1

200

ZABAVNE IGRE
I AKTIVNOSTI ZA RAZVOJ GOVORA

PRIREDILA ILONA POSOKHOVA

ILUSTRIRAO ALEKSEJ BANNIH

2
Prošireno izdanje priručnika ranije tiskanog pod
naslovom
"145 logopedskih igara"

3
 Sadržaj

Uvod 5
1. Riječi, riječi... 7
Igre za proširivanje vokabulara 9

2. Od rečenice do priče 54
Igre za razvoj smislenog govornog izražavanja 55

3. Slušamo i upoznajemo glasove 83

Igre za razvoj slušne pažnje 85
Igre za razvoj fonematskog sluha 96

4. Pripremamo se za čitanje 101

Igre za razvoj fonološke svjesnosti 113

5. Vježbamo izgovor 122

Igre za poboljšanje izgovora glasova 125

4
 Uvod

U predškolskoj dobi razvoj djetetova govora odvija se osobito brzo:

vokabular se popunjava tisućama novih riječi, poboljšava se izgovor,
rečenice postaju bolje oblikovane i bogatije.
Ipak, djeca iste dobi na različitim su stupnjevima govorno-jezičnog
razvoja. Neka djeca već s navršene tri godine čisto i ispravno izgovaraju
riječi. Druga djeca mlađe predškolske dobi govore još uvijek nedovoljno
razgovijetno, pogrešno izgovaraju pojedine glasove i riječi (izostavljaju ili
zamjenjuju slogove), imaju nestabilan glas. Neki govore vrlo tiho, jedva ih se
moţe čuti (osobito ako nisu sigurni u to izgovaraju li riječi ispravno), drugi
govore preglasno, kao da viču.
U dobi između 3 i 6 godina djetetov vokabular raste nevjerojatnom
brzinom. Tako, u dobi od 3 do 4 godine vokabular se od petstotinjak riječi
gotovo utrostručuje. Od četvrte do pete godine vokabular raste od 1,5 do 2
tisuće riječi. Petogodišnjak koristi čak do tri tisuće riječi, a do navršene šeste
godine vokabular se opet udvostručuje do šest tisuća riječi. Taj se razvoj
najvećim dijelom događa zahvaljujući kvalitetnoj komunikaciji djeteta u
obitelji.
No u nekih sedmogodišnjaka aktivni fond riječi ostaje katkad
ograničen. Dijete poznaje mnogo riječi i moţe čak objasniti njihovo značenje,
no te riječi često ostaju u njegovom pasivnom vokabularu - ono ih ne koristi
u vlastitom govoru, što počinje predstavljati problem u školovanju.
Dobro je poznato da mala djeca najviše od svega na svijetu vole igru.
Zato u procesu poticanja njihova govorno-jezičnog razvoja trebamo koristiti
posebno razrađene logopedske igre, koje sluţe razvijanju slušne paţnje,
poboljšanju izgovora, stabiliziranju glasa, proširivanju vokabulara, uče
povezivanju izgovorenu riječ s predmetom ili slikom, uče pravilnom
oblikovanju rečenica, odgovaranju na pitanja i smislenom govoru. Igre

5
skupljene u ovoj zbirci namijenjene djeci u dobi od 3 do 7 godina. Roditelj i
dijete mogu ih igrati u paru, a odgojitelji i učitelji mogu gotovo sve igre
prilagoditi većem broju igrača u dječjem vrtiću ili prvom razredu.
Igre su jednostavne i traţe malo vremena pa se s djetetom uglavnom
mogu igrati uvijek i posvuda - dok zajedno čekate u redu u trgovini, u
liječničkoj čekaonici, tijekom duge i zamorne voţnje u automobilu ili kod
kuće, tijekom kuhanja i pospremanja, ili u vrtiću prilikom prijelaza s jedne
dnevne aktivnosti na drugu. Ukratko, uvijek kad na raspolaganju imate
nekoliko slobodnih minuta i ţelite s djetetom kvalitetno komunicirati, a
pritom se dobro zabaviti.

6
1
Riječi, riječi...
Igre za proširivanje vokabulara

7
 Prosječna odrasla osoba u svojoj svakodnevnoj komunikaciji koristi
oko 3 tisuće riječi. No njezin je vokabular zapravo mnogo veći i uključuje
oko 20 tisuća riječi. Znanstveno je dokazano da osoba s velikim
vokabularom mnogo je uspješnija u ţivotu od osobe čiji je vokabular
ograničen. Početak tog uspjeha očituje se već u prvim godinama školovanja.
Dijete koje poznaje mnogo riječi, brţe ovladava čitanjem i pisanjem, te
općenito znatno lakše usvaja gradivo. Kao rezultat, odrasta u osobu visoke
inteligencije.
Iako se vokabular obogaćuje čitav ţivot, najvaţnija dob za njegov
razvoj je upravo predškolska dob, jer tada raste najintenzivnije. Vokabular
petogodišnjaka uredna govorno-jezičnog razvoja sadrţi više od tisuće riječi.
Do navršene šeste godine vokabular se udvostručuje. U njemu su
zastupljene sve vrste riječi. Dijete se aktivno sluţi tvorbom riječi i govori u
proširenim, gramatički pravilnim rečenicama. Sasvim je drukčija slika u
predškolca iste dobi, ali nedovoljno razvijena govora. Njegov je vokabular u
najboljem slučaju upola manji. U njemu su riječi-nazivi predmeta iz
djetetove neposredne okoline i riječi koje označavaju svakodnevne
uobičajene radnje, uz vrlo siromašan fond zbirnih i općih pojmova, opisnih
pridjeva, apstraktnih pojmova (npr. riječi-nazivi osjećaja, stanja i pojava) i si.
Dijete često nepravilno koristi jezična sredstva, poput tvorbe riječi, a što je
najvaţnije, ne posjeduje takozvani "osjećaj za jezik". Upravo je "osjećaj za
jezik" ono što pomaţe djetetu predškolske dobi odabrati pravu riječ,
upotrijebiti odgovarajući gramatički oblik, naći pravi način usklađivanja
riječi u rečenici i dr.
U ovom smo dijelu knjige izdvojili igre namijenjene razvoju leksičko-
gramatičke strukture govora, proširivanju vokabulara, razvoju zanimanja za
riječi i govor općenito, kao i proširivanju djetetovih općih znanja i vidika, što
će nesumnjivo posluţiti kao solidan temelj za školovanje i uspješan ţivot.
Osim toga, igre u ovom odjeljku pomaţu razvoju djetetovog mišljenja,
pamćenja i paţnje. Poučavaju ga verbalnom promišljanju, analiziranju i
logičkom zaključivanju. Drugim riječima, pred vama stoji 71 zabavan način
da zavirite u beskrajan svijet riječi.

8
 Leti, skače, pliva, hoda!

Cilj: Razvoj slušno-verbalne paţnje, razumijevanje govora, bogaćenje

vokabulara (imenice i glagoli).
Igra: Osoba moli dijete da paţljivo sluša. Kada osoba kaţe nešto
istinito, nešto što je moguće u stvarnom ţivotu, dijete treba izvesti neku
dogovorenu radnju (npr. pljesnuti dlanovima ili poskočiti). Kada kaţe
besmislicu, dijete ne treba ništa učiniti. Poslije moţete zamijeniti uloge, kao i
uvesti nove glagole (npr. plovi, puţe, stoji i dr.).

Primjer jednoga "kruga":

Riba pliva.
Pas leti.
Ptica leti.
Mačka skače.
Zeko leti.
Krevet hoda.
Pas skače.
Ĉovjek hoda.
Kuća skače.
Stol pliva.
Jastuk hoda.
Dijete pliva.
Leptir skače.
Avion leti.

9
 Tko te gleda?

Cilj: Razvoj slušno-verbalne paţnje i razlikovanje imenica koje ozna-

čavaju ţivo i neţivo.
Igra: Igra se jednako kao i u prethodnoj igri. Osoba kaţe: "Gleda te...".
Kad se imenuje ţivo biće, dijete izvodi dogovorenu radnju (npr. pljesne
dlanovima). Kad se kaţe besmislica "Gleda te (naziv predmeta)", dijete ne
reagira.

Primjer jednog "kruga":

Gleda te majmun.
Gleda te tepih.
Gleda te pas.
Gleda te gusjenica.
Gleda te cipela.
Gleda te riba.
Gleda te auto.
Gleda te knjiga.
Gleda te mama.
Gleda te olovka.
Gleda te djevojčica.
Gleda te baka.
Gleda te kutija.
Gleda te policajac.

10
 Nađi 5

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (imenice)

Igra: Osoba zadaje glagol kojem dijete treba pripojiti pet (5)
odgovarajućih imenica. Naprimjer: "Što moţemo otvoriti?" Dijete treba
odgovoriti s pet logičnih rečenica: "Moţemo otvoriti vrata. Moţemo otvoriti
knjigu. Moţemo otvoriti torbu. Moţemo otvoriti bocu. Moţemo otvoriti
kutiju."
U početku se igrajte tako da tih pet predmeta dijete traţi i pronađe u
obliţnjem prostoru, npr. u sobi, u kuhinji, u dvorištu. Ako ne uspijeva,
moţete pokazati taj predmet prstom, tako da se dijete sjeti njegova naziva i
sloţi rečenicu. Poslije moţete igrati samo prema sjećanju, ne oslanjajući se na
predmete iz okoline. Dijete moţe na prste odbrojavati pet rečenica. U
naprednijoj verziji igre moţete povećati broj zadanih predmeta, npr. "Nađi
7". S mlađom djecom, pak, moţete igrati "Nađi 3".

Prijedlog mogućih zadataka:

Što moţemo rezati?

Što moţemo odijevati?
Što moţemo piti?
Što moţemo brisati?
Što moţemo podizati?
Što moţemo zatvarati?
Što moţemo prati?
Što moţemo glačati?
Što moţemo graditi?

11
 Tko trči?

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (imenice)

Igra: Osoba zadaje glagol kojemu dijete treba pripojiti što veći broj
imenica koje se tu smisleno uklapaju. "Tko moţe trčati?" "Medvjed moţe
trčati." "Tko još moţe trčati?" "Dječak moţe trčati. Vuk moţe trčati. Kokoš
moţe trčati." Djetetu se moţe pomagati gestama koje oponašaju kretanje
ţivotinja ili opisnim pridjevima (kudrav, dugodlak, lajav- pas). Zadaju se
različiti glagoli kretanja - trčati, skakati, hodati, plivati, letjeti, puzati i dr.

Čarobno smanjivanje

Cilj: Tvorba umanjenica

Igra: Osoba predlaţe djetetu da zamisli kako ima čaroban štapić kojim
svaki predmet moţe smanjiti toliko da se njime moţe sluţiti šumski patuljak
(ili lutka). Igra se tako da osoba izgovara naziv predmeta (moţe ga
pokazati), a dijete ga pretvara u umanjenicu: ţlica - ţličica, kaput - kaputić,
kapa - kapica, ormar - ormarić, krevet - krevetić, cvijet - cvjetić, list - listić,
kocka - kockica, soba - sobica, prozor - prozorčić, čarape - čarapice, hlače -
hlačice, lonac - lončić, stol - stolić, cipele - cipelice, kada - kadica, itd.
Ako je dijete nepravilno umanjilo (npr. hlačičke, stočić i dr.), osoba mu
predlaţe dva rješenja od kojih je jedno ispravno: "sobćica ili sobica?" Osoba
sama daje točan odgovor tek ako dijete nije uspjelo pravilno odgovoriti. U
tom slučaju moli dijete da glasno ponovi pravilnu riječ.

U trgovini

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (imenice)

Igra: Ovu je igru poţeljno igrati nakon što ste s djetetom više puta
zajedno odlazili u kupovinu u velike trgovine. Dijete po uputama odrasle

12
osobe u mislima posjećuje određeni odjel i kupuje predmete koji se na tom
odjelu prodaju. Osoba kaţe: "Sad si na odjelu voća. Što ćeš kupiti?" Dijete,
primjerice, odgovara: "Kupit ću šljive, groţđe, jabuke i breskve." "Dobro. Sad
si na odjelu mliječnih proizvoda. Što ćeš tu kupiti?" "Kupit ću mlijeko, voćni
jogurt, svjeţi sir, maslac." Na isti način "posjećuju se" odjeli: igračaka, odjeće,
povrća, pekarskih proizvoda, proizvoda za kućanstvo, za vrt i dr.

Što sve može raditi... ?

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (glagoli)

Igra: Osoba zadaje djetetu imenicu koja označuje ţivo biće i predlaţe
da se prisjeti što većeg broja radnji koje to biće moţe izvoditi.
Primjer:
Što sve moţe raditi dijete? (igrati se, jesti, piti, skakati, kupati se,
spavati, hodati, slikati, plesati, voziti bicikl, oblikovati figurice od plastelina
itd.)
Što sve moţe raditi mama? Što sve moţe raditi djed? Što sve moţe
raditi dječak? Što sve moţe raditi mačka? Što sve moţe raditi pas?

13
 Iz ormara

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (imenice i pridjevi) na temu "Odjeća"

Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati s pravim odjevnim predmetima i
kostimima. Izvadite iz ormara različite odjevne predmete i rasporedite ih na
mjestima gdje su dobro vidljivi u trgovini. Ako nemate za to vremena,
jednostavno otvorite ormar u kojem visi odjeća. Kako bi kupio neki odjevni
predmet "kupac" ga treba što bolje opisati: kako se zove, koje je boje i od
kojeg je materijala napravljen, koje detalje ima, u koje se godišnje doba nosi
itd. U ovoj igri dijete uči razlikovati odjeću za djevojčice i dječake; zimsku od
ljetne odjeće, kao i odjeću za svako
doba godine; usvaja nazive različi-
tih dijelova odjeće (ovratnik, rukav,
dţep, nogavica itd.); nazive tkanina
od kojih se izrađuju odjevni
predmeti (pamuk - pamučna, svila
- svilena, baršun - baršunasta, vuna
- vunena, lan - lanena i dr.). Moţete
iskoristiti priliku za usporedbu
različitih odjevnih predmeta (npr.
košulju i majicu, kaput i jaknu i sl.).

14
 Koga i što?

Cilj: Učenje razlike između pitanja <koga?> i <što?> s obzirom na

pojmove ţivog i neţivog; obogaćivanje vokabulara (imenice) vezanih uz
određenu temu i učenje akuzativa jednine i mnoţine u muškom, ţenskom i
srednjem rodu.
Igra: Roditelj i dijete jedno drugome postavljaju dvije vrste pitanja:
"Koga moţemo vidjeti u ... ?" i "Što moţemo vidjeti u ... ?" Potrebno je dati što
više odgovora (najmanje 5).
Primjer:
Koga moţemo vidjeti u šumi? (vjevericu, srnu, jeţa, zeca, lisicu,
djetlića...)
Što moţemo vidjeti u šumi? (drveće, lišće, potok, šumske plodove,
šumsko cvijeće, gljive...)

Moguća pitanja:
Koga moţemo vidjeti u zoološkom vrtu?
Što moţemo vidjeti u zoološkom vrtu?

Koga moţemo vidjeti na seoskom imanju?

Što moţemo vidjeti na seoskom imanju?

Koga moţemo vidjeti na ulici?

Što moţemo vidjeti na ulici?

Koga moţemo vidjeti kod veterinara?

Što moţemo vidjeti kod veterinara?

15
 Jedan i mnogo

Cilj: tvorba mnoţine iz jednine

Igra: Recite djetetu: "Igrat ćemo se ovako: izgovarat ću riječ koja
označava jedan predmet ili jedno ţivo biće, a ti je izgovori tako da označava
više tih predmeta ili bića. Naprimjer, reći ću 'mačka', a ti trebaš reći 'mačke'.

Primjer riječi:

riba, banana, knjiga;

pas, lav, uho, rep;
ime, dijete, čovjek.

Zatim nastavite: "A sada pokušajmo drukčije. Izgovarat ću riječi koje

označavaju više bića, stvari ili pojava, a ti izgovori riječ koja označava samo
jedno od tih bića, stvari ili pojava."

Primjer riječi:
zastave, olovke, oblaci;
šalice, stolnjaci, stolovi;
lišće, cvijeće, drveće.

Pokušajte postaviti
zamku pa recite npr.
„hlače“ i „škare“.

16
 Ona, onaj, ono

Cilj: Poučavati dijete upotrebi pokazne zamjenice onaj s obzirom na

rod imenice.
Igra: Najbolje je igrati vani ili u prostoriji u kojoj se nalazi mnogo djetetu
poznatih predmeta. Dijete treba izgovoriti nazive predmeta koje vidi oko
sebe, ali dodajući ispred svakog naziva riječ "onaj", "ona" ili "ono". Osoba
kaţe: "Slušaj kako različito govorimo o nekim predmetima: ona cesta, ali onaj
automobil; onaj semafor, ali ona zgrada." Zatim predlaţe djetetu da izgovara
nazive samo onih predmeta o kojima je moguće reći onaj. Kada su svi
predmeti ispravno imenovani, moţe nastaviti nabrajati one za koje kaţemo
ona.

Dva ili dvije

Cilj: Poučavati dijete upotrebi brojeva "dva" ili "dvije" s obzirom na

rod imenice
Igra: Ova se igra provodi nakon što je dijete na slikovnom materijalu i
uţivo dobro upoznalo dijelove tijela i njihove nazive. Osoba predlaţe djetetu
da se pogleda u zrcalo i razmisli o kojim dijelovima tijela moţemo reći "dva"?
Dva oka, dva uha, dva obraza, dva lakta, dva koljena, dva stopala. Tek nakon toga
pita dijete: "O kojim dijelovima tijela moţemo reći 'dvije'?" Dvije ruke, dvije
noge, dvije usne, dvije nozdrve, dvije obrve, dvije pete. Igrati se poslije moţe na
plišanim ţivotinjama, što postaje zanimljivo jer ţivotinje imaju drukčije
dijelove tijela (npr. dva krila, dvije prednje šape, dva roga, itd.)

17
 Povrće

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (imenice i pridjevi) na temu "Povrće"

Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati u kuhinji ili na trţnici. Osoba pokazuje
djetetu povrće i pita kako se sve te biljke zovu zajedno, jednom riječju. Zatim
se postavljaju sljedeća pitanja na koja dijete odgovara u rečenicama:
Koje je povrće tvrdo? Mekano? Sočno? Slatko? Ljuto? Gorko? Trpko?
Veliko? Malo? Okruglo? Ovalno? Crveno? Ţuto? Zeleno? Ljubičasto? Bijelo?
Smeđe? Glatko? Hrapavo? Lagano? Teško? Gdje povrće raste? Koje povrće
raste u tlu? Na tlu? Iznad tla? Kojem povrću jedemo korijen? Lišće?
Plodove? Koje povrće trgamo iz tla? Koje skidamo s grana? Reţemo sa
stabljike? Iskapamo iz tla? Koje povrće jedemo sirovo? Kuhano? Prţeno?
Pečeno? Koje se kiseli? Konzervira?
Svaki djetetu nepoznati pojam pokazujemo i objašnjavamo njemu
poznatim riječima.
Kuhano? Prţeno? Pečeno? Koje se kiseli? Konzervira?

18
 Kuharevo povrće

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (opisni pridjevi)

Igra: Igra se provodi nakon što je dijete usvojilo nazive povrća i zna
kako koje povrće izgleda. Osoba predlaţe djetetu da sebe zamisli kao neko
povrće, ali ne smije reći koje dok osoba sama ne pogodi prema djetetovu
opisu. Zato dijete treba što preciznije opisati "sebe" i na kraju opisa reći
“Kuharu, pogodi tko sam!"

Naprimjer: Ja sam velika, okrugla, narančasta, tvrda, slatka, ukusna

sam pečena. Kuharu, pogodi što
sam! (Tikva.)

Druga varijanta iste igre je

da osoba zamisli neko povrće, a
dijete pogađa postavljajući
pitanja na koja se smije
odgovarati samo s "da" ili "ne".

Naprimjer: Jesi li zelene

boje? Ne. Jesi li crvene boje? Da.
Jesi li okrugla? Da. Jesi li
mekana? Ne. Stavlja li se tebe u
salatu? Da. Rasteš li ispod
zemlje? Da. Jesi li rotkvica?
Jesam!

19
 Voće

Cilj: Proširivanje vokabulara (imenice i pridjevi) na temu "Voće"

Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati u kuhinji ili na trţnici. Osoba
djetetu pokazuje voće i pita kako se sve to zove zajedno, jednom riječju.
Zatim dijete proučava svaki plod i u rečenicama odgovara na sljedeća
pitanja:
Kojeg je oblika svaki plod? Koje je boje? Je li boja unutra ista kao i
izvana ili drukčija? (Plod se prerezuje napola.) Kakvog je okusa? (Kiseo,
sladak, slatko-kiseo, trpak, gorak i dr.) Veličine? Teţine? Je li njegova kora
glatka ili hrapava? Je li plod lagan ili teţak? Tvrd ili mekan? Je li sočan? Ima
li jednu košticu? Ima li više sitnih koštica? Kako koštica izgleda? Kako se taj
plod jede (treba li guliti koru, rezati na kriške i si.)? Koje vrste desertnih jela i
pića moţemo pripremati od tog voća (sok, kompot, frape, sladoled, puding,
voćni jogurt, voćnu kremu, voćni kolač, voćnu salatu, ţele...)?

Pogodi voće

Cilj: Proširivanje vokabulara (opisni pridjevi)

Igra: Igra se jednako kao i u igri "Kuhar i povrće". Dijete opisuje "sebe".
Ovalan, tvrd, ţut, kiseo, stavljaju me u čaj. Pogodi što sam! (Limun.)
Ovalna, plava, tvrda, glatka, kiselo-slatka, s košticom u sredini. Pogodi što
sam! (Šljiva.)

20
 Juha ili kompot

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice) na temu "Voće" i "Povrće",

razlikovanje voća i povrća, razvoj slušne paţnje.
Igra: Recite djetetu: "Kuhat ćemo zamišljenu juhu i kompot. Što
stavljamo u juhu? Povrće. A od čega se kuha kompot? Od voća." Nasumce
izgovarajte nazive voća i povrća. Kad čuje naziv voća dijete treba reći
"Kompoti", a kad čuje naziv povrća treba reći "Juha!". Nakon jednog kruga
uloge se mijenjaju i dijete izgovara nazive voća i povrća koje poznaje.

Primjer jednog "kruga":

Kruška.
Kompot!
Jabuka.
Kompot!
Luk.
Juha!
Borovnica.
Kompot!
Mrkva.
Juha!
Celer.
Juha!

21
 Koračnica

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (sve vrste riječi po izboru)

Igra: Ovo je igra za dva ili više igrača. Moţe se igrati s roditeljem, ali bit će
zanimljivije kada se više djece "utrkuje" na stazi. Označite liniju "starta" i
"cilja" (na udaljenosti od 5 do 10 koraka; što je "cilj" dalje, to je zadatak za
igrače zahtjevniji). Odaberite temu koračanja, naprimjer "Sve što je okruglo".
Kako bi napravio jedan korak prema liniji cilja, igrač treba izgovoriti naziv
okruglog predmeta. Prije početka koračanja recite “Priprema!" i tako dajte
djeci minutu-dvije za razmišljanje, da se u sebi prisjete što više
odgovarajućih riječi, a onda najavite "Pozor! Kreni!" Pobjeđuje onaj tko prvi
dođe do cilja. Obavezno unaprijed odredite duţinu koraka, kako bi svi igrači
pravili jednake korake.
Prijedlog tema za "Koračnicu": sve što je ravno; sve što je mekano; sve
što je tvrdo; sve što je mokro; sve što je slatko; voće; povrće; odjeća;
namještaj; vozila; posuđe; zanimanja itd.

Pogodi što je to

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (imenice i opisni pridjevi)

te razvoj logičkog mišljenja
Igra: Ovo je jednostavna, ali vrlo zabavna igra pogađanja. Zamislite
neki djetetu poznati predmet (ili jednostavno odaberite neki predmet koji se
nalazi u prostoriji, ali nemojte reći djetetu što ste odabrali) i pokušajte ga
opisati. Dijete treba pogoditi što je to prema vašem opisu. Kada više puta
uspije pogoditi, zamijenite uloge. Recite: "Pokušaj opisati neki predmet, a ja
ću pokušati pogoditi što je to."

Isto kao...

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice), razvijanje logičkog mišljenja

22
 Igra: Ovo je igra uspoređivanja u kojoj je potrebno sjetiti se predmeta
koji se moţe karakterizirati istim opisnim pridjevom kao i zadani predmet
(npr. bojom, oblikom, okusom i dr.).
Primjeri zadataka:
Mlijeko je bijelo. Sjeti se, što još je bijelo? (Snijeg, jaje, zidna boja, papir,
kreda, polarni medvjed...)
Vrpca je uska. Sjeti se, što još je usko? (Igla, čavao, pribadača, vijača,
konac, potok...)
Lopta je okrugla. Sjeti se, što još je okruglo? (Naranča, jabuka, breskva,
kugla za biljar, teniska loptica, loptica za stolni tenis...)

Od čega je što?

Cilj: Vjeţbati tvorbu građevnih pridjeva

Igra: Osoba pokazuje djetetu neki predmet i primjerice kaţe: "Ako je
tanjur napravljen od porculana, onda kaţemo da je porculanski." Zatim pita:
"Kako ćemo reći za tanjur koji je napravljen od drveta? Od metala? Od
papira? Od keramike? Od plastike? Od kristala?"

Igra uspoređivanja

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (opisni pridjevi) i logičkog

mišljenja
Igra: Ovo je jednostavna igra uspoređivanja različitih predmeta prema
istoj karakteristici (boji, okusu, čvrstoći, širini, duţini, visini, obliku itd.). U
prethodnoj igri traţile su se imenice za zadani zajednički opisni pridjev. U
ovoj igri traţimo obrnuto: pridjeve za zadane imenice.

Primjeri zadataka:

Usporedi:
prema boji - krastavac i rajčicu, tratinčicu i karanfil, marelicu i šljivu;
prema okusu - limun i med, sol i papar, lijek i bombon,
prema čvrstoći - konac i konop, kamen i plastelin, staklo i drvo;

23
 prema visini - neboder i kolibu, grm i drvo, planinu i humak;
prema širini - potok i rijeku, puteljak i autocestu, zrakoplovnu pistu i
traku za bicikliste;
prema obliku - nogometnu loptu i kutiju za cipele; olovku i papir;
triangl i bubanj.

Primjeri odgovora: Krastavac je zelen, a rajčica je crvena. Neboder je

visok, a koliba je niska. Limun je kiseo, a med je sladak...

Što je glavni sastojak?

Cilj: Vjeţbati tvorbu građevnih pridjeva

Igra: Igra je slična prethodnoj. Postavljajte djetetu pitanja o glavnom
sastojku namirnica i jela. Potičite da odgovara sintagmama ili rečenicama, što
je vaţno zbog usklađivanja pridjeva s imenicom u odgovarajućem rodu.
Kako zovemo brašno samljeveno od zrnja kukuruza? (Kukuruzno
brašno.)
Kako zovemo krupicu samljevenu od zrnja od pšenice? (Pšenična
krupica.)
Kako zovemo kruh napravljen od raţi? (Raţeni kruh.)
Kako zovemo juhu skuhanu od govedine? (Goveđa juha.)
Kako zovemo temeljac skuhan od piletine? (Pileći temeljac.)
Kako zovemo kocku od povrća koju bacamo u juhu? (Povrtna kocka.)
Kako zovemo salatu napravljenu od voća? (Voćna salata.)
Kako zovemo kašu skuhanu od ječma? (Ječmena kaša.)
Kako zovemo kekse napravljeni od zobi? (Zobeni keksi.)
Kako zovemo tortu od čokolade? (Ĉokoladna torta.)
Kako zovemo jogurt s dodatkom voća? (Voćni jogurt.)

24
24
 Čije je što?

Cilj: Vjeţbati tvorbu posvojnih pridjeva.

Igra: Igra je slična prethodnoj. Postavljajte djetetu pitanja i potičite da
odgovara s nekoliko riječi ili u rečenicama.
Primjeri:
Ako haljina pripada mami, čija je haljina? (Mamina haljina.)
Ako kućica pripada psu, čija je kućica? (Pseća kućica.)
Ako cipele pripadaju tati, čije su cipele? (Tatine cipele.)
Ako autić pripada bratu, čiji je autić? (Bratov autić.)

Pogodi cjelinu prema dijelovima

Cilj: Obogaćivanje vokabulara (nazivi pojedinih dijelova predmeta).

Igra: Osoba i dijete naizmjence jedno drugome nabrajaju dijelove
predmeta na temelju kojih treba pogoditi o kojem je predmetu riječ. Igrači se
mogu natjecati tko će nabrojiti više dijelova. Svaka pravilna riječ koja
označava dio danog predmeta donosi jedan bod.
Naprimjer: Imam vrata, prtljaţnik, kotače, motor, svjetla, volan,
sjedala, poklopac, ispušnu cijev (automobil).

25
 3i2

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice), ponavljanje zbirnih imenica,

razvoj pamćenja i paţnje.
Igra: Prvo predlaţemo djetetu da se prisjeti pojmova koji jednom
riječju označavaju mnogo predmeta (voće, povrće, ţiveţ, namještaj, posuđe,
odjeća, obuća, ţivotinje, ptice, kukci, drveće, cvijeće, profesije). Nakon što se
dijete prisjetilo zbirnih imenica provodimo igru "3 i 2" u kojoj je zadatak
imenovati, naprimjer:
3 ploda voća i 2 povrća; 3 odjevna predmeta i 2 predmeta posuđa; 3
domaće ţivotinje i 2 divlje; 3 ptice i 2 kukca; 3 vrste drveta i 2 cvijeta; itd.
Osim vokabulara, ova igra razvija opća znanja, pamćenje i paţnju.
Nakon što dijete postane iskusan igrač, moţete zadavati sloţenije zadatke,
poput "3 šumske ţivotinje iz naših krajeva i 2 stanovnika dţungle“; "3
zimzelena drveta i 2 listopadna" itd.

26

26
 Što tu ne pripada?

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice i pridjevi), ponavljanje zbirnih

imenica, razvoj logičkog mišljenja, slušne paţnje i kratkoročnog verbalnog
pamćenja.
Igra: Osoba izgovara tri riječi - pojma, a dijete treba odgovoriti koja je
riječ suvišna. Moţe se igrati s imenicama, pridjevima i bilo kojim logički i
jezično povezanim pojmovima. U svrhu vjeţbanja pamćenja, niz se moţe
povećati do 5 i više riječi.

Primjeri:
breskva - kruška - krevet plava - zelena - hladna
vrabac - stol - papiga gorko - kiselo - ljubičasto
tikvica - rajčica - sanjke pravokutan - vruć - okrugao

Nađi suvišno I

Cilj: Vjeţba tvorbe riječi pomoću sufiksa, aktivizacija i proširivanje

vokabulara, razvoj slušne paţnje, pamćenja i mišljenja, te “osjećaja za jezik".
Igra: Igra se na isti način kao i u prethodnoj igri "Što tu ne pripada?'',
ali sada izbacujemo riječ koja nije stvorena istim sufiksom kao ostale tri (npr.
nije umanjenica). Ĉetiri riječi trebaju pripadati istoj temi i razlikovati se samo
po morfološkom principu.

Primjeri:

mrkvica - krumpir - rotkvica - korabica;

zečić - medvjedić - vuk - lavić;
kruškica - jabučica - breskvica - šljiva

27
 Idemo na put

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (imenice)

Igra: Recite djetetu: "Idemo put i moramo ponijeti sa sobom što je više
moguće stvari koje su... (zadajte opisni pridjev, npr. stvari koje slatke, kisele,
tvrde i dr.). Zatim dijete nabraja nazive odgovarajućih predmeta.
Ovu je igru najzanimljivije igrati s većom skupinom djece mlađe dobi,
npr. na rođendanskoj zabavi ili u dječjem vrtiću. Djeca oblikuju veliki krug
("kuću"). Ako je zadan pojam slatko, igrači trebaju brzo izgovoriti nešto
slatko. Dijete koje prvo izgovori naziv slatkog predmeta (npr. čokolada)
izlazi iz kruga ("ide na put"). Igra se nastavlja s novim zadanim pojmom
("Idemo na put i nosimo sa sobom nešto kiselo itd.). Djeca "idu na put" sve
dok "kod kuće" ne ostanu dva igrača koji ostaju "čuvati kuću".

Igra pogađanja

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice i pridjevi), ponavljanje zbirnih

imenica, razvoj logičkog mišljenja
Igra: Predlaţemo djetetu da postavljanjem pitanja sazna koji ste
predmet zamislili. Naprimjer:
- Je li to jestivo?
- Ne.
- Je li to odjevni predmet?
- Da.
- Ima li rukave?
- Da.
- Jesu li rukavi kratki?
- Ne.
- Je li za hladno vrijeme?
- Da.
- Je li to vuneno?
- Da.
- To je dţemper!

28
 Detektivi

Cilj: Aktivizacija vokabulara pridjeva i imenica, vjeţbanje vještine

opisivanja predmeta, stjecanja senzornih iskustava i znanja o prirodi.
Igra: Igra se provodi u okviru šetnje na otvorenom, u parku ili u šumi.
Dijete zajedno s roditeljem istraţuje drveće, cvijeće, grmove i jestive gljive.
Zadatak je sastaviti što je moguće precizniji opis biljke. Pritom potičite dijete
da opipava koru, lišće, miriše cvijeće i plodove.
Primjeri:
Breza - listopadno drvo; stablo je tanko, ravno, bijelo; list je širok;
stablo stvara proziran ukusan sok.
Bor - zimzeleno drvo; stablo je debelo, ravno, smeđe; na granama su
iglice i šišarke.
Hrast - listopadno drvo; ogromno stablo, pokriveno debelom i
čvrstom korom; list je ovalan, valovitog ruba; osim lišća hrast ima ţirove
koje vole jesti divlje svinje.

29
 Divlje životinje

Cilj: Obogaćivanje vokabulara imenica i pridjeva na temu "Divlje

ţivotinje"
Igra: Osoba predlaţe djetetu da nabroji sve divlje ţivotinje koje
poznaje. Zatim mu postavlja različita pitanja:

Koje dijelove tijela ima ta ţivotinja? Koja od tih ţivotinja ima rogove?
Kljove? Ralje? Duge uši? Bodlje? Kratki ili dugi rep? Kakva joj je njuška?
Koja je ţivotinja malena? Velika? Bodljikava? Snaţna? Bojaţljiva?
Dugouha? Kratkodlaka?
Gdje ţivi? (u rupi u zemlji, u brlogu, u duplji na drvetu)
Kako se zove mladunčad spomenutih ţivotinja?
Ĉime se pojedine ţivotinje hrane? Koja je od njih grabeţljivac? Koja je
biljojed?
Sjeti se nekih bajki sa ţivotinjskim likovima. Koji se ţivotinjski likovi
pojavljuju u bajkama 'Tri praščića", "Crvenkapica", "Vuk i sedam kozlića"?
Koje basne poznaješ i tko su likovi u njima?

30
 Odaberi riječi I (pridjevi)

Cilj: Aktivizacija vokabulara (opisni pridjevi)

Igra: Osoba zadaje imenicu, a dijete se treba za nju prisjetiti što je
moguće više odgovarajućih opisnih pridjeva. Kakav moţe biti snijeg? Kakav
moţe biti dan? Kakva moţe biti noć? Kakva moţe biti jesen? Kakvo moţe
biti nebo? Kakva moţe biti kosa? Itd.
Primjeri:
Snijeg - bijel, ţut, hladan, mekan, suh, zrnat, prljav, blatan, blistav,
vlaţan, mokar, ljepljiv, umjetan...
More - duboko, plavo, čisto, prljavo, otvoreno, slano, onečišćeno,
mirno, olujno, nemirno, valovito...
Dan - sunčan, vedar, topao, hladan, kratak, dug, vjetrovit, kišovit,
veseo, miran, sretan, dobar, loš...
Noć - duga, hladna, zvjezdana, polarna, mrkla, gluha, mračna,
potpuna, duboka, nemirna, mirna, novogodišnja...

Odaberi riječi II (imenice)

Cilj: Aktivizacija vokabulara (imenice)

Igra: Ova je igra obrnuta varijanta prethodne. Osoba zadaje opisni
pridjev, a dijete se treba prisjetiti što je moguće više odgovarajućih imenica.
Što moţe biti hladno? Zaleđeno? Duboko? Itd.
Primjer: Hladno - vrijeme, jesen, zima, dan, noć, piće, zakuska, jelo,
znoj, doček, oruţje...

Odaberi riječi III (glagoli)

Cilj: Aktivizacija vokabulara (glagoli)

Igra: Odabir što većeg broja glagola prema zadanoj imenici. Dijete se
najvjerojatnije neće prisjetiti više od prvog glagola koji mu padne na pamet.

31
Zato nakon svakog dobivenog odgovora postavite novo pitanje, naprimjer:
"Što još čini sunce, osim što sjaji?" Neka dijete razmišlja i pokuša pridruţiti
predmetu što je moguće više radnji, odnosno pridruţiti imenici što je
moguće više glagola.
Primjer: Djeca - trče, pjevaju, crtaju, jedu, spavaju, šeću, smiju se, igraju
se, skaču, plešu, skijaju...

Riječi-prijatelji

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (sinonimi), prepoznavanje i

usvajanje različitih nijansi u značenju sličnih riječi, vjeţbanje vještine odabira
najtočnije riječi, one koja najviše odgovara kontekstu, izbjegavanje korištenja
uskog izbora riječi i poticanje na razmišljanje o jeziku.
Igra: Igramo na temu likova iz djetetu poznatih knjiga i crtanih
filmova. Objasnite djetetu da je istu stvar moguće opisati na različite načine,
odnosno različitim riječima koje su bliske po smislu. To su riječi-prijatelji
(sinonimi). Kada ih koristimo, izraţavamo se ljepše i bogatije. Recite djetetu:
"Počet ću, a ti nastavi. Medvjedić Winnie Pooh je zabavan (veseo, smiješan,
komičan...). Magarčić Sivko je ţalostan (tuţan, neveseo, potišten...).

Riječi-neprijatelji

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (protuznačnice), uvjeţba-

vanje odabira riječi sa suprotnim značenjem.
Igra: Osoba započinje rečenicu, a dijete je treba dovršiti dopunja-
vanjem riječi suprotnog značenja.
Primjeri:
Limun je kiseo, a šećer je ...
Kamen je tvrd, a jastuk ...
Sladoled je hladan, a kakao je ...
Brusni papir je hrapav, a papir za pisanje je ...
Autocesta je široka, a puteljak je ...
Zec trči brzo, a puţ puzi ...

32
 Nađi suvišno II

Cilj: Aktivizacija vokabulara (opisni pridjevi istoznačnice), razvoj

logičkog mišljenja, slušne paţnje i kratkoročnog verbalnog pamćenja Igra: Još
jedna igra izdvajanja riječi koja ne pripada nizu. Svaki put kad dijete otkrije
"uljeza", pitajte ga zašto izbacuje baš tu riječ. Ako mu je značenje neke riječi
nepoznato ili nejasno, objasnite mu.
Primjeri:
Tuţan, ţalostan, potišten, dubok Hrabar, glasan, smion, odvaţan
Slab, lomljiv, dugačak, krhak Dalek, snaţan, jak, moćan

Reci suprotno

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (protuznačnice, sve vrste

riječi), uvjeţbavanje odabira riječi sa suprotnim značenjem, razvoj slušne
paţnje.
Igra: Osoba izgovara riječ, a dijete treba izgovoriti riječ sa suprotnim
značenjem, npr. hladan - vruć. Bit će zanimljivije ako pri brzoj igri miješate
različite vrste riječi (imenice, pridjeve, priloge, glagole).

Primjer jednoga "kruga":

Vruć, blisko, sjesti, ljeto, rijetko, čist, podići, dan, lomljiv.

Prijedlog riječi:
Jutro (večer), dan (noć), zima (ljeto), prijatelj (neprijatelj)...
Hladan (vruć), čist (prljav), mekan (tvrd), tanak (debeo), mokar (suh),
mlađi (stariji), oštar (tup), glasan (tih), veseo (tuţan), spor (brz)...
Pobijedio (izgubio), podigao (spustio), sjeo (ustao), zaboravio (sjetio
se), zaprljao (očistio)...
Sutra (danas), kasno (rano), blisko (daleko), rijetko (često), visoko
(nisko), usko (široko)...

33
 Loptanje suprotnostima

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (protuznačnice, imenice i

pridjevi), uvjeţbavanje odabira pridjeva i imenica sa suprotnim značenjem u
obliku sintagmi, razvoj slušne paţnje.
Igra: Roditelj i dijete bacaju jedno drugome loptu uz izgovaranje sin-
tagmi (pridjev + imenica) suprotnog značenja. Roditelj zadaje sintagmu, a
dijete bacajući mu loptu izgovara suprotnost.

Primjeri:
rano jutro - kasna večer
slabi mraz -....
lagan početak -....
kratak dan - ...
tihi plač - ...
davati mnogo -..
kasno leći -...
polako sjedni -...

34
 Lančić riječi

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, razvoj logičkog mišljenja,

slušne paţnje i pamćenja, razvoj općih znanja.
Igra: Odaberite temu na koju ćete stvarati lančiće riječi. Jedan igrač
(npr. roditelj) započinje lanac od tri riječi, drugi igrač treba izgovoriti
sljedeće tri riječi na istu temu, treći igrač izgovara tri nove riječi i tako dalje,
ali uvjet je da se riječi ne ponavljaju. To znači da svaki igrač treba paţljivo
slušati i pokušati zapamtiti sve imenovane riječi, pazeći da ih ne ponavlja.
Onaj tko izgovori riječ što ju je već predloţio neki od prijašnjih igrača, ispada
iz igre. Uz vjeţbu, razmišljanje i bogat vokabular, moguće je sloţiti prilično
duge lančiće.

Primjer lančića riječi na temu "Ljeto":

1. igrač: sunce, vrućina, kupanje
2. igrač: more, plaţa, pijesak
3. igrač: kantica, lopatica, šljunak
1. igrač: sladoled, lubenica, trešnje
2. igrač: praznici, igranje, odmor
3. igrač: djeca, zabava, izlet...

35
 Kotrlja se lopta, jedan, dva, tri.

Cilj: Aktivizacija vokabulara, razvoj logičkog mišljenja, razvoj slušne

paţnje i regulacije govornih iskaza, uvjeţbavanje vještine davanja kratkih
smislenih odgovora na postavljena pitanja.
Igra: Ovo je klasična igra odgovaranja na pitanja u kojoj jedan igrač
postavlja drugom pitanja, a drugi na njih odgovara pazeći da pritom ne
izgovori "zabranjene" riječi. Prvi igrač nastoji "uloviti" drugog u trenutku
nepaţnje i svojim pitanjima namjerno ga navodi na to da izgovori "zabra-
njenu" riječ. Zabranjene riječi su: "crno", "bijelo", "da" i "ne" (poslije moţete ih
zamijeniti drugima). Svaki krug igre započinjemo pjesmicom u kojoj se
određuju pravila igre:

Kotrlja se lopta, jedan, dva, tri,

na pitanja moja odgovaraj ti.
"Crno" i "bijelo" ne izgovaraj,
S "da" i "ne" ne odgovaraj.

Primjer pitanja i odgovora:

- Jesi li ti djevojčica?
- Svakako.
- Ideš li već u školu?
- Krećem iduće godine.
- Sviđa li ti se ova igra?
- Zabavna je.
- Koje je boje tvoja majica?
- Boje mlijeka i snijega.
- Sviraš li klavir?
- Učim ga svirati.
- Koje je boje klavir?
- Boje moje mačke.

36
 Šarena igra

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica i pridjeva, usvajanje boja, pre-

poznavanje predmeta prema boji.
Igra: Za svaki krug igre odabiremo jednu boju. Dijete udata loptom o
pod i pritom izgovara sve predmete koji mogu biti zadane boje, nastojeći
pobrojati što više predmeta jer za svaku riječ dobiva "bod”.

Primjeri:
Bijela boja: sol, snijeg, mlijeko, jaje, riţa, papir, kreda, pamuk, tratin-
čica...
Zelena boja: list, trava, kaktus, gusjenica, krokodil, lubenica, jabuka,
krastavac, kupus...
Ţuta boja: sunce, pijesak, ţirafa, lav, tigar, dinja, limun, tikva, mahune,
sunovrat...

Automobili

Cilj: Usvajanje boja i njihovih nijansa, razvoj vizualne percepcije.

Igra: Ova igra izvrsna je prilika za učenje boja i njihovih najrazličitijih
nijansi tijekom šetnje u gradu ili voţnje u automobilu. Šarenilo na gradskim
ulicama, a prije svega raznobojni automobili, najbolja su prilika za
upoznavanje svih mogućih boja. Tijekom šetnje ili voţnje pitajte dijete koje je
boje automobil koji ste ugledali. Budite precizni i imenujte nijanse, naprimjer
nije svaka crvena boja crvena, nego jarkocrvena, tamnocrvena, boja ciklame,
boja trule višnje i dr.

Reci jednom riječju

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, razvoj analitičkog i sinte-

tičkog mišljenja.

37
 Igra: Izgovarajte tri riječi koje su tematski povezane i mogu se svrstati
pod jedan opći pojam, odnosno poopćiti jednom riječju. Dijete treba
izgovoriti taj pojam. Poslije moţete zamijeniti uloge.

Primjeri:
mama, tata, dijete - obitelj
snijeg, mraz, mećava - zima
torta, baloni, darovi - rođendan
potočić, siga, visibaba - proljeće
more, sladoled, praznici – ljeto

Tko je čije dijete?

Cilj: Utvrđivanje imena ţivotinja i njihove mladunčadi.

Igra: Roditelj baca djetetu loptu i istodobno izgovara ime neke
ţivotinje, a dijete dok je vraća treba izgovoriti naziv mladunčeta te ţivotinje.
Počnite od domaćih ţivotinja, zatim prijeđite na perad, divlje ţivotinje i
ptice.

Dodaj zadnju riječ

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica na zadanu temu, razumijevanje

opisnih pridjeva, smisleno dovršavanje rečenica.
Igra: Nakon što ste s djetetom pomoću slikovnica, knjiga i
enciklopedija proučavali određenu temu, npr. afričke ţivotinje, znanje
moţete utvrditi u igri dovršavanja rečenica.

Primjeri:
U Africi ţive veliki, debelokoţni... (vodenkonji).
U Africi ţive spretni, dugorepi... (majmuni).
U Africi ţive zeleni, oštrozubi... (krokodili).
U Africi ţive brze, plašljive, prugaste, crno-bijele... (zebre).
U Africi ţive ogromni, snaţni... (slonovi).

38
 Jestivo - nejestivo

Cilj: Razvoj slušne paţnje, proširivanje vokabulara imenica, razvoj

logičkog mišljenja i općih znanja.
Igra: Imenujte različite imenice, a dijete treba brzo odgovoriti moţe li
se imenovani predmet jesti ili ne.

Pokretljivo - nepokretljivo

Cilj: Razvoj slušne paţnje, proširivanje vokabulara imenica, razvoj

logičkog mišljenja i općih znanja.
Igra: Jedna od mnogih varijacija prethodne igre. Imenujte različite
predmete i bića, a dijete treba brzo odgovoriti je li imenovano pokretljivo ili
nije.
Ostale verzije igre: "moţe se dodirnuti - ne moţe se dodirnuti", "moţe
se staviti u dţep - ne moţe se staviti u dţep", "tvrdo - mekano", "teško -
lagano", "nastalo je u prirodi - napravio je čovjek" i dr.

Manje - veće

Cilj: Usvajanje pojmova "veći" i "manji", aktivizacija vokabulara

imenica, razvoj logičkog mišljenja i stjecanje općih znanja.
Igra: Imenujte neki djetetu dobro poznat predmet (ili ţivotinju). Dijete
se treba sjetiti predmeta koji je veći od onoga koji ste imenovali. Ova je igra
zanimljivija kada se igra brzo.
Primjeri:
Muha - leptir; knjiga - televizor; jabuka - lubenica; stolica - ormar; miš
- mačka, pas - konj...
U drugoj varijanti dijete treba reći predmet manji od imenovanog.
Primjeri:
Muha - mrav; knjiga - kutija za šibice; jabuka - trešnja; košulja -
čarapa; miš - skakavac; pas - kokoš...

39
 Reci što vidiš

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica, razvoj vizualne paţnje,

percepcije i pamćenja.
Igra: Ovu je igru zanimljivo igrati tijekom voţnje automobilom, auto-
busom ili tramvajem. Sjednite s djetetom pokraj prozora i neka pokuša uočiti
i imenovati što više stvari koje primijeti gledajući kroz prozor tijekom
voţnje. Treba biti brz jer vozilo ide dalje i stalno se pojavljuju novi predmeti i
bića (ljudi i ţivotinje). Ili predloţite djetetu da paţljivo gleda i imenuje sve
predmete određene boje, npr. plave (djevojčicu u plavoj haljinici, muškarca u
plavom odjelu, ţenu s plavim dječjim kolicima, plavo cvijeće ispred zgrade,
plavi automobil, itd.).

Zapamti što vidiš

Cilj: Razvoj dugoročnog vizualnog pamćenja, aktivizacija vokabulara

imenica.
Igra: Još jedna igra za šetnju ili voţnju gradom. Predloţite djetetu da
tijekom šetnje ili voţnje zapamti određeni broj predmeta kraj kojih je prošlo,
ali umjesto da vam to odmah priopći (kao što je to bio zadatak u igri "Što
vidiš?"), sada ih mora zapamtiti i otkriti vam ih tek kad se vratite kući. Broj
predmeta za zapamćivanje moţe se s vremenom povećati do deset i čak više.

Predmeti oko nas

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara imenica, razvoj vizualne

percepcije i paţnje, sposobnosti zapaţanja i vizualnog prepoznavanja, razvoj
slušne paţnje i pamćenja.
Igra: Ovu nadasve jednostavnu igru za dva igrača moţete igrati bilo
gdje: u kuhinji, u kupaonici, u sobi, u liječničkoj čekaonici i dr. Naizmjence
imenujte sve predmete u prostoriji. Svatko odjednom smije imenovati samo

40
jedan predmet, zatim je na redu drugi igrač. Igra se završava kada su svi
predmeti imenovani, odnosno kada nijedan igrač ne moţe nastaviti niz.
Pobjednik je onaj koji je rekao zadnju riječ (imenovao zadnji predmet).
Tijekom igre potrebno je paziti da nema ponavljanja. Ako je igrač ponovio
već izgovorenu riječ, treba naći novi predmet.

Što o tome možeš reći

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (sve vrste riječi), razvoj

sposobnosti zapaţanja i vizualnog prepoznavanja, razvoj slušne paţnje i
pamćenja.
Igra: Ova je igra slična prethodnoj po tome što se dva igrača natječu u
tome tko će reći "zadnju riječ". No u ovoj igri natječu se oko samo jednog
predmeta. Odabiru predmet o kojem će govoriti i svatko naizmjence imenuje
jednu osobinu, svojstvo, funkciju i dr. Nastoje opisati predmet do najsitnijih
pojedinosti dok ne iscrpe sve mogućnosti. Pobjednik je onaj koji je rekao
zadnju riječ.

Kome je što potrebno

Cilj: Proširivanje vokabulara imenica na temu ljudskih zanimanja i

njima pripadajućih predmeta, razvoj logičkog mišljenja i općih znanja.
Igra: Djeca starije predškolske dobi upoznaju se s različitim
zanimanjima i nazivima predmeta što ih ljudi određenog zanimanja koriste
u poslu. U ovoj igri osoba imenuje pojedina zanimanja, a dijete imenuje
predmet (ili više njih) koji je u tom zanimanju potreban. Poslije moţete igrati
obratnu varijantu - vi imenujete nekoliko predmeta u nizu, a dijete pogađa u
kojem su zanimanju svi ti predmeti potrebni. Također, pitajte dijete kako se
svaki od imenovanih predmeta koristi, odnosno čemu točno sluţi.

Primjeri:

Kuhar - lonac, tava, namirnice.

41
 Slastičar - kalup za torte, maslac, čokolada.
Frizer - škare, četka, češalj, lak za kosu.
Građevinar - kaciga, rukavice, cement, pijesak, cigla.
Prodavač - trgovina, vaga, blagajna.

Cjelina i dio I

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica (predmet i njegovi dijelovi),

razvoj slušne paţnje, proširivanje općih znanja, razvoj analitičkog mišljenja.
Igra: Roditelj i dijete bacaju ili kotrljaju jedno drugome loptu. Roditelj
izgovara imenicu, a dijete vraćajući loptu izgovara naziv dijela tog predmeta
ili bića. Igra je zanimljivija kada postupno povećavate brzinu dobacivanja
loptom.

Primjeri:
kuća - prozor; automobil - kotač; stablo - korijen; knjiga - stranica;
lice - oko; računalo - tipkovnica; ptica - krilo; lisica - rep

Cjelina i dio II

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica (predmet i njegovi dijelovi),

42
razvoj slušne paţnje, proširivanje općih znanja, razvoj analitičkog i
sintetičkog mišljenja.
Igra: Izgovarajte imenicu koja označava dio koji moţe pripadati razli-
čitim predmetima, a dijete treba nabrojiti tri predmeta koji imaju taj dio. ,

Primjeri:
prozor - zgrada, automobil, vlak
kotač - autobus, bicikl, kolica
lišće - drvo, grm, cvijet
bodlja - dikobraz, jeţ, kaktus

Pogodi životinju

Cilj: Proširivanje rječnika imenica i opisnih pridjeva, proširivanje

općih znanja o ţivotinjama.
Igra: Ovo je varijanta klasične igre pogađanja u kojoj od djeteta
traţimo da prema nizu opisnih riječi (uglavnom pridjeva) pogodi ţivotinju
koju smo zamislili. Cilj je pogoditi što prije, prema što manje opisnih riječi.
Što prije dijete pogodi o kojoj se ţivotinji rado, to više bodova dobiva. Ako
pogodi nakon jedne riječi, dobiva 10 bodova, nakon dvije - 8 bodova, 3 - 7
bodova, 4 - 5 bodova.
Kada igrate s djecom u skupini, dijete koje je prvo točno odgovorilo
dobiva sličicu te ţivotinje ili neki drugi nagradni predmet. Ukupni
pobjednik je dijete koje do kraja igre skupi najviše nagradnih predmeta.
Kako biste spriječili nepromišljeno pogađanje čija je svrha samo da se
bude prvi, uvedite pravilo prema kojem ono dijete koje je netočno i
nepromišljeno odgovorilo, propušta pravo pogađanja u sljedećem zadatku.
Također, kako bi igra bila izazovnija, niz opisnih pridjeva započnite
od općenitih opisa koji nisu karakteristični samo za određenu ţivotinju.
Tako, naprimjer, u zadatku čiji je odgovor "zec", nemojte početi niz riječju
"dugouh".
Primjeri zadataka:
Malen, siv, plašljiv, skakutav, dugouh. (Zec)
Malen, kratkonog, radišan, bodljikav. (Jeţ)
Siv, oštrozub, gladan, opasan. (Vuk)

43
 Znam pet... I

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica prema odabranoj temi.

Igra: Ovo je poznata igra loptom koju preporučuju mnogi stručnjaci.
Psiholozi preporučuju da se izvodi prvo jednom pa drugom rukom, a zatim
s obje ruke naizmjenično (ukupno osam udaraca). Dijete udara loptom o pod
i istodobno izgovara pet riječi na zadanu temu, uz brojanje svake
riječi/udarca loptom. Svaki niz udaraca počinjemo riječima: "Znam pet..."

Primjeri:

Znam pet vrsta voća: Znam pet odjevnih predmeta:

Jabuka - jedan. Košulja - jedan.
Kruška - dva. Hlače - dva.
Šljiva - tri. Haljina - tri.
Breskva - četiri. Vesta - četiri.
Marelica - pet. Suknja - pet.

Reci pravu riječ

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara glagola, razvoj općih znanja

i mišljenja.
Igra: Izgovarajte rečenice s parnim radnjama u kojima dijete treba
dodati pravi glagol na kraju, a koji se razlikuje od prvog glagola. Obavezno
navedite nekoliko primjera, odnosno dovršenih rečenica, kako bi dijete
shvatilo što se od njega traţi.

Primjeri:

Ptica leti, a riba pliva.

Jeţ hoda, a zec...

44
 Juhu kuhamo, a palačinke...
Kolač jedemo, a sok...
Na stolici sjedimo, a u krevetu...
Travu kosimo, a kosu...
Brodom plovimo, a zrakoplovom...
Vijak zavrćemo, a čavao...
Grabljama grabljamo, a lopatom...
Kada semafor pokazuje crveno - stojimo, a kada semafor pokazuje
zeleno - ...

Kada dijete shvati bit igre, predloţite mu zamjenu uloga.

Slično je...

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (sve vrste riječi), razvoj aso-

cijativnog i kreativnog mišljenja, proširivanje općih znanja.
Igra: Ovu igru moţete igrati u svakoj prilici kada vidite neki zanimljiv
predmet, osobito tijekom šetnje u prirodi. Kada ugledate nešto poput
oblaka, paučine, lista, češera i dr., razgledajte to zajedno i upitajte dijete na
što ga stvar podsjeća, odnosno čemu je slična. Zamolite ga da objasni.
Naprimjer, paučina je slična koncu (tanka je poput najfinijeg svilenog
konca), oblak za sunčanog dana sličan je vati (bijel, pahuljast i lagan),
mravinjak je sličan brdu, a list na stablu sličan je papiru. Ova aktivnost
izuzetno je dobra za vjeţbanje asocijativnog mišljenja, kao i fleksibilnosti
mišljenja izvan okvira, što je jedna od najvaţnijih misaonih vještina u učenju
i ţivotu općenito.

45
 Zajednička radnja

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara glagola, razvoj logičkog

mišljenja i općih znanja.
Igra: Imenujte dva pojma (bića, pojave, predmeti) i predloţite djetetu
da imenuje njima zajedničku radnju. Obavezno navedite nekoliko primjera,
odnosno dovršenih rečenica, kako bi dijete shvatilo što se od njega traţi.

Primjeri:
I čovjek, i pas - hodaju, I ptica, i leptir - ...
I zec, i klokan - ...
I konj, i deva - ...
I krava, i koza I kiša, i snijeg I snijeg, i led - ...
I olovka, i flomaster - .. .

46
 Što se nalazi unutra?

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara imenica, razvoj vizualne

percepcije i vizualno-prostornih predodţbi, razvoj logičkog mišljenja i općih
znanja.
Igra: Imenujte neki predmet ili mjesto i pitajte dijete što se moţe
nalaziti u njemu (unutra). Prvo počnite od djetetu poznatih svakodnevnih
predmeta i mjesta, a zatim igrajte istu igru u šetnji; neka dijete pogađa što bi
se sve moglo nalaziti unutar imenovanog predmeta ili na imenovanom
mjestu. U početku je dovoljno da dijete točno imenuje jedan predmet, a
poslije proširite zadatak na više predmeta, na tri ili čak šest!

Primjeri:

Šuma - stablo.
Trgovina - kupci.
Dječji vrtić - djeca.
Kuća - krevet.
Ormar - košulja.
Hladnjak - mlijeko.
Lonac - juha.
Vlak - putnici.
Bolnica - liječnici.
Kazalište - glumci.
Brod - mornari.
Škola - učenici.
Park - šetači.

47
 Suprotnosti-asocijacije

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (protuznačnice), uvjeţba-

vanje odabira riječi sa suprotnim značenjem, razvoj logičkog mišljenja.
Igra: Ovo je zahtjevna igra koja izuzetno potiče razvoj logičkog
mišljenja u djece. Jedan igrač izgovara riječ koja označava predmet
(imenicu). Drugi igrač treba izgovoriti drugu riječ koja također označava
predmet, ali sa suprotnom značajkom ili namjenom. U ovoj igri nema jednog
točnog odgovora na zadatak. Vaţno je da igrač obrazloţi svoj odgovor. Ako
je logičan, odgovor se prihvaća. Ova igra nikada neće dosaditi jer potiče vrlo
aktivno mišljenje, pronalaţenje novih nestandardnih mogućnosti i
asocijacija.

Naprimjer:

Prvi igrač: - Ĉaša.

Drugi igrač: - Ploča.
Obrazloţenje: Ĉaša je duboka, a ploča je ravna.

Prvi igrač: - Ĉaša.

Drugi igrač: - Voda.
Obrazloţenje: Ĉaša je posuda. Voda je tekućina koja je puni.

Prvi igrač: - Ĉaša.

Drugi igrač: - Pas.
Obrazloţenje: Ĉaša je predmet. Pas je ţivo biće.

48
 Igra analogija

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, razvoj osjećaja za jezik i

logičkog mišljenja.
Igra: Sposobnost pronalaţenja analogija i oslanjanja na njih izuzetno je
vaţna u ovladavanju jezikom u male djece. Ova igra nastavljanja niza
analogija osobito je korisna za razvoj logičkog mišljenja jer dijete na temelju
ponuđenog para riječi treba odabrati potrebnu riječ za sljedeći par. Drugim
riječima, treba shvatiti na koji su način prve dvije riječi logički i jezično
povezane, te na isti način stvoriti sljedeći par riječi.
Od djeteta se traţi da nastavi niz (doda drugu riječ i tako završi drugi
par):

Ĉovjek - ljudi, dijete - ..., pas - ..., drvo - ...

Sin - kći, unuk -..., nećak -..., rođak -...
Ĉamac - čamčić, brod - v l a k -..., auto
Sjeverni pol - bijeli medvjed, dţungla - ..., savana -..., planine
Kutija - kartonska, čaša - ..., vaza -..., kuća - ..., vrećica
Lonac i tava - kuhar, boje i kist -..., stetoskop i injekcija klavir i note - ...
Noţ - noţevi - mnogo noţeva, vilica - ..., mnogo ..., ţlica mnogo ...
Putnik je ušao u autobus, putnik se vozi u ..., putnik je izišao iz ...

49
 Tvrdoglavi magarčić

Cilj: Poučiti dijete odabiru glagola suprotna značenja prema drugom

glagolu (protuznačnice) te njihovoj primjeni u rečenicama.
Igra: Prvo predloţite djetetu da učini nešto prema vašim uputama:
Uđi u sobu. Zatvori vrata. Pribliţi stolicu krevetu. Podigni olovku sa
stola. Ulij vodu u čašu. Obuci kapu. Zaveţi cipelu. Spusti zastor. Itd.
Zatim mu predloţite da kratko odglumi tvrdoglavog magarčića koji
sve čini suprotno od onoga što se od njega traţi. Naprimjer, osoba kaţe: "Uđi
u sobu." Dijete odgovara: "Izađi iz sobe" i čini to. Moţete izgovarati glagole
suprotnog značenja u parovima:
uđi - izađi; zatvori - otvori; pribliţi - udalji; podigni - spusti; ulij - izlij;
obuci - svući; zaveţi - odveţi; spusti - podigni... itd.

50
 Dovrši rečenicu I

Cilj: Poučiti dijete pravilnoj sklonidbi imenica u rečenicama s prijed-

lozima i bez njih.
Igra: Osoba izgovara rečenicu koju dijete treba dovršiti tako da bude
smislena i gramatički pravilna.

Primjeri rečenica:

Leptir je sjedio na ...

Gusjenica se penje na ...
Mačić je volio spavati ispod
Povrće se kuha u velikom ...
Dječak je spremio knjige u ...
Mama je stavila tanjure na ...
Gljiva je rasla ispod ...
Putnici su prišli ...
Miris je dolazio iz ...
Obitelj se okupila oko ...
Baka je obrisala prašinu s ...
Djeca su se brinula o ...

51
 Dopuni rečenicu

Cilj: Poučiti dijete upotrebljavati prijedloge u rečenicama.

Igra: Osoba izgovara rečenicu u kojoj postoji prijedlog. Umjesto da ga
izgovori, pljesnut će dlanovima. Naprimjer: "Pčela je sjela (pljesak) cvijet."
Dijete treba ponoviti rečenicu s prijedlogom: "Pčela je sjela na cvijet."

Primjeri rečenica:

Vrt je bio ... kuće. (iza, ispred)

Baka leţi ... kauču, (na)
Djed sjedi ... fotelji, (u)
Medvjed spava ... kruške, (ispod)
Dječak je odnio posuđe ... sudoper, (u) Djevojčica je stavila kolač ...
pećnicu, (u) Mama je stavila tortu ... stol. (na)
... prozora raste grm jorgovana. (ispod) Dječak je izvadio knjige ...
torbe, (iz) Putnici su ušli ... autobus, (u)
Roda je napravila gnijezdo ... krovu, (na) Štene se sakrilo ... kreveta,
(ispod)

Objasni riječ

Cilj: Poučiti dijete objašnjavati značenje pojedinih riječi, opisivati pred-

mete i pojmove te njihove funkcije, jasno se izraţavati. Aktivizacija
vokabulara (sve vrste riječi), vjeţbanje povezanog govora i razvoj logičkog
mišljenja.
Igra: Ovu igru moţete igrati udvoje ili s većom skupinom djece
podijeljenom u dvije ekipe. Jedan igrač ili ekipa zadaje drugoj strani riječ.
Drugi igrač ili ekipa treba objasniti značenje te riječi. Ako je objašnjenje
zadovoljavajuće, igrač ili ekipa dobiva bod i zadaje riječ. Ako druga strana

52
ne zna značenje riječi ili nije sigurna da će je dobro objasniti, onaj tko je
zadao riječ daje svoje objašnjenje. Zato igrač koji zadaje riječ mora biti
siguran da je sam zna objasniti, inače gubi dva boda. Prije početka igre
odredite koje ćete vrste riječi zadavati/objašnjavati.
Kada dijete dobro uvjeţba izraţavanje vlastitih misli, osim riječi
moţete zadavati različite izraze, fraze i dr.

Primjeri:
lopta, pismo, vilica, jastuk, čekić, šešir, suncobran, mač, pjesma, staklo,
magarac...

Objasni smisao

Cilj: Vjeţbanje razumijevanja prenesenog značenja.

Igra: Ova aktivnost namijenjena je nešto starijoj djeci. Od djeteta se
traţi da objasni kako shvaća sljedeće izraze:
zlatan prsten - zlatne ruke
otrovan ubod - otrovan pogled
oštar noţ - oštra riječ
mekan jastuk - mekano srce

Skupljamo sličice

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara.

Aktivnost: Sličice koje ćete skupiti mogu se koristiti u mnogim aktiv-
nostima i igrama s djetetom. Iz dječjih časopisa i različitih prospekata
izrezujte slike raznih predmeta, ţivotinja i dr. Mnogo prekrasnih sličica
moţe se naći i na internetu. Svaki put kada u časopisu ili katalogu ugledate
lijepu sličicu (npr. igračku, voće, povrće, ţivotinju, neki predmet i dr.),
izreţite je i spremite u poseban fascikl, a poslije nalijepite na kartonske
kartice dimenzije oko 5x5 cm. Skupljajte takve sličice zajedno s djetetom u
svakoj prilici jer s njima moţete igrati mnogo različitih logopedskih igara,
pogotovo onda kada skupite mnogo sličica.

53
2

Od rečenice do priče
Igre za razvoj smislenog govornog izražavanja

54
 Dobro razvijen logički smislen govor omogućuje djetetu da slobodno i
aktivno komunicira s ljudima koji ga okruţuju. Učinkovitost te komunikacije
umnogome ovisi o tome koliko se precizno, suvislo, adekvatno i svrhovito
dijete izraţava u pojedinim govornim situacijama. Drugim riječima, moţe li
izraţavati svoje misli. Razvoj povezanog govora u neraskidivoj je vezi s
razvojem logičkog mišljenja, pamćenja, percepcije i paţnje. Kako bi bilo
sposobno pričati o nekoj temi, dijete treba biti u stanju razmišljati o njoj,
odabirati činjenice, uočavati detalje, pamtiti događaje i uspostavljati
uzročno-posljedične veze.
U povezanom govoru, osim sadrţaja o kojem se govori, vaţnu ulogu
igraju jezična sredstva, poput intonacije, logičkih naglasaka, odabira onih
riječi koje najbolje odgovaraju kontekstu, kao i oblikovanja odgovarajućih
različitih rečeničnih konstrukcija. Tako, naprimjer, u dijalogu izgovaramo
pojedine riječi i kratke rečenice, izmjenjujemo kratke replike sa
sugovornikom. Drugim riječima, izraţavamo se saţeto. Djeca prilično lako
savladavaju dijaloški način izraţavanja jer ga neprekidno slušaju u
svakodnevnim situacijama kod kuće.
S druge strane, u monološkom izraţavanju - znatno sloţenijoj vrsti
logički povezanog govora - izraţavamo se proširenim, međusobno
povezanim rečenicama. Koristimo ga kada nešto opisujemo, izraţavamo
svoje mišljenje o nekoj temi ili prepričavamo neko zbivanje. Djeca
ovladavaju njime mnogo teţe jer ga ne čuju u svakodnevnoj komunikaciji s
odraslima u obitelji. Zato nije rijedak slučaj da dijete školske dobi nije u
stanju nešto suvislo ispričati. Vještinama opisivanja, prepričavanja i
rasuđivanja trebamo početi poučavati dijete u predškolskoj dobi, igrajući s
njime igre predloţene u ovoj zbirci i čitajući mu knjige.
Povezani monološki govor mnogo je više od sposobnosti spontanog
kontinuiranog nizanja riječi i rečenica. On predstavlja slijed logički povezanih
misli koje se izraţavaju preciznim riječima u ispravno oblikovanim i
međusobno logički povezanim rečenicama raznovrsnih gramatičkih
konstrukcija. To je, dakle, najsloţeniji vid govornog izraţavanja u kojem
dolazi do izraţaja bogatstvo misli i jezika. To je dugačak put djetetova
razvoja - od rečenice do priče. Dio igara u ovom odjeljku posvećen je razvoju
vještine gramatičkog oblikovanja rečenica. Kako bi dijete moglo razumjeti

55
monološki govor, a pogotovo izraţavati se njime, mora ovladati
odgovarajućim rečeničnim konstrukcijama (sintaksom). Dok ne nauči
pravilno oblikovati jednostavne proširene i sloţene rečenice, njegov govor
neće biti povezan. Zato put prema "priči" počinje rečenicom.

Smisli rečenicu I

Cilj: Veţbanje vještine sastavljanja rečenica uz pomoć zadanih riječi.

Igra: Ova jednostavna i kratka igra pomoći će vam prikratiti vrijeme u
trenucima dosadnog čekanja ili voţnje u automobilu. Dok čekate u redu na
blagajni u trgovačkom centru, ili u nekoj čekaonici, ili dok se vozite u
automobilu, okrenite se oko sebe i pogledajte koliko vas predmeta okruţuje.
Zadajte jedno drugome po dvije riječi (nazivi okolnih predmeta) s kojima
drugi igrač treba smisliti smislenu, gramatički ispravnu rečenicu. Rečenice
mogu biti ozbiljne ili luckaste, svaka se prihvaća pod uvjetom daje
gramatički ispravno oblikovana. Ovu je igru najlakše igrati u trgovini jer su
tamo mogućnosti odabira riječi i smišljanja zanimljivih rečenica najveće.
Potičite dijete na smišljanje originalnih i maštovitih rečenica. Ako je djetetu u
početku teško samostalno smisliti rečenicu s dvije zadane imenice,
preporučite mu i glagol koji će uklopiti u svoju rečenicu.

56
 Smisli rečenicu II

U ovoj verziji igre umjesto dva naziva predmeta (dvije imenice) igrači
zadaju jedan drugome zanimljive sintagme (pridjev + imenica) s kojima je
potrebno smišljati rečenice. Potičite djecu na smišljanje zanimljivih i
nestandardnih proširenih rečenica.

Primjeri sintagmi:
Veseli psić, gladno mače, zabavna igra, najdraţa pjesma, hladno
mlijeko, ukusan sendvič, šumsko voće, kisela jabuka...
Neočekivani gost, uzbudljivo putovanje, šumsko jezero, nevjerojatna
pustolovina, hrabri istraţivači, bodljikavo grmlje, planinski vrh...

Složi rečenicu

Cilj: Vjeţbati pravilno oblikovanje proširenih rečenica.

Igra: Jedan igrač započinje rečenicu, a drugi je dovršava vaţnim
pojedinostima.

Naprimjer:
"Djeca idu... (Kamo? Zašto? Kako?)" ili "Vrtlar zalijeva... (Što? Gdje?
Kada? Kako? Zašto?" Nastojte da rečenice budu zanimljive.

Most

Cilj: razvoj logičkog mišljenja, aktivizacija i proširivanje vokabulara,

vjeţbanje povezivanja zasebnih riječi u smislenu, gramatički oblikovanu
rečenicu.
Igra: Ovo je klasična igra asocijacija za dva ili više igrača. Jedan igrač
zadaje dvije riječi (npr. imenice), a drugi igrač predlaţe treću riječ- "most"
(npr. glagol) koja smisleno povezuje te dvije riječi. U ovoj igri nema jedinog

57
točnog odgovora. Svaki se odgovor prihvaća, ako se ponudi kao smislena i
gramatički ispravno oblikovana rečenica.

Primjer:

Prvi igrač: - 'Mačka' i 'drvo'.

Drugi igrač: - 'Penjati se'. Mačka se popela na drvo.
Prvi igrač: - 'Mačka' i 'drvo'.
Drugi igrač: - 'Skrivati se'. Mačka se skriva iza drveta.
Prvi igrač: - 'Mačka' i 'drvo'.
Drugi igrač: - 'Skakati'. Mačka je skočila s drveta.
Prvi igrač: - 'Mačka' i 'drvo'.
Drugi igrač: - 'Rezbariti'. Izrezbario sam mačku iz drveta.

Napomena. Za razliku od prethodne jednostavnije igre "Smisli

rečenicu I", u kojoj je potrebno samo uklopiti dvije zadane riječi u istu
rečenicu, u ovoj igri treća riječ treba obavezno biti "most" između dvije
zadane riječ i povezivati ih u rečenici. Zato se ne prihvaćaju rečenice poput
"Vidio sam mačku i drvo" ili “Nacrtao sam mačku i drvo".

58
 Dodaj riječ

Cilj: Vjeţbanje vještine proširivanja rečenica.

Igra: Recite djetetu: "Izgovorit ću rečenicu. Naprimjer: 'Dječak pije
sok.' Što misliš, moţemo li dodati još neke pojedinosti o tome kakav je sok ili
slično? Pokušajmo dodavati riječi tako da se iz rečenice moţe saznati sve o
tome." Ovu je igru zanimljivo igrati u skupini. Svaki igrač redom dodaje po
jednu riječ. Pobjeđuje onaj tko posljednji doda riječ, odnosno kad ostali igrači
više ne mogu dodati zadanoj rečenici ni jednu jedinu riječ. Tada počinje novi
krug igre.
Primjer:
Zadana rečenica: "Dječak pije sok."
Prvi igrač: "Dječak pije gusti sok."
Drugi igrač: "Dječak pije gusti sok od marelice."
Treći igrač (ili opet prvi kad igrate udvoje): "Dječak pije svjeţe
iscijeđeni gusti sok od marelice."
Ĉetvrti igrač (ili opet drugi): "Ujutro dječak pije svjeţe iscijeđeni gusti
sok od marelice."

59
 Rulet s prijedlozima

Cilj: Vjeţbati sastavljanje rečenica s prijedlozima.

Igra: Uzmite bijeli papirnati tanjur i iscrtajte ga flomasterom "na
kriške" u onoliko polja koliko ţelite upisati prijedloga. U svaki dio upišite po
jedan prijedlog: "u", "na", "ispod", "iznad", "s" itd. Zakotrljajte lopticu po
tanjuru. Ona će se zaustaviti na jednom od polja s prijedlogom. Dijete treba
smisliti rečenicu s tim prijedlogom.

Zato što...

Cilj: Vjeţbati dopunjavanje sloţenih rečenica s prijedlogom "zato što",

razvoj logičkog mišljenja.
Igra: Izgovarajte prvi dio rečenice, a dijete treba smisliti logičan
završetak.

Primjeri:
Na granama nije ostala nijedna jabuka, zato što...
Zec zimi dobiva bijelu boju krzna, zato što...
Djed okopava voćke u vrtu, zato što...

Moj kovčeg

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (imenice), vjeţbanje slušne

paţnje i pamćenja, te vještine oblikovanja rečenica.
Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati u većoj skupini, iako ju je mogu-
će igrati i u paru. Igrači redom dopunjavaju rečenicu novim riječima. Sljedeći
igrač treba ponoviti cijelu rečenicu i onda dodati svoj nastavak. Prvi igrač
kaţe: "Spremam se na put i u kovčeg stavljam pastu za zube". Sljedeći igrač
ponavlja cijelu rečenicu i dodaje ono što smatra potrebnim staviti u kovčeg,

60
naprimjer: "Spremam se na put i u kovčeg stavljam pastu za zube i sapun."
Treći igrač: "Spremam se na put i u kovčeg stavljam pastu za zube, sapun i
ručnik." I tako dalje. Svi trebaju pozorno slušati i paziti da nitko ne pogriješi.

Kuhamo ručak

Ovo je drukčija varijanta prethodne igre "Kovčeg". Razlika je u tome

što početak rečenice treba biti svaki put drukčiji, a poredak dodanih riječi
isti.
Naprimjer:

Prvi igrač: "Kada kuham juhu, u lonac stavljam mrkvu".

Drugi igrač: "Ja ne stavljam mrkvu u juhu, nego luk."
Treći igrač: "Ja ne volim juhu s mrkvom i lukom, nego stavljam
krumpir."
Ĉetvrti igrač (ili opet prvi): "Ja volim sve vrste povrća i stavljam u
juhu mrkvu, luk, krumpir i kupus."
Vaţno je da svaki igrač u svoju rečenicu uklopi sve već nabrojene
sastojke (riječi) i doda sljedeći. Obvezno treba paziti na ispravno gramatičko
oblikovanje rečenica.

61
 Idemo na plažu

Još jedna od verzija igre "Kovčeg". Ovdje svi igrači ponavljaju isti
početak rečenice, ali osim imenice dodaju i odgovarajući glagol.

Naprimjer:

Prvi igrač. "Spremamo se na plaţu. Oblačim kupaći kostim."

Drugi igrač: "Spremamo se na plaţu. Oblačim kupaći kostim i uzimam
ručnik."
Treći igrač (ili opet prvi): "Spremamo se na plaţu. Oblačim kupaći
kostim, uzimam ručnik, stavljam u torbu masku za ronjenje."

Izgubljene riječi

Cilj: Vjeţbanje razumijevanja i dopunjavanja rečenica prema

kontekstu, proširivanje vokabulara, upoznavanje s tekstom.
Igra: Recite djetetu: "Ispričat ću ti kratku priču. Ali u njoj su neke riječi
izgubljene. Pokušaj se dosjetiti koje su to riječi." Na mjestima nedostajućih
riječi činite stanke. Koristite kratke pričice iz poznatih slikovnica. Vaţno je
da se riječi koje izostavljate mogu lako pogoditi iz konteksta jedne rečenice,
kao i prethodnih rečenica.

Primjer:
Sunce se sakrilo iza . Počela je padati

Zagonetni lik

Cilj: Razvoj povezanog govora, vjeţbanje vještine opisivanja.

Igra: Dogovorite se što ćete pogađati. Zanimljivo je pogađati likove iz
crtanih filmova ili nedavno pročitanih slikovnica. Dijete opisuje lik, a vi

62
trebate prema njegovom opisu odrediti o kome se radi.
Na isti način mogu se pogađati i predmeti sa slika u časopisima ili
ilustracija u slikovnicama. Za razliku od igre pogađanja "Pogodi što je to" iz
poglavlja "Riječi, riječi...", ovdje potičite dijete da govori logički povezanim,
proširenim rečenicama, odnosno da ih poveţe u kratku priču o zamišljenom
liku ili ilustraciji.

Luckaste rečenice I

Cilj: Vjeţbanje razumijevanja na razini rečenice, razvoj logičkog miš-

ljenja, općih znanja i povezanog govora.
Igra: Ovo je vrlo zabavna, a ujedno i korisna igra. Djeca jako vole
besmislice u govoru i luckaste verbalne zagonetke. Smišljajte različite
rečenice s greškom u smislu, a dijete treba ispraviti grešku. Sloţenost
rečenica i grešaka u smislu prilagodite djetetovoj dobi, razini jezičnih
sposobnosti i općih znanja. U svrhu poticanja smislenog govora, zamolite
dijete da vam objasni zašto je rečenica pogrešna. Potom moţete zamijeniti
uloge.

Primjeri:
Dječak je prozorom razbio loptu.
U proljeće je selo poplavilo rijeku.
Poslije gljiva u šumi raste kiša.
Kada nam je hladno, grijemo se sladoledom.
Turisti su na more doletjeli vlakom.
U vrtu su jabuke skupljale djecu u košare.
Zimi su u voćnjaku sazrijele trešnje i višnje.
Volim kruške, jabuke, šljive i ostalo povrće.
Baka je na ţeljezničkoj postaji čekala avion.
Brod je otplovio tako visoko da ga se s kopna više nije moglo vidjeti.

63
 Pogodi tko je glavni lik

Cilj: Razvoj povezanog govora, vjeţbanje vještine prepričavanja i

pričanja kratkih priča iz mašte.
Igra: Ovu je igru najzanimljivije igrati na rođendanskoj zabavi. Oda-
berite nekoliko igračaka ili drugih predmeta i stavite ih u red. Jedno dijete
izlazi iz prostorije dok odrasla osoba priča djeci kratku priču u kojoj je glavni
lik odabrana igračka ili predmet. Zatim dijete ulazi u prostoriju, a ostala
djeca mu, jedno po jedno, prepričavaju smišljenu priču, ne imenujući glavni
lik (zovu ga zamjenicom "on" ili "ona"). Dijete treba pogoditi o kojoj se
igrački radi. Ako pogađanje nije uspješno, djeca dodaju u priču nove
pojedinosti koje bi trebale pomoći pri pogađanju.
Ovu igru moţete igrati i samo s jednim djetetom. Nakon svakog
uspješnog pogađanja mijenjajte uloge. Prvo vi pričate priču, a u sljedećem
krugu dijete.

Najbolji prijatelj

Cilj: Razvoj povezanog govora, vjeţbanje vještine prepričavanja i

pričanja kratkih priča iz mašte.
Igra: Evo načina da skratite vrijeme u čekaonici gdje ima časopisa (kod
frizera, liječnika i dr). Uzmite časopis s najviše slika. Neka dijete odabere
sliku koja mu se sviđa. Na slici moţe biti dijete ili odrasla osoba, ili neka
ţivotinja. Neka vam iz mašte priča o "svom najboljem prijatelju". Kako on
izgleda? Gdje ţivi? Što voli? Ĉim se bavi? Moţe se smisliti prilično
zanimljiva i zabavna priča.

64
 Potraga

Cilj: Razvoj povezanog govora i vještine zapaţanja.

Igra: Ovu je igru zanimljivo igrati u skupini djece ili na obiteljskom
okupljanju. Odabrana osoba kaţe: "Traţim prijatelja (prijateljicu, člana
obitelji). Ima smeđe oči, kratku smeđu kosu, voli mačke i ne voli jesti zobene
pahuljice." Onaj koji prvi pogodi o kome je riječ, zadaje sljedeću potragu.
Prije početka igre odredite što se smije navoditi u opisu. To ovisi o
dobi djece s kojom igrate i o tome koliko se sudionici poznaju. U igri s
najmlađom djecom dopušteno je opisivati odjeću.

Sjetimo se događaja

Cilj: Razvoj povezanog govora.

Igra: Odaberite s djetetom neki zanimljivi događaj u kojem ste
nedavno zajedno sudjelovali. Naprimjer, kako ste šetali parkom i promatrali
vjeverice, kako ste promatrali vatromet na gradskom trgu, slavili rođendan
ili na kolodvoru čekali baku i djeda. Naizmjence pričajte jedno drugome što
ste vidjeli, što ste radili i koji su vaši doţivljaji. Što je više pojedinosti, to je
bolje. Dopunjavajte svoju priču pojedinostima sve dok joj se ne bude moglo
više ništa dodati.

Smisli priču

Cilj: Vjeţbanje vještine dopunjavanja i sastavljanja smislenih, grama-

tički ispravno oblikovanih rečenica, povezivanje rečenica u priču, odgo-
varanje na pitanja, ispravna deklinacija riječi.
Igra: Za početak posluţite se djetetu poznatom pričom iz neke
slikovnice. Ĉitajte mu rečenice koje ono treba dopunjavati tako da rečenice
imaju smisla i budu ispravno gramatički oblikovane (dodaju subjekt,

65
predikat, atribute itd.).

Primjer:
Na prozoru je leţala... (tko?) Mačka je na livadi ugledala... (koga?)
Skočila je... (odakle?) i potrčala za... (kim?) Itd.
Kasnije moţete naizmjence smišljati vlastite zabavne priče iz mašte.
Zanimljivost je u tome što igrač koji predlaţe rečenice nikad ne zna kojim će
ih riječima drugi igrač nadopuniti, odnosno tko će biti glavni lik i u kojem će
smjeru otići radnja.

Intervju

Cilj: razvoj povezanog govora, vjeţbanje postavljanja smislenih pitanja

i odgovaranja na postavljena pitanja povezanim, smislenim, proširenim
rečenicama.
Igra: Prvo upoznajte dijete s pojmovima "intervju", "reporter" ili
"novinar". Objasnite mu daje intervju razgovor u kojem novinar postavlja
pitanja osobi koja na njih odgovara (respondent). Intervju emitira na
televiziji ili radiju, ili se objavljuje u novinama. Podijelite uloge (tko će
intervjuirati, a tko odgovarati). Odaberite temu intervjua, npr. posjet
lutkarskom kazalištu, zoološkom vrtu, zanimljiv izlet, ljetovanje na moru i
dr. Ili moţda dijete jednostavno poţeli intervjuirati svoju baku ili djeda te
tako saznati nešto o njihovom djetinjstvu. U početku mu pomognite osmisliti
dobra pitanja, naprimjer: "Koja je bila tvoja omiljena igračka u djetinjstvu?"

66
ili "Kako si se igrao sa svojim prijateljima?" Bit će zanimljivije ako intervju
snimate i zatim slušate te raspravljate o njemu.

Kako je završilo

Cilj: Razvoj povezanog govora i vještine prepričavanja.

Igra: Jedan od načina razvoja povezanog govora je gledanje dječjih
igranih i crtanih filmova. Počnite s djetetom gledati neki zanimljiv dječji film,
a u trenutku kad radnja postane najnapetija pravite se da morate hitno
nekom telefonirati ili nešto hitno obaviti u kući. Poslije ga zamolite da vam
prepriča što dalje događalo i kako je film završio.

Luckaste rečenice I!

Cilj: Razvoj smislenog govornog izraţavanja i razumijevanja, prepo-

znavanje rečenica koje nemaju smisla, razvoj razumijevanja subjektno-
objektnih odnosa u rečenici, vjeţbanje u sastavljanju jednostavnih subjektno-
objektnih rečeničnih konstrukcija.
Igra: Ovo je zabavna i jednostavna igra za koju vam nije potrebno ništa
osim mašte i dobrog raspoloţenja. Recite djetetu: "Izgovarat ću neke
smiješne rečenice u kojima su riječi zamijenile svoja mjesta. Ispravljaj me."
Izgovarajte rečenicu tako da zamijenite mjesta subjekta i objekta. Pazite da
dijete pravilno oblikuje rečenice, kako smisleno, tako i gramatički. Koristite
dosta rečenica u prošlom vremenu i rečenica s prijedlozima.
Kada dijete shvati smisao igre i dobro se uvjeţba u ispravljanju
rečenica, predloţite mu zamjenu uloga; sada će ono smišljati rečenice za vas.
Taj je zadatak znatno zahtjevniji (treba prvo smisliti pravilnu rečenicu, a
poslije je u sebi invertirati), ali je vrlo koristan.

Primjeri:

Škare reţemo papirom. Mlijeko je popilo mačku.

(Papir reţemo škarama.) (Mačka je popila mlijeko.)

67
 Vodu umivamo licem. Potok je skočio u ţabicu.
(Lice umivamo vodom.) (Ţabica je skočila u potok.)
Olovka je pisala dječakom. Prag je legao na psa.
(Dječak je pisao olovkom.) (Pas je legao na prag.)

Moguće - nemoguće
Cilj: Razvoj slušne paţnje i analitičkog mišljenja, razvoj razumijevanja
govora i smislenog govornog izraţavanja, prepoznavanje gramatički pra-
vilnih rečenica koje nemaju smisla.
Igra: Recite djetetu: "Izgovarat ću neke rečenice. Neke od njih govore o
nečemu što se događa u stvarnosti, a neke o tome što se ne moţe dogoditi.
Svaki put kad izgovorim rečenicu, trebaš mi reći je li to moguće ili
nemoguće. Slušaj paţljivo i razmišljaj jer ću te pokušati nadmudriti." Dajte
djetetu dovoljno vremena za razmišljanje nad svakom rečenicom, ne
poţurujte ga, a kada procijenite da je pogrešno odgovorilo, svakako zatraţite
objašnjenje (moţda je ono ipak u pravu, a ne vi!).

Primjeri:

Lav ţvače cvijeće.

Tigar pije vodu.
Pingvin lovi ribu.
Riba glođe kost.
Pas na vrtu jede mrkvu.
Zec pliva u moru.
Krava lovi muhu.
Srna pase na livadi.

68
 "U" ili "na" - tu je mudrost sva

Cilj: Razvoj slušne paţnje i pamćenja, vjeţbanje pravilne upotrebe

prijedloga "u" i "na", razumijevanje i pravilna upotreba prijedloţnih
rečeničnih konstrukcija, sprečavanje agramatizama u govoru i pisanju.
Igra: Recite djetetu: "Izgovarat ću ti fraze na dva načina - jednom
ispravno, a drugi put pogrešno. Slušaj paţljivo i ponovi ono što smatraš
ispravnim."

Primjeri:
dugme na košulji ili dugme u košulji
maramica na dţepu ili maramica u dţepu
zakrpa na rukavu ili zakrpa u rukavu
dijete na krilu ili dijete u krilu
jabuka na grani ili jabuka u grani

Tko gdje živi

Cilj: Vjeţbanje razumijevanja prijedloga koji označavaju prostorne

odnose, vjeţbanje pravilne upotrebe prijedloţno-padeţnih konstrukcija,
sprečavanje agramatizama u govoru i pisanju.
Materijal: Kartice sa slikama ţivotinja.
Igra: Od kartica sa slikama ţivotinja slaţemo "kućicu" (npr. 3 kartice u
3 reda). Zatim postavljamo djetetu pitanja poput: "Tko ţivi iznad zeca? Tko
ţivi ispod medvjeda? Tko ţivi lijevo od lisice?" Koristimo riječi iznad, ispod,
lijevo, desno, pokraj (nabrajamo sve susjede imenovane ţivotinje), u prizemlju,
na katu, gore, dolje.

69
 Smišljamo zagonetke

Cilj: Aktivizacija vokabulara i verbalne aktivnosti, vjeţbanje vještine

opisivanja uz izdvajanje najvaţnijeg, konstruiranje jednostavnih i sloţenih
rečenica, vezanje rečenica u cjeloviti, ali i jezgroviti opis zadanog predmeta.
Igra: Djeca vole zagonetke. Vole ih smišljati i rješavati. Predloţite
djetetu da jedno drugome zadajete zagonetke o predmetima, bićima i
pojavama koji vas okruţuju, kao i zagonetke na odabrane leksičke teme (npr.
"Pogodi povrće" i dr.). Još je veći izazov smišljati rimovane zagonetke,
odnosno zagonetke oblikovane u kratke pjesmice. Zapisujte svoje zagonetke
u posebnu biljeţnicu u kojoj će dijete crtati odgonetku. Skupljajte i poznate
zagonetke iz dječjih časopisa i s interneta. Prijedlog: raspoređujte zagonetke
po temama "Ţivotinje", "Ptice", "Vrijeme i prirodne pojave", "Ljudsko tijelo",
"Hrana" i dr.

Primjeri:
Na temu "Povrće":
Obraščići su ruţičasti,
A nosić mi je bijel.
U mraku sjedim cijeli dan,
Zelena košulja viri mi van.
(Rotkvica)
Na temu “Ljudsko tijelo":
U tijelu mom je samo jedno,
Dan i noć mi kuca vjerno,
Svakako je dobro znati -
Ni na trenutak ne smije stati.
(Srce)

Na temu "Odjeća i obuća":

Uvijek koračamo udvoje,
No svatko mjesto ima svoje.
Trebaš uvijek jedan par,
Znade to i mlad i star.
(Par cipela)

70
 Smišljamo brzalice

Cilj: Aktivizacija vokabulara i verbalne aktivnosti, vjeţbanje izgovora.

Igra: Poznato je da su brzalice korisne za uvjeţbavanje izgovora.
Objasnite djetetu da je brzalice vaţno izgovarati ne samo brzo, već i
razgovijetno, pravilno izgovarajući svaki glas. Klasične brzalice iz narodne
jezične kulture nisu uvijek zanimljive i razumljive djeci predškolske i mlađe
školske dobi. Zato vam predlaţemo da zajedno s djetetom smišljate vlastite
zabavne brzalice i zapisujete ih u biljeţnicu. Djeca vole brzalice u kojima se
spominju njihova imena i imena druge djece. Smišljanje brzalica vrlo je
korisna jezično-govorna vjeţba. Osim vjeţbanja izgovora prilikom njihova
ponavljanja, sam proces smišljanja brzalice s određenim glasovima izuzetno
je kreativna aktivnost (dijete traţi odgovarajuće riječi i oblikuje od njih
smislenu rečenicu). Evo nekoliko prijedloga zabavnih brzalica za mlađu
djecu:
Maša maše majušnom mašnom.
U šumi miš lišćem šuška.
Mišo nešto šapuće Maši.
Šonja i Sanja sjele su na sanjke.
Vaša je Maša viša od naše. Naš je Saša viši od vašeg.
U Ratka je brat, Ratkov je brat Ratku brat.
Tanja ima tajnu, to je Tanjina tajna.
Crnim crtama crtam crni crteţ.
Išlo je šest miševa i našlo je šest češera.

71
 Slušamo i učimo pjesmice

Cilj: Razvoj slušne percepcije i pamćenja, razvoj osjećaja za ritam i

rimu, proširivanje vokabulara stabilnim sintagmama.
Igra: Skupljajte dobre slikovnice i pjesmarice s dječjim pjesmicama na
razne teme. Traţite pjesmice s čistom rimom i čvrstim ritmom. Djeca najviše
voie pjesmice o ţivotinjama i aktivnostima iz dječje svakodnevice. Ne traţite
od djeteta da uči pjesmu napamet, ono će je ionako zapamtiti ako mu se
sviđa. Djeca traţe da im najdraţe pjesmice ponavljate mnogo puta i
spontano ih pamte. Recitirajte pjesmice zajedno, zastanite na kraju stiha i
neka dijete doda zadnju riječ. Iznenadit ćete se koliko će pjesmica zapamtiti.
Slušanje i učenje pjesmica izvrsno je sredstvo za razvoj govora od najranije
dobi. Pjesmice proširuju djetetov vokabular i obogaćuju ga takozvanim
stabilnim sintagmama, a djetetov jezik tako postaje bogatiji i razvijeniji.

72
 Suvišna riječ

Cilj: Razvoj vještine oblikovanja smislenih i gramatički pravilnih reče-

nica, proširivanje vokabulara, razvoj analitičkog mišljenja.
Igra: Izgovarajte rečenice u kojima je jedna riječ suvišna, odnosno
nepotrebna, jer ukazuje na nešto što je već rečeno. Predloţite djetetu da
prepozna tu riječ i ponovi rečenicu pravilno.
Upitajte ga: "Koja je riječ u ovoj rečenici nepotrebna?"

Primjeri:
Na igralištu se zabavljaju maleni mališani.
Baka je zašećerila kolač šećerom.
Turisti su prenoćili noć u šatoru.
Sutra ćemo proslaviti proslavu.
Na kiosku smo kupili slatke slatkiše.
Djevojčica ima plavooke oči.

Što se tada događa?

Cilj: Razvoj općih znanja, aktivizacija vokabulara, razvoj smislenog

govornog izraţavanja na razini rečenice i priče.
Igra: Zajedno s djetetom odaberite godišnje doba, prirodnu pojavu,
doba dana, situaciju ili dr. Postavljate djetetu konkretna pitanja o tome što se
u to doba/u toj situaciji događa. Nakon toga predlaţemo djetetu da od
svojih odgovora sloţi priču. ,

Primjeri:
"JUTRO"
Što se ujutro događa sa suncem? (Sunce ujutro izlazi i osvjetljava svijet.)
Što ljudi čine ujutro? (Ljudi se bude i ustaju iz kreveta. Zatim se umivaju u
kupaonici i odijevaju dnevnu odjeću.)
Kako se zove odjevni predmet u kojem smo spavali? (Pidţama ili
spavaćica.)
Kako se zove jutarnji obrok? (Doručak.)

73
 Što jedemo za doručak? (Jedemo voće, prepečenac, kajganu, sir, jogurt, itd.)
Što ljudi čine radnim danom nakon doručka? (Odrasli ljudi odlaze na
posao, a djeca u vrtić i u školu.)

"PROLJEĆE"
Kakvo je sunce u proljeće? (Sunce je toplo i ugodno grije. Povećava se broj
sunčanih i toplih dana.)
Što se događa s drvećem? (Na golim granama pojavljuju se propupali
listići.)
Kakva je trava u proljeće? (Trava je mlada i zelena. Zbog čestih proljetnih
kiša trava brzo raste.)
Što se događa s pticama? (Ptice selice u proljeće se vraćaju kući iz juţnih
krajeva.)
Kojim se aktivnostima u prirodi bave ljudi? (Ljudi obrađuju vrtove, siju
u povrtnjacima i uzgajaju sadnice.)
Koje se prirodne pojave događaju u proljeće? (Topi se snijeg, ţubore
potočići, na šumskim proplancima i u vrtovima niču jaglaci, visibabe, zvončići i
đurđice - prvo proljetno cvijeće, čuje se ptičji pjev, neke šumske ţivotinje bude se iz
zimskog sna.)

Prije i poslije I

Cilj: Razvoj slušne paţnje, logičkog mišljenja, razvoj sukcesivnih ver-

balnih funkcija, sposobnost uspostavljanja vremenskog slijeda unutar
rečenice.
Igra: Vjeţbajte s djetetom rasporediti dva događaja ili dvije radnje u
vremenskom odnosu po principu "prije - poslije". Recite mu dva događaja i
pitajte što je bilo na početku, a što na kraju, odnosno što se događa prije, a
što poslije.
Primjeri:
Što se događa prije, a što poslije: umila sam se - probudila; jučer - danas;
peremo zube - večeramo, idemo spavati - ustajemo iz kreveta; stavljamo
krumpir u lonac - peremo i gulimo krumpir.
Kada dijete shvati smisao pojmova "prije" i "poslije", imenujte neki
događaj ili radnju i pitajte ga što se događa poslije, naprimjer:

74
 Prvo ulijevamo juhu u tanjur, a zatim...
Zrakoplov prvo polijeće, a zatim...
Mama nosi bebu u trbuhu, a onda...
Zatim uvedite treći događaj i predloţite djetetu da odredi početak,
sredinu i kraj.
Primjeri: idemo spavati - večeramo - peremo zube; danas - jučer - sutra;
vuk je došao praščićima - praščići su izgradili kućice - praščići su otjerali
vuka.

Prije i poslije II

Cilj: Razvoj slušne paţnje, logičkog mišljenja, razvoj sukcesivnih ver-

balnih funkcija, sposobnost uspostavljanja vremenskog slijeda unutar
rečenice, traţenje "smislenih pogrešaka" u vremenskim konstrukcijama.
Igra: Kada više puta odigrate prethodno opisanu igru, uvedite novi
element - "namjerne smislene pogreške". Izgovarajte "pogrešne" rečenice u
kojima je poremećen smisao. Naprimjer:
Mačka prvo okoti mačića koji poslije odrasta u velikog psa.
ili
Mačka prvo okoti štene koje poslije postaje odrasla mačka.
Kada dijete shvati bit igre, zamijenite uloge; neka sada ono smišlja
luckaste rečenice za vas.

Redoslijed događaja

Cilj: Razvoj smislenog povezanog govora, razvoj sukcesivnih verbal-

nih funkcija, sposobnost uspostavljanja redoslijeda misli i rečenica u smisleni
povezani tekst, orijentacija u priči.
Igra: Djeca predškolske dobi mogu prepričavati priču iz slikovnice
prema nizu od tri do šest slika, koje prethodno trebaju ispravno poredati.
Kako biste pripremili slike za ovu aktivnost, iz slikovnice moţete jedno-
stavno izrezati (ako ste nabavili dva primjerka) ili skenirati nekoliko ilu-

75
stracija koje prikazuju najznačajnije događaje.

Telefonski razgovor

Cilj: Razvoj dijaloškog govora.

Igra: Telefonski razgovori s članovima obitelji (npr. s bakom ili dje-
dom) u kojima dijete ne vidi sugovornika korisni su za razvoj dijaloškog
govora. No takvi razgovori nerijetko se svode na to da dijete sluša što mu
govori sugovornik i šuti ili šturo odgovara na pitanja. S djecom mlađe dobi
igrajte se "telefonskog razgovora" u kojima oboje glumite da razgovarate
jedno s drugim putem telefonskih aparata iskopčanih iz linije. Vodite duge i
zabavne razgovore, navodite dijete na postavljanje pitanja i aktivno,
ravnopravno sudjelovanje u "razgovoru". Kada ga sljedeći put nazove baka,
bit će znatno aktivniji sudionik u razgovoru.

76
 Poveži sličice u priču

Cilj: Vjeţbanje smislenog govornog izraţavanja, razvoj analitičkog i

sintetičkog mišljenja, poticanje pronalaţenja nestandardnih ideja, maštanje.
Materijal: Kartice sa slikama.
Igra: Ova jednostavna, ali zabavna i nadasve kreativna igra moţe
posluţiti kao izvrsna vjeţba mišljenja, govora i mašte. Iz hrpice sličica na
različite teme odaberite nasumce 3 do 5 međusobno nepovezanih sličica.
Zadatak je povezati sve odabrane sličice u smislenu priču. Igra moţe postati
omiljena zabava za cijelu obitelj: svi članovi obitelji smišljaju vlastitu priču
prema istim odabranim slikama, a zatim se, nakon što svatko ispriča svoju
priču, bira pobjednik - najzanimljivija priča. Broj sličica moţe se postupno
povećavati.

\
Primjer: traktor, lubenica, tigar, naslonjač, kokoš

Jednoga je dana kroz šumu prolazio traktor pun lubenica. Jedna je

lubenica pala i otkotrljala se duboko u šumu. Našao ju je tigar. Budući da
nikada prije nije vidio lubenicu, pomislio je da je to divovsko zeleno jaje.
Pokrio je lubenicu travom, sjeo u svoj naslonjač i čekao da se iz jajeta izlegne
golema zelena kokoš.

77
 Slikopriča

Cilj: Razvoj smislenog govornog izraţavanja, konstruiranje jednostav-

nih i sloţenih rečenica, povezivanje rečenica u priču, sastavljanje priče
prema slikovnom planu.
Materijal: Papir i olovka (ili gotove sličice).
Igra: Kako bismo djetetu pomogli ispričati smislenu kratku priču na
neku apstraktnu temu, moţemo mu napraviti slikovne natuknice (pikto-
grame). Nacrtajte na papiru pravokutnik 15 x 10 cm i podijelite ga na 6
kvadrata. U svakom kvadratu nacrtajte pojam koji će biti subjekt jedne
rečenice.

Primjer 1: sunce, snijeg, drvo bez lišća, medvjed, djeca u zimskoj

odjeći, sanjke.

ZIMA
Došla je zima. Sunce sije, ali slabo grije zemlju. Listopadno drveće je izgubilo
lišće, grane su gole. Mnoge ţivotinje spavaju zimski san. Ljudi vani hodaju toplo
odjeveni. Djeca uţivaju u zimskim radostima: sanjkaju se, skijaju, grudaju i grade
snjegoviće.

Primjer 2: Oblak, kiša, lišće, vjeverica, ptice, voće i povrće.

JESEN
Došla nam je jesen. Sunce se često skriva iza oblaka. Lišće mijenja boju,
postaje ţuto i crveno. Ţivotinje skupljaju zalihe hrane i spremaju se za zimu. Jata
ptica lete na jug. U vrtovima i voćnjacima dozrijeva razno povrće i voće.
Varijacija: Kada dijete dobro uvjeţba sastavljanje proširene priče pre-
ma zadanim slikama u nizu, moţete zamijeniti uloge. Ono će vama
sastavljati grafički plan priče na zadanu temu. To je također zahtjevan
zadatak u kojem je potrebno odabrati potrebne pojmove na zadanu temu i
dobro promisliti redoslijed slika, kako bi priča ispala smislena.

78
 Aukcija

Cilj: Aktivizacija vokabulara i verbalne aktivnosti, vjeţbanje vještine

opisivanja, konstruiranje jednostavnih i sloţenih rečenica, povezivanje
rečenica u cjeloviti opis zadanog predmeta.
Igra: Ovu igru moţemo igrati bilo gdje. Potrebno je što više toga reći o
odabranom predmetu (pojavi, radnji, situaciji i dr.). Zabavno je igrati s
cijelom obitelji i na primamljiv način opisivati (nuditi na aukciji) neke
uobičajene predmete iz svakodnevne uporabe. Igrač koji opisuje predmet
treba se dovoljno potruditi da njegov opis bude privlačan “kupcima" na
aukciji. Potičite dijete da u opisu koristi što više pridjeva.

Smisli zanimljiv kraj rečenice

Cilj: Razvoj smislenog izraţavanja na razini rečenice, razvoj mišljenja i

općih znanja, poticanje mašte i jezične kreativnosti.
Igra: Ovo je zabavna i kreativna igra koju djeca starije predškolske i
mlađe školske dobi vole jer mogu pustiti maštu na volju. Započnite sloţenu
rečenicu koju dijete treba dovršiti na zanimljiv, ali smislen način. Vaţno je da
rečenica predstavlja dovršenu i oblikovanu misao. Iznenadit ćete se, jer ćete

79
čuti izuzetno zanimljive i neočekivane završetke rečenica.

Primjer:
Šetala sam jednoga dana šumom i odjednom sam... (npr. ...srela zeca u
odijelu, cipelama i šeširu.)
Iz takvih rečenica moţe nastati nevjerojatna priča. Zapisujte najzanim-
ljivije rečenice i koristite ih kao materijal za kratke priče.

Nastavi priču

Cilj: Razvoj smislenog izraţavanja na razini rečenice i teksta, pove-

zivanje rečenica u cjelovit i smislen tekst, razvoj sposobnosti nadove-' zivanja
vlastite misli na misao, odnosno iskaz sugovornika, poticanje mašte i jezične
kreativnosti.
Igra: Roditelj i dijete zajedno smišljaju i odmah pričaju priču naizmjen-
ce izgovarajući rečenice i nadovezujući svoju sljedeću rečenicu na prethodnu
rečenicu drugoga. Jednu rečenicu smišlja roditelj, dijete se zatim svojom
rečenicom nadovezuje na roditeljevu, pa se potom roditelj nado- vezuje na
djetetovu rečenicu, i tako dalje. Svaka sljedeća rečenica predstavlja nastavak
iste priče. Igra je izazovna i zanimljiva po tome što je istodobno smišljaju
dvije osobe i nijedna od njih ne zna kako će se priča zapravo razvijati.

Što znaš o...

Cilj: Razvoj vještine opisivanja i sastavljanja priče o zadanom pred-

metu po principu "ispričaj što ti je o tom predmetu poznato".
Igra: Odaberite neki uobičajeni, dobro poznati predmet, i predloţite
djetetu da kaţe sve što zna o njemu: čemu sluţi, kakve vrste postoje, kako
izgleda, itd.

Primjer:
"To je telefon. Telefon sluţi za razgovor s ljudima koji se nalaze daleko i koje
ne moţemo dozvati glasom. Svaka osoba koja ima kod kuće telefon, ima telefonski
broj. Kako bismo nekoga nazvali, trebamo točno birati njegov telefonski broj. Telefoni

80
mogu biti različiti. Postoje telefoni fiksne telefonske linije, a postoje i mobiteli.
Mobitel moţemo ponijeti kamo god idemo, dok fiksni telefon radi samo kod kuće..."

Sličnosti i razlike

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara (sve vrste riječi), razvoj

analitičkog i asocijativnog mišljenja, proširivanje općih znanja o predmetima,
bićima i pojavama koji nas okruţuju; razvoj smislenog rečeničnog govora i
uvjeţbavanje vještine usporednog opisivanja dvaju pojmova.
Igra: Ovo je naprednija i zanimljivija verzija "Igre uspoređivanja".
Odaberite dva pojma iz iste ili iz različitih pojmovnih kategorija i predloţite
djetetu da nabroji sve sličnosti, a zatim i razlike između tih predmeta, bića ili
pojava.
Naprimjer: "Usporedi kišu i snijeg", "Usporedi vrapca i kokoš", "Uspo-
redi grm i stablo" i dr. Poučavajte dijete da u uspoređivanju koristi opće
pojmove i detalje.

Primjer:"Usporedi kišu i snijeg"

"Kiša i snijeg su prirodne pojave. Kiša i snijeg su oborine koji padaju s neba
na zemlju. Kiša i snijeg su mokri jer se sastoje od vode. Kiša je tekuća voda, a snijeg
je smrznuta voda. Kiša uglavnom pada u jesen, proljeće i ljeto, a snijeg zimi. Snijeg
je bijel, a kiša je prozirna. Snijeg moţemo oblikovati rukama u grude, a kišu ne
moţemo jer je tekuća. Snijeg se od topline topi i pretvara u tekuću vodu. Kiša se
sastoji od kapi, a snijeg od pahulja..."
Iz ove igre moţe nastati nova - smišljanje i rješavanje zagonetaka
temeljenih na međusobnoj usporedbi dvaju pojmova (također vidi igru
"Smišljamo zagonetke").

81
 Turistička agencija

Cilj: Razvoj smislenog govornog izraţavanja.

Igra: Dijete svakodnevno hoda s vama istim putem do istih odredišta,
npr. u trgovinu, u park s igralištem ili u dječji vrtić. Sigurno već dobro
poznaje put i moţe ga opisati. Ovaj put neka zamisli da je odlazak na to
mjesto zanimljivo turističko putovanje koje preporučuje nekom stranom
turistu (vi glumite tog turista). Glumite da ste došli u djetetovu turističku
agenciju i ono vam treba detaljno opisati putovanje koje ste odabrali. Kojim
prijevoznim sredstvom ćete tamo stići? Što ćete vidjeti na putu? Na što treba
skrenuti osobitu pozornost (neke znamenitosti vašeg grada, zanimljiva
građevina, zanimljivo drvo, spomenik kulture, muzej i si.)? Što se
preporučuje ponijeti sa sobom? Svakodnevno rutinsko putovanje moguće je
doţivjeti i opisati kao zanimljivu pustolovinu.

82
3
Slušamo i
upoznajemo glasove
Razvoj fonološke komponente govora

83
 Sposobnost koncentriranja na zvuk - slušna paţnja - vrlo je vaţna
sposobnost, nuţna za slušanje i razumijevanje govora. Usvajanjem
glasovnog sustava materinskog jezika malo dijete razvija fonematski sluh -
spontano uči slušno razlikovati glasove (foneme) koji slično zvuče, tj. slušno
razlikuje riječi poput "koza" i "kosa", a da nije svjesno toga da se riječi sastoje
od glasova. Neka djeca imaju slabije razvijen fonematski sluh i trebaju
dodatne poticaje kroz igru.
Osnovni je cilj igara predstavljenih u ovom poglavlju poučiti dijete da
sluša i čuje.
Naravno, razvoj fonološke komponente govora neodvojiv je od raz-
voja ostalih komponenti, tako da ovim igrama nastavljamo proširivati
vokabular, usavršavati gramatičko oblikovanje i razvijati smisleni govor.

84
 Igre za razvoj slušne
pažnje
Gdje je zazvonilo?

Cilj: Određivanje smjera zvuka, razvijanje orijentacije u prostoru.

Igra: Dijete sjedi u središtu sobe. Uzmite zvečku ili zvončić (ili neki
drugi predmet koji stvara jednoličan zvuk), predloţite djetetu da zatvori oči i
pogodi gdje je zazvonilo te pokaţe rukom smjer. Idite u neki od kutova sobe
i stvarajte zvuk. Kad je dijete ispravno pokazalo smjer, recite: "Gotovo!" Ako
nemate odgovarajući predmet, moţete zviţdati ili ispuštati neki drugi
jednoličan zvuk.

85
 Slušna igra skrivača

Igru "Gdje je zazvonilo?", a radi bolje zabave, moguće je pretvoriti u

igru skrivača, osobito kada je u nju uključeno dvoje ili više djece, npr.
tijekom proslave rođendana. Dok jedno dijete sjedi zatvorenih očiju, drugo
se skriva negdje u prostoriji i proizvodi zvuk. Dijete otvara oči i traţi
prijatelja prema smjeru iz kojega dolazi zvuk. Skrivati se moţe po cijelom
stanu.

Pogodi tko je pozvonio?

Ovo je još jedna varijanta igre "Gdje je zazvonilo?" koju je moguće

igrati s cijelom obitelji ili u većoj skupini djece. Svi igrači sjede u krugu, a
jedan igrač koji će pogađati ide u sredinu kruga i zatvara oči. Zvečka ili
drugi predmet prelaze u krugu iz ruke u ruku, nakon čega jedan od igrača
proizvodi zvuk. Dijete u srediti otvara oči i pokazuje u kojem je smjeru zvuk
došao. Ako je pogriješilo, ostaje u sredini i opet pogađa. Ako je pogodilo, na
njegovo mjesto dolazi drugi igrač i igra se nastavlja.

86
 Reci što čuješ?

Cilj: Određivanje izvora zvuka, izdvajanje pojedinih zvukova iz

zvučne pozadine, aktivizacija i proširivanje vokabulara.
Igra: Igramo se na otvorenom, npr. u dvorištu ili tijekom šetnje.
Predloţite djetetu da zatvori oči, paţljivo posluša i kaţe koji se zvukovi čuju
(pjev ptica, truba automobila, šuškanje vjetra u lišću, razgovor prolaznika,
itd.).

Tiho - glasno!

Cilj: Razvijanje koordinacije pokreta i osjećaja ritma.

Igra: Osoba udara dlanovima po stolu tiho, glasnije, pa jako glasno.
Dijete se kreće u skladu sa zvukovima: kad se čuje tiho lupkanje - hoda na
vršcima noţnih prstiju, glasno - korača punim korakom, jako glasno - trči.
Kad igramo s više djece, moţemo ih staviti u red. Onaj tko je pogriješio
odlazi na kraj reda, pa će se najpaţljiviji naći na početku.

Tko je to?

Cilj: Razlikovanje i oponašanje različitih zvukova; vjeţbanje ispravnog

izgovora; usklađivanje glasanja i pokreta; razvijanje opće motorike.
Igra: Dijete zamišlja neku ţivotinju prema svom izboru, ali ne kaţe
osobi (ili ostaloj djeci kad igramo u skupini) o kojoj se ţivotinji radi, nego
oponaša glasanje te ţivotinje i njezine pokrete, a osoba (ili ostala djeca) mora
prepoznati o kome se radi.

87
 Nađi igračku

Cilj: Razlikovanje zvuka prema jačini, razvijanje osjećaja za ritam i

koordinaciju pokreta.
Igra: Dok djeteta nema u prostoriji, negdje se skriva neka privlačna
igračka koju treba pronaći. Dijete se kreće po prostoriji, a vi ili ostala djeca
tiho plješćete dlanovima. Kako se tragač pribliţava skrivenom predmetu,
pljeskanje postaje sve glasnije, a kada se počinje udaljavati, pljesak se stišava.
Prema jačini zvuka dijete pogađa gdje bi trebalo traţiti igračku. Nakon što je
nađe, uloge se mijenjaju.

Što je to?

Cilj: Određivanje izvora zvuka.

Igra: Sve što je potrebno za ovu igru lako ćete pronaći u kući - različite
igračke i predmeti iz kućanstva (dječji bubanj, frula, staklena čaša, drvena
kuhača, prazna limenka, papirnata vrećica, ţlica, list papira, knjiga, lopta i
si.). Prvo pokaţite djetetu sve predmete i istraţite zajedno kako svaki od njih
zvuči (kako šuška papir, kako zvoni zvončić, kako zvuči zvečka i dr.) Zatim
posjednite dijete okrenuto leđima prema predmetima koji su izloţeni na
stolu. Stvarajte zvukove i šumove raznirji predmetima (bacanje ţlice na pod,
udaranje u bubanj, listanje knjige, guţvanje papira i si.). Dijete pogađa izvor
zvuka. Kad dijete pogodi tri puta zaredom, uloge se mijenjaju. Postupno
povećavamo razinu sloţenosti zadatka (udaramo predmetom o predmet,
naprimjer, udaramo ţlicom o knjigu, drvenom kuhačom o staklenu čašu ili
limenku i si).

88
 U trgovini II

Cilj: Određivanje izvora zvuka.

Igra: Ovu igru igramo u kuhinji. Za nju vam je potrebno nekoliko
praznih kutija od mlijeka zapremine 0,5 I i po jedna šaka različitih suhih
ţiveţnih namirnica, npr. šaka riţe, prosa, brašna i graška. Prvo upoznajte
dijete s odabranim namirnicama pa ih stavite u kutije. Zatim protresite
svaku kutiju i omogućite djetetu da posluša kako svaka namirnica zvuči.
Nakon toga počnite igru. Dijete ("kupac") ulazi u trgovinu i traţi, primjerice,
riţu. "Prodavač" mu predlaţe daje nađe. "Kupac" trese svaku kutiju i sluša
zvuk te prema njemu pogađa u kojoj se kutiji nalazi riţa.

Blizu ili daleko

Cilj: Razvijanje vještine slušanja i razlikovanja jačine glasa, od glasnog

do tihog.
Igra: Zamolite dijete da zamisli ţeljezničku postaju. Jedan vlak upravo
kreće s postaje i trubom najavljuje odlazak, drugi se već udaljio, a treći je već
dosta daleko. Različitom jačinom glasa oponašajte trubljenje vlaka "Tu-tuu!",
a dijete treba prema jačini odrediti koji vlak trubi - onaj koji je još na postaji
(izgovarajte glasno), onaj koji se malo udaljio (izgovarajte normalno) ili onaj
koji je daleko (izgovarajte jedva čujno, kao da ste daleko).

89
 Tri medvjedića

Cilj: Razvijanje vještine slušanja i razlikovanja glasova prema visini

tona, od dubokog do visokog.
Igra: Ispričajte ili pročitajte djetetu bajku "Zlatokosa i tri medvjedića".
Recite mu da ćete izgovarati različite rečenice glasovima medvjedića, a ono
treba po glasu prepoznati koji medvjedić govori - najveći (dubok glas), malo
manji (srednja visina) ili najmanji (visoki glas). Ova šaljiva igra moţe biti
vrlo zabavna djetetu i pomoći će mu da se opusti i nasmije u napetim
situacijama, npr. u liječničkoj čekaonici i dr. Izgovarajte rečenice vrlo
izraţajno dok glumite tri medvjeda. Naprimjer: "Tko je pojeo moju kašu?"
(dubokim glasom velikog medvjeda), "Tko to spava u mom krevetu?"
(visokim glasićem najmanjeg medvjedića) itd.

Gdje je vuk?

Cilj: Razvijanje vještine slušanja i razlikovanja glasova prema boji i

intonaciji.
Igra: Ispričajte ili pročitajte djetetu bajku "Vuk i sedam kozlića". Recite
mu da ćete izgovarati različite rečenice glasom vuka, a ono treba pogađati
kome se vuk obraća: kozlićima koje ţeli pojesti, svojim vučićima koje voli ili
lovcima kojih se boji. Izgovarajte rečenice, a dijete pogađa je li vuk došao
kozlićima (zastrašujući glas), svojim vučićima (njeţan, blag glas) ili bjeţi od
lovaca (prestrašen glas).

90
 Maca i mačić

Cilj: Razvijanje slušne paţnje, vjeţbanje mentalnog brojanja malih

brojeva.
Igra: Osoba ("maca") kuca po stolu, a dijete ("mačić") sluša. Ako,
primjerice, pokuca triput, "mačić" treba triput mijauknuti ("mijau-mijau-
mijau").
Kada je igru uključeno više djece, svako dijete jednom treba biti
"maca" i voditi igru. Da bi igra u skupini bila zanimljivija, djeci moţete
podijeliti kartice s brojevima. Kada "maca" pokuca, primjerice, četiri puta,
dijete koje ima karticu s brojem 4 treba četiri puta mijauknuti.

Zapamti riječi

Cilj: Razvijanje slušnog pamćenja, proširivanje vokabulara (imenice).

Igra: Osoba imenuje 5 do 6 predmeta, dijete ih mora zapamtiti i
ponoviti istim redoslijedom. Kad igramo u skupini, pobjeđuje onaj koji je
uspio ispravno zapamtiti i ponoviti najdulji niz riječi.
Zanimljivije je igrati ako imate dječji loto. Tada se uz ponavljanje na
stolu slaţu sličice odgovarajućih predmeta. Ako je dijete propustilo pojedinu
riječ ili ju je reklo u krivom redoslijedu, gubi odgovarajuću sličicu (vraća je u
kutiju). Kad igramo u skupini, pobjeđuje onaj tko je sakupio najviše sličica u
jednom krugu.

91
 Malo i živo

Cilj: Razvijanje slušne paţnje, aktivizacija i proširivanje vokabulara

(imenice), razlikovanje ţivih i neţivih imenica, razlikovanje po veličini,
razvijanje logičkog mišljenja.
Igra: Recite djetetu da ćete izgovarati različite riječi, a ono mora
paţljivo slušati i pljesnuti dlanovima (ili napraviti neku drugu jednostavnu
radnju, po dogovoru) samo kada čuje riječ koja označava ono što je maleno i
ţivo.

Prijedlog riječi:

bubamara cvrčak
slon krokodil
leptir ormar
nilski konj dugme
igla ţirafa
mrav spajalica
soba gusjenica
bazen medvjed
šuma kuća
pčela naočale
bombon hlačice
more komarac
kuhinja stol
groţđica prsten

Ovu je igru moguće igrati u mnogim drugim verzijama, npr. "Crveno i

jestivo" i sl.

92
 Dovrši stih

Cilj: Prepoznavanje riječi koje se rimuju, aktivizacija i proširivanje vo-

kabulara.
Igra: Za ovu će vam igru trebati dječja pjesmarica s jednostavnim i
kratkim pjesmicama sa čvrstom rimom. Recite djetetu da ćete mu čitati
pjesmicu u kojoj nedostaju neke riječi. Ono trebate riječi dodati. Uvjet je da se
riječi u pjesmici dobro "slaţu" (rimuju).
Prvo provjerite razumije li dijete što je rima.-Objasnite da se dvije riječi
"slaţu" (rimuju) ako se završavaju jednako, naprimjer, trava - krava.
Zamolite ga da paţljivo sluša pjesmicu i dodaje riječ kad vi napravite stanku.
Prvo vjeţbajte na poznatim pjesmicama, da dijete shvati što se od njega traţi.

Primjeri iz pjesmarice Kućica u gljivi

Ivane Machiedo Herljević
(Planet Zoe, 2009):

U šumi jako daleko

ţivi jedan mali ... . (zeko)
Iz potoka pije vode,
jede travu i ... . (jagode)
Umiva se svaki dan,
pa je lijep i . . . . (uredan)

Vidi, vidi, tu u travi,

kako idu mali . . . . (mravi)
I svi sloţno hranu traţe,
Jedan drugome . . . . (pomaţe)

93
 Pokvareni telefon

Cilj: Razvijanje oštrine sluha i sposobnosti primanja te razlikovanja

slušnih poruka.
Igra: Tiho izgovarajte riječi djetetu na uho, a ono treba ponavljati to što
je čulo. Kada igramo u skupini od više djece, svi sjede u redu. Prvo dijete
šapuće riječ u uho drugom djetetu kako bi tiho ponovilo trećem što je čulo, i
tako redom. Dijete koje je na kraju reda, izgovara riječ glasno. Ako je riječ
pogrešna, svatko mora ponoviti naglas što je čuo i tako se nađe onaj koji je
pogriješio. On ide na kraj reda.
Opaska: pazite da svako dijete dovoljno razgovijetno šapuće riječ
susjedu.

Uzmi igračku

Cilj: Razvijanje oštrine sluha i sposobnosti primanja te razlikovanja

slušnih poruka.
Igra: Ovo je zanimljiva verzija igre "Pokvareni telefon". Stavite na stol
različite igračke (medvjedića, figuricu Supermena, autić, vlakić, lutku i dr.).
Djeca sjede oko stola na kojem su izloţene igračke. Šapnite prvom djetetu
ime određene igračke, a ono treba također šapatom prenijeti istu riječ
susjednom djetetu. Djeca redom šapuću susjedu ono što su čuli. Dijete koje je
zadnje čulo riječ, treba pronaći na stolu odgovarajuću igračku i glasno
izgovoriti njeno ime.

94
 Što je živo?

Cilj: Razvijanje slušne paţnje i pamćenja, aktivizacija i proširivanje

vokabulara (imenice), razlikovanje prema pojmu ţivo-neţivo, razvijanje
logičkog mišljenja.
Igra: Ova igra uspoređivanja rima prilično je zahtjevna, ali i vrlo
korisna i zabavna djeci koja se pripremaju za školu, kao i za učenike niţih
razreda. Moţe se igrati posvuda i u svakoj prilici, osobito kada trebate
prikratiti vrijeme čekanja ili voţnje. Recite djetetu da ćete mu izgovarati riječi
koje slično zvuče, a ono treba paţljivo slušati i ponoviti samo onu riječ kojom
se imenuje ţivo biće.

Prijedlog riječi:

balon, vagon, slon

zmaj, čaj, gaj
jarac, čamac, lanac
mačka, igračka, kopačka
ormar, bunar, ribar
svraka, šaka, dlaka
brava, kava, krava
kosa, osa, rosa
ptičica, bočica, vilica
utakmica, kabanica, djevojčica
brojalica, lastavica, ţeljeznica

95
 Što je jestivo?

Cilj: Razvijanje slušne paţnje i pamćenja, aktivizacija i proširivanje

vokabulara (imenice), razlikovanje prema pojmu jestivosti, razvijanje
logičkog mišljenja.
Igra: Igra se isto kao i u prethodnoj igri. Recite djetetu da ćete mu
izgovarati riječi koje slično zvuče, a ono treba paţljivo slušati i ovaj put
ponoviti samo onu riječ kojom se imenuje nešto jestivo.

Prijedlog riječi:

kotač, kolač, pjevač

papir, leptir, krumpir
led, med, djed
umak, dječak, oblak
medvjed, sladoled, razred
balon, vagon, bombon
utakmica, kobasica, kabanica
rotkvica, brojalica, lastavica

96
 Igre za razvoj fonemskog
sluha
Uhvati glas I

Cilj: Traţenje određenoga glasa u riječima na temelju slušne per-

cepcije.
Igra: Recite djetetu da paţljivo sluša i odredi koje od izgovorenih riječi
sadrţe zadani glas. Izgovarajte pojedine riječi i kad je dijete čulo određeni
glas, mora ga "uhvatiti" (pljesnuti dlanovima), kada tog glasa nema - ne
plješće.

Primjer: "Kada čuješ glas [š], zaplješći dlanovima: sok, šaka, mašta,
mast, njuška, miš, sirup, list, lišće...

Uhvati glas II

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, određivanje prisutnosti za-

danog glasa u riječima.
Igra: Recite djetetu: "Izgovarat ću ti nazive igračaka (ili hrane,
ţivotinja, itd.). Ĉim čuješ riječ u kojoj postoji glas [r] (ili bilo koji glas koji
ţelite vjeţbati s djetetom), digni ruku." Izgovarajte riječi u kojima se zadani
glas nalazi na početku, u sredini i na kraju. Ako dijete pogriješi, mora samo
izgovoriti svoju riječ s glasom [r].

97
 Zvoni ili žubori

Cilj: Slušno razlikovanje glasova [z] i [ţ].

Igra: Recite djetetu: "Izgovarat ću različite riječi. Ako u riječi čuješ glas
[z], reci 'Zvoni'. Ako čuješ glas [ţ], reci 'Ţubori'." Kada dijete shvati ovu igru
i nauči ispravno odgovarati, zamijenite uloge. Neka ono sada smišlja riječi s
glasovima [z] i [ ţ ] .

Šuška ili žubori

Cilj: Slušno razlikovanje glasova [š] i [ţ].

Igra: Igra se na isti način kao i u prethodnoj igri. Dajemo djetetu
uputu: "Ako u riječi čuješ glas [š], reci 'Šuška'. Ako čuješ glas [ţ], reci
'Ţubori'." Kada dijete shvati ovu igru i nauči ispravno odgovarati, zamijenite
uloge.

Laje ili riče

Cilj: Slušno razlikovanje glasova [I] i [r].

Igra: Igra se na isti način kao i u prethodnim igrama. Dajemo djetetu
uputu: "Ako u riječi čuješ glas [I], reci 'Laje 1. Ako čuješ glas [r], reci 'Riče'."
Kada dijete shvati ovu igru i nauči ispravno odgovarati, zamijenite uloge.

Uhvati slog

Cilj: Razvijanje slušnog pamćenja, slušne paţnje i glasovne analize na

razini sloga.
Igra: Recite djetetu: "Izgovarat ću razne slogove. Kada začuješ slog
[sa], pljesni dlanovima. Budi paţljiv/a i pokušaj zapamtiti koliko ću puta

98
reći [sa]." Zatim izgovarajte niz akustički bliskih slogova: [sa], [ša], [ca], [sa],
[ča], [sa]." Kad je dijete ispravno reagiralo pljeskom na zadani slog, pitajte:
"Jesi li paţljivo slušao/la? Koliko sam puta izgovorio/la slog [sa]?"

Nađi riječ

Cilj: Razvoj slušne paţnje, slušnog pamćenja i fonematske percepcije,

poučavanje djeteta da čuje glasove u riječima i slušno razlikuje zadani glas
od akustički sličnih glasova.
Igra: Izgovarajte krake rečenice, a dijete treba u njima izdvojiti riječi u
kojima čuje zadani glas. U svakoj rečenici za početak treba biti samo jedna
riječ sa zadanim glasom.

Primjeri s glasom (s):

Tata je Lani kupio sanjke.
U ponedjeljak slavimo moj rođendan.
Janko je pojeo sladoled.

Slušaj i zapamti

Cilj: Razvoj fonematskog sluha i percepcije, razvoj slušne paţnje i

pamćenja.
Igra: Ĉitajte djetetu kratke pjesmice ili kitice iz pjesmica u kojima se
često ponavlja određeni glas. Zadatak je paţljivo slušati, zapamtiti i ponoviti
sve riječi u kojima je taj glas prisutan.
Slušaj paţljivo i ponovi riječi u kojima se čuje glas "L":

Oštrila je, oštrila,

čvrste zube pila,
pilila je, radila,
stvarno vrijedna bila.
(Iz knjige "150 igara prstićima", Planet Zoe, 2010)

99
 Tražimo rime

Cilj: Razvoj fonematskog sluha, osjećaja za ritam i rimu u jeziku.

Igra: Za uspješno provođenje ove aktivnosti poţeljno je da dijete često
sluša pjesmice i zna mnoge pjesmice napamet. Slušajući i recitirajući dječje
pjesmice s čvrstom rimom dijete u praksi usvaja pojam rime. U početku mu
predloţite da pronalazi rime u poznatim pjesmicama (da izgovara parove
riječi koje se rimuju). Zatim traţite rime u nepoznatim pjesmicama, odnosno
onim koje dijete čuje prvi put. Kada se dijete dovoljno "izvjeţba", predloţite
mu igru traţenja rima bez oslanjanja na gotove stihove. Izgovorite neku riječ
i pitajte dijete s kojom se riječju ona rimuje. Zapisujte sve zanimljive rime u
posebnu biljeţnicu. Prirodan nastavak ove aktivnosti je smišljanje vlastitih
pjesmica.

100
4
Pripremamo se za
čitanje
Igre za razvoj fonološke svjesnosti

101
 Za usvajanje vještina čitanja i pisanja potrebno je mnogo više od
slušnog prepoznavanja glasova govora. Vaţno je da dijete postane svjesno
da se riječi sastoje od glasova i da nauči razlikovati te analizirati glasove, tj.
potrebna je i dobro razvijena fonološka svjesnost. To uključuje sposobnost
prepoznavanja, izdvajanja i međusobnog uspoređivanja glasova, rastavljanja
riječi na glasove i povezivanja izgovorenih glasova u riječ. Drugim riječima,
osnovni je cilj igara predstavljenih u ovom poglavlju poučiti dijete da
manipulira glasovima.
Dijete sada uči odvajati riječ koja se sastoji od određenog broja
glasova, od onoga što ta riječ označava (npr. od predmeta). Dijete koje je
toga svjesno, odgovorit će daje riječ "olovka" duţa od riječi "vlak", iako je
vlak kao predmet mnogo veći od olovke. Fonološka svjesnost ne razvija se
spontano, trebamo je u djeteta predškolske dobi ciljano razvijati kroz igru.
Kao i u igrama iz prethodnih poglavlja, u ovim igrama nastavljamo
obogaćivati djetetov vokabular, usavršavati gramatičko oblikovanje rečenica
i razvijati smisleni govor.

102
 Dugo ili kratko

Cilj: Razvijanje fonološke percepcije riječi, upoznavanjem s pojmom

dugih i kratkih riječi u odnosu na broj glasova u riječima, apstrahiranje od
značenja i skretanje pozornosti na fonološku sliku riječi.
Igra: Recite djetetu: "Uspoređivat ćemo riječi. Izgovarat ću ti dvije
riječi, a ti odluči koja je od njih duţa. Ali upamti da trebaš uspoređivati riječi
(nazive predmeta), a ne predmete koje ih označavaju. Znaš da riječ nije
predmet. Evo, naprimjer, riječ "oko". Moţemo je izgovoriti, ali ne moţemo
njome gledati, jer je to samo riječ. Pravim okom moţemo gledati, ali ne
moţemo ga napisati ili pročitati."
Prijedlog riječi za uspoređivanje:

rep - repić zmija - zmijica

nos - nosić brk - brčić
stol - stolić vrt - vrtić
kruh - pecivo

Tragači I

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, određivanje početnog

glasa u riječima.
Igra: Igrati se moţe tijekom šetnje ili kod kuće, listajući ilustriranu
dječju knjigu. Zadatak je tragati za riječima koje imaju zadani glas u početnoj
poziciji. Za svaku nađenu riječ dodjeljuje se jedan bod.
Moguće je na isti način traţiti riječi koje imaju zadani glas na kraju.

103
 Dodavalica

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, razvoj slušnog pamćenja,

koordinacije pokreta i govora.
Igra: Zajedno s djetetom odaberite neki glas i prisjećajte se riječi koje
imaju taj glas u početnoj poziciji. Zatim bacite djetetu loptu, a ono mora brzo
izgovoriti riječ na zadani glas i odmah vam vratiti loptu. Moţemo igrati i s
više djece. U tom slučaju sjedimo u krugu i ne bacamo loptu po redu, nego
nasumce, tako da nitko ne zna kada će primiti loptu, da se ne pripremi
unaprijed. Ne smijemo ponavljati već jednom izgovorene riječi.

Isti glas

Cilj: Traţenje zajedničkog početnog ili završnog glasa u riječima,

aktivizacija i proširivanje vokabulara.
Igra: Izgovarajte djetetu po 5 riječi koje počinju istim glasom i traţite
od njega da odredi koji je glas zajednički tim riječima.
Primjer s glasom [r]: rak, radio, ruţa, ronilac, rep.
Kada dijete počne s lakoćom svladavati takav zadatak, ponudite mu 5
riječi koje završavaju istim glasom.

Čarobna vrećica

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, određivanje početnoga

glasa u riječima.
Igra: Dijete "vadi" iz čarobne vrećice zamišljene predmete koji počinju
zadanim glasom. Štogod dijete zamisli, a počinje na zadani glas, čarolijom se
stvori u vrećici. Za igru moţete uzeti običnu papirnatu vrećicu i oslikati je
flomasterima, ukrasnu vrećicu za darove ili jednostavno zamisliti čarobnu
vrećicu. Budući da i vrećica moţe postojati u mašti, igru moţete igrati bilo
gdje jer rekviziti nisu potrebni.

104
 U trgovini III

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, određivanje početnog

glasa u riječima.
Igra: Djeca jako vole "kupovati" u zamišljenoj trgovini. Moţete
organizirati pravi igrokaz s rekvizitima (kutijama od hrane i si.) ili se
jednostavno igrati u mašti. Vi ste prodavač, a dijete je kupac koji treba kupiti
predmete čiji nazivi počinju zadanim glasom. Mogu se "kupovati" ţiveţne
namirnice, igračke, namještaj i sve što igrači poţele. Vaţno je da naziv
svakog predmeta koji se kupuje počinje zadanim glasom. Igra moţe biti vrlo
zabavna i nasmijati vas, osobito ako u istoj trgovini kupujete ananas i
autobus!

U trgovini IV

Ova je igra sloţeniji i zanimljiviji nastavak na prethodnu jer dijete

treba biti vrlo pozorno. U ovoj igri dijete je prodavač, a vi ste kupac. "Kupac"
dolazi u trgovinu i pokušava kupiti različite predmete, ali "prodavač" smije
prodati samo one predmete čiji nazivi počinju zadanim glasom. "Prodavač"
treba biti oprezan i pozoran jer ga "kupac" pokušava nadmudriti i zatraţiti
nešto što počinje drugim (akustički sličnim glasom).
Kasnije, kada dijete ovlada određivanjem početnog glasa u riječima,
moţete se igrati "prodavanja" predmeta u čijim je nazivima zadani glas
prisutan u bilo kojoj poziciji. Takav je zadatak za "prodavača" znatno
sloţeniji.

Nastavi niz I

Cilj: Traţenje istog početnog glasa u riječima, aktivizacija i proširi-

vanje vokabulara.

105
 Igra: Igra je slična prethodnoj, osim što je u njoj potrebno na ponu-
đenih 5 riječi koje imaju isti početni glas, nadovezati svojih 5 riječi na isti
glas.
Primjer:

Roditelj: rak, radio, ruţa, ronilac, rame.

Dijete: ruka, rep, riba, rijeka, rajčica.

Nastavi niz II

Cilj: Određivanje početnog i završnog glasa u riječima, aktivizacija i

proširivanje vokabulara.
Igra: Izgovorite riječ, a dijete treba na nju nadovezati sljedeću tako da
počinje onim glasom kojim prethodna riječ završava. Niz se moţe nastaviti
sve dok imate vremena ili dok ne iscrpite poznavanje riječi iz određenog
područja.

Primjer:
Ruka - auto - otok - kos - sob - brat - tele - ekran - nos...

Ovo je zabavna igra koju s djetetom moţete igrati usput, dok obavljate
neki posao po kući ili tijekom voţnje u automobilu. Bit će teţe i zabavnije
ako niz riječi ograničite na neku temu, npr. hrana, gradovi svijeta i dr.

Primjer:
Rajčica - ananas - sir - rotkvica - artičoka - agrum - mrkva.

Putovanje

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, aktivizacija i proširivanje

vokabulara (imenice i pridjevi).
Igra: Potrebno je "ponijeti" sa sobom što je moguće više predmeta na

106
zadani glas. Osoba kaţe: "Idemo na put i nosimo sa sobom predmete na glas
[d]. Što ćemo spremiti u kovčeg?" Dijete, naprimjer, odgovara: "Dudu,
dasku, devu, dinju itd."

Bio sam

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, aktivizacija i proširivanje

vokabulara (imenice i pridjevi).
Igra: Za ovu igru moţete koristiti kartice sa slovima i slogovima, ali to
nije nuţno. Glasove i slogove moţete zadavati usmeno. Zadaje se glas ili
slog. Igrač kaţe: "Bio sam na moru i vidio...". Treba izgovoriti neku riječ koja
počinje zadanim glasom ili slogom. Naprimjer za glas [b]: brod, bor, biciklist
i dr. Varijacije: "Bio sam u šumi", "Bio sam u gradu", "Bio sam na selu", "Bio
sam u kinu" i dr. Odgovori na zadani glas ne moraju nuţnofoiti imenice.
Moguće je odgovoriti: "borovu šumu", "bakinu kućicu", "bijelu jahtu" i dr.
Kada se zadaje slog, u odgovorima ne mora biti na početku riječi, nego u bilo
kojoj poziciji.

107
 Glasovna slikovnica

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, aktivizacija i proširivanje

vokabulara.
Materijal: bijeli papir (najmanje 30 listova), škare, ljepilo, fascikl s
prozirnim plastičnim dţepovima, stari katalozi i prospekti.
Igra: Vaš poštanski sandučić vjerojatno je često zatrpan svakakvim
reklamnim prospektima i katalozima trgovačkih centara. Način da ih
zanimljivo iskoristite jest izrada djetetove glasovne slikovnice. Ovo je trajna
aktivnost. Dijete će svoju glasovnu slikovnicu izrađivati postupno, svaki put
pomalo popunjavajući fascikl. Na svakom listu papira u gornjem lijevom
kutu napišite veliko tiskano slovo abecede. Kasnije ćete ponoviti isto, jer će
dijete za svaki glas trebati više listova papira. Izrezujte zajedno slike iz starih
kataloga i lijepite ih na listove na odgovarajući početni glas. To je zabavan i
vrlo koristan način upotrebe reklamnih letaka i starih kataloga koji se
skupljaju u svakom kućanstvu.

108
 Tko se s kime druži?

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, aktivizacija i proširivanje

vokabulara, razvoj povezanog govora, logičkog mišljenja i proširivanje općih
znanja.
Igra: Ovo je vrlo zanimljiva igra za cijelu obitelj. Osim što potiče razvoj
fonološke svjesnosti, izuzetno je korisna za proširivanje znanja o
ţivotinjskom carstvu. Nacrtajte na papirićima različite ţivotinje po svom
izboru (ili nalijepite sličice) i podijelite igračima po jednu sličicu. Mama,
naprimjer, moţe imati sličicu ţirafe, tata - sličicu slona, jedno dijete - jeţa, a
drugo dijete - sliku nilskog konja. Mata kaţe: "Moja ţirafa druţi se s glasom
[V], zato što ima dugačak VRAT." Tata moţe reći: "Moj slon prijateljuje s
glasom [S], zato što ima SURLU." Dijete kaţe: "Moj jeţić je prijatelj glasu [I],
zato što ima IGLICE." Drugo dijete moţe reći: "Moj nilski konj druţi se s
glasom [R], zato što ţivi u RIJECI." Tata na to rhoţe nastaviti: "I moj slon
prijateljuje i s glasom [I], zato što je to INDIJSKI slon. Mama: "Moja ţirafa
također se druţi s glasom [S], zato što ţivi u SAVANI." Dijete: "Moj jeţić je
prijatelj glasa [M], zato što voli piti MLIJEKO." Drugo dijete: "Moj nilski konj
je dobar s glasom [A], zato ţivi u AFRICI." I tako dalje. Kada iscrpite sve
mogućnosti, za novi krug igre podijelite sličice nekih drugih ţivotinja.

109
 Tajna šifra
Cilj: Vjeţbanje glasovne sinteze - povezivanja izgovorenih glasova u
riječ.
Igra: Recite djetetu da zamisli da ste likovi u igri "Spy Kids" i da ćete
mu govoriti riječi tajnom šifrom kako je ne bi razumjeli pirati (ili neki drugi
likovi u igri). Izgovarajte riječi glas po glas s kratkim stankama između
svakog glasa. Dijete treba paţljivo slušati svaki lančić glasova i izgovoriti
cijelu riječ. Počnite od kratkih, a zatim napredujte prema sve duţim riječima.
Ova igra moţe trajati otprilike pola minute (jedna riječ) do pola sata.
Zato je moţete igrati bilo gdje kad trebate prikratiti vrijeme, čak i kada su u
pitanju minute, naprimjer u trgovini dok čekate u redu za blagajnu.
Moguće je igrati i s dvije ekipe. Jedna ekipa drugoj zadaje riječi.
Ispravni odgovori se boduju. Pogrešno zadavanje riječi donosi gubitak boda.

Primjer riječi:

p_a_s
n_o_s
s_a_t
u_h_o
o_k_o
t_a_t_a
a_u_t_o
k_a_p_a
k_u_ć_a
p_a_t_k_a
b_a_n_a_n_a

110
 Gdje je glas?

Cilj: Traţenje pozicije glasa u riječima na temelju slušne percepcije.

Materijal: Nacrtajte flomasterom na papiru pravokutnik 15 x 5 cm i
podijelite ga na tri jednaka dijela. Trebat će vam i jedna figurica iz "Ĉovječe,
ne ljuti se".
Igra: Izgovarajte pojedine riječi u kojima se zadani glas javlja na
različitim pozicijama. Kada čuje riječ, dijete treba na slici pokazati poziciju
zadanoga glasa u riječi. Kad se glas nalazi na početku, u sredini ili na kraju
riječi, dijete stavi figuricu na lokomotivu, prvi ili zadnji vagon (ili u prvi,
srednji ili zadnji kvadrat).

Primjer: "Stavi figuricu u kvadrat u kojem se nalazi glas [š] u riječi

šuma (kruška, kokoš, itd.)."

Nađi 2

Cilj: Poučavanje glasovnoj analizi i sintezi riječi, aktivizacija vokabu-

lara (imenice).
Igra: Zadajte djetetu 2 glasa. Ono treba prisjetiti se nekih riječi koje
sadrţe oba glasa u bilo kojim pozicijama.

Primjer:
Glasovi [a], [t]
Riječi: tata, autobus, traktor, tanjur itd.
Zahtjevnija varijanta iste igre je "Nađi 3" u kojoj se zadaju tri glasa.

Primjer:
Glasovi [s], [I], [m]
Riječi: maslac, salama, salamura, mislilac itd.

111
 Smisli riječ

Cilj: Određivanje početnog i završnog glasa u riječima; aktivizacija

vokabulara.
Igra: Recite djetetu: "Smisli riječ koja počinje (ili završava) istim gla-
som, kao i riječ (predloţite riječ).

Smisli novu riječ

Cilj: aktivizacija i proširivanje vokabulara, vjeţbanje glasovne analize i

stvaranja novih riječi promjenom glasovnog sastava zadanih riječi.
Igra: Recite djetetu: "Ponudit ću ti riječ, a ti probaj promijeniti u njoj
jedan glas tako da nastane nova riječ. Evo primjera: "san - sin".

Prijedlog riječi:
sob, lak, dan, maketa, gljiva, konac, sir, luk...

Dovrši riječ I

Cilj: vjeţbanje glasovne sinteze, aktivizacija i proširivanje vokabulara.

Igra: Recite djetetu: "Pogodi koju riječ ţelim izgovoriti? Ma..." (maska)
Navodite ga da se prisjeti što je moguće više riječi na zadani slog. Za svaku
riječ moţe se pribrojiti bod.

Dovrši riječ II

Cilj: Poučavanje slogovnoj analizi i sintezi riječi.

Igra: Recite djetetu: "Igrat ćemo se dovršavanja riječi. Izgovarat ću
početak riječi, a ti ćeš izgovarati kraj." Prvo ponudite djetetu nekoliko

112
primjera: mač-ka, ko-koš itd. Počnite od dvosloţnih riječi. Ako dijete ne
uspijeva dovršiti riječ, pomaţite mu. Ako dovrši riječ drugim slogom pa
ispadne neka druga riječ, različita od one koju ste zamislili, ali ispravna,
prihvatite to kao pogodak.

Pogodi riječ I

Cilj: Vjeţbanje glasovne sinteze, aktivizacija vokabulara (imenice).

Igra: Ovo je igra za dva ili više igrača. Prvi igrač zamišlja neku riječ
(imenicu) i izgovara njezin prvi glas. Sljedeći igrač treba pripojiti sljedeći
glas, imajući na umu neku riječ koja počinje tim slogom (ili tom skupinom
glasova). Igrači redom pripajaju glasove sve dok jedan od njih ne bude
spreman izgovoriti cijelu riječ. Onaj tko izgovori cijelu riječ j? pobjednik.
Zanimljivije je kada u igri sudjeluje više igrača. Kada neki igrač doda glas, a
ostali ne mogu shvatiti koja bi to riječ mogla biti, mogu ga zamoliti da
izgovori cijelu riječ. Ako igrač koji je upravo dodao glas ne moţe izgovoriti
cijelu riječ, izlazi iz igre, a ostali nastavljaju s dotad pripojenim glasovima.

Plješćimo slogove

Cilj: Poučavanje slogovnoj analizi riječi.

Igra: Izgovarajte djetetu riječi s različitim brojem slogova, a ono treba
glasno i razgovijetno ponoviti svaku riječ uz pljeskanje po slogovima.
Pljeskati je potrebno toliko puta koliko je slogova u danoj riječi. rPrije
početka igre uvjeţbajte pljeskanje slogova uz izgovor po slogovima. Za
početak izgovarajte djetetu riječi sporo i s jasnim odvajanjem slogova. Prvo
nudite dvosloţne riječi (ma-ma, ba-ka, ta-ta, te-ta, kre-vet, pro-zor, vra-ta,
itd.). Nakon toga postupno uvedite trosloţne riječi (ba-na-na, ja- go-da, kro-
ko-dil, itd.) i jednosloţne (slon, zec, jeţ, stol, itd.).

113
 Dovrši rečenicu II

Igra je slična
prethodnim igrama "Dovrši
riječ". Razlika je u tome da u
ovoj igru postoji samo jedan
ispravan odgovor, koji se
moţe dokučiti iz konteksta
rečenice.
Primjeri:
Na stolu je papir i o...
U šumi rastu glji...
U polju raste ku...

Telegrafisti

Cilj: Poučavanje slogovnoj analizi riječi.

Igra: Ovu igru moţemo igrati nakon što dijete dobro svlada prethodnu
igru “Plješćimo slogove". Recite djetetu: "Igrat ćemo se telegrafista. Slat ćemo
telegrame u različite gradove. Znaš li kako se šalju telegrami? Telegrafist
otkucava riječi na specijalnom uređaju, a u drugom gradu ih primaju. Igrat
ćemo se ovako: ja ću izgovarati sadrţaj telegrama, a ti ćeš ga slati u drugi
grad telegrafskim uređajem - otkucavati." Izgovarajte djetetu riječi, a ono je
treba otkucati po slogovima. Počnite od dvosloţnih riječi, a nakon toga
prijeđite na trosloţne i jednosloţne. Nakon što dijete uvjeţba otkucavanje
pojedinih riječi, moţete proširiti igru na kratke rečenice od dvije ili tri riječi.
Primjer za "napredne" telegrafiste:
Maj-mun je gla-dan.
Do-ne-si mu ba-na-nu.

114
 Tragači II

Cilj: Poučavanje slogovnoj analizi i smišljanje riječi s određenim

brojem slogova.
Igra: U prostoriji se skrivaju predmeti na zadane slogove. Djetetu je
potrebno reći koliko je točno skriveno predmeta i na koje početne slogove.
Ono ih treba naći i izgovoriti nazive. Kad sve nađe, dobiva značku tragača.
Ovu je igru zanimljivo igrati na zabavi s više djece koja su podijeljena na
ekipe.

Pogodi riječ II

Cilj: Smišljanje riječi s određenim brojem slogova.

Igra: Ova je igra nastavak na igru "Telegrafisti" i uvodi se nakon
uvjeţbavanja te igre. Recite djetetu: "Pogađat ćemo sadrţaj telegrama. Poslat
ću ti telegram od jedne riječi. Samo ću je otkucati, ali neću je izgovoriti.
Poslušaj i razmisli koja bi to mogla biti riječ." Ako dijete izgovori riječ s
pravilnim brojem slogova - s onoliko slogova koliko ste puta otkucali -
ispočetka je uvijek prihvatite kao pogodak. Ako više puta zaredom pogriješi
ili ako ne moţe ponuditi nikakav odgovor, otkucajte ponovno i pomozite
mu tako što ćete mu otkriti prvi slog.

Od repa do glave

Cilj: Aktivizacija i proširivanje vokabulara, slogovoa analiza riječi.

Igra: Recite djetetu: "Pogodi koju sam riječ zamislio/la. Izgovorit ću ti
je naopako." Ponudite jednostavne primjere: "zako" (koza), "ćaku" (kuća),
"kul" (luk), "dem" (med). Tu je igru najbolje igrati u skupini djece. U tom
slučaju jedno dijete izlazi iz sobe dok ostala smišljaju riječ koja će se

115
izgovoriti naopako. Zatim pozivaju dijete koje je izišlo pa glasno naopako
izgovaraju riječ koju treba pogoditi. Pratite zadaju li djeca jednostavne riječi i
griješe li pri preokretanju riječi. Bit će zabavnije ako djecu podijelite u dva
tima koja će se natjecati u pogađanju.

Tko u kojoj kućici živi I

Cilj: Razvijanje fonološke percepcije riječi, upoznavanje s pojmom

dugih i kratkih riječi u odnosu na broj glasova u riječima, apstrahiranje od
značenja i skretanje pozornosti na fonološku sliku riječi.
Materijal: papir, flomasteri, kartice sa slikama.
Igra: Na papiru nacrtajte dvije kućice: kratku i dugačku. U njih će
dijete razvrstavati sličice. Za ovu igru unaprijed izdvojite sličice koje se
mogu jasno podijeliti u dvije skupine: kratke i duge riječi. Neka razlika bude
vrlo uočljiva, bez potrebe za prebrojavanjem glasova u riječima. Moţete
igrati s pojmovima na određenu temu, npr. "Ţivotinje".
Istu igru s djecom starije predškolske dobi moţete igrati i usmeno.
Dijete izgovara nazive ţivotinja ili druge riječi, kratke i duge.

Primjeri riječi:

Kratke riječi: Duge riječi:

pas krokodil
zec vjeverica
miš vodenkonj
jeţ nosorog
lav dinosaur

116
 Tko u kojoj kućici živi II

Cilj: Vjeţbanje vještine slogovne analize riječi Materijal: papir i

flomasteri, kartice sa slikama (nije nuţno)
Igra: Nacrtajte na papiru velike kućice s različitim brojem prozora i
bez vrata: kućicu s jednim prozorom, kućicu s dva prozora i kućicu s tri
prozora. Dijete razvrstava kartice sa slikama prema broju slogova u riječima.

Gradimo kućicu

Cilj: Određivanje prisutnosti zadanog glasa u riječima, vjeţbanje izgo-

vora i razlikovanja problematičnih glasova u paru (npr. s-z, s-š, r-l, itd.).
Materijal: Kompleti sličica na zadane glasove, "krov" - trokut od
kartona.
Igra: Predlaţemo djetetu da od sličica ("ciglica") izgradi kućicu, uz
uvjet da se za izgradnju smiju koristiti samo riječi u kojima je prisutan
zadani glas. Svaka kućica gradi se od 6 do 9 sličica na čiji vrh se postavlja
krov. Naprimjer: gradit ćemo kućicu za Sovu, za nju moţemo uzeti sanjke,
sok, sat, kosa, sunce i masku.

117
 Skupljamo naranče

Cilj: Određivanje prisutnosti zadanog glasa u riječima, vjeţbanje izgo-

vora i razlikovanja problematičnih glasova u paru.
Materijal: Kompleti sličica na zadane glasove, papir, flomasteri ili
bojice.
Igra: Na papiru nacrtajte dvije velike plitke zdjele. U njih dijete treba
razvrstati sličice ("naranče") na dva zadana glasa, npr. u jednu zdjelu treba
sloţiti sve riječi u kojima je prisutan glas "r", a u drugu zdjelu sve riječi s
glasom "I".
Ovu igru moţemo svaki put igrati na nov način, npr. "Skupljamo
jabuke u košare", "Kitimo bor", "Slaţemo latice tratinčica" i dr. Sličice mo-
ţemo lijepiti višekratnom ljepljivom masom na razne oblike (na "naranče" od
narančastog kolaţ papira, na "jabuke" od crvenog kolaţ papira, na "kuglice"
za bor, na "latice" od bijelog papira i dr.) Poslije odlijepimo sličice i koristimo
ih u novim igrama.

Tko će više

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, vjeţbanje izgovora i razli-

kovanja problematičnih glasova.
Igra: Djeca se natječu tko će smisliti više riječi na zadani glas (u počet-
noj poziciji). Za svaku točno imenovanu riječ igrač dobiva “bod" (ţeton,
bombon ili dr.). Pobjeđuje onaj koji skupi najviše "bodova". Kada nitko od
igrača više ne moţe smisliti riječ na zadani glas, proglašavamo pobjednika te
započinjemo novi krug s novim zadanim glasom.

118
 Darovi za životinje

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, vjeţbanje izgovora i razli-

kovanja problematičnih glasova.
Materijal: Kartice sa slikama ţivotinja koje se spominju u pjesmici (6
sličica) i kartice sa slikama različitih predmeta (12 do 18 sličica).
Igra: Počinjemo pjesmicom.

Okupio se uz bor ţivotinja cijeli zbor.

Vjeverica, medo, zeka, lisica, rakun i sova.
Poklone svatko čeka, došla je godina Nova.
(iz knjige “150 igara prstićima", Planet Zoe, 2010)

Varijanta za jednog igrača (jedno dijete): Na stol slaţemo sličice ţivotinja

uz koje dijete treba razvrstati sličice različitih predmeta čiji nazivi počinju
istim glasom kao i ime ţivotinje. Nazive ţivotinja u pjesmici mijenjamo
ovisno o glasovima s kojima radimo, kako bi se igra mogla igrati uvijek
iznova.
Varijanta za više (do šest) igrača: Svako dijete dobiva jednu karticu sa
slikom ţivotinje. Igramo po principu tombole: voditelj uzima sličice pred-
meta s hrpice i pokazuje svima. Dijete čija ţivotinja počinje istim glasom
uzima sličicu.

Pročitaj riječ

Cilj: Određivanje početnog glasa u riječima, vjeţbanje glasovne sinte-

ze.
Materijal: Kartice sa slikama.
Igra: Jedan igrač slaţe nekoliko kartica sa slikama u nizu tako da se od
prvih glasova u nazivima tih sličica moţe sloţiti nova riječ. Ostali igrači
pokušavaju što brţe "pročitati" novonastalu riječ, povezuju sve početne

119
glasove u nizu. Onaj tko prvi "pročita" riječ, zadaje sljedeći zadatak. Broj
kartica u nizu (broj glasova u novoj riječi) postupno se povećava od tri na
šest.
Moţete igrati i udvoje s djetetom. Jedan od vas zadaje zadatak, a drugi
rješava. Sloţite sličice i recite djetetu: "Koji su prvi glasovi u nazivima ovih
sličica? Sloţi od tih glasova novu riječ, spajajući ih redom. Koja je riječ
nastala?"

Primjeri:

Znam pet... II

Cilj: Aktivizacija vokabulara imenica na zadani početni glas, odre-

đivanje početnog glasa u riječima, razvoj cjelokupne fonološke svjesnosti,
razlikovanje glasova u zadanom redu (npr. s-z, l-r).
Igra: Ovo je poznata igra loptom koju preporučuju mnogi stručnjaci.
Psiholozi preporučuju da se izvodi prvo jednom, pa drugom rukom, a zatim
s obje ruke naizmjenično (ukupno osam udaraca - izmjenjujući početni glas u
paru). Dijete udara loptom o pod i istodobno izgovara pet riječi na zadani
početni glas, uz brojanje svake riječi/udarca loptom. Svaki niz udaraca
počinjemo riječima: "Znam pet..."

120
Primjeri:
Znam pet riječi koji počinju sa "R":
Ruţa - jedan.
Ruka - dva. ^
Rame - tri.
Ručak - četiri.
Riba - pet.

Znam četiri riječi koji počinju sa "D" i četiri riječi koje počinju sa "T":
Dan - jedan.
Torta - dva.
Dinja - tri.
Tikva - četiri.
Drvo - pet.
Tijesto - šest.
Dabar - sedam.
Trava - osam.

121
5
Vježbamo izgovor
Igre za poboljšanje izgovora glasova

122
 Sljedeće igre zapravo su vjeţbe gibanja govornim organima, preteţito
jezikom i usnama, s ciljem pripreme za pravilan izgovor glasova. Takve
vjeţbe nazivaju se artikulacijska gimnastika i pomaţu jačanju mišića pokretnih
govornih organa, odnosno razvoju njihove snage, spretnosti i diferenciranoj
pokretljivosti. Dakle, artikulacijska gimnastika pomaţe razviti potrebne
pokrete govornih organa. Svaki glas predstavlja sloţeni skup takvih pokreta,
a taj skup moţemo u početku rastaviti na dijelove (pojedine pokrete ili
poloţaje), uvjeţbati svaki zasebno, a zatim iznova spojiti. Artikulacijska
gimnastika namijenjena je djeci koja imaju poteškoća u izgovoru određenih
glasova, ali uvodne i opće vjeţbe korisne su za svu djecu mlađe predškolske
dobi kao opća priprema za oblikovanje izgovora.
Bez obzira što dijete s poteškoćama izgovora glasova najvjerojatnije
neće posjećivati logopeda više od dva do tri puta tjedno, artikulacijsku
gimnastiku treba raditi svaki dan kod kuće, kako bi se pokreti na kojima se
radi stabilizirali. Nova vjeţba se uvodi nakon što je dijete uvjeţbalo
prethodnu koju odonda više ne ponavljamo. Skup vjeţbi određuje logoped,
a roditelj ih provodi u djelo kod kuće. Vjeţba se od jednostavnog prema
sloţenijem. Sve vjeţbe treba uobličiti u igru i dati im zabavna imena. Ako
dijete dulje vrijeme ne uspijeva uvjeţbati određeni vaţan artikulacijski
poloţaj ili pokret, moramo za njega osmisliti nove zaigrane trikove s novim
imenima.
Vjeţba se u sjedećem poloţaju, moţe to biti stolica pa kojoj dijete sjedi
tijekom doručka. Poloţaj mora biti opušten, a drţanje ravno. Tijekom vjeţbe
dijete ne smije podizati ramena, stezati prste ili savijati noge. Kuhinja
obasjana jutarnjim suncem idealno je mjesto. Roditelj sjedi nasuprot djetetu
za kuhinjskim stolom, tako da mu je lice dobro osvijetljeno, kako bi ga dijete
dobro vidjelo. Za dijete starije od 4 godine, dobro je staviti na stol
samostojeće zrcalo, kako bi moglo samostalno kontrolirati svoje pokrete.
Logoped prethodno poučava roditelja izvođenju vjeţbe i ukazuje mu
na što treba obratiti posebnu pozornost (točnost, ujednačeno sudjelovanje
lijeve i desne strane jezika i dr.). Prvi put dijete moţe raditi svaku novu
vjeţbu u prisutnosti logopeda. Tijekom sljedećih sastanaka u kabinetu,
logoped provjerava stupanje svladanosti i zadaje nove zadatke za naredne

123
dane. Kod kuće roditelj pokazuje vjeţbu i dijete je ponavlja. Katkad dijete
neće uspjeti ponoviti vjeţbu. Ne smije mu se reći da radi pogrešno. Moţemo
doći u iskušenje da kaţemo: "Ne, ne, pogrešno to radiš. Treba ovako." Ali to
neće pomoći, a moţe dovesti do toga da se dijete frustrira i odbije svako
daljnje vjeţbanje. Uvijek naglašavamo uspjehe, čak i one male (npr. "O, pa
tvoj jezik svaki dan sve bolje ide prema gore!").

124
 Uvodne vježbe
Naredne dvije vjeţbe "Osmijeh" i "Surla" predstavljaju vjeţbe usnama
koje pomaţu djetetu da nauči razlikovati pokrete usana od pokreta jezika,
osjećati tu razliku i moći te pokrete obavljati zasebno. Preciznije, treba
naučiti obavljati vjeţbe za jezik bez istodobnog pokreta usnama. Inače, sve
vjeţbe za jezik obavljaju se tako što se usne rastegnu u blagi osmijeh.

Osmijeh

Cilj: Naučiti drţati usne u opuštenom osmijehu, ogoljujući gornji i

donji red zuba. Trajanje: 5-10 sek.
Opis: učiniti opušteni osmijeh, odnosno poloţaj usana kao pri
izgovoru glasa i. Trebaju se vidjeti gornji i donji red zuba.
Pozor: osmijeh ne smije biti usiljen i napet; nijedna usna ne smije
pokrivati zube.

Surla

Cilj: Uvjeţbati pokret usana prema naprijed, stvoriti jasne kinestetičke

osjete za pokrete usnama. Trajanje: 5-10 sek.
Opis: Izbočiti spojene usne ne otvarajući usta, zubi su stisnuti.
Pozor: Ako djetetu ovaj pokret ne uspijeva, moţemo mu neposredno
ispred usana staviti komadić slatkiša koji ono treba pokušati dohvatiti
usnama.

125
 Opće artikulacijske
vježbe
Ovo je skup vjeţbi, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako vjeţba ne
uspijeva, vraćamo se na prethodnu i slijedimo upute.

1. uvodna vjeţba "Osmijeh".

2. uvodna vjeţba "Surla".
• Naizmjenično "osmijeh" - "surla".

Garaža

Cilj: Uvjeţbati mirno otvaranje i zatvaranje usta s usnama u poloţaju

osmijeha.
Opis: Zamišljamo da su usta velika podzemna garaţa u koju stalno
ulaze automobili. Kada automobil prilazi, vrata garaţe se otvaraju i puštaju
ga da prođe.
Pozor: Donja usna ne smije se navrtati na zube, a ako to ne uspije,
dijete je moţe u početku lagano pridrţavati opranim prstom. Usta otvarati
bez naprezanja, odnosno ne prejako.

126
 Potapšaj jezik

Cilj: Uvjeţbati opuštanje mišića jezika, drţati jezik širokim.

Opis: Lagano otvoriti usta, poloţiti jezik na donju usnu i lagano ga
tapšajući gornjom usnom, izgovarati "pa-pa-pa...".
Trajanje: 5-10 sek.
Pozor: Ne navrtati donju usnu na zube; jezik mora biti širok,
dodirujući svojim bočnim stranama uglove usta; raditi vjeţbu na jednom
opuštenom izdisaju, ne zadrţavati dah.

Mmm, ukusno je!

Cilj: Uvjeţbati podizanje širokog prednjeg dijela jezika gore.

Opis: Lagano otvoriti usta i širokim prednjim dijelom jezika oblizati
gornju usnu pokretom odozgo prema dolje.
Pozor: Radi samo jezik, dok je donja vilica nepokretna (moţe se
pridrţavati prstom); jezik je širok, bočnim stranama dodiruje uglove usta;
pokret jezika mora biti upravo odozgo prema dolje, a ne iz strane u stranu.
Ako to ne uspijeva, moţe se napraviti poloţaj iţ vjeţbe "Potapšaj jezik" i
špatulom podići jezik na gornju usnu.

127
 Bim-bom!

Cilj: Uvjeţbati skupljanje mišića jezika, drţati jezik uskim, razgibati

njegov vršak.
Opis: Lagano otvoriti usta, osmjehnuti se i naizmjenično dodirivati
vrškom jezika uglove usta.
Trajanje: 5-10 sek.
Pozor: Usne su nepokretne, jezik ne treba plaziti prejako van, radi
samo njegov vršak.

Dohvati bombon

Cilj: Uvjeţbati skupljanje mišića jezika, drţati jezik uskim, naučiti

precizno usmjeravati vršak.
Opis: Lagano se osmjehnuti, otvoriti usta i vrškom jezika dohvatiti
komadić tvrdog bombona koji se nalazi 1,5 do 2 cm od usana.
Pozor: Usne su nepokretne. Pazite da komadić tvrdog bombona bude
sitan, takav da ga dijete moţe lako progutati, odnosno da ne izazove gušenje
ili zagrcavanje.

128
 Čiji su zubi čišći?

Cilj: Uvjeţbati podizanje jezika prema gore i upravljanja njime.

Opis: Lagano otvoriti usta, osmjehnuti se i vrškom jezika "počistiti"
gornje zube s unutarnje strane, pokretima iz strane u stranu.
Pozor: Vršak jezika ne smije viriti iz usta, niti se uvrtati prema unutra;
donja je vilica nepokretna.

Ljuljačka

Cilj: Uvjeţbati brzo mijenjanje poloţaja jezika gore - dolje, potrebno za

spajanje gornjih zubnih suglasnika s samoglasnicima.
Opis: Osmjehnuti se, lagano otvoriti usta, smjestiti jezik iza donjih
zuba (s unutarnje strane) i drţati ga u tom poloţaju do 5 sekundi. Zatim
podići široki jezik i staviti ga iza gornjih zuba (također s unutarnje strane) i
drţati do 5 sekundi. Mijenjati poloţaj 4 do 6 puta.
Pozor: Pokretan je samo jezik, donja vilica i usne miruju.

129
 Igra skrivača

Cilj: Uvjeţbati naizmjenično uvlačenje jezika u dubinu usne šupljine i

pribliţavanje donjim prednjim zubima, potrebno za spajanje glasova k, g, h
sa samoglasnicima.
Opis: Iz poloţaja jezika iza donjih zuba uvlačimo ga unutra ("skrivamo
jezik daleko-daleko"), ali usta pritom ostaju otvorena.
Pozor: Djetetova glava je u ravnom, opuštenom poloţaju; kada se jezik
uvlači unutra, usta se ne smiju zatvarati; vršak jezika mora biti dolje, ako to
ne uspijeva, treba ga pridrţavati i lagano gurati nazad špatulom.

Ljutita mačkica

Cilj: Uvjeţbati podizanje srednjeg dijela leđa jezika prema nepcu, kako
je potrebno za izgovor glasa [j].
Opis: Osmjehnuti se, otvoriti usta, smjestiti vršak jezika iza donjih
zuba, saviti leđa jezika i protrljati je gornjim zubima.
Pozor: Donja vilica se ne smije kretati prema naprijed.

130
 Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasova [s, z, c]
U svrhu pravilnog izgovora glasova [s, z, c] potreban je precizan
poloţaj jezika (vršak iza donjih zuba, leđa su podignuta, bočne strane
potpuno prianjaju uz gornje zube) te stvaranje jake i usmjerene zračne struje
koja prolazi središnjom linijom jezika. Tome pomaţu sljedeće vjeţbe.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi prema ispravnoj
artikulaciji, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba djetetu ne
uspijeva, vraćamo se na prethodnu i/ili slijedimo upute.

Zabij gol

Cilj: Uvjeţbati stvaranje neprekidne, usmjerene zračne struje.

Opis: Usne su u poloţaju "surla", lagano i neprekidno puhati na
lopticu od vate (leţi na stolu ispred djeteta) tako da se otkotrlja u "gol”
(napravljen od dvije kocke).
Pozor: Obrazi se ne smiju napuhivati, moţe ih se pridrţavati prstima;
loptica se odbacuje u gol jednim neprekidnim izdisajem, koji ne smije biti
nagao i jak, nego lagan i produljen.

1 Vjeţba "Potapšaj jezik"

131
 Na plaži

Cilj: Naučiti drţati jezik u mirnom i opuštenom poloţaju.

Opis: Lagano se osmjehnuti, otvoriti usta i staviti široki prednji dio
jezika na donju usnu.
Trajanje: Drţati jezik u tom poloţaju od 1 do 10 sekundi. Vrijeme se
povećava postupno.
Pozor: Ne plaziti jezik predaleko - on samo pokriva usnu; bočne strane
jezika dodiruju uglove usta. Ako ova vjeţba ne uspijeva, vratiti se na
prethodnu.

Loptice, poleti!

Cilj: Uvjeţbati stvaranje tečne, dugotrajne, neprekidne zračne struje

koja teče središnjom linijom jezika.
Opis: Usne su u poloţaju "osmijeh"; široki opušteni jezik je na donjoj
usni; izgovarajući glas [f] otpuhnuti lopticu od vate na suprotnu stranu stola.
Pozor: Donja usna ne pokriva zube; obrazi se ne napuhuju; izgovara
se [f], a ne [h], kako bi zračna struja bila uska, a ne raspršena.

132
 Peremo zube

Cilj: uvjeţbati drţanje vrška jezika iza donjih zuba.

Opis: osmjehnuti se, pokazati zube, otvoriti usta i vrškom jezika
"počistiti" donje zube iz strane u stranu, a zatim odozdo prema gore.
Pozor: usne su nepokretne; vršak jezika kliţe kod korijena, a ne po
gornjem rubu zuba; jezik je širok.

133
 Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasova [š, ž, č,
ć, dž, đ]
Za izgovor ovih glasova potrebni su precizni pokreti jezikom: široki
prednji kraj jezika se podiţe prema prednjem dijelu tvrdog nepca, bočne
strane tijesno prianjaju iz gornje kutnjake, usne se pomiču prema naprijed i
zaokruţuju; zrak struji sredinom jezika. Sljedeće vjeţbe to pomaţu razviti.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi ispravnoj artikulaciji,
zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba ne uspijeva, vraćamo se
na prethodnu i/ili slijedimo upute.

• Vjeţba "Potapšaj jezik“

• Vjeţba "Na plaţi"

Zalijepi bombon

Cilj: Ojačati mišiće jezika i uvjeţbati podizanje prema gore.

Opis: Poloţiti široki jezik na donju usnu; na sam vršak jezika staviti
tanki komadić ljepljive tvrde karamele ili drugog tvrdog bombona, koji treba
pokretom jezika prema gore zalijepiti za nepce odmah iza gornjih zuba.
Pozor: U pokretu je samo jezik; usta se otvaraju samo 1,5 do 2 cm.
Pazite da komadić tvrdog bombona bude sitan, takav da ga dijete moţe lako
progutati, odnosno da ne izazove gušenje ili zagrcavanje.

134
 Gljiva

Cilj: Uvjeţbavati podizanje jezika prema gore, rastezati podjezičnu

vezicu.
Opis: Osmjehnuti se, priljubiti cijeli jezik uz nepce i široko otvoriti usta
(gljiva na noţici).
Pozor: Obje bočne strane jezika moraju biti priljubljene jednako čvrsto -
nijedna ne smije se iskriviti; usta se otvaraju sve jače. Ponoviti 3 do 10 puta.

● Vjeţba "Loptice, poleti!"

• Vjeţba "Mmm, ukusno je!"

Harmonika

Cilj: Jačati mišiće jezika, rastezati podjezičnu vezicu.

Opis: Osmjehnuti se, lagano otvoriti usta, priljubiti jezik uz nepce i
početi otvarati i zatvarati usta. Ponoviti 3 do 10 puta.
Pozor: U pokretu je samo donja vilica; paziti da jezik nije iskošen.

135
 Hokus-pokus

Cilj: Uvjeţbati podizanje jezika prema gore u obliku "šalice" i usmje-

ravanje zračne struje po sredini.
Opis: Osmjehnuti se, lagano otvoriti usta, staviti široki jezik na gornju
usnu tako da su bočne strane pritisnute uz usnu, a u sredini je ţlijeb.
Pokrenuti zračnu struju sredinom jezika i otpuhnuti lopticu od vate koja se
nalazi na vrhu nosa.
Pozor: Ako je poloţaj ispravan i zrak struji sredinom jezika, loptica će
poskočiti gore; ako to ne uspijeva, jezik se moţe pridrţavati; donjg/usna
miruje.

136
 Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasa [I]
Za izgovor glasa [1] potreban je precizan i sloţen rad jezikom: vršak
se podiţe prema gore i prianja uz rub desni i gornjih zuba; prednji i srednji
dio leđa se spuštaju, a straţnji dio se lagano podiţe i povlači unatrag; bočne
strane se spuštaju i propuštaju zrak. Za uvjeţbavanje ovog poloţaja postoji
sljedeći skup vjeţbi.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi prema ispravnoj
artikulaciji, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba ne uspijeva,
vraćamo se na prethodnu i/ili slijedimo upute.

• Vjeţba "Potapšaj jezik"

• Vjeţba "Mmm, ukusno je!"

Puran

Cilj: Uvjeţbati podizanje jezika prema gore i pokretljivost prednjeg

dijela.
Opis: Lagano otvoriti usta, staviti široki jezik na gornju usnu i
pokretati ga gore i dolje nastojeći ga ne odvajati od usne. Prvo to izvoditi
polako, a onda ubrzati tempo i dodati glas, dok se ne bude čulo "bl-bl"
(poput glasanja purana).
Pozor: Jezik se mora kretati gore-dolje po usni, a ne iz strane u stranu;
mora "oblizivati" usnu, a ne izbacivati se unaprijed.

• Vjeţba "Ljuljačka"

137
 Konjiću, potrči!

Cilj: Jačati mišiće jezika i pokret prema gore.

Opis: Osmjehnuti se, lagano otvoriti usta i coktati vrškom jezika.
Pozor: Tempo je prvo polagan, a zatim brţi; u pokretu je samo jezik,
donja vilica miruje. Ako vjeţba ne uspije trebaše vratiti na vjeţbu "Zalijepi
bombon" i onda pokušati ponovno. Paziti da se vršak jezika ne uvrće prema
unutra, odnosno da se čuje coktanje, a ne šljapanje.

Tiho, tiho, konjiću

Cilj: Uvjeţbati pokret prema gore i odrediti mjesto jezika kod izgovora
glasa [I],
Opis: Isto što je i u prethodnoj vjeţbi, ali bezvučno (konjić ide vrlo
tiho, gotovo nečujno).
Pozor: U pokretu je samo jezik; vršak se odupire o prednji dio nepca,
odmah iza zuba.

138
 Vježbe koje pripremaju
za izgovor glasa [r]
Za izgovor glasa [r] potreban je sloţen rad svih mišića jezika: napeti
prednji dio s vrškom je podignut prema alveolama (naboranom prednjem
dijelu nepca iza prednjih zuba); vršak vibrira u zračnoj struji; srednji dio je
spušten, bočne strane prianjaju uz gornje kutnjake; strujanje zraka je snaţno i
usmjereno. Tome pomaţu sljedeće vjeţbe.
Opaska: ovo je skup vjeţbi koji postupno vodi prema ispravnoj artiku-
laciji, zato je vaţno odrţavati redoslijed. Ako neka vjeţba ne uspijeva,
vraćamo se na prethodnu i/ili slijedimo upute.

● Vjeţba "Ĉiji su zubi čišći?"

• Vjeţba "Gljiva"
• Vjeţba "Harmonika"

Obojimo kućicu

Cilj: Uvjeţbati podizanje jezika prema gore i njegovu pokretljivost.

Opis: Osmjehnuti se, otvoriti usta i "pogladiti" vrškom jezika tvrdo nepce
pokretima naprijed-natrag.
Pozor: U pokretu je samo jezik; paziti da jezik ne izlazi iz usta.
• Vjeţba "Loptice, poleti!"
• Vjeţba "Konjiću, potrči!"
• Vjeţba "Mmm, ukusno je!"
• Vjeţba "Puran"

139
 Bubnjar

Cilj: jačati mišiće jezika, uvjeţbati podizanje prema gore i naprezanje

vrška.
Opis: osmjehnuti se, otvoriti usta i pokucati vrškom jezika iza gornjih
prednjih zuba, ritmično i više puta za redom, izgovarajući glas d: d-d-d- d.
Početi polagano, a onda ubrzati.
Pozor: usta su stalno otvorena; u pokretu je samo jezik; vršak se ne
smije uvrtati; usmjeriti zračno struju na vršak tijekom izgovaranja glasa [d].

140
Kazalo igara
3 i 2, ...26 Divlje ţivotinje...30
Aukcija...79 Dodaj riječ...59
Automobili...37 Dodaj zadnju riječ...38
Bim-bom! ...128 Dodavalica...104
Bio sam...107 Dohvati bombon...128
Blizu ili daleko...89 Dopuni rečenicu...52
Bubnjar...140 Dovrši rečenicu I...51
Cjelina i dio I...42 Dovrši rečenicu II...114
Cjelina i dio II...42 Dovrši riječ I...112
Ĉarobna vrećica ...104 Dovrši riječ II...112
Ĉarobno smanjivanje...12 Dovrši stih...93
Ĉije je što?...25 Dugo ili kratko...103
Ĉiji su zubi čišći?...129 Dva ili dvije...18
Darovi za ţivotinje...119 Garaţa...126
Detektivi...29 Gdje je glas?...111

141
Gdje je vuk?...90
Gdje je zazvonilo?...85
Glasovna slikovnica...107
Gljiva...135
Gradimo kućicu ...117
Harmonika...135
Hokus-pokus...136
Idemo na plaţu...62
Idemo na put...28
Igra analogija...49
Igra pogađanja...28
Igra skrivača...130
Igra uspoređivanja ...23
Intervju...66
Isti glas...104
Isto kao...22
Iz ormara...14
Izgubljene riječi...62
Jedan i mnogo...16
Jestivo – nejestivo...39
Juha ili kompot?...21
Kako je završilo...67
Koga i što? ...15
Kome je što potrebno...41
Konjiću, potrči!...138
Koračnica...22
142
Kotrlja se lopta, jedan, dva, tri...36
Kuhamo ručak...61
Kuharevo povrće...19
Laje ili riče...98
Lančić riječi...35
Leti, skače, pliva, hoda! 9
Loptanje suprotnostima...34
Loptice, poleti!...132
Luckaste rečenice I...63
Luckaste rečenice II...67
Ljuljačka...129
Ljutita mačkica...130
Maca i mačić...91
Malo i ţivo...92
Manje – veće...39
Mmm, ukusno je! ...127
Moguće – nemoguće...68
Moj kovčeg...60
Most...57
Na plaţi...132
Nađi 2...111
Nađi 5....11
Nađi igračku...88
Nađi riječ...99 Pogodi ţivotinju...43
Nađi suvišno I...27 Pokretljivo – nepokretljivo...39
Nađi suvišno II...33 Pokvareni telefon...94
Najbolji prijatelj...64 Potapšaj jezik...127
Nastavi niz I...105 Potraga...65
Nastavi niz II...106 Poveţi sličice u priču...77
Nastavi priču...80 Povrće...18
Objasni riječ...52 Predmeti oko nas...40
Objasni smisao...53 Prije i poslije I...74
Obojimo kućicu...139 Prije i poslije II...75
Od čega je što? ...23 Pročitaj riječ...119
Od repa do glave...115 Puran...137
Odaberi riječi I (pridjevi)...31 Putovanje...106
Odaberi riječi II (imenice)...31 Reci jednom riječju...37
Odaberi riječi III (glagoli)...31 Reci pravu riječ...44
Ona, onaj, ono...17 Reci suprotno...33
Osmijeh ...125 Reci što čuješ?...87
Peremo zube...133 Reci što vidiš...40
Plješćimo slogove...113 Redoslijed događaja...75
Pogodi cjelinu prema dijelovima25 Riječi-neprijatelji...32
Pogodi riječ I...113 Riječi-prijatelji...32
Pogodi riječ II...115 Rulet s prijedlozima...60
Pogodi što je to...22 Sjetimo se događaja...65
Pogodi tko je glavni lik...64
Pogodi tko je pozvonio?...86
Pogodi voće...20

143
Skupljamo naranče...118
Skupljamo sličice...53
Slično je...45
Sličnosti i razlike...81
Slikopriča...78
Sloţi rečenicu...57
Slušaj i zapamti...99
Slušamo i učimo pjesmice...72
Slušna igra skrivača...86
Smisli novu riječ...112
Smisli priču...65
Smisli rečenicu I...56
Smisli rečenicu II...57
Smisli riječ...112
Smisli zanimljiv kraj rečenice...79
Smišljamo brzalice...71
Smišljamo zagonetke...70
Suprotnosti-asocijacije...48
Surla...125
Suvišna riječ...73
Šarena igra...37
Što je glavni sastojak? ...24
Što je jestivo?...96
Što je to?...88
Što je ţivo? ...95
Što o tome moţeš reći...41
144
Što se nalazi unutra? ...47
Što se tada događa? ...73
Što sve moţe raditi?...13
Što tu ne pripada?...27
Što znaš o......80
Šuška ili ţubori...98
Tajna šifra ...110
Telefonski razgovor...76
Telegrafisti...114
Tiho - glasno! ...87
Tiho, tiho, konjiću...138
Tko će više...118
Tko gdje ţivi...69
Tko je čije dijete? ...38
Tko je to?...87
Tko se s kime druţi? ...109
Tko te gleda? ...10
Tko trči? ...12
Tko u kojoj kućici ţivi I ...116
Tko u kojoj kućici ţivi II ...117
Tragači I ...103
Tragači II...115
Traţimo rime...100
Tri medvjedića...90
Turistička agencija...82 Voće...20
Tvrdoglavi magarčić...50 Zabij gol...131
"U" ili "na" - tu je mudrost sva...69 Zagonetni lik...62
U trgovini II...89 Zajednička radnja...46
U trgovini III...105 Zalijepi bombon...134
U trgovini IV...105 Zapamti riječi...91
U trgovini... 12 Zapamti što vidiš...40
Uhvati glas I...97 Zato što...60

Uhvati glas II...97 Znam pet... I...44

Uhvati slog...98 Znam pet... II...120

Uzmi igračku...94 Zvoni ili ţubori...98

Naizmjenično "široki" - "uski" jezik.

145