SVEUČILIŠTE U ZAGREBU/ FILOZOFSKI FAKULTET

ODSJEK ZA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE

ZNANOSTI

Akademska godina 2021./2022.

Revolucija informacijske tehnologije

Seminarski rad

Izvanredni diplomski studij Informacijskih i komunikacijskih

znanosti, smjer bibliotekarstvo
Kolegij: Knjige i čitanje

Zagreb, prosinac 2021.

Sadržaj

1. Uvod....................................................................................................................................

2. Koja revolucija?...................................................................................................................

3. Povijesni slijed.....................................................................................................................

3.1. Mikroelektronika..........................................................................................................

3.2. Računala.......................................................................................................................

3.3. Telekomunikacija.........................................................................................................

3.4. Biotehnologija..............................................................................................................

4. Informacijska tehnologija i njezin utjecaj na razvoj društva...............................................

5. Paradigma informatičke tehnologije..................................................................................11

6. Zaključak...........................................................................................................................13

7. Literatura...........................................................................................................................14
 1. Uvod
Svijet je usred višenamjenske tehnološke revolucije temeljene na informacijskoj
tehnologiji (IT), a društvo se preoblikuje njezini ubrzanim napretkom. Računala,
telekomunikacijske mreže i drugi elektronički sustava uvelike su povećali našu sposobnost
poznavanja, postizanja i suradnje. Informacijska tehnologija nam omogućava brz i
ekstenzivan prijenos informacija, povezujući udaljena mjesta i različita područja djelovanja na
nove načine te stvarajući informacijsko društvo koje je nam je prije dva desetljeća bilo
nezamislivo.

Seminarski rad prvenstveno će se govoriti o revoluciji informacijske tehnologije kao

dugoročnom fenomenu inovacija u informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u koje
spada konvergentni set tehnologija s područja: mikroelektronike, računalstva,
telekomunikacija/emitiranja i genetskog inženjeringa. Nakon uvoda, rečeno je nešto samim
karakteristikama informacijske tehnologije i revolucije koja nas je zahvatila. Središnji dio
rada donosi povijesni pregled za svaki segment konvergentnog seta tehnologija. Takva
saznanja i informacije su potrebna za daljnje razumijevanje rada. U četvrtom poglavlju
govori se utjecaju informacijske tehnologije na razvoj društva. Revolucija je to koja je
zahvatila cijeli svijet te utjecala na sve ekonomske, socijalne i društvene sastavnice pa ovu
pojavu nazivamo i procesom informatizacije globalne ljudske zajednice, odnosno cijelog
ljudskog društva, nazvano i informacijskim društvom. Peto poglavlje navodi paradigme
tehnološke revolucije kao pretpostavke vezane uz tehnološki napredak, a imaju ključnu ulogu
u pružanju, dijeljenju i širenju strukturiranih informacija raznim segmentima ljudskog
djelovanja sa značajkama su obuhvatnosti, složenosti i umrežavanja. Nakon zaključnog
razmatranja u završnom, šestom poglavlju, naveden je popis korištene literature koja
obuhvaća relevantne knjige i članke vezane uz ovu temu.

1
 2. Koja revolucija?
Revolucija kao korjenit preobražaj ili preokret na nekom polju života i rada pretpostavlja
promjene u političkim, društvenim i ekonomskim odnosima. Industrijalizacija i tehnološki
skokovi rezultirali su novim paradigmama, točnije industrijskim revolucijama:

I. Industrijska revolucija – promjene u području mehanizacija od 1760. Do 1840.

II. Industrijska revolucija – široka primjena električne energije od 1870. Do 1914.
III. Industrijska revolucija – znanstveno-tehnološke inovacije u kompjutorizaciji te
robotizaciji proizvodnih i komunikacijskih procesa od 1960.-ih do danas
IV. Industrijska revolucija – nastavak na Digitalnu, treću revoluciju u napretku u umjetnoj
inteligenciji, primjeni strojnog učenja i umrežavanju od 2011.

Stojimo na rubu tehnološke revolucije koja će iz temelja promijeniti način na koji živimo i
radimo te kako smo povezani jedni s drugima. Sukladno i Manuel Castells navodi da „živimo
u rijetkim intervalima u povijesti u kojem našu 'materijalnu kulturu' preobražavaju djela nove
tehnološke paradigme, organizirane oko informacijskih tehnologija.“1 Aktualne
transformacije nisu samo nastavak Digitalne revolucije nego i implementacija četvrte
industrije revolucije koja se razvija eksponencijalno, a širina i dubina tih promjena najavljuju
transformaciju cjelokupnih sustava proizvodnje, upravljanja i vladavine.2

Revolucija informacijske tehnologije podrazumijeva dugoročni fenomen inovacija u

informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (ICT). Konvergencija se događa u
tehničkim aspektima između računalstva i telekomunikacija, u sadržajima između teksta,
slike, glasa i zvuka te u načinima kako se informacije dostavljaju preko računala, televizora i
mobilnih telefona da oni postaju višenamjenski. Pod informacijsku tehnologiju ubraja se,
prema Castellsu, konvergentni set tehnologija s područja:

 mikroelektronike,
 računalstva,
 telekomunikacija/emitiranja,
 optoelektrike i
 genetskog inženjeringa.

1
Castells, M. Informacijsko doba : ekonomija, društvo i kultura. Zagreb : Golden marketing, 2000 – 2003. str.
63.
2
Schwab, K. (2016.), The Fourth Industrial Revolution, World Economic Forum, Switzerland. URL:
https://www.weforum.org/agenda/2016/01/the-fourth-industrial-revolution-what-it-means-and-how-to-respond/
(9. 12. 2021.)
2
 Tehničke inovacije u ovim područjima povezane su s tekućim procesom liberalizacije i
deregulacije tržišta i svjetskih okosnih mreža, što rezultira jeftinijim, bržim i lakšim
pristupom internetu. Ove inovacije značajno mijenjaju načine na koje se proizvodi i usluge
proizvode, distribuiraju i konzumiraju te poboljšavaju mobilnost i širenje ideja i daljnjih
promjena. Castells ističe da se „oko te jezgre informacijskih tehnologija javlja sazviježđe
glavnih tehnoloških otkrića, između ostalog i na području naprednih materijala, izvora
energije, medicinskih primjena, proizvodnih tehnologija (poput nanotehnologije) te
tehnologije prijenosa. Jezgra transformacije koja se ovdje procesuira odnosi se na tehnologije
obrade i komuniciranja informacija“3Grbavac i sur. navode da „tehnološku revoluciju ne
karakterizira samo centralizacija znanja i informacija, već njihova primjena na stvaranje
novoga znanja i strojeva za obradu i distribuciju informacija, kada tu promjenu gledamo kroz
povratnu vezu između inovacije i njezinog korištenja.4 Sukladno, Castells navodi da je, prema
Rosenberg, 1982, „uporaba novih telekomunikacijskih tehnologija prošla tri različite faze, i
to: automatizaciju zadataka, eksperimentiranje i preoblikovanje aplikacija, gdje se prve dvije
faze odnose na učenje kroz upotrebu, a treća faza na upoznavanje kroz rad.“5

Poput revolucija koje su joj prethodile, Treća i Četvrta industrijska revolucija imaju
potencijal podizanja globalne razine dohotka i poboljšanja kvalitete života stanovništva diljem
svijeta, tim više što su proširile diljem Zemlje kroz tri desetljeća i djelovale na sve aspekte
ljudskog djelovanja. Međutim, postoje i oni dijelovi populacije koji nisu dio novog
tehnološkog sustava pa Castells ističe da je različito vrijeme pristupa do moći tehnologije za
ljude, države i regije kritični izvor nejednakosti našega društva. Oni koji su najviše dobili od
revolucije informacijske tehnologije jesu potrošači koji su si mogli priuštiti digitalni svijet i
pristupiti mu.

3
Castells, M., ibid, str 64.
4
Grbavac V.; Tepeš, B.; Rotim, F. Informacijska tehnološka revolucija na početku 21. stoljeća. // Društvena
istraživanja : časopis za opća društvena pitana. 12, 5(2003), str. 847-870. URL: https://hrcak.srce.hr/19318
(10.12. 2021.
5
Castells, M., ibid, str 66.
3
 3. Povijesni slijed
Kad bismo se mogli osvrnuti razdoblje povijesti kroz zadnjih nekoliko desetljeća kada je
revolucija informacijske tehnologije (IT) sazrijevala, vjerojatno bi nas zapanjio oštar kontrast
između svijeta koji smo ostavili iza sebe i svijeta koji smo stvorili. Informacijska revolucija
koja je započela u 20. stoljeću uglavnom je potaknuta geometrijskim rastom proizvodnje
visokotehnološke elektronike, uključujući komponente računala, računalne periferije,
poluvodiče, digitalne integrirane čipove, PCB ploče , opremu za video prikaz, audio oprema,
kao i kućansku elektronika. Prije povijesne prekretnice koja se dogodila oko 1960. godine i
označila početak postindustrijskog društva, sama pomisao na korištenje računala bila je toliko
strana većini ljudi. Međutim, oko 100 milijuna računala korišteno je diljem svijeta već
početkom 90-ih, a kroz sljedećih nekoliko godina ta je brojka dosegla brojku preko milijarde.

O kratkoj, ali intenzivnoj povijesti informacijske tehnološke revolucije govori Castells

navodeći da preteče informatičkih tehnologija datiraju još prije 40-ih godina 20. stoljeća
(Belov izum telefona 1876., Marconijev radio 1898. i De Forestove vakuumske cijevi 1906.),
dok se najveći tehnološki skok u elektronici dogodio oko II. svjetskog rata prvim računalom
koje se moglo programirati, izumom tranzistora i pojavom mikroelektronike. 6 U svojoj knjizi
„Informacijsko doba : ekonomija, društvo i kultura“ Castells navodi tri glavna tehnološka
polja koja zapravo tvore povijest tehnologije zasnovane na elektronici, i to mikroelektroniku,
računala i telekomunikaciju.

3.1. Mikroelektronika
Mikroelektronika je revolucionirala područje elektronike i ubrzo promijenila naše
živote i naš svijet. Najosnovnija inovacija mikroelektronike je tranzistor izumljen je 1947.
John Bardeen Walter Brattain i William Shockley demonstrirali su tranzistor s točkastim
kontaktom svojim suradnicima u Bell Labsu u New Jerseyju. Trojica su dobila Nobelovu
nagradu za to otkriće stvorivši „električne impulse u ubrzanom ritmu binarnog koda prekida i
pojačanja, što je omogućilo kodiranje logike i komunikaciju sa strojevima i između njih: te
sprave za obradu zovemo poluvodiči i poznate kao čipovi.“ 7 Desetljeće kasnije, točnije 1957.
Jack Kilby izumio je integrirani krug (IC), mali krug koji sadrži elektroničke komponente,
uključujući tranzistore, otpornike, kondenzatore i druge komponente. Veliki iskorak u razvoju
ovog područja dogodio se 1971. kada Intelom inženjer Ted Hoff dizajnirao mikroprocesor.
Intel od tada kontinuirano razvija mikroprocesore s boljim procesorskim snagama koji i danas
pokreću većinu stolnih računala.
6
Castells, M., ibid, str 74.
7
Ibid, str. 75.
4
 3.2. Računala
Isprva primjenjivani od strane matematičara i poduzetnika, tijekom 19. stoljeća
mehanički računski strojevi dizajnirani su i izgrađeni za rješavanje sve složenijih izazova s
brojkama. Početkom 20. stoljeća napredak tehnologije omogućio je sve složenija računala pa
su prva elektronička računala razvijena tijekom Drugog svjetskog rata, a najranije od njih je
bio Colossus 1943. koji je razvijen za dešifriranje tajnih njemačkih kodova tijekom rata.
Koristio je vakuumske cijevi i papirnatu traku i mogao je izvesti brojne logičke operacije.
Prvo računalo opće namjene, ENIAC, stvoreno je na Pennsylvanijskom sveučilištu, od
metalnih modula visokih oko dva metra, a imalo je 70 000 otpornika, 18 000 vakuumskih
cijevi i težilo je 30 tona. Komercijalna verzija tog stroja lansirna je 1951. pod nazivom
UNIVAC -1. Bilo je to prvo masovno proizvedeno računalo, s više od 45 jedinica koje su na
kraju proizvedene i prodane. U utrku se upustila tvrtka IBM sa strojevima IBM 701 1953.,
IBM 7090 te IBM 360/370 1964. Računalni svijet se promijenio izum mikroprocesora 1971.,
što je rezultiralo i proizvodnjom prvih osobnih računala. Većina je bila ograničene serijske
proizvodnje i radile su na malim integriranim krugovima i procesorima s više čipova. Apple
1, kasnije Apple 2 predstavlja prvo uspješno mikroračunalo stvoreno od strane Steve
Wozniaka i Steve Jobsa u garaži obiteljske kuće. Sve je to rezultiralo osnivanjem tvrtka
Apple 1976. koja i danas broji kao jedna od najvećih tvrtki za informacijsku tehnologiju. Na
Appleom pothvat odgovorio je IBM i 1981. stvorio računalo nazvavši ga PC (Personal
Computer), imenom koje je, za mikroračunala, aktualno i danas. Ekspanzija PC-a uzrokovana
je razvojem računalnog softvera sredinom 70-ih. PC softver potaknuo je bivše studente
Hardvara, Billa Gatesa i Paula Allen, u stvaranju računala Altair 8800. Prilagodivši BASIC za
rad na stroju i shvativši njegove mogućnosti, osnovali su 1975. Microsoft, današnjeg
softverskog diva kategoriji osobnih računala.

Castells navodi da se „od sredine 1980-ih mikroračunala ne mogu shvatiti odvojen:

ona djeluju u mrežama s povećanom pokretljivošću na temelju prijenosnih računala. Ta
izvanredna svestranost i mogućnost dodavanja memorije i sposobnosti obrade podataka te
sudjelovanje računalne snage u elektroničkoj mreži, odlučno su računalno doba u 90-ima
skrenula od centralizirane pohrane i obrade podataka prema umreženom, interaktivnom
sudjelovanju računalne snage.“8

8
Castells, M., ibid, str 79.
5
 3.3. Telekomunikacija
Komunikacija i razmjena informacija danas je neophodna za društveni život
čovječanstva i za organizaciju. Budući da je ljudska komunikacija ograničena na relativno
malo prostorno okruženje, zbog fizioloških i fizičkih uvjeta, ljudska nastojanja oduvijek su
bila usmjerena na povećanje prirodnih komunikacijskih mogućnosti: postizanje
telekomunikacija. Povijest razvoja telekomunikacija stoga nije samo od tehničkog interesa
nego i od opće kulturne važnosti. Početak modernih telekomunikacija u devetnaestom stoljeću
obilježen je otkrićem elektromagnetizma koji je pokrenuo nove učinkovite metode za prijenos
informacija na velike udaljenosti. Daljnji napredak ubrzo je rezultirao primjenom širenja
elektromagnetskih valova u telekomunikacijskim sustavima. U tom razdoblju razvoj je
dodatno potaknut ekonomskim, političkim i vojnim zahtjevima. Mogućnost umrežavanja
rezultat je važnih postignuća u telekomunikacijama i računalstvu tijekom 70-ih godina 20
stoljeća, što je omogućilo i proizvodnju novih mikroelektroničkih uređaja, točnije
elektroničkih prekidača i routera, kao i napredak u računalnoj tehnologiji, što je dovelo do
bržeg i dramatičnijeg tehničkog napretka, praćenog širenjem telekomunikacija. 9

Castells navodi da je „prvi industrijski proizveden električni prekidač, ESS-1, uvede u

Bellovim labaratorijima 1969., dok je sredim 1970-ih napredak u tehnologijama integriranog
kruga omogućio digitalni prekidač, povećanje brzine, snage i fleksibilnosti uz istodobnu
uštedu vremena, energije i radne snage – vis-à.“10 Sposobnost prijenosnih veza izrazito je
porasla napretkom u optičkoj elektronici pa je IBN, integrirane visokopropusne mreže,
značajno nadišao ISDN, točnije digitalneintegrirane mreže iz 70-ih. Devedesetih je godina
primjena radijskih spektara, među kojima su celularna telefonija, tradicionalno i satelitsko
emitiranje i mikrovalovi, omogućila prilagodbu upotrebe komunikacije u pokretu pa je tako,
prema Grbavac i sur., „mobilna telefonija, oslanjajući se na snagu računala za usmjeravanje
poruka, davala u isto vrijeme osnovicu za sveprisutnu obradu podataka i za neograničenu,
interaktivnu elektroničku komunikaciju u stvarnom vremenu.“11

Možda najveće otkriće koje revolucioniralo elektroničku komunikaciju jest

istraživački projekt Ministarstva obrane SAD-a šezdesetih godina, ARPANET, koji je postao
današnji Internet, uvelike potkrijepljen otkrićima Cerfa i Khana 1974., točnije TCP/IP-om,

9
Huurdeman, Anton A. The worldwide history of telecommunications. John Wiley & Sons, 2003. URL:
https://books.google.hr/books?redir_esc=y&id=SnjGRDVIUL4C&q=revolution#v=snippet&q=The
%20Worldwide%20History%20of%20Telecommunications&f=false (10. 12. 2021.)
10
Castells, M., ibid, str 79.
11
Grbavac V.; Tepeš, B.; Rotim, ibid
6
zapisnikom umrežavanja koji je navijestio gateway tehnologiju koja bi rezultirala
povezivanjem različitih vrsta mreža.

3.4. Biotehnologija
Tehnološki razvita nije zaobišao ni biološka istraživanja pa Castells ističe da on, za
razliku od ostalih analiičara, u informacijsku tehnologiju uvrštava i genetski inženjering:
„genetski inženjering usmjeren je n a dekodiranje, manipulaciju te programiranje
informacijskih šifri žive materije. Biologija, elektronika i informatika spajaju i međusobno
djeluju jedna na drugu u području njihove primjene, materijala i konceptualnog pristupa.“ 12
Moderna biotehnologija nastala novim napretkom u genetici, imunologiji i biokemiji nakon
što su otkrivene dvostruke spirale DNK 1953., zatim se sredinom 1970-ih dogodilo prvo
prepletanje gena i spajanje DNA, kao i kloniranje prvog ljudskog gena. Biotehnološka
revolucija 80-ih godina naišla je na znanstvene teškoće, kao i tehničke te zakonske i etičke
prepreke pa je dijelom usporena.

Rabljenje bioloških materija u mikroelektronici bila je u pokusnoj fazi već 1995.

primjenom sintetske molekule DNA i postignućem da njihova materijalna osnovica radi po
principu da obrađuje podatke logikom DNA. Iako se još mislilo da je spajanje biologije i
elektronike još daleko, logika biologije sve se više implementirala u elektroničke strojeve.
Grbavac i sur. navode, prema Bruce Mazlish, 1993., „nužnost spoznavanja ljudskog biološkog
razvoja, snaga koje vladaju čovječanstvom i svijest da su alati i strojevi neodjeljivi od razvoja
ljudske naravi. To od nas traži shvaćanje da razvoj strojeva, koji kulminira s kompjutorima,
čini neizbježnim svijest da iste teorije kojima objašnjavamo rad mehaničkih izuma vrijede
također i za razumijevanje ljudskog bića i obratno te da je razumijevanje ljudskog mozga u
prirodi umjetne inteligencije.“13

12
Castells, M., ibid, str 64.
13
Grbavac i sur., ibid
7
 4. Informacijska tehnologija i njezin utjecaj na razvoj društva
Informacijska tehnologija interpretira se kao ukupnost manevara putem kojih njezini
korisnici na osnovi baze podataka oblikuju informacije potrebne za više segmenata ljudskog
djelovanja korištenjem, za to odgovarajuće, računalne i druge informacijsko – tehnološke
podrške. U novoj globalnoj ekonomiji informacijska tehnologija (IT) glavni je pokretač i
gospodarskog rasta i poboljšanja kvalitete život, od boljeg obrazovanja i zdravlja, do čišćeg i
energetski učinkovitijeg okoliša, kao i za sigurnosti društvenih zajednica. Kako je
informacijska utjecala na gotovo sve što poznajemo, razumljiva su i njezina različita
shvaćanja i definicije. Tako prema Budinu „informacijska tehnologija sprega
mikroelektronike, računala i komunikacija“ 14, dok Varga i Čerić informacijsku tehnologiju
definiraju kao „najvažniju generičku tehnologiju potrebnu za djelotvoran rad organizacija te
za stvaranje njihove konkurentnosti na tržištu.“15 Jedno je sigurno, revolucija je to koja je
zahvatila cijeli svijet te utjecala na sve ekonomske, socijalne i društvene sastavnice pa ovu
pojavu nazivamo i procesom informatizacije globalne ljudske zajednice, odnosno cijelog
ljudskog društva, koje je nazvano i informacijskim društvom. Informacijska je prošla kroz još
jednu fazu evolucije, naglog razvoja koji sa sobom donosi brojne posljedice, pozitivne i
negativne. Peović Vuković napominje da „tehnologija nije ni dobra ni loša (ovisna je o
kontekstu, korištenju, gledištu), čak niti neutralna (budući da uvjetuje ili ograničuje, izlaže ili
zatvara dijapazon mogućnosti).“16

Revolucija se manifestirala u području računalstva i komunikacija, kao i programske

podrške, ali i proizvodnje pa konstantno dolazi do promjena u formiranju informacijskih
sustava za jednostavnije prenošenje, pohranjivanje te prikupljanje i kvalitetno iskorištavanje
podataka. Jedna od tih promjena jest Internet koji je „započeo kao način elektroničkog
prijenos podataka, preraslo je u sveprisutan i nezamisliv svestran odušak za ljudsku energiju i
izražavanje pokrenuvši jednu od najuzbudljivijih društvenih, kulturnih i političkih
transformacija u povijesti.“17

Tehnološka revolucija je utjecala i na razvoj društva uslijed globalizacije koja nije ništa
drugo no informacijska tehnologija koja je svijet pretvorila u tehnološku, a onda i ekonomsku
cjelinu. Nastupilo je vrijeme informatičkoga kapitalizma i informatičke globalne ekonomije,
14
Budin, L., Mikroračunala i mikroupravljači, Element, Zagreb, 1997.
15
Varga, M., Čerić, V.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.
16
Peović Vuković, K., Znanost, tehnologija, kultura; Pierre Lévy – Cyberkultura, 1. poglavlje: Utjecaj
tehnologije, Filozofski fakultet u Rijeci, 2010. URL: https://ztk.jottit.com/pierre_l%C3%A9vy%3A_
%E2%80%9Cutjecaj_tehnologije%E2%80%9D
17
Schmidt, E.; Cohen, J. Novo digitalno doba : nove tehnologije mijenjaju ljude, države, ali i kako ćemo živjeti i
poslovati. Zagreb : Profil knjiga, 2014., str. 11-12.
8
što je trebalo donijeti napredak na svim životnim poljima. Međutim, proces globalizacije
socijalno je nepravedan te ekološki neodrživ zbog neodgovornosti globalnih svjetskih
korporacija kojima je cilj bio smanjenje siromaštva, a dobili smo to je jaz između siromaštva
i bogatstva sve više izražen. „Povijesno iskustvo je pokazalo da su takve revolucije često bile
praćene financijskim procvatom i krahom, a informacijska revolucija nije iznimka. Naime, do
danas je ona uvelike slijedila obrazac prošlih tehnoloških revolucija, uključujući početnu fazu
koju karakteriziraju uspon i pad cijena dionica inovativnih tvrtki, kao i potrošnje na robu koja
utjelovljuje novu tehnologiju. Međutim, razlikuje se od prošlih tehnoloških revolucija u
globalizaciji proizvodnje koja je ojačala stvarne i financijske veze među zemljama. Brzi rast
proizvodnje IT robe implicira da promjene u uvjetima globalne potražnje, potaknute
uglavnom naprednim gospodarstvima koja koriste IT.18

Revolucija informacijske tehnologije u velikoj je mjeri zaposjela i poslovni sektor pa su

osnovnih računalni i telefonskih sustava temeljenih na IP-u sastavni je dio većine modernih
poslovnih operacija. Radi očuvanja konkurentnosti na tržištu organizacije su primorane
prilagođavanju i inovacijama u znanosti, tehnici i tehnologiji, što zahtijeva i promjene u radu
organizacije. Informacijska tehnologija omogućuje stvaranje procesa poslovanja koristeći
najučinkovitiju dostupnu tehnologiju, djelujući tako i na operativne troškove, osiguranje
osjetljivih informacija, komunikacijske procese, produktivnost zaposlenika, širenje baze
kupaca te suradnju i vanjske usluge.19

Znanje danas predstavlja jedan od najvažnijih resursa koji oblikuju društvo u cjelini. Ono
se se prikuplja, sprema i prenosi putem suvremene informacijske tehnologije. Sveukupna
informacijska tehnologija koja omogućuje upravljanje znanjem u organizaciji naziva se
sustavom za upravljanjem znanjem ili KMS. Informacijska tehnologija je od velike je
važnosti u obrazovnim ustanovama. IT pruža i suvremene mogućnosti prilagođavanja
vlastitom stilu učenja te stjecanju različitih vještina projektnog i timskog rada, dok širenjem
elektroničkog učenja i obrazovanja raste uloga i važnost kako nastavnika, tako i drugih
obrazovnih poticatelja.

U svijetu zasićenom informacijama s alatima za učinkovito dobivanje i obradu

informacija, ulazimo u novo dobu u kojem je IT glavni pokretač za napredak i promjene u
mnogim područjima naših života i društava. Atkinson i Castro navode neke od njih:
18
Chapter iii the information technology revolution. World Economic Outlook, listopad 2001. USA:
International Monetary Fund, 2001. URL: https://www.elibrary.imf.org/view/books/081/08005-9781589060739-
en/ch03.xml (13. 12. 2021.)
19
Vitez, O., The Impact of Technological Change on Business Activity. Chron, veljača 2019. URL:
https://smallbusiness.chron.com/impact-technological-change-business-activity-2191.html (13. 12. 2021.)
9
  olakšavanje komunikacije,
 iskorištavanje moći tržišta,
 pozivanje organizacija na odgovornost,
 poboljšanje pristupačnosti za osobe s invaliditetom,
 dobivanje široke lepeze izbora,
 više informacija odjedanput i u stvarnom vremenu,
 sigurniji život,
 ušteda vremena,
 kontrola nad vlastitim životima.20

Forester navodi da je informacijska tehnologija transformirala je poslove menadžera,

restrukturirala pojedinačne tvrtke i preokrenula cijele industrije. Radnički sindikati morali su
započeti dugu zališnu akciju osmišljenu da osiguraju svoj opstanak u nadolazećem
visokotehnološkom društvu, budući da je kolektivizam zamijenjen novim individualizmom.
Prijavljeni porast računalnih prijevara i hakiranja (dobivanje neovlaštenog pristupa
računalima) doveli su do raširene zabrinutosti oko računalne sigurnosti i straha od vala
visokotehnološkog kriminala. Sama računala su postajala sve korisnija u borbi protiv
kriminala, zajedno s drugim novim uređajima, ali su također predstavljala prijetnju privatnosti
jer je jeftina računalna snaga omogućavala privatno i javno.21 Schmidt i Cohen ističu da je
„potencijal za suradnju između tehnološke industrije, javnog sektora i građanskog društva
golem“ pa se pitaju „tko će u budućnosti imati veću moć, građanin ili država?“22

5. Paradigma informatičke tehnologije

Paradigma se temelji na važnim pretpostavkama vezanim uz tehnološki napredak koji
imaju ključnu ulogu u pružanju, dijeljenju i širenju strukturiranih informacija u raznim

20
Atkinson,R.., and Castro, D., Digital quality of life: Understanding the personal and social benefits of the
information technology revolution. Academia, listopad 2008. URL: https://bit.ly/3ynzeY3 (10. 12. 2021.)
21
Forester, T. High-tech Society: The Story of the Information Technology Revolution. Cambridge: The MIT
press, 1990. URL: https://books.google.hr/books?
redir_esc=y&id=Gqgb946KPfQC&q=revolution#v=snippet&q=High-tech%20Society%3A&f=false
22
Castells M, ibid, str. 17.
10
segmentima ljudskog djelovanja. Tehnološka paradigma razrađena od strane C. Pereza, C.
Freemana i G. Dosija doprinosi oblikovanju aktualne tehnološke transformacije, kao i
njezinog međudjelovanja s gospodarstvom i društvom. Castells navodi značajke koje čine srž
paradigme:

1. „Informacija je sirovina – utjecaj informacija na tehnologiju kao kod drugih

revolucija, ali i utjecaj tehnologije na informaciju;
2. Proširenost učinaka novih tehnologija – informacija je konstitutivni dio svih
ljudskih aktivnosti pa nova tehnologija izravno formira sve procese našeg pojedinačne
i zajedničke egzistencije;
3. Logika umrežavanja - polazi od dobro adaptirane morfologije mreže rastućoj
kompleksnosti međudjelovanja i neočekivanim paradigmama razvoja koje proizlaze iz
stvaralačke snage takve međudjelovanja. Ta topološka složenost mreže sada može biti
fizički implementirana u svim vrstama procesa i organizacija pomoću informacijskih
tehnologija;
4. Fleksibilnost IT-a – jasno određena osobina IT-a koje se temelji na fleksibilnosti.
Procesi su reverzibilni pa se mogu se izmijeniti preslagivanjem sastavnih dijelova, što
je ključno u društvu koje je označeno organizacijskom fluidnošću. Međutim,
fleksibilnost ovdje može predstavljati represivnu pristranost ako su oni koji postavljaju
pravila autoritetnog stajališta;
5. Približavanje specifičnih tehnologija u visokopovezani sustav – Približavanje
tehnologija rezultiralo je time da su mikroelektronika, telekomunikacije i računala
uključeni u identičan informacijski sustav na način da se među njima gube i postojeće
razlike rastućom spajanjem poslovnih organizacija strategijskim savezima i
suradničkim projektima. Tehnološki sustav sada djeluje tako da se neki od gore
navedenih tehnoloških polja ne može izuzeti iz njega. Primjerice, mikroračunala su
određeni snagom čipa, a konstrukcija i paralelno procesiranje mikroprocesora ovise o
građi računala, dok telekomunikacije samo segment u procesuiranju informacija.
Stoga su tehnologija transfera i povezivanja sada dio integrirane mreže podržane
računalima.“23
Tehnološkim se približavanjem krenulo i u razvitak i međudjelovanje biotehnološke i
informacijske revolucije. Naime, dostignuća u identificiranju ljudskih gena i dijelova DNA
mogu se razvijati samo uz snažnu podršku računala. Iako je integriranje bioloških materijala u
mikroelektronici bilo dio eksperimentalne faze sredinom 90-ih, a biološka se logika sve više
23
Castells, M., ibid, str. 95.
11
implementira u elektroničke uređaje, istraživanja još nisu nadomak potpunog povezivanja
biologije i elektronike. Sukladno i Castell ističe da se „paradigma informatičke tehnologije ne
kreće prema zatvaranju u sustav, nego prema otvorenosti – poput mreže s više završetaka.
Ona je moćna i nameće se u svojoj materijalnosti, prilagodljiva je i otvorena u svojemu
povijesnom razvoju. Njezine bitne značajke su obuhvatnost, složenost i umrežavanje.“24

6. Zaključak
Svijet je već iskusio dramatične promjene potaknute inovacijama, ali nikada prije nije
iskusio tehnologije koje se tako brzo razvijaju mijenjajući ograničenja prostora i vremena i
preobličujući način na koji komuniciramo, učimo i razmišljamo. Brzi napredak informacijskih
i komunikacijskih tehnologija tijekom druge polovice 20. i ranog 21. stoljeća stvara revoluciju
informacijskog doba. Te su tehnologije omogućile pohranu, organizaciju i manipulaciju

24
Castells, M., ibid, str. 97.
12
golemim količinama podataka, daleko iznad onoga što je bilo moguće za fizičku knjižnicu.
Brza evolucija informacijske tehnologije ne stvara samo nove prilike za naše društvo, već i
izazove za njega. Organizacije se bore kako bi odgovorile prilagodbom svojih strategija i
aktivnosti, korporacije i vlade reorganiziraju se kako bi poboljšali produktivnost, poboljšali
kvalitetu i kontrolirali troškove, cijele industrije su restrukturirane kako bi se bolje uskladile
sa stvarnošću informacijskog doba. Nije pretjerano reći da informacijska tehnologija iz
temelja mijenja odnos između ljudi i znanja.

7. Literatura
1. Atkinson,R. and Castro, D., Digital quality of life: Understanding the personal and
social benefits of the information technology revolution. Academia, listopad 2008.
URL: https://bit.ly/3ynzeY3
2. Budin, L., Mikroračunala i mikroupravljači, Element, Zagreb, 1997.
3. Castells, M. Informacijsko doba : ekonomija, društvo i kultura. Zagreb : Golden
marketing, 2000 – 2003.
13
4. Chapter III the information technology revolution. World Economic Outlook, listopad
2001. USA: International Monetary Fund, 2001. URL:
https://www.elibrary.imf.org/view/books/081/08005-9781589060739-en/ch03.xml
5. Forester, T. High-tech Society: The Story of the Information Technology Revolution.
Cambridge: The MIT press, 1990. URL: https://books.google.hr/books?
redir_esc=y&id=Gqgb946KPfQC&q=revolution#v=snippet&q=High-tech%20Society
%3A&f=false
6. Grbavac, V.; Tepeš, B.; Rotim, F. Informacijska tehnološka revolucija na početku 21.
stoljeća. // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitana. 12, 5(2003), str.
847-870. URL: https://hrcak.srce.hr/19318
7. Huurdeman, Anton A. The worldwide history of telecommunications. John Wiley &
Sons, 2003. URL: https://books.google.hr/books?
redir_esc=y&id=SnjGRDVIUL4C&q=revolution#v=snippet&q=The%20Worldwide
%20History%20of%20Telecommunications&f=false
8. Peović Vuković, K., Znanost, tehnologija, kultura; Pierre Lévy – Cyberkultura, 1.
poglavlje: Utjecaj tehnologije, Filozofski fakultet u Rijeci, 2010. URL:
https://ztk.jottit.com/pierre_l%C3%A9vy%3A_%E2%80%9Cutjecaj_tehnologije
%E2%80%9D
9. Schmidt, E.; Cohen, J. Novo digitalno doba : nove tehnologije mijenjaju ljude, države,
ali i kako ćemo živjeti i poslovati. Zagreb : Profil knjiga, 2014.
10. Schwab, K. (2016.), The Fourth Industrial Revolution, World Economic Forum,
Switzerland: https://www.weforum.org/agenda/2016/01/the-fourth-industrial-
revolution-what-it-means-and-how-to-respond/ (9. 12. 2021.)
11. Varga, M., Čerić, V.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb, 2004.
12. Vitez, O., The Impact of Technological Change on Business Activity. Chron, veljača
2019. URL: https://smallbusiness.chron.com/impact-technological-change-business-
activity-2191.html (13. 12. 2021.)

14