FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Predmet:

Sociologija komunikacije II

Seminarski rad:

Digitalne tehnologije i kultura

Student: Ime predmetnog nastavnika:

Omerović Amina Doc. dr. Gaković Jelena

U Sarajevu, maja 2021. godine

ABSTRACT

Digitalne tehnologije su danas postale dijelom naših života; od toga da komuniciramo na

svakodnevnom nivou sa ljudima, do toga da pronalazimo životne partnere preko društvenih
mreža koje su omogućile digitalne tehnologije. U ovom seminarskom radu govorit će se o
bitnosti pojave digitalnih tehnologija na posebnu sferu ljudskog života i društva. Današnji
teoretičari su tu pojavu nazvali kiberkulturom, koja će biti objašnjena u daljem radu. Pored
toga, govorit ćemo o digitalnoj umjetnosti, utjecaju tehnologije na razvoj filma, tok muzike i
pop kultura.

Ključne riječi: digitalna tehnologija i umjetnost, virtualni svijet, vještačka inteligencija, kiber
kultura

2
REZIME

Velike promjene u svijetu, kako u privrednom, ekonomskom smislu, tako i društveno-

kultrunom, dolaze sa pojavom brzog prenosa podataka i informacija između ljudi i
korporacija. Pojedinci koriste tehnologiju, ne samo za održavanje i programiranje mašina za
građevinske i mašinske poslove, već i za stvaranje umjetnosti. Ono što je nama blisko i ono s
čime smo u konstantnom dodiru jesu muzika, televizija i video- igre, od multiplejer moodova
pa do individualnog opuštanja nakon teškog dana. Pojava mikseta, električih instrumenata,
gitare pogotovo, dovodi do stvaranja nove, elektronske muzike, te slobodnog tržišta koje je
dovelo do piratizacije (NAPSTER) i do gubljenja kvalitete muzike. Utjecaj digitalne
tehnologije na svijet kulture je itekako vidljiv, jer jedan od najboljih pokazatelja epohalnog
razvitka jednog naroda ili civilizacije razvoj kulture. Zbog lahke pristupačnosti upitan je
kvalitet proizvoda koju je donio novi val sprava, sa druge strane, danas ne bismo imali mnoge
aktuelne estradne ličnosti, kako na Balkanu tako i u svijetu, koje se sve više i više
predstavljaju kao analitičari raznih dešavanja u regionu, za šta trebaju biti zaduženi ljudi od
nauke.

3
UVOD

Pojava računara, brže komunikacije i slanja podataka u sekundama, osim što su promijenile
ritam života ljudi, promijenile su i kulturni tok. Danas je moguće razgovarati o ovom pokretu
tzv. kiberkulture, jer smo pripadnici epohe koja iziskuje upoznatost sa raznim vrstama sprava,
od telefona, iPoda, pa do CNC mašina. Ono o čemu govori ovaj seminarski rad jeste
konkretan utjecaj na kulturu, koja podrazumijeva: film, muziku, umjetnost, radio,…

Umjetnost govori o dobu u kojem ljudi žive. Konkretno, digitalna umjetnost govori o svijetu
globalnih komunikacija, o novoj civilizaciji slike, o rastu paralelnog virtualnog sveta u koji
sve više bježimo, a da bi to rekla koristi sva sredstva koja joj upravo te globalne komunikacije
i taj svet slika stavljaju na raspolaganje. (Aleksandar Luj Todorović, Diskursi novih
tehnologija, 2017., str. 169.)

4
KIBERKULTURA

Izraz kiberkultura podrazumijeva taj val pojava i događaja koje je donijela nova, digitalna
tehnologija. Ovaj izraz se pojavljuje u djelu Kibernetika 1948. godine. Poslije toga, mnogi
autori potvrđuju i ustaljuju prefiks kiber koji označava vještinu upravljanja. Kiberkultura
postaje ustaljena 80tih godina kada se razgovaralo pojavi novih medija. Pojam kiberkulture
često zbunjuje nego što objašnjava, te ga razni autori koriste na različite načine – kao opisnu
imenicu, analitički rezultat ili kao ideološko pitanje. Tako Jakub Macek sa Masarikovog
univerziteta u Češkoj smatra da u osnovi izraza kiberkultura leži više pristupa:

 utopijski koncept po kome je to opis utopijskog oblika društva kao posljedice prevlasti
tehnologija informacija i komunikacija;

 informacioni koncept koji otkriva kulturološke kodove informacijskog društva;

 antropološki koncept koji određuje kiberkulturu kao kulturnu praksu i način života
koji oblikuju informacione i komunikacione tehnologije;

 epistemiološki koncept po kojem je kiberkultura društveni i antrolopološki odraz

novih medija (Macek, 2005).

Kada se razmatra pitanje diskursa novih tehnologija, posebno digitalne tehnologije u oblasti
kulture i umjetnosti, potrebno je konstatovati da pojava tih tehnologija nije ukinula nijedan od
razvijenih masovnih medija u jednu umjetničku disciplinu.

Neki od njih su pretrpjeli korjenite promjene pod dejstvom digitalne tehnologije, ali su se
istovremeno javili novi oblici kulturnog života i umjetničkog izražavanja koji bi se možda
mogli smjestiti u neku od postojećih umjetničkih disciplina ili medijskih industrija, što su
zapravo nove pojave.

Nove tehnologije nisu samo ponudile nove sisteme i nove alate postojećim medijima već su
duboko prodrle u njihovu srž i bitno im promijenile izgled, ali i često samo suštinu što znači
da svaka promjena tehnologije i promjena alata neminovno mijenja i sam taj medij – kao što
je štampa promijenila svijet pisane riječi, ili kao što je mogućnost pravljenja zvučnih zapisa
promijenila svijet muzike, tako je i digitalna tehnologija ponudivši nove alate skoro svim
medijima, dovela do njihove dugoročne promjene.

5
DIGITALNA UMJETNOST

Digitalna umjetnost nastaje devedesetih godina prošlog stoljeća, iskazuje se, uglavnom, kroz
razne instalacije. Instalacije su nastale mnogo ranije nego što mi to danas na prvu pojmimo.

Savremena umjetnost i instalacije; nadrealisti i Marsel Dišan. U novijim instalacijama vrijeme

pokazuje svoja dostignuća, te se u instalacije uvode elektronski elementi. (npr. televizor je
postao osnovni element instalacija Wolfa Vostella, njemačkog avangardnog umjetnika).
Umjetnost novog doba uglavnom je fokusirana na vještačku inteligenciju i život,
teleprisustvo, teleupravljanje, ljudsko djelovanje, tijelo i identitet koristeći elemente i
mogućnosti informatičke tehnologije.

To funkcioniše na način da postoji softver u računaru kojin objedinjuje sve ljude koje se
nalaze u različitim dijelovima svijeta, preko interneta neposredno stupaju u međudejstvo sa
instalacijom. Zbog velike potrebe za izdžljivim računarima, koji mogu podržati sve
informacije i korisnike, potrebni su, pored umjetnika, tehnički stručnjaci i finansijska podrška,
kako bi proces bio valjan.

Postoje jednostavne i složene instalacije ovog tipa. Jednostavne podrazumijevaju instalacije

poput slike drveta koja se zatrese kada prođete kraj njega, te istodobno padaju listovi, a
složena instalacija ima primjer instalacije Džefrija Šoua: „Raspoređeni čitljivi grad“.

U ovoj instalaciji, imamo biciklo koje je povezano sa računarom i na računaru prikazana

slova/ tekst koja zapravo predstavljaju gradove. Kada gledalac pokrene pedale na biciklu
pojavljuje mu se njegov avatar na ekranu koji daljim pedalanjem prolazi kroz slova/gradove.
Zbog prethodno pomenutih mogućnosti da se ljudi povežu sa drugim ljudima na kraju svijeta,
vrlo je moguće da se sretnu njihovi avatari sa avatarima drugih ljudi, sa kojima mogu i da
razgovaraju.

6
ŠTAMPANA RIJEČ

Štampa, kao najstariji masovni medij je pretrpio najmanji utjecaj digitalne tehnologije, tj. njen
izgled i njena suština su se najmanje promijenili i te minimalne promjene mogu se vidjeti
poređenjem nekih novina od prije pedeset godina i nekih novina danas.

Dvije velike revolucije su bitno promijenile izgled dnevne štampe – pojava telegrafa koja je
omogućila da se svijet bitno smanji i da novine mogu da izvještavaju svakog dana o tome šta
se prethodno dogodilo bilo gdje u svijetu, i razvoj rasta tehnike koja je omogućila da
fotografije zamijene crteže i litografije.

Duže vremena je trajala potencijalno velika promjena. Skoro sve dnevne novine su u nekom
trenutku napravile svoja mjesta na internetu, odnosno svoje web stranice. To je u samom
početku bio mamac čija je uloga bila da navede čitaoce da kupe papirno izdanje, međutim
vremenom se sadržaj web stranica sve više širio. Neke dnevne novine su čak ukinule papirna
izdanja i počela su izdavati samo elektronsku verziju na internetu koja je dostupna
pretplatnicima.

Industrija knjiga se brzo prilagodila novoj pojavi i počela je da se po nižim cijenama nudi na
internetu elektronske verzije svojih izdanja. Tom obrtu pogodovala je činjenica da se krajem
devedesetih godina pojavljuju prvi elektronski čitači knjiga, ili e-knjige (e-book). Čitači imaju
izgled tankog i lakog ekrana koji koristi nove tehnologije poznate kao elektronski papir i
elektronsko mastilo, koji su izuzetno pogodni za ovu namjenu, ne samo zbog minimalne
potrošnje energije već i zbog lakoće čitanja pri jakom ambijentnom svjetlu.

Elektronski čitači ne predstavljaju toliko promjenu u načinu proizvodnje knjiga, koliko u

načinu njihove potrošnje. Svi ti čitači imaju vjernu kopiju izgleda štampane verzije, te imaju
mogućnost knjige čitati na sasvim nov i moderan način.

7
DIGITALNI FILM

Film se veoma dugo opirao digitalnim tehnologijama, i filmski uposlenici su odbijali i da

razmišljaju o mogućnosti napuštanja filmske trake kao nosača slike i zvuka. Međutim, razvoj
produkcionih alatki u posljednjih nekoliko godina, kao i ogroman napredak na polju
računarski generisanih slika naveo je filmske radnike da ipak obrate pažnju na digitalnu
tehnologiju, te su filmski radnici postepeno uvodili digitalnu tehnologiju u svoju industriju.

Krajem devedesetih dolazi do bitne promjene u pristupu i filmska industrija počinje sistemski
da radi na razvoju standarda i metoda korištenja digitalne tehnologije, ne samo za produkciju
već i za distribuciju i prikazivanje svojih proizvoda.

U filmskoj industriji dogodilo se isto što i u televizijskoj – digitalne tehnologije ponudile su

istovremeno mogunost rascvjetavanja novih kreativnih rješenja i sredstvo za idealno
oblikovanje tipičnih standardizovanih, stereotipnih, visokoindustrijalizovanih i populistički
atraktivnih proizvoda.

Digitalna je tehnologija danas prisutna u svim aspektima naših života i u svim vrstama
poslovanja. Informacijske-komunikacijske tehnologije omogučile su nove načine primjene i
komunikacije informacija, a digitalizacija je omogučila lako i brzo spremanje, reprodukciju,
distribuciju i korištenje različitih kulturnih sadržaja.

U takvom suvremenom društvenom kontekstu kategorije prostora i vremena nisu iste kao
ranije jer je putem Mreže velik broj informacija ili usluga dostupan uvijek i na bilo kojem
mjestu, a građani mogu jednostavno doći u kontakt. Nove mogučnosti koje donosi primjena
informacijsko-komunikacijskih tehnologija dovodi do redefiniranja pojma kulture i proširuje
ga na digitalnu kulturu koja nam donosi nova iskustva kroz koje definiramo naše identitete, a
koji se baziraju na novom komunikacijskom okruženju.

Računar kao stvaralac

Svjesni smo velikog utjecaja pojave računa u svijetu, danas dostupnim, skoro svim slojevima
društva, gdje ga ljudi koriste za posao, komunikacije, upoznavanje sa drugim ljudima. No,
postoje ljudi koji računare koriste u druge svrhe, konkretno na umjetnost. Karin Sander jedna
je od umjetnica koja koristi računalo kako bi stvorila plastičnu repliku datog objekta ili osobe.
„Na taj način se dobije trodimenzionalna skulptura, verna umanjena kopija lika koji
portretisan, a pritom je umjetnička intervencija autora praktično svedena na početnu ideju na
koncept.“ ( Diskrusi novih tehnologja, 2017., str. 166)

8
Koeonov pristup tehnologiji, vještačka inteligencija i paradox odnosa njega i
ARON-a

Koen je bio britanski slikar, u San Dijegu proučava vještačku inteligenciju. Stvorio je
ARON- računarski program koji samostalno, bez intervencije čovjeka, stvara likovna djela.
Postavljena je matrica po kojoj računarski program posjeduje znanja o svijetu i umjetnosti,
istovremeno slijedeći uputstva zasnovana na tehnikama vještačke inteligencije. No, izvršen je
preokret u kojem čovjek postaje izvršitelj naloga mašine, gdje se Koen umorio od kontrole
programa, te je sam počeo da crta ono što vidi na računaru.

Tehnologija i muzika

I u svijetu muzike digitalna tehnologija donosi novitete. Pojava zvučnih zapisa; kasnije
mikrofoni, miksete, magnetofon.U vrijeme kada su se tek pojavili zvučni zapisi, zbog njihove
kvalitete dolazi do sumnje u autentičnost zapisa. Kasnije sa pojavom raznih mikseta,
mikrofona, magnetofona koji su omogućavali kvalitetniji zvuk i prenos zvuka dolazi do
progresa muzičke industrije.
U vrijeme kada su se tek pojavili zvučni zapisi, zbog njihove kvalitete dolazi do sumnje u
autentičnost zapisa. Kasnije sa pojavom raznih mikseta, mikrofona, magnetofona koji su
omogućavali kvalitetniji zvuk i prenos zvuka dolazi do progresa muzičke industrije.
Crooning- tehnika koja čini glas pjevača mekim i baršunastijim
Tokom pedestih godina dolazi do konketnog učestvovanja producenata u studiju za stvaranje
finalnog produkta- tome je prethodovalo pojava standardnih i višekanalnih magnetofona. Ton
majstori igraju veliku ulogu u toku pravljenja muzike, tome je prethodovalo pojava
elektronskih instrumenata, pogotovo električne gitare, te se zbog toga prave novi smjerovi u
popularnoj muzici 70tuh i 80tih godina. Zbog pojave prethodno spomenutih stvari dolazi do
stvaranja konkretne ili tzv elektronske muzike kojo nije potreban „čovjek izvođač“, njegov
glas ili drugi instrumenti. Predstavnic ovog pravca, to jeste kompozitori su Štokhauzen,
Vereze, Šefer, Pinjon, Radovanović...itd.
Danas tu muziku nazivamo house muzikom koja je postala toliko popularizirana da ima svoje
festivale: Exit, Tomorrowland, Amsterdam dance event, pa čak i u BHa pod nazivom
Brodolom ili Robinzon birthday party. Vjerujem da znate da je jedan od najvećih DJ eva
današnjice Bosanac- Mladen Solomun (Travnik).
Navodi se u knjizi Diskursi novih tehnologija da digitalna tehnologija ne može zamijeniti
talenat, ne može da se naruči, s tim što je danas dostupna skoro svima veća je mogućnost
stvaranja šunda. Izvrsnnu krirtiku prethodno pomenute elektronske i ove šund muzike daje
nam Antonije Pušić tj., Rambo Amadeus koji je ustalio termin turbo-folka, te kao primjer

9
istoga navodi svoj prvi album „O tugo jesenja“ o čijoj apsurdnosti i genijalnosti možemo da
slušamo u intervjuima.
Kasnije, pojava Cd-ova ili kompakt diskova olakšava distribuciju muzike ali i piratiziranje
iste. Napster je internet server u kojem ljubitelji mogu da razmjenjuju snimke omiljene
muzike u 2000tim. Zbog smanjenja prodaje Cdova muzičke produkcije su tužile napster te su
dobile isti taj spor, što nije dovela do smanjenja nelegalnog razmjenjivanja snimaka, stoga su
počeli ofc po prisupačnim cijenama da prodaju legalne snimke na internetu.

10
ZAKLJUČAK

Iz prethodno navedenih činjenica, shvatamo bitnost pojave digiitalne tehnologije na umjetnost

i tok razvitka određenih pravaca u slikarstvu, muzici. Ono što sve više zabrinjava analitičare
društva, tj. sociologe i psihologe, jeste utjecaj digitalne tehnologije na mlade ljude, u smislu
kvantitete, a ne kvalitete. Platforme koje su se stvorile, kako za slušanje muzike, tako i za
gledanje filmova upitne kvalitete, dovode do sve većeg broja pratilaca onih koji su
nevjerodostojni da budu uzori. Ipak, današnji svijet ne bi bio takav kakvog ga danas znamo,
utjecaj brzine prenosa podataka i informacija s jedne strane svijeta na drugu omogućava bolju
komunikaciju i povezanost među ljudima, kao i razmjenjivanje mišljenja i ukusa.

11
BIBLIOGRAFIJA

Aleksandar Luj Todorović, Diskursi novih tehnologija, Beograd 2017.

12
Sadržaj

Abstract…………………………………………………………………………………..…………….2

Rezime……………………………………………………………………………..…………………….3

Uvod…………………………………………………………………………..………………………….4

Kiberkultura………………………………………………………………………..……………….5

Digitalna umjetnost ………………………………………………………………...…………..6

Štampana riječ………………………………………………………………………………………7

Digitalna film; računar kao stvaralac………………………………………………….8

Tehnologija i muzika……………………………………………………………………………9

…………………………………………….……………………………………....10

Zaklučak………………………………………………………………………………………....…..11

Bibliografija……………………………………………………………………………………….12

13