Doc. dr. sc. Ivana Pavlinac Dodig, dr. med.

1
We propose that Michelangelo, a deeply religious man and an
accomplished anatomist, intended to enhance the meaning of
this iconographically critical panel and possibly document his
anatomic accomplishments by concealing this sophisticated
neuroanatomic rendering within the image of God.

Suk I, Tamargo RJ. Concealed neuroanatomy in Michelangelo's Separation of Light From

Darkness in the Sistine Chapel. Neurosurgery. 2010;66:851-61.

2
3
4
Iz Suk I, Tamargo RJ. Concealed neuroanatomy in
Michelangelo's Separation of Light From Darkness in the
Sistine Chapel. Neurosurgery. 2010;66:851-61. 5
6
7
 Izgrađen od dvije velike hemisfere i malog
skrivenog septalnog dijela
 Svaka hemisfera dijeli se u tri područja:
 LATERALNO PODRUČJE

 LIMBIČKO PODRUČJE

 MEDIO‐BAZALNO PODRUČJE

8
 Moždana kora
 Bijela tvar
 Bazalni gangliji
 Limbički sustav
 Lateralne moždane komore
9
10
 Sadrži 15 milijardi neurona
 Površina 220 cm2
 Histološka organizacija – funkcionalne jedinice
zvane kortikalne kolumne
 Brazde i vijuge

11
12
13
Brodmannova polja

14
15
 Projekcijska vlakna (eferentna ili aferentna:
talamokortikalni sustav i ekstratalamička
aferentna vlakna)
 Asocijativna vlakna (aksoni piramidalnih
neurona – II i III sloj moždane kore)
 Komisuralna vlakna (aksoni piramidalnih
neurona – II i III sloj moždane kore: corpus
callosum, commissura anterior, commissura
hippocampi)
16
17
18
Regulacija motoričkih funkcija!

19
 Nucleus caudatus
 Putamen Neostriatum
 Globus pallidus
 (Claustrum)

 Substantia nigra anatomske i funkcionalne veze s

 Subthalamic nucleus neostriatumom i globus pallidusom

20
21
Neurološki naziv Bazalni ganglij
Corpus striatum Nucleus caudatus + nucleus
lentiformis
Amygdala Amygdala
Claustrum Claustrum
Neostriatum Nucleus caudatus + putamen
Paleostriatum Globus pallidus
Nucleus caudatus Nucleus caudatus
Nucleus lentiformis Globus pallidus + putamen

22
 Oblik slova C
 Slijedi lateralnu moždanu komoru cijelom duljinom
 Glava
 Tijelo
 Rep

23
 Između globus pallidusa i capsule externe
 Lateralno od capsule interne

 Glavna ulazna postaja

bazalnih ganglija iz
moždane kore,
talamusa, substantie
nigre

24
25
 Lateralno od capsule interne
 Medijalno od putamena
 Lateralni i medijalni dio (razdvojeni
medijalnom medularnom laminom)
 Glavna izlazna postaja iz bazalnih ganglija
(ansa i fasciculus lenticularis)

26
27
 Osigurati povratnu informaciju moždanom
korteksu za započinjanje i kontrolu pokreta.
 Velika uloga (uglavnom vođena putem
talamusa) je smanjiti ekscitacijske ulazne
informacije u korteks.
 Ozljede dovode do poremećaja motorike.
 Ako je aktivnost b. g. prejaka dolazi do
nenormalnog usporenja pokreta.
 Ako su b. g. oštećeni, javljaju se nevoljni pokreti
– diskinezija.
28
 Ansa lenticularis – iz medijalnog dijela GP,
ventromedijalni smjer, zatim kaudalno prema
mezencefalonu
 Fasciculus lenticularis – iz GP,
dorzomedijalni smjer, okolo dorzalne
površine nucl. subth., zatim zavija okolo
dorzalnog dijela zone incerte, te potom
dorzolateralno i kaudalno prema
mezencefalonu
29
30
 Rostralno od nucl. ruber mijenja smjer,
rostralni smjer = H Forelovo polje (pre-
rubralno polje)
 Pridružuju im se dentatotalamička vlakna =
fasciculus thalamicus (H1 Forelovo polje)
 Završava u ventrolateralnoj i prednjoj
ventralnoj talamičkoj jezgri

 H2 Forelovo polje = fasciculus lenticularis

31
32
 Limbički sustav
 Hipokampalna formacija
 Septalno područje
 Bed nucleus strie terminalis (BNST)
 Nucleus accumbens
 Substantia innominata
 Amygdala

33
 LOBUS LIMBICUS opisao je Paul Broca 1878.

 Hippokampalna formacija
 Septalno područje
 Amygdala
 Pridružena područja korteksa (entorhinalni, piriformni)

 Prefrontal cortex Anatomske i funkcionalne veze

 Gyrus cinguli s procesima u limbičkom sustavu

34
35
 Lobus limbicus
 gyrus fornicatus
 formatio hippocampi
 Rhinencephalon
 Mediobazalni telencefalon
(paleocortex)

36
 Gyrus fornicatus:
 Area subcallosa
 Gyrus cinguli
 Isthmus gyri cinguli
 Gyrus parahippocampalis

Paralimbička kortikalna
područja

37
 Homeostatska uloga, uključujući kontrolu
autonomnog i neuroendokrinog sustava
 Olfaktorna funkcija (osjet njuha)
 Memorija
 Emocije i motivacija

 Pomoć pri pamćenju: HOME

38
39
40
41
 Duboko unutar temporalnog režnja
 Medijalni zid donjeg roga lateralne moždane
komore

Središnja regulacija:
 emocionalnog ponašanja

 motivacijskih procesa

 pamćenja
 hormonalne i autonomne

regulacije

42
 medijalni i dorzalni nastavak parahipokampalnog
gyrusa
 unutar medijalnog temporalnog režnja, formira dno
i temporalni rog lateralnog ventrikula
 jedna od struktura u obliku slova C koje su dio
limbičkog sustava
 važna uloga u procesu učenja i pamćenja

43
44
 Oko 95% korteksa u čovjeka je 6‐slojni
neocortex (“novi korteks”; također se naziva i
izokorteks, “isti korteks”)
 Filogenetski stariji dio korteksa, koji nema šest
slojeva naziva se allocortex (“drugi korteks”).
 Alokorteks uključuje 3‐slojni archicortex (“prvi”
ili “originalni”), kao i paleocortex (“stari
korteks”), koji se nalazi u piriformnom korteksu
njušnog korteksa

45
Dorzomedijalni smjer do corpusa callosuma,
zatim rostralno do prednje komisure,

1. potom ventralno u diencefalon

(prednja talamička jezgra i
mamilarna tjelešca) =
postcomisuralni fornix
2. potom rostralno do septalnog
područja = precomisuralni fornix

46
47
 Cornu ammonis (=hippocampus proper)
 Fascia dentata (=gyrus dentatus)
 Subiculum

48
49
50
 povezuje hippocampus s ostatkom moždane
kore
1. fasciculus perforans
2. mahovinasta vlakna
3. Schafferove kolaterale

51
 Prvi neuron: aksoni piramidnih neurona II.
i III. sloja entorinalnog polja (EC)
 oblikuju tractus perforans
 sinaptički završe na dendritima zrnatih
stanica FD

52
 Drugi neuron trisinaptičkog puta čine aksoni
zrnatih stanica FD – mahovinasta vlakna
 prolaze kroz hilus FD
 završavaju na piramidnim neuronima polja CA3

53
 Treći neuron: aksoni piramidnih neurona polja CA3 –
Schafferove kolaterale
 sinaptički završavaju na piramidnim neuronima polja CA1
 njihovi aksoni odlaze u subiculum

1. neuron 2. neuron 3. neuron

EC Tr. perforans FD mahovinasta CA3

Schafferove
CA1
kolaterale
subiculum
54
 1937. godine, James Papez pokazao je da
emocije nisu funkcija niti jednog određenog
središta u mozgu nego neuronskog kruga koji
uključuje nekoliko međusobno povezanih
struktura

55
  Povezuje više struktura telencefalona
 Započinje i završava u hipokampusu
 Dugačak oko 350 milimetara

Hipokampalna formacija (subiculum)

→ fornix → mamilarna tijela →
mamilotalamički trakt → prednja
talamička jezgra → cingulum →
entorinalni korteks → hipokampalna
formacija (FD).

56
57
 Postaja na putu od hipokampusa do hipotalamusa
(funkcionalni nastavak HF)
 Uglavnom aferentne informacije (prekomisuralni fornix)
 Projicira se u hipothalamus

o Dorzalno područje – septum pellucidum

o Ventralno područje – dobro razvijeno u ljudi

58
59
 Ulaz iz hipokampalne formacije uglavnom
kroz lateralnu septalnu jezgru
 Izlaz uglavnom kroz medijalnu septalnu
jezgru.
 Lateralna septalna jezgra ima projekcije u
medijalnu septalnu jezgru i tako se zatvara
ovaj krug.

60
 Nucleus accumbens je također uključen u
septalno područje krajnjeg mozga i u neuralne
krugove bazalnih ganglija i limbičkog sustava.
 Još jedna jezgra u blizini povezana s limbičkim
sustavom je nucleus interstitialis strie
terminalis (NIST)

61
 Ventrolateralno od fornixa u razini prednje komisure
 Prima vlakna iz amigdala
 Šalje vlakna u hipotalamus u autonomna središta m.
debla
 Regulira autonomne, endokrine i afektivne procese
povezane s amigdalama

62
Između septalnog
područja, SI,
putamena,
caudatusa

63
 Informacije iz m. debla (DA),
amigdala, hipokamusa
 Projicira se u substantiu
innominatu, SN, VTA
 Integrira sekvence motornih
odgovora povezanih s afektivnim
procesima (i ovisnostima –
hedonički sustav).

64
65
  Između dijagonalne Brocine linije, preoptičkog područja,
prepyriformnog područja, striatuma
 Recipročna povezanost s amigdalama, projicira se u
lateralni hipotalamus (postaja od A do lat.hipot.)

Bazalna Meynertova jezgra

• Projicira se u korteks i limbičke strukture
• Etiologija Alzheimerove bolesti (ACh)

66
 Bazalni ganglij limbičkog sustava
 Duboko unutar temporalnog režnja
 Kortikomedijalno i bazolateralno područje

67
Modulira procese povezane s hipotalamusom i PAG:
 bijes i agresija,
 bijeg i drugi afektivni procesi,
 hranjenje,
 endokrina i hormonalna aktivnost,
 spolno ponašanje,
 autonomna kontrola

68
69
 Integrira specifične osjetne informacije i daje im
odgovarajuću emocionalnu važnost i kontekst
 Ključna izvršna struktura za svrhovito,
adaptivno usmjeravanje nagona prema
odgovarajućem cilju, te za izražavanje emocija
primjerenih situaciji.

70
71
 Stria olfactoria lateralis – njušni sustav
 Ventralni amigdalofugalni put
 Stria terminalis

72
 Dvosmjerni put
 Mnoštvo aksona koji se
lepezasto šire od
amigdala (substantia
innominata)
 Veze sa diencefalonom i
septalno-preoptičkim
područjem

73
Glavni eferentni put amigdala:
1. iz medijalnog dijela amygdala,
2. dorzalno oko stražnjeg dijela talamusa,
3. slijedi rep nucleus caudatusa rostralno
(ventromedijalno)
4. u razini prednje komisure silazi ventomedijalno kroz
NIST
5. završava u medijalnom hipotalamusu

74
 Stria terminalis
glavni eferentni put iz amygdala

75
76
 Silazno: kortikospinalni, kortikopontini,
kortikobulbarni put
 Uzlazno: talamokortikalna vlakna
 Osjetne i motorne funkcije!

 Genu (kortikobulbarni)
 Prednji krak (frontopontini)
 Stražnji krak (kortikospinalni)
 Dijeli talamus od GP i nucl. caudatus od putamena

77
78
 Rostralno od silaznog dijela fornixa
 Olfaktorna vlakna iz prednjeg olfaktornog bulbusa
 Vlakna koja počinju u temporalnom režnju (amigdala)

79
80
 Sadrže cerebrospinalni likvor
 Luči ga koroidni pleksus (specijalizirane epitelne
stanice)
 Izvor elektrolita, zaštitni i potporni medij
 Neuroaktivni i metabolički produkti
 Iz mozga odstranjuje metaboličke produkte neurona

81
 Cerebrospinalni likvor: stanice
koroidnog plexusa u lateralnim
ventrikulima – Monroov foramen –
III. ventrikul – Sylvijev akvedukt – IV.
ventrikul – Luschkin i Magendiev
foramen – subarahnoidalni prostor –
arahnoidalne granulacije –
reapsorpcija u krvotok

82
 Prednji rog (u frontalnom režnju)
 Stražnji rog (proteže se u okcipitalni režanj)
 Donji rog (u temporalnom režnju)
 Tijelo (između interventrikularnih otvora i stražnjeg roga)

83
84
PITANJA?

85