizirana ili decentralizirana; općenito se smatra da je koncern najviši
oblik centralizacije kapitala, da je to jedan od oblika monopola i da
najčešće čini konglomerat poduzeća iz različitih gospodarskih grana
4. društva s uzajamnim udjelima – društva sa sjedištem u RH koja su
povezana tako da svako društvo ima više od 25% udjela u drugom društvu
5. društva povezana poduzetničkim ugovorima – ovo povezivanje nije
utemeljeno na kapitalu, ali se ugovorima mogu utvrditi svi poslovi
vođenja te neki drugi odnosi tipični za vladajuće i ovisno društvo,
uključujući i prijenos dobiti
U svjetskoj praksi povezana društva su:
1. kartel
2. koncern
3. trust
4. konzorcij
5. pul
6. holding

22.U kojim oblicima povezivanja pojedina društva zadržavaju pravnu

samostalnost?
Pravnu samostalnost pojedina društva zadržavaju u kartelu, pulu, holdingu

23.U kojim oblicima povezivanja pojedina društva zadržavaju

gospodarsku samostalnost?
Gospodarsku samostalnost pojedina društva zadržavaju u kartelu.