Professional Documents
Culture Documents
Three Models of New Fairy Tale Structure Content File PDF
Three Models of New Fairy Tale Structure Content File PDF
Art of Words
Location: Croatia
Author(s): Stjepan Hranjec
Title: Tri modela nove bajkovitosti
Three Models of New Fairy Tale Structure
Issue: 1/2004
Citation Stjepan Hranjec. "Tri modela nove bajkovitosti". Umjetnost riječi 1:43-56.
style:
https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=235190
CEEOL copyright 2022
UDK 821.163.42–34.09:398.2
4 John Rowe Townsend: Written for Children, The Bodley Head, London 1990, 220.
5 Grigor Vitez: Djetinjstvo i poezija, »Umjetnost i dijete«, 3/1969, 7, 10.
1.
Achim von Arnim, pi{u}i Jacobu Grimmu, odri~e svaku suprotnost izme|u
»narodne poezije i majstorskog spjevanja«;6 odgovaraju}i mu, Grimm nagla-
{ava bitnu razliku izme|u usmene knji‘evnosti i knji‘evnosti koju stvara poje-
dinac: »Narodna poezija izlazi iz du{e cjeline, a ono {to mislim pod umjetni~kom
poezijom iz du{e pojedinca.«7 Bez obzira na terminolo{ku nepreciznost – jer,
ako je poezija pojedinca umjetni~ka (Kunstpoesie), tad bi »poezija cjeline«
trebala biti neumjetni~ka (!) – Grimm je i svojim prakti~nim primjerom (kao
uostalom i Herder) potvrdio da postoje dva tipa knji‘evnosti te da je pisana
izrastala na starijoj, usmenoj. Rije~ je tek o stupnju otklona pa bi povijest do-
brog dijela pisane knji‘evnosti, hrvatske i europske, valjalo promatrati kao
svojevrsnu parafrazu usmene knji‘evnosti, kao povijest ostvaraja individualne
interpretacije zbilje u odnosu na tradicijski usmenoknji‘evni model, ne samo
pjesni~ki kako bi se mo‘da interpretirala Grimmova terminolo{ka ozna~nica.
2.
6
Andre Jolles: Jednostavni oblici (prev.V. Biti), MH, Zagreb 2000, 204.
7
Ibidem, 205.
8 Sun~ana [krinjari} umrla je u prolje}e 2004. i njezin odlazak prete‘itim je poticajem za
10 Dubravka Te‘ak: Poratna hrvatska dje~ja pri~a, [kolska knjiga, Zagreb 1991, 89.
11 Ivo Zalar: Sun~ana [krinjari}. U: Hrvatski dje~ji pisci, knj. II, PSHK, knj. 181/II, MH,
Zagreb 1991, 278.
12 Ibrahim Kajan: ^arobnjaci ne}e ostarjeti. Prikaz romana S. [krinjari} Slikar u {umi, »Oko«,
3.
»Pri~e odijevam u netvarna sje}anja, u sve {to su moje o~i vidjele a srce osjeti-
lo. […] Ponekad na pri~u stavljam skupocjenu haljinicu kakvu su neko} nosile
kraljevne iz bajki. […] No jednako tako u‘ivam odijevaju}i ih u pamu~ne
majice i traperice kakve danas nose dje~ica koja nisu kraljevskog roda…«.17
Suvremena dje~ja knji‘evnica Nada Ivelji} u svojih ~etrdesetak djela na-
mijenjenih djeci obilato potvr|uje vlastitu izjavu te, kao i S. [krinjari}, ostva-
ruje otklon od bajkovita standardna obrasca svojim zami{ljajima.
Kr{}anska izvori{ta. U prebogatoj riznici na}i }emo razli~itih utjecaja, ovi-
sno o vremenu i mjestu (podru~ju) gdje su nastajale. Na~elno, usmena bajka
ne gradi se na vjerskoj podlozi,18 ~udesni likovi bajke funkcioniraju u druk~ijem
svijetu od biblijskoga. U hrvatskoj dje~joj knji‘evnosti kr{}anska izvori{ta kon-
tinuirano se prepoznaju u dvjestotinjak godina ‘ivota te knji‘evnosti, no done-
davno su se skrivala pod tepih ili im se lijepila etiketa neknji‘evne estetske 49
objave, ~ime su zastajala u predvorju dje~je literature. Stvarala{tvo Nade Ivelji}
makar djelomice (a zapravo – prete‘ito) obilje‘uje upravo napajanje na
kr{}anskom izvoru {to tad ra|a i osobite rezultate. Recimo, u pripovijetci O
starom ~ovjeku koji je tra‘io smisao ‘ivota starac moli Svevi{njega da mu otkrije
smisao ‘ivota; svega tad nesta osim male zebe koja starcu slije}e na rame i on
shva}a: »Ti si u svojoj mudrosti i dobroti stvorio svijet, sve {to postoji na
njemu, pa i mene smrtnika. Sada znam da je smisao moga ‘ivota u tome da sa
zahvalno{}u primim {to si mi namijenio. […] Blago onomu tko je, kao ja sada,
kadar vidjeti malo, jer }e lak{e shvatiti veliko.« (8, 181)
Domoljubna motivacija. Svevremenost i sveprostornost usmene bajke
dopu{ta tek uop}enu privr‘enost za rodni i ku}ni prag. Ni pisana novobajkovi-
ta proza ne potvr|uje se nagla{eno domoljubnom – ma{tovitom zami{ljaju
stvarna domovinska nit o~ito je inkompatibilna. Naprotiv, djela Nade Ivelji}
svjedo~e o neupitnom nacionalnom polazi{tu; nastanak svojih poznatih zbirki
[estinski ki{obran, Zagreba~ki vrap~i}i i Vodenica Sokolica autorica tuma~i
17 Nada Ivelji}: »S one strane pri~e«, umjesto pogovora zbirci Dimnja~ar i bijela golubica,
1996, 147.
18 Ana Pintari} (Bajke, o. c.) dodu{e navodi da se, ako ne drugdje, a ono po brojevnim
19 Jo‘a Skok: Pogovor knjizi Vodenica Sokolica. U: Izabrana djela, knj. II, Na{a djeca, Zagreb
1996, 220.
20 Hrvojka Mihanovi}: Otkrivanje svijeta izme|u sna i zbilje, »Umjetnost i dijete«, 5–6/
1987, 460.
21 Skok, op. c., 221.
22 Miroslav Vaupoti} svoj je ~lanak i naslovio Simboli~ka proza Nade Ivelji}, »Umjetnost i
Kako nema dvojbe da ‘ivimo u svijetu koji je za ljude i za prirodu pun {tetnih
pojava i zla, ne mo‘emo to nijekati, ali dana nam je mogu}nost izbora. Otuda u
literaturi te‘nja za humano{}u, a sama humanost u vlastitu ‘ivotu je na~in
‘ivljenja.23
4.
23
Iz razgovora s Nadom Ivelji} u lipnju 2003.
24
Kako sam postala knji‘evnica, spisatelji~in tekst uz tre}e izdanje Dona od Trome|e, [kolska
knjiga, Zagreb 2002, 391.
5.
Tri nasljedovana modela, tri suvremena zami{ljaja u dje~joj hrvatskoj knji‘ev-
nosti obilje‘uje – pored ukazanih posebnosti – i nekoliko sastavnica {to ujed-
no nudi mogu}nost za uspostavu modela nove bajkovitosti u toj knji‘evnosti.
25 Ana Lendvaj: Vi{nja Stahuljak, Darovi Djeda Mraza, »Umjetnost i dijete«, 1980, 63.
1997, 111–121.
28 Bo{kovi}-Stulli, op.c., 243.
29 O njima raspravlja Dubravka Zima u monografiji Ivana Brli} Ma‘urani}, Zavod za znanost
LITERATURA
PRIMARNA LITERATURA
1. Sun~ana [krinjari}: Ljeto u modrom kaputu, Zagreb 1972.
2. Sun~ana [krinjari}: Kaktus bajke, Zagreb 1970.
3. Sun~ana [krinjari}: Sva{tara, Zagreb 1977.
4. Sun~ana [krinjari}: Pisac i princeza, Zagreb l983.
5. Nada Ivelji}: Vodenica Sokolica, Zagreb 1981.
6. Nada Ivelji}: ^uvarice novih krovova, Zagreb 1995.
7. Nada Ivelji}: Izabrana djela I, Zagreb 1996.
8. Nada Ivelji}: Nebeske barke, Zagreb 2001.
55
9. Nada Ivelji}: Bijeli patuljak, Zagreb 2002.
10. Vi{nja Stahuljak: Za~arani putovi, Zagreb 1968.
11. Vi{nja Stahuljak: Ku}ica sa crvenim {e{irom, Zagreb 1974.
12. Vi{nja Stahuljak: Djevoj~ica i paun, Zagreb 1979.
13. Vi{nja Stahuljak: Darovi Djeda Mraza, Zagreb 1985.
14. Vi{nja Stahuljak: ^arobnjak, Zagreb 1989.
15. Vi{nja Stahuljak: Pri~e zaljubljenih knjiga, Zagreb 1998.
SEKUNDARNA LITERATURA
Maja Bo{kovi}-Stulli: Usmena knji‘evnost kao umjetnost rije~i, Zagreb 1975.
Stjepan Hranjec: Hrvatski dje~ji klasici, Zagreb 2004.
André Jolles: Jednostavni oblici, Zagreb 2000.
Josip Kekez: Prva hrvatska re~enica, Zagreb 1988.
Ibrahim Kajan: ^arobnjak ne}e ostarjeti, »Oko«, Zagreb, 24. 4. – 8. 5. 1986.
Dubravka Te‘ak – Stjepko Te‘ak: Interpretacija bajke, Zagreb 1997.
Dubravka Te‘ak: Hrvatska poratna dje~ja pri~a, Zagreb 1991.
John Rowe Townsend: Written for Children, London 1990.
Miroslav Vaupoti}: Simboli~ka proza Nade Ivelji}, »Umjetnost i dijete«, 6/
1970, 66–68.
Grigor Vitez: Djetinjstvo i poezija, »Umjetnost i dijete«, 3/1969, 4–21.
Ivo Zalar: Sun~ana [krinjari}, u: Hrvatski dje~ji pisci, knj. II, PSHK, 181/II.
Zagreb 1991.
Dubravka Zima: Ivana Brli} Ma‘urani}, Zagreb 2001.
Summary
THREE MODELS OF NEW FAIRY TALE STRUCTURE
The structure of the traditional oral fairy tale is based on a common, stable model which
can be viewed as the stable artistic structure. However, viewed diachronically, there has
been a continuous attempt to supplement this model with new, individual ideas. The
paper attempts to represent three models of new fairy tale structure in children’s litera-
ture by three Croatian contemporary authors, Sun~ana [krinjari}, Nada Ivelji} and Vi{nja
Stahuljak. It will also examine the stylistic similarities in their works as opposed to the
oral fairy tale tradition.
56