Prof. dr. sc.

Dražan Kozak:

Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće

Debelostjene posude

Varaždin, 16.11.2021.
 O kolegiju

- I. semestar sveučilišnog diplomskog studija Strojarstvo

- Tjedno opterećenje: 2P+2V

- ECTS bodovi: 6

- ISVU šifra: 184697

- Predavanja/vježbe: prof. dr. sc. Dražan Kozak i izv. prof. dr. sc. Vlado Tropša

- Stranica kolegija na Merlinu:

https://moodle.srce.hr/2021-2022/course/view.php?id=122435
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Ciljevi kolegija:
- Upoznavanje studenata sa osnovnim fizikalnim fenomenima vibracija,
razumijevanje važnosti analize vibracija u cilju smanjenja štetnog utjecaja
na elemente konstrukcija.
- Upoznavanje studenata sa osnovama energetskih metoda u mehanici
deformabilnih tijela i primjena na analizu ravnih i okvirnih nosača.
- Analiza debelostjenih posuda i cijevi, steznih spojeva i membranskih
naprezanja u osnosimetričnim ljuskama.
- Upoznavanje studenata sa osnovama linearne mehanike loma.

3
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Ishodi učenja:
1. Analizirati slobodne i prisilne vibracije mehaničkog sustava
s jednim stupnjem slobode gibanja sa i bez prigušenja,
objasniti pojam vlastite frekvencije sustava i rezonancije.
2. Proračunati uplivne koeficijente, nagibe i progibe za ravne i
okvirne nosače korištenjem energijskih metoda.
3. Proračunati naprezanja i deformacije debelih cijevi i
primijeniti na analizu steznog spoja.
4. Riješiti problem čvrstoće osnosimetrične ljuske pri
membranskom naprezanju.

4
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
OSNOSIMETRIČNI PROBLEMI ANALIZE NAPREZANJA
Osnosimetrična tijela – osnosimetrična opterećenja

- Simetričnost tijela i opterećenja znatno

olakšava analizu naprezanja i pomaka

- Razmatrat ćemo tijela koja imaju oblik

kružnog valjka, koja su simetrično
opterećena i kod kojih opterećenje ne
ovisi o uzdužnoj koordinati x koja je
paralelna s osi tijela

- To su npr. debele cijevi, stezni spojevi,

debelostjene posude, rotirajući diskovi,
topovske cijevi, cilindri preša i sl.

6
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Osnosimetrična tijela – osnosimetrična opterećenja

7
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Ograničenja oblika i opterećenja

.
8
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Pretpostavke o deformiranju i raspodjeli naprezanja

- U analizi osnosimetričnih tijela rabi se

cilindrični koordinatni sustav (0 r j x)
u kome je os x os simetrije tijela.

- Tijela se smatraju izotropnim i

homogenim.

.
9
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Geometrijska analiza
Na slici

Zadatak je osnosimetričan – pomak ne ovisi o koordinati j

Točke A i D pomaknu se za iznos u

Točke B i C pomaknu se za iznos

u+du

.
10
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Geometrijska analiza

er i ej predstavljaju
komponente deformacije u
polarnom koordinatnom
sustavu (r, j) kod
. osnosimetričnog opterećenja.
11
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Primjena Hookeovog zakona

- Debelostjena posuda – vlada troosno stanje naprezanja

- Posmična naprezanja u presjecima j = konst. su presjeci simetrije i jednaka su nuli tj. vrijedi
jr = jx = 0
- Na presjeku x = konst.– posmična naprezanja su
jednaka nuli tj. vrijedi xr = xj = 0
- Tada su naprezanja σr , σj i σx glavna naprezanja

.
12
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Primjena Hookeovog zakona
PODSJETNIK:
Hookeov zakon za ravninsko stanje naprezanja
1
yx y ex = ( x −   y )
E
xy
1
M
x
= ey = ( y −    x )
E

e z = − ( x +  y )
E

Hookeov zakon za opće troosno Ako su poznata glavna naprezanja - Hookeov zakon
stanje naprezanja za troosno stanje naprezanja glasi:


   1 −  ( 2 +  3 ),
1
1
e x =  x −  ( y +  z ) ,  x y = x y , e1 =
E G E
 yz e 2 =  2 −  ( 3 +  1 ),
1
1
E
 
e y =  y −  ( z +  x ) ,  y z =
G
, E
e 3 =  3 −  ( 1 +  2 ).
 zx 1
1
E
 
e z =  z −  ( x +  y ) ,  z x =
G
. E
13
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Primjena Hookeovog zakona

- Debelostjena posuda – vlada troosno stanje naprezanja

- Posmična naprezanja u presjecima j = konst. su presjeci simetrije i jednaka su nuli tj. vrijedi
jr = jx = 0
- Na presjeku x = konst.– posmična naprezanja su
jednaka nuli tj. vrijedi xr = xj = 0
- Onda su naprezanja σr , σj i σx glavna naprezanja
U tom slučaju Hookeov zakon glasi:

.
14
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Primjena Hookeovog zakona - Naprezanje σx možemo odrediti na temelju uvjeta
ravnoteže – poznato!
- bez prirasta temperature Δϑ

Izrazi za određivanje naprezanja σr i σj u

svakoj toči uz poznavanje funkcije u=u(r)

Funkciju u=u(r) tek treba odrediti na temelju uvjeta ravnoteže.

15
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Diferencijalna jednadžba ravnoteže elementa
- Diferencijalni element na koji djeluju naprezanja σr i σj te inercijska (centrifugalna)
volumenska sila fr [N/m3]
- Kod rotirajućeg diska fr je jednak centrifugalnoj sili:
- Naprezanja σj nisu okomita na radijalni pravac - kut dj/2
- Projekcija σj na radijalni pravac:
- Uvjet ravnoteže elementa debljine dx u
radijalnom pravcu:

Uz zanemarivanje malih veličina višeg reda

Diferencijalna jednadžba ravnoteže osnosimetričnog

16
tijela
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Diferencijalna jednadžba raspodjele pomaka

- Uz preinaku za lakše integriranje dobijemo diferencijalnu jednadžbu:

- Rješenjem diferencijalne jednadžbe može se odrediti funkcija pomaka u=u(r)

17
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
DEBELOSTJENE POSUDE I CIJEVI
Debelostjena posuda

Osnosimetrično tijelo u obliku debele cijevi ili cilindrične posude smatra se debelostjenom
cijevi ili posudom, ako je debljina stijenke d veća od 0,1 srednjeg polumjera, tj. mora biti
ispunjen uvjet:

18
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
DEBELOSTJENE POSUDE I CIJEVI
Ako debela cijev ne rotira (što je čest slučaj) -  = 0

Opće rješenje ove diferencijalne jednadžbe je:

Konstante integracije C1 i C2 se određuju iz rubnih uvjeta u svakom posebnom slučaju.

19
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena unutarnjim tlakom
Rubni uvjeti prema slici:

/:r

Dobije se:

20
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena unutarnjim tlakom

Uvođenjem pomoćnih konstanti

Uvrštavanjem rubnih uvjeta i u

Dobiju se dvije jednadžbe s dvije nepoznanice A i B:

21
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena unutarnjim tlakom

Rješenje tih jednadžbi je:

Ako se rješenja uvrste u:

Dobije se:

22
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena unutarnjim tlakom

23
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena unutarnjim tlakom
Izrazi za glavna naprezanja debelostjene posude opterećene unutarnjim tlakom:

24
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena unutarnjim tlakom

Preko izraza:

Mogu se dobiti konstante C1 i C2 :

Uvrštavanjem konstanti u opće rješenje:

25
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena unutarnjim tlakom

Dobije se konačni izraz za pomak koji glasi:

26
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena vanjskim tlakom

I u ovom slučaju vrijedi diferencijalna jednadžba:

I njezino opće rješenje:

Rubni uvjeti su različiti:

Na isti način kao i kod opterećenja unutarnjim tlakom mogu se odrediti konstante integracije i
na kraju konačni izrazi za naprezanje i pomak.

27
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena vanjskim tlakom

U skraćenom obliku:

Izraz za pomak:

28
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena vanjskim tlakom

29
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Proračun čvrstoće debelostjene posude
- Najveća naprezanja u debelostjenoj posudi u elastičnom području nastaju na unutarnjoj
stijenci posude
- To vrijedi za posudu opterećenu i unutarnjim i vanjskim tlakom
- Teže je ispuniti uvjet čvrstoće posude koja je opterećena unutarnjim tlakom – analizirat će
se stoga taj slučaj
Glavna naprezanja na unutarnjoj stijenci iznose:

Prema teoriji najvećeg posmičnog naprezanja, ekvivalentno naprezanje iznosi:

30
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Proračun čvrstoće debelostjene posude
Prema teoriji najvećeg posmičnog naprezanja, ekvivalentno naprezanje iznosi:

PODSJETNIK:
Opasnost od loma nastaje kad najveće posmično naprezanje max dostigne kritičnu vrijednost dop

1 − 3 dop
 max =   dop =
2 2 2

•Uvjet čvrstoće za troosno stanje naprezanja: Uvijanje,

dop
M
čisto smicanje 2
1  2  3 ekv = 1 − 3  dop
O 45o 1 1
•Uvjet čvrstoće za dvoosno stanje naprezanja:
Područje

dop
sigurnosti

ekv = max − min = 1 − 2  dop

dop dop

31
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Proračun čvrstoće debelostjene posude

- Kad uvrstimo gornje izraze za glavna naprezanja 1 i 3 u izraz za ekvivalentno

naprezanje

Dobije se:

32
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Proračun čvrstoće debelostjene posude

Prema teoriji najveće energije promjene oblika HMH (Huber-Mises-Henckey),

ekvivalentno naprezanje iznosi:

PODSJETNIK: Krivulja čvrstoće je elipsa s poluosima:

•Uvjet čvrstoće za troosno stanje naprezanja: a = 2 dop , b = 2 / 3 dop

1
  2 Područje
 ekv = ( 1 −  2 ) 2 + (  2 − 3 ) 2 + ( 3 − 1 ) 2   dop sigurnosti

2
a

dop
Uvijanje,
čisto smicanje
b
•Uvjet čvrstoće za dvoosno stanje naprezanja:
45o

ekv =  +  − 1 2  dop

2
1
2
2
O0 45o
1

dop
a b

dop dop

33
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Proračun čvrstoće debelostjene posude

Prema teoriji najveće energije promjene oblika HMH (Huber-Mises-Henckey),

ekvivalentno naprezanje iznosi:

- Kad uvrstimo u

Dobije se:

34
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Proračun čvrstoće debelostjene posude
Teorija najvećeg posmičnog naprezanja Teorija najveće energije promjene oblika

Dalje ćemo analizirati prema teoriji najvećeg posmičnog naprezanja, a za teoriju najveće
promjene oblika vrijedit će isti izrazi uz korekcijski faktor 3 / 2

Uvjet čvrstoće glasi:

Odavde se dobije dopušteni tlak:

35
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Proračun čvrstoće debelostjene posude

r2 → 
 dop
pdop →
2

 r2 2 
A =  ( r2 − r ) =  r  2 − 1
2
1
2
1
2

 r1 

Površina poprečnog presjeka

posude i težina rastu s
kvadratom omjera r2/r1, a
nosivost raste sve sporije s
porastom r2/r1

36
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

DEBELOSTJENE POSUDE
Debelostjena posuda opterećena istodobno unutarnjim i vanjskim tlakom

U inženjerskoj praksi su debelostjene posude (debele cijevi) najčešće opterećene ili samo
unutarnjim tlakom p1 ili samo vanjskim tlakom p2.
Kod opterećenja cijevi istodobno s unutarnjim tlakom p1 i s vanjskim tlakom p2, nap-
rezanja i deformacije debele cijevi mogu se odrediti primjenom principa superpozicije,
tj. komponente naprezanja i pomaka određuju se posebno za unutarnji tlak p1 i posebno
za vanjski tlak p2, a konačni rezultati dobivaju se zbrajanjem pripadajućih komponenti
naprezanja odnosno pomaka.
37
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

SASTAVLJENE CIJEVI
Naprezanja i pomaci u sastavljenim cijevima

Prethodno je pokazano da je za cijev beskonačno velike debljine (r2 ⇒∞) prema

teoriji čvrstoće max, najveći dopušteni tlak ograničen čvrstoćom materijala cijevi, tj.
p1dop=σdop/2. U praksi je omjer polumjera debele cijevi (r2/ r1) ≤ 2, te se za veće
tlakove rabe sastavljene cijevi.
Sastavljena cijev sastoji se od dvije cijevi, unutarnje (I) i vanjske (II).
Prvo se razmatra primjer u kojem su obje cijevi izrađene od istog materijala (konstante
elastičnosti oba materijala cijevi su jednake: E1=E2=E, ν1=ν2=ν).

38
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Ako se vanjska cijev (II) ugrije i navuče na unutarnju (I) cijev, nakon hlađenja se na
mjestu dodira stvara tlak pd. Taj tlak izaziva tlačno cirkularno naprezanje u
unutarnjoj cijevi i vlačno cirkularno naprezanje u vanjskoj cijevi.

Dodirni tlak pd kod poznatog preklopa δ može se odrediti iz uvjeta radijalnih

pomaka sastavnih cijevi na površini dodira cijevi, tj. za r = r2 i kada nema vanjskog
opterećenja:

pri čemu je radijalni pomak unutarnje cijevi (I) definiran za r = r2 i tlak p2 = pd, uz osno
naprezanje σx = 0 i oznaku k1=r2/r1:

Za vanjsku cijev (II), radijalni pomak za r = r2 i tlak p1 = pd, određen je uz osno

naprezanje σx = 0 i oznaku k2=r3/r2:

39
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Dodirni tlak pd kod poznatog preklopa cijevi

Uvrštavanjem gornjih izraza u jednadžbu za preklop d (vrijednost preklopa poznata!),

slijedi izraz za izračunavanje tlaka pd na mjestu dodira, nakon prisilnog sastavljanja cijevi:

ili:

40
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Raspodjela naprezanja u sastavljenoj cijevi pod djelovanjem dodirnog tlaka

Raspodjela naprezanja σ 'r i σ 'j u sastavljenoj cijevi pod djelovanjem dodirnog tlaka pd
na polumjeru r2 prikazana je na slici ispod.

Vrijednosti komponenti naprezanja određene su

izrazima:

41
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Raspodjela naprezanja u jednodijelnoj cijevi opterećenoj unutarnjim tlakom

Raspodjela naprezanja σ ''r i σ ''j u jednodijelnoj cijevi, čije se dimenzije podudaraju s

unutarnjim (r1) i vanjskim (r3) polumjerom sastavljene cijevi; pod djelovanjem unutar-
njeg tlaka p1 prikazana je na slici ispod:

Vrijednosti komponenti naprezanja određene su

izrazima:

42
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Raspodjela naprezanja u sastavljenoj cijevi opterećenoj dodirnim i unutarnjim tlakom

Rezultirajuća naprezanja σr i σj u sastavljenoj cijevi pod djelovanjem unutarnjeg tlaka p1

određena su primjenom principa superpozicije zbrajanjem odgovarajućih vrijednosti
komponenti naprezanja za dodirni tlak pd i za tlak p1.

Iz slike se vidi da su se vrijednosti cirkularnih naprezanja smanjile u unutarnjoj cijevi,

ali su se povećale u vanjskoj cijevi u odnosu na vrijednosti naprezanja u cijevi iz
jednog dijela, kod jednakog unutarnjeg tlaka p1 u cijevi. Pravilnim izborom vrijednosti
preklopa δ može se dobiti jednoličnija raspodjela maksimalnih naprezanja u obje cijevi.
43
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Kod sastavljene cijevi opterećene unutarnjim tlakom p1 i dodirnim tlakom pd,

rezultirajuće vrijednosti komponenti naprezanja određene su izrazima:

44
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Izraz za određivanje vrijednosti tlaka p2 na površinama dodira sastavnih cijevi I i II

sastavljene cijevi jest:

Opterećenja tlakovima sastavne cijevi I (slika a) i cijevi II (slika b)

sastavljene cijevi opterećene unutarnjim tlakom p1 45
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Izraz za određivanje vrijednosti radijalnih i cirkularnih naprezanja na površinama

unutarnje (I) i vanjske (II) sastavne cijevi su:

46
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Radijalni pomaci na unutarnjoj, dodirnoj i vanjskoj površini sastavljene cijevi, tj.

povećanja polumjera sastavnih cijevi kod opterećenja unutarnjim tlakom p1 su:

47
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Određivanje optimalnog preklopa sastavljene cijevi

Iz uvjeta jednakosti ekvivalentnog naprezanja u točki A i točki B prema teoriji najvećih

posmičnih naprezanja (τmax) = (σekv)A= (σekv)B= σ1 – σ3, može se odrediti vrijednost
optimalnog preklopa kod sastavljanja cijevi, kad su zadane dimenzije sastavnih cijevi
(od istog materijala) i iznos je radnog tlaka p1 u cijevi:

Kod optimalnog preklopa sastavljene cijevi, vrijednost ekvivalentnog naprezanja u

sastavnim cijevima jest:

To će naprezanje imati minimalnu vrijednost, ako je ispunjen uvjet polumjera:

48
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

A tada je vrijednost minimalnog ekvivalentnog naprezanja u cijevima:

U tom je slučaju optimalna vrijednost dodirnog tlaka na sastavu cijevi (r = r '2), kod
opterećenja unutarnjim radnim tlakom p1:

A vrijednost optimalnog preklopa u tom je slučaju:

49
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

SASTAVLJENE CIJEVI OD RAZLIČITIH MATERIJALA

Ako se sastavljena cijev sastoji od dvije cijevi izrađenih od različitih

materijala, unutarnje cijevi (I) sa značajkama E1 i ν1 te vanjske cijevi (II) sa
značajkama E2 i ν2, (kao na slici), postupak izvoda izraza jednak je
prethodnom.

50
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Dodirni tlak pd kod poznatog preklopa δ može se odrediti iz uvjeta radijalnih pomaka
sastavnih cijevi na površini dodira cijevi r = r2:

pri čemu je za unutarnju cijev (I) radijalni pomak za r = r2 i tlak p2 = pd određen uz

osno naprezanje σx = 0:

Za vanjsku cijev (II), radijalni pomak za r = r2 i tlak p1 = pd, određen je uz osno

naprezanje σx = 0:

Uvrštavanjem gornjih izraza za radijalne pomake u jednadžbu za preklop, slijedi izraz

za izračunavanje tlaka pd na mjestu dodira, kod poznatog preklopa δ, nakon prisilnog
sastavljanja cijevi: 51
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Ovaj izraz se može pisati i u jednostavnijem obliku za računanje:

gdje su konstante sastavnih cijevi C1 i C2 određene izrazima:

52
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Vrijednosti radijalnih i cirkularnih komponenti naprezanja u sastavljenoj cijevi određuju

se na površinama unutarnje (I) i vanjske (II) cijevi:

a) metodom superpozicije, ili

b) nakon određivanje tlaka p2 na dodirnim površinama, koji vrijedi kod sastavnih cijevi od
različitih materijala.

gdje su radijalni pomaci površina sastavnih cijevi za r= r2:

Slijedi izraz za izračunavanje tlaka p2 na dodirnim površinama sastavnih cijevi I

i II, kod opterećenja sastavljene cijevi unutarnjim tlakom p1:

53
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

54
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Izraz za određivanje vrijednosti radijalnih i cirkularnih naprezanja na površinama

unutarnje (I) i vanjske (II) sastavne cijevi, isti su kao ranije za cijevi od istog
materijala:

55
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Radijalni pomaci su na unutarnjoj, dodirnoj i vanjskoj površini sastavljene cijevi, tj.

povećanja polumjera sastavnih cijevi I i II, kod opterećenja unutarnjim tlakom p1:

56
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

STEZNI SPOJ
Izrazi za naprezanja i pomake kod sastavljenih cijevi mogu se koristiti kod proračuna
steznog spoja, gdje elementi spoja mogu biti od istog ili od različitog materijala.

SPOJ OSOVINE I GLAVČINE

U primjeru steznog spoja osovine (rukavca
vratila) i glavčine nekog konstrukcijskog
elementa prijenosa snage i gibanja (npr.
remenice, zupčanika, zamašnjaka i dr.), kao
na narednim slikama, u pravilu su dijelovi od
različitih materijala. Stezni spoj izvodi se
obično u toleranciji za prisne dosjede (čvrsti,
zažeti i prezažeti), npr. H7/r6, H7/s6, H8/u8,
H7/z8, H7/x9 i dr., tako da se zbog preklopa
kod sastavljanja stvara čvrsti dosjed na mjestu
spoja. Pretpostavlja se, da je na dodirnoj
površini steznog spoja približno jednolika
raspodjela dodirnog tlaka (pritiska).

57
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

58
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Prema ISO-sustavu tolerancija za prisne dosjede (čvrsti, zažeti i prezažeti) rabe se:
a) dosjedni sustav rukavca (sustav jedinstvenog rukavca - SJR): p, r, s; t, u, v; x, y, z, za,
zb, zc
b) dosjedni sustav provrta (sustav jedinstvenog provrta - SJP): P, R, S; T, U, V; X, Y, Z,
ZA, ZB, ZC.

Za glavine zupčanika, kola i zamašnjaka – prezažeti i čvrsti dosjedi za velike prisnosti,

rastavljiv tlakom ili grijanjem: npr. H7/z8, H7/x9, H7/u7 (SJP) odnosno Z8/h6, X8/h6,
U6/h6 (SJR). Za glavine spojki, blazinice ležaja u kućištu i sl. – zažeti dosjed za srednje
prisnosti, rastavljiv grijanjem ili tlakom: npr. H7/s6, H7/r6 (SJP) odnosno S7/h6, R7/h6
(SJR) itd. Više o tolerancijama kod steznog spoja vidjeti u normama, npr. DIN 7157.
Kod proračuna treba utvrditi pri kojoj se najmanjoj prisnosti sigurno prenosi zakretni
moment te koja je najveća prisnost dopuštena a da se ne prekorače dopuštena naprezanja
materijala elemenata spoja. Na stezni spoj utječu debljina stjenki, duljina glavine, izvedba
rukavca vratila (puni ili šuplji), stanje obrađenih površina u spoju, pogonska temperatura i
vrsta maziva pri utiskivanju.
Primjeri tolerancija nekih dosjeda u sustavu provrta (SJP), za nazivne mjere dosjeda (N) u
mm, preklop (−) u μm, prema Springer Handbook of Mechanical Engineering:

59
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

60
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Za izračunavanje dodirnog tlaka pd na mjestu steznog spoja koriste se izrazi ranije

izvedeni za sastavljene cijevi:

a) Puna osovina (ili rukavac vratila), uz p1 = 0:

- osovina, rukavac (I): r1 = 0, r2 = r = d/2; preklop d; značajke materijala: E1 i ν1:

- glavčina (II): r2 = r, r3 = R; značajke materijala: E2 i ν2

Koeficijenti C1 i C2 za dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja:

Dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja:

61
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Na površini osovine (rukavca vratila) na duljini steznog spoja vrijednosti komponenata

naprezanja su:

Najveće vrijednosti komponenti naprezanja glavčine na površini steznog spoja:

Provjera sigurnosti na čvrstoću glavčine može se provesti prema teorijama čvrstoće:

Faktor sigurnosti na čvrstoću za krhke materijale (npr. lijevano željezo) uzima se:

Faktor sigurnosti za elasto-plastične materijale (npr. čelik, aluminij, mjed, i sl.) uzima se:
62
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Ako je osovina (rukavac vratila) mnogo manjih dimenzija od glavčine, tada se glavčina
može smatrati pločom, kao na slici ispod, te vrijedi za R >> r = d/2 za dodirni tlak pd na
mjestu steznog spoja izraz:

Ako je cilindar ili ploča (II) mnogo kruća od osovine (vratila), tj. vrijedi E2 →∞, izraz za
dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja ima sljedeći oblik:

63
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

U slučajevima kad su puna osovina (rukavac vratila) i glavčina (cilindar, ploča) izrađeni
od istog materijala tj. E1 = E2 = E i ν1= ν2 = ν, uz jednake dimenzije sastavnih dijelova,
ranije izvedeni izrazi poprimaju oblik:

Koeficijenti C1 i C2 za dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja:

odnosno dodirni tlak pd :

Ako je puna osovina (vratilo) mnogo manjih dimenzija od glavčine, tada se glavčina
može smatrati pločom, R >> r = d/2 za dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja izraz:

64
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

a) Šuplja osovina (ili vratilo), uz p1 = 0:

- osovina (I): r1 = d/2, r2 =D/2; preklop d; značajke materijala: E1 i ν1

- glavčina (II): r2 = D/2, r3 = R; značajke materijala: E2 i ν2

Koeficijenti C1 i C2 za dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja:

Dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja:

65
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Na površini osovine (rukavca vratila) na duljini steznog spoja vrijednosti komponenata

naprezanja definiraju su:

- radijalne komponente naprezanja (r1 = d/2, r2 =D/2):

- cirkularne komponente naprezanja za osovinu I su (r1 = d/2, r2 =D/2):

Za provjeru čvrstoće, najveće naprezanje je na unutarnjoj površini šuplje osovine (r1=d/2)

te je ekvivalentno naprezanje:

66
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Najveće su vrijednosti komponenata naprezanja glavčine na površini steznog spoja:

Provjera sigurnosti na čvrstoću glavčine može se provesti prema nekoj od teorija

čvrstoće, npr. max:

Ako je vanjski promjer šuplje osovine (vratila) mnogo manjih dimenzija od glavčine, tada
se ona može smatrati pločom, te uz R>>D vrijedi izraz za dodirni tlak pd na mjestu
steznog spoja, kako slijedi:

67
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Ako je cilindar ili ploča (II) mnogo kruća od osovine (vratila), tj. vrijedi E2 →∞, izraz za
dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja ima sljedeći oblik:

U slučajevima kad su šuplja osovina (vratilo) i glavčina (cilindar, ploča) izrađeni od istog
materijala tj. E1 = E2 = E i ν1= ν2 = ν, uz jednake dimenzije sastavnih dijelova u steznom
spoju, ranije izvedeni izrazi poprimaju oblik:

Koeficijenti C1 i C2 za dodirni tlak pd na mjestu steznog spoja:

68
Odabrana poglavlja iz mehanike i čvrstoće D. Kozak

Ako je vanjski promjer šuplje osovine (vratila) mnogo manjih dimenzija od glavčine, tada
se ona može smatrati pločom, te uz R>>D vrijedi izraz za dodirni tlak pd na mjestu
steznog spoja, kako slijedi:

69