Informacijsko doba

_________________________________________________________________

1.

INFORMACIJSKO DOBA

1.1.

ODREENJE POSLOVNE INFORMATIKE

1.1.1.

Razvitak znanstvene misli

Pojavu informatike kao znanstvene discipline, a potom i pojavu poslovne

informatike kao posebne znanstvene discipline treba promatrati u sklopu op eg
razvika znanosti i znanstvene misli, koji iz dananje perspektive predstavlja jedan
od najznaajnijih aspekata ljudske povijesti.
Ako se pod znanstvenom paradigmom podrazumijeva najiri okvir
znanstvenog miljenja, osnovna misao koja slui kao uzor za sva ostala
promiljanja u objanjavanju svijeta, onda se povijest znanosti moe uvjetno
podijeliti u tri razdoblja u kojima su dominirale slijedee znanstvene paradigme:
q

filozofijska paradigma

mehanicistika paradigma

entropijska paradigma

Filozofijska paradigma vezana je za poetne korake znanstvenog

pristupa objanjenju pojedinih problema i pojava. Poeci znanosti datiraju u doba
antikih kultura kada su prvi znanstvenici bili ujedno i filozofi. U metodolokom
smislu znanost je bila vrlo skromna. Koritene su opservacijske metode koje su
se sastojale u opaanju pojedinih problema i pojava, te zatim u detaljnom
opisivanju i klasifikaciji onoga to je opaeno, bez prave mogunosti da se
stvarno objasne razlozi i zakonitosti koji stoje iza promatranih pojava.
Mehanicistika paradigma dugo vremena je odreivala suvremenu
znanost, odnosno tradicionalnu znanost euroamerikog civilizacijskog prostora.
Na formiranje znanstvene misli dominantno su utjecali Newton-ovi zakoni
mehanike, pa odatle i sam naziv ove znanstvene paradigme. Osnovno obiljeje
ovog znanstvenog uzorka je ideja da se svi procesi u prirodi i drutvu smatraju
reverzibilnim, odnosno da je sve mogue vratiti u prvobitno stanje. To je posebno
vidljivo iz 3. Newton-ovog zakona mehanike: Akcija i reakcija su jednake i
protivnog smjera. Smjer tijeka vremena je irelevantan jer sve zakonitosti vrijede i
ako vrijeme promjeni predznak.
Uz mehanicistiku paradigmu veu se analitike metode u znanosti koje
se temelje na nekim osnovnim naelima:

Informacijsko doba
_________________________________________________________________

Sloeni problem ili pojava koja se izuava, promatra se kao skup

nezavisnih elemenata koji su dovoljno jednostavni da se mogu
relativno jednostavno u potpunosti proanalizirati.

Nakon to je objanjeno ponaanje pojedinih dijelova sloene pojave,

ona se u cjelini objanjava kao mehaniki skup objanjenja pojedinih
njenih dijelova.

Odnosi izmeu pojedinih dijelova sloene pojave se promatraju

uzrono posljedino, zanemarujui pri tome druge utjecaje.

Nastoje se pronai stroga pravila i definicije koja e striktno opisati i

objasniti promatranu pojavu.

Pojava sve sloenijih problema tijekom 20. stoljea ukazala je da

mehanicistika paradigma i analitike metode ne mogu odgovoriti novim
izazovima znanosti.
Entropijska paradigma nastaje na tekovinama razvoja termodinamike,
odnosno njenih zakona. Prema 1. zakonu termodinamike energija odnosno
toplina se pretvara u rad i obrnuto. Prema 2. zakonu to je mogue samo ako dio
energije prijee trajno iz toplijeg u hladniji spremnik topline, odnosno ako dio
energije trajno prijee iz iskoristivog u neiskoristivi oblik, to namee stav o
ireverzibilnosti ukupnih procesa u prirodi. To daje poseban znaaj pojmu
vremena, jer svijet u cjelini nikada ne moe biti kao ranije. Uz to se uvodi pojam
entropije kao mjere promjene stanja sustava i njegove sposobnosti da poprimi
korisna stanja. Fizika pokazuje da ukupna entropija u prirodi raste, premda se ona
u odreenim podsustavima moe drati minimalnom, ali na utrb poveanja
entropije u njegovoj okolini. Upravo uvoenje pojma entropije i njegovo
poimanje obiljeava novi okvir znanstvene misli koji je manje optimistian i
stoga tee drutveno prihvatljiv.
No, sredinom dvadesetog stoljea opa znanost, a ne samo fizika, je
prihvatila te zakone i ponudila je novi oblik znanstvenog promiljanja, nove
znanstvene metode, pa ak i nove znanstvene discipline. Pojave se poinju
promatrati u njihovoj cjelokupnosti, kao sustave ili sisteme, pa se govori o
sistemskoj eri, sistemskom miljenju, sistemskom pristupu, sistemskoj analizi,
sistemskom inenjerstvu itd. Nove znanstvene discipline koje se javljaju su opa
teorija sustava, teorija informacija, kibernetika, informatika i naravno poslovna
informatika.
1.1.2.

Informacijska kriza

Prema provedenim znanstvenim istraivanjima, cjelokupno ljudsko

znanje akumulirano do 20. stoljea udvostruilo se u njegovoj prvoj polovici. Do
slijedeeg udvostruenja je dolo ve nakon deset godina, a pretpostavlja se da se

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
u dananje vrijeme to deava svakih pet godina. Mjera koliine znanja moe biti
koliina informacija. Fenomen vremena udvostruenja ili kako se drugaije
tumai fenomen saimanja vremena, prikazan je krivuljom na slici 1.01.

y
Y4

Y3

Y2
Y1
Y0
T0

T1

T2

T3

T4

Slika 1.01. Ilustracija fenomena vremena udvostruenja

Vremenski intervali T2-T1 i T3-T2 su jednaki, ali je porast vrijednosti
zavisne varijable Y iskazan sa Y3-Y2 dvostruko vei od Y2-Y1. Vrijedi i
simetrino tumaenje za vremenske intervale T4-T3 i T3-T2, odnosno priraste
zavisne varijable Y4-Y3 i Y3-Y2 koji su jednaki za dvostruko razliite periode.
Bez strogog matematikog formalizma ovaj se fenomen ubrzanog rasta esto
naziva i eksponencijalni rast, a susree se pri analizi mnogih sloenih pojava.
Pojam krize obino se vee uz nedostatak neega, ali pojam
informacijske krize koja se javlja u drugoj polovici 20. stoljea vezan je za
ogromne koliine novih informacija koje se stvaraju i s kojima se ovjeanstvo i
posebno znanost susreu.
Bez novih znanstvenih pristupa, novih metoda i novih tehnologija
nemogue je ovladati tom koliinom informacija. Stoga se paralelno s pojavom
informacijske krize javljaju nove znanstvene discipline, nove tehnologije i
tehnika sredstava pomou kojih je mogue prevladati spomenute probleme. Zato
treba istai posebnu ulogu informatike i drugih znanstvenih disciplina koje se
bave problemima od rasta i razvoja sustava, do problema upravljanja, kontrole,
organiziranja, te komuniciranja i informiranja uz primjenu metoda i sredstava za
obradu informacija.
Problem se pojavljuje istodobno kad i mogunost njegovog rjeavanja.

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.1.3.

Pojam informatike i poslovne informatike

Pokuaj definiranja informatike moe se ilustrirati nekima od mnogih

definicija kao to su na primjer sljedee:

Informatika je znanost o informacijama ili obavijestima.

Informatika prouava informacijske tehnologije.

Informatika je znanstvena disciplina koja istrauje oblikovanje

informacijskih sustava s raunalnom potporom.

Navedene definicije informatike su samo neke od postojeih, ali vie

ilustriraju problem definiranja sloenih pojava analiti kim pristupom, nego to
odreuju pojam. Informatika je vrlo sloen, slojevit i interdisciplinaran fenomen,
te ga treba sagledavati u njegovoj cjelokupnosti.
Danas se moe rei da informatika kao interdisciplinarna znanstvena
disciplina ima temelje u tri znanstvena polja:

Raunalne znanosti (Computer Science).

Informacijske znanosti (Information Science).

Telekomunikacijske znanosti (Telecomunication Science)

Poeci razvoja informatike vezani su za prva dva znanstvena polja jer je

vrlo teko povui jasnu crtu razgranienja meu njima zbog vrlo esto
zajednikog predmeta istraivanja. S vremenom im se nerazdvojno pridruuje i
telekomunikacijska znanost. Posebne su potekoe u razgranienju na razini
tehnologija i njihove primjene. Zbog navedenog, te iz pragmatinih razloga,
ustanovljena je informatika kao posebna znanstvena disciplina.
Informatika doivljava uspon ezdesetih godina 20. stoljea. U
razdoblju izmeu ezdesetih i sedamdesetih godina informatika nalazi
primjenu u mnogim gospodarskim i drutvenim djelatnostima. Poseban rast
primjene informatike oituje se u poslovnim sustavima, te se zbog toga razloga i
potrebe iznalaenja novih specifinih rjeenja za potrebe poslovnih sustava,
sedamdesetih godina informatika poinje dijeliti prema podrujima primjene, te
tako nastaje poslovna informatika.
Kao zasebna znanstvena disciplina poslovna informatika uspostavljena
je osamdesetih godina dvadesetog stoljea, nasljeujui ve navedene znanstvene
i tehnoloke osnove informatike, stavljajui teite na znanstveno i tehnoloko
istraivanje u funkciji primjene rezultata u unaprjeenju poslovnih procesa, kao
proizvodnih, tako i upravljakih. Njena dostignua i njihova primjena imaju
radikalne uinke na naine organizacije poslovnih sustava, odvijanja poslovnih
procesa, njihovu uinkovitost i efikasnost, bilo da se radi o automatizaciji ili
nainima odluivanja i upravljanja, a sve u cilju poveanja poslovne uspjenosti.

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
Osim to je interdisciplinarna jer ukljuuje dijelove tri znanstvena polja,
podruje informatike, odnosno poslovne informatike je slojevito i u vertikalnom i
u horizontalnom smjeru. Horizontalna slojevitost informatike, uz vrste veze i
meudjelovanja meu slojevima, se oituje u tri razine i to:

Znanost.
Tehnologija.
Primjena.

Vertikalna slojevitost se oituje u razliitim podrujima primjene, od

kojih svako ima neke svoje specifinosti, ali sva ukljuuju sve tri razine. Na slici
1.02. je ilustrirana vertikalna i horizontalna slojevitost informatike.

Poslovna
informatika
Primjena

Tehnologija

Znanost

Slika 1.02. Slojevitost informatike i poslovne informatike

Poslovna informatika se sada moe sagledati kao znanost, tehnologija i
njihova primjena u poslovnim sustavima s presudnim utjecajem na uspjenost
njihova poslovanja. Utjecaj poslovne informatike na poslovanje oituje se u
promjeni poslovnih strategija i same poslovne infrastrukture na vie naina kao:
q

Ugradnja novih tehnologija u postojee proizvode i usluge.

Kreiranje potpuno novih proizvoda na novim tehnologijama.

Promjena poslovnih odnosa zbog novih oblika komuniciranja.

Redefiniranje djelatnosti poduzea, pa i itavih grana privreivanja.

Poboljanje poslovne efikasnosti smanjenjem trokova poslovanja.

Informacija postaje najvaniji resurs, kako upravljanja tako i razvitka uope.

Primjenom sredstava i metoda poslovne informatike bitno se mijenja

konkurentska pozicija na tritima gotovo svih industrija, kako proizvodnih tako
i uslunih.

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.2.

INFORMACIJA I DRUTVO

1.2.1.

Informacijsko drutvo

Na primjeru najrazvijenijih drutava dananjice, analizirajui protekli

period njihova razvitka, promatrajui dominantne djelatnosti, one kojima se
bavila veina radno sposobnog stanovnitva, taj period se moe podijeliti u tri
sasvim izrazita razdoblja:
q

poljoprivredno drutvo

industrijsko drutvo

informacijsko drutvo

Na slici 1.03. prikazani su okvirna kretanja udjela zaposlenih u

pojedinim gospodarskim grana najrazvijenijih drutava dananjice.

Industrijalizacija

50 %

poljoprivrede
poljoprivreda
industrija
usluge
informacijske
djelatnosti

Informatizacija
industrije

Energetska
kriza

1900.

1970.

2000.

Slika 1.03. Kretanje udjela zaposlenih po gospodarskim granama u SAD.

U prvom promatranom razdoblju, poetkom 20. stoljea dominira udio
zaposlenih u poljoprivredi koji prelazi 50 %, da bi krajem stoljea pao na
samo par postotaka. Danas, dakle, jedva svaki etrdeseti radno sposoban
stanovnik radi u poljoprivrednom sektoru uz istovremeno vrlo visoku
produktivnost kojom se ostvaruju vikovi u proizvodnji hrane koji se izvoze. Ovo
razdoblje u razvitku drutva se naziva poljoprivredno drutvo.
Drugim periodom dominira broj zaposlenih u industriji, no njegova
kulminacija je zavrila sedamdesetih godina prolog stoljea i sada krivulja
zaposlenih u industriji slijedi krivulju kretanja poljoprivrednika, s vremenskim
pomakom od nekih 5 desetljea. Unato smanjenju broja zaposlenih u industriji,

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
ukupna industrijska proizvodnja i dalje raste to je osigurano visokom
produktivnou, te tako osigurano i zadovoljenje potreba za industrijskim
proizvodima. Ovo razdoblje u razvitku drutva se naziva industrijsko drutvo.
Tree razdoblje naziva se postindustrijsko ili informacijsko drutvo.
Danas preko polovice zaposlenih u najrazvijenijim zemljama svijeta radi na
poslovima koji se mogu oznaiti kao informacijske djelatnosti.
Sutina ovih trendova razvitka jest da nova faza razvitka razrjeava
probleme prethodne faze. Naime, produktivnost poljoprivrednog drutva nije
mogla rasti dok u njoj samoj nije dolo do uinaka industrijske revolucije.
Nastupanjem industrijalizacije poljoprivrede rijeeni su problemi sporog rasta
produktivnosti te djelatnosti. Slino tome, informatizacija industrije razrijeila je
probleme sporog rasta produktivnosti u toj grani privreivanja. Zato je danas
mogue putem robotizacije proizvodnje, fleksibilnih sustava proizvodnje,
informacijskih sustava te primjenom drugih tehnolokih dostignua smanjiti broj
zaposlenih u industriji, te zadrati rast industrijske proizvodnje rastom
produktivnosti.
Bitna osobina informacijskog drutva je njegov odnos prema znanju i
odreenje prema dominantnom znanju. Dominantno znanje je ona vrsta znanja
pomou kojeg manje drutvene skupine mogu veinu dovesti u podreeni
poloaj. U povijesti ovjeanstva su poznata takva znanja, od astronomije u
starim civilizacijama, do nuklearne fizike u neposrednoj prolosti. Donekle
izmijenjenu ulogu dominantnog znanja danas ima informatika, koja ujedno ima i
funkciju demokratizacije odnosno irenja znanja to dokida monopol na njim.
Naredno dominantno znanje e biti vjerojatno genetski inenjering.
Ovisno o tome koliko se vrjednuje znanje kao resurs, koliko je dobro
razvijena informacijska infrastruktura i kakav je odnos prema inventivnosti i
kreativnosti pojedinca i institucija u njemu, neko drutvo moemo ubrojiti u
jednu od tri kategorije:
q

Inventivno drutvo je ono u kojem se znaajna sredstva ulau u obrazovanje

i znanost, koja su razvila informacijsku infrastrukturu i koja visoko cijene
individualnu i kolektivnu kreativnost. Posebna panja se posveuje
informatikom obrazovanju i primjeni novih tehnologija.

Imitativno drutvo je ono koje se osposobilo da brzo i kreativno preuzima

tua znanja, te ih esto unaprjeuje i uspjenije primjenjuje od onih koja su
ta znanja kreirali.

Neinventivno drutvo je ono koje nije inovacijski sposobno, ne zbog toga

to u njima ne bi bilo kreativnih pojedinaca, ve jer su oni sputani
infrastrukturnim, normativnim, ideolokim ili nekim drugim barijerama.
Promjena drutvene svijesti u ovim drutvima je preduvjet njihova budueg
razvitka.

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.2.2.

Utjecaj informatike na ovjeka i drutvo

Utjecaj informatike na ovjeka i drutvo postaje dominantan u mnogim

podrujima ljudskog djelovanja stvarajui nove drutvene odnose i uvjetujui
ponaanje pojedinaca. Postoje znaajne razlike u ucjeni tog utjecaja ovisno da li
u njima prevladava optimizam ili pesimizam. Izmeu jednostavnosti i krajnosti
utopijskih koncepata, realnost je mnogo sloenija. Stoga se moe govoriti o
pozitivnim i negativnim utjecajima.
q

Pozitivni utjecaji su prije svega posljedica niza pojava koje pridonose

kvalitetnijem komuniciranju izmeu skupina i pojedinaca. Informacijska
tehnologija saima prostor i vrijeme, kroz brz i prostorno neogranien pristup
informacijama, odnosno raznim vrstama znanja, uz mogunost novog tipa
informacijske i komunikacijske povezanosti pojedinaca. Suvremenom
informacijskom tehnologijom ovjek moe koristiti informacijske procese
kako bi postao samosvjesniji i kako bi ostvario veu slobodu izbora u raznim
ivotnim situacijama. Dostupnost raznovrsnih informacija i sveobuhvatna
komunikacijska povezanost ine pojedinca neovisnim, jer su informacijski
monopoli esti nain vladanja ljudima. Informacijski procesi omoguuju brzi
napredak, razvoj spoznaje i cjeloviti razvitak stvaralake linosti. Utjecaj
informacijske tehnologije na drutvene organizacije i grupe pokazuje sli ne
prednosti kao i na razini pojedinca.

Negativni utjecaji se ponajprije oituju u informacijskoj preoptereenosti

zbog enormnog porasta koliine dostupnih informacija. Naime, ljudske su
sposobnosti primanja informacija ograniene, a poveani pritisak u tom
smislu izaziva psiholoke poremeaje, nervozu i frustracije. Informacijska
tehnologija moe biti sredstvo ugroavanja privatnosti, manipulacije i
zloporaba razliitih vrsta. Najrazvijenija drutva su ve duboko suoena sa
ovim problemima. Manipulacija medijima, komunikacijama, kontrola
oblikovanja, izbora i tijekova informacija, su prisutne i u drutvima s dugom
demokratskom tradicijom. Posredno komuniciranje bez neposrednog
kontakta meu ljudima raa pretjeranu individualizaciju, izolaciju i otuenost
jer je dehumanizirano. U prirodnoj neposrednoj komunikaciji ljudi samo dio
informacija se prenosi rijeima, a to je ono to ih ini drutvenim biima. Na
razini drutva ili manjih drutvenih grupa, isto tako moe doi do pojaane
otuenosti, manipulacije pa sve do uzajamnog sukoba grupa u organizaciji.

Primjena informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija nudi rjeenja

nekih problema dananjice, ali i radikalne izmjene pojedinih drutvenih procesa.
Poseban vid njihova utjecaja danas se oituje kroz globalizacijske procese jer su
ove tehnologije infrastrukturne za te procese. Iako se ponekad globalizacija istie
kao ekonomski fenomen, ona je mnogo sloenija i utjee na mnoga druga
podruja ivota pojedinaca i drutva. Posebno je bitno istai njene kulturoloke
utjecaje koji seu do kreiranja potpuno novih kulturnih vrijednosti.

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.2.3.

Informacijska zanimanja

Iako se pod pojmom informacijskih djelatnosti podrazumijeva vrlo irok

krug djelatnosti koje se na neki nain bave stvaranjem, obradom i prenoenjem
informacija, pod pojmom informacijskih zanimanja ovdje se podrazumijevaju
samo ona zanimanja koja su neposredno vezana za primjenu informacijskih
tehnologija u poslovnim sustavima. U skladu s brzim razvojem ovih tehnologija i
informacijska zanimanja su se mijenjala, neka ak i praktino nestala kao to su
organizatori obrade podatak ili operateri na unosu podataka, a u zadnje vrijeme
se javljaju neka nova kao to su ERP strunjaci, koji se kao zanimanje javljaju
pojavom ERP sustava, suvremenih softverskih rjeenja za podrku poslovnim
informacijskim sustavima. U nastavku e biti rijei o nekim najznaajnijim
informacijskim zanimanjima.
Projektant informacijskih sustava. Jo uvijek se vrlo esto ovo
zanimanje naziva sistemski analitiar to je bilo odreeno dominantnom
metodom projektiranja informacijskih sustava koju su primjenjivali u svom radu
u prethodnim razdobljima, a ona se zove sistemska analiza. U meuvremenu su
razvijene nove informacijske tehnologije i metode projektiranja informacijskih
sustava, ali se moe rei da sve one vuku korijen iz sistemske analize kao
univerzalne znanstvene metode, pa koritenje starog naziva nije sasvim pogreno.
Projektanti obavljaju najsloenije poslove razvoja informacijskih sustava
koji pokrivaju razliita podruja. Njihov zadatak je da osmisle preslikavanje
postojeih poslovnih procesa, kako upravljakih tako i proizvodnih, posebice
procesa kolanja dokumenta i podataka, mjesta i naine njihove obrade, te naine
njihovog dostavljanja, prezentiranja i koritenja onima kojima su potrebni za
obavljanje ostalih poslovnih procesa uz raunalno podrani informacijski sustav.
U svom radu, s jedne strane projektanti surauju sa menadmentom
poslovnih sustava, koji ele raunalom podrani informacijski sustav, da bi
prikupili i specificirali zahtjeve koje informacijski sustav mora zadovoljiti, a s
druge strane u suradnji s izvriteljima poslova prikupiti podatke i zahtjeve o
specifinostima pojedinih dijelova poslovnih procesa. Tu nadalje spada i
prikupljanje informacija o tome tko i pod kojim uvjetima moe koristiti pojedine
funkcije informacijskog sustava, naine i oblike izvjetavanja i slino. Ovaj dio
poslova spada u fazu analize informacijskih zahtjeva i formalizira se
specifikacijom koja je jedna vrsta ugovora izmeu naruitelja i isporuitelja.
Drugi faza u radu projektanata informacijskih sustava je dizajniranje
arhitekture informacijskog sustava, sheme baze podataka i strukture softvera do
razine pojedinih programa, kada se u posao izgradnje informacijskog sustava
ukljuuju ostala zanimanja.
Ne postoji popis obrazovnih zahtjeva za ovu vrstu zanimanja, premda je
fakultetsko obrazovanje nuno, ali nije dovoljno. Zbog raznolikosti poslovnih

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
situacija u kojima rade i brzog razvitka tehnologije i prateih metoda i tehnika
nuno je permanentno specijalistiko obrazovanje te bogato radno iskustvo. U
svom poslu moraju s jedne strane izuzetno poznavati mogunosti informacijske
tehnologije, a s druge potpuno upoznati konkretne poslovne procese koje treba
informatizirati. Osim toga moraju imati izraene komunikacijske sposobnosti, jer
moraju uspjeno komunicirati i sa specijalistima informacijskih zanimanja i s
korisnicima informacijskih sustava koji esto nemaju potrebna struna znanja.
Programer. Programeri piu raunalne programe prema specifikacijama
koje su priredili projektanti, a koje definiraju potrebne ulaze i izlaze pojedinih
programa odnosno programskih modula. Posao programera doivljava stalne
promjene uvjetovane razvojem raunalne tehnologije, posebice koncepata
programiranja, programskih jezika i softverskih alata koji olakavaju stvaranje
sve sloenijih softverskih proizvoda. Iako je struktura pojedinih programa,
odnosno njihovih algoritama, stvar slobode programera, suvremeno
programiranje je visoko standardizirano kroz pojam softverskog inenjerstva, to
je nuno da bi se osigurala potrebna kvaliteta konanog softverskog proizvoda.
Projektanti informacijskih sustav i programeri koji su se ranije preteno
zapoljavali u poduzeima koja su samostalno razvijala vlastite informacijske
sustave, danas posao nalaze u specijaliziranim tvrtkama industrije softvera.
Administrator baze podataka (Data base administrator - DBA). Ovo je
jedno operativno specijalistiko zanimanje iji je zadatak odravanje baze
podataka u stanju potpune funkcionalnosti i stabilne osnove informacijskog
sustava. Administrator je osoba koja ima najveu razinu prava u radu sa samom
bazom podataka. On definira i ovlauje ostale korisnike za pristup bazi
podataka, odreuje razinu njihovih ovlasti i ogranienja u manipulaciji podacima.
DBA je zaduen za odravanje baze podataka, njene strukture i performansi,
sigurnosti i integriteta, replikaciju i sinkronizaciju kod distribuiranih baza
podataka, te za njenu sigurnosnu zatitu kao najvrjednijeg resursa, ne samo
informacijskog sustava ve i poslovnog sustava u cjelini.
ERP strunjak. Ovo je jedno novo, sve popularnije i traenije
informacijsko zanimanja, koje se moe povezati sa starijim zanimanjem MIS
strunjaka. Promjena je nastala izmjenom koncepta raunalne podrke
informacijskim sustavima poslovnih sustava. Pojava ERP sustava kao visoko
standardiziranih proizvoda softverske industrije, bitno je smanjila razvoj
softverskih sustava za potrebe informacijskih sustava prema vlastitim potrebama,
koji je postao kompleksan, dugotrajan i preskup. Postojei trend je u kupovini
kvalitetnih, gotovih, visoko parametriziranih softverskih sustava koji se pomou
vanjskih parametara prilagoavaju specifinim potrebama korisnika. ERP
strunjaci su odgovorni za implementaciju i upravljanje takvim sustavima. Kao je
trite odredilo samo nekolicinu dovoljno kvalitetnih ERP sustava, stvorene su i
skupine ERP strunjaka specijaliziranih za ERP sustave pojedinih proizvoaa.

10

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.3.

INFORMACIJA I RAZVITAK

1.3.1.

Model ekonomskog rasta

Utjecaj informacijske tehnologije na strukturu i funkcioniranje

nacionalnih gospodarstava i itave svjetske ekonomije ogleda se na makroplanu u
stvaranju, burnom razvoju i sve veem znaenju novih privrednih grana to
usmjerava ekonomske aktivnosti ovjeanstva, to danas oznaavamo procesom
globalizacije. Na mikroplanu, dolazi do strukturnih promjena u okviru poduzea
koje se odraavaju na aktivnosti poslovnih funkcija, odnosno poslovnih procesa
kao temeljnih odrednica poslovnih sustava i to ne samo onih koji su
tradicionalno vezani za informacijske tijekove. Uz to se sve vie razvija koncept
decentralizacije poslovnog odluivanja uz ravnomjerni udio u informiranju i
komuniciranju svih zaposlenih.
Klasina ekonomska misao naglaava da bogatstvo jedne nacije ovisi o
nainu kojim usmjerava svoje resurse, prije svega materijalne, u procese
proizvodnje i trgovine. Bolja alokacija ovih resursa, donosi vii stupanj
produktivnosti i rezultirat e i viim ivotnim standardom pojedinaca i drutva u
cjelini.
Krajem 20. stoljea u prvi plan izbija ideja da bogatstvo naroda ovisi
prvenstveno o tome kako e drutvo iskoristiti raspoloive informacije odnosno
znanja. To je ujedno znak prelaska u informacijsko doba za razliku od
industrijskog drutva. U razdoblju industrijskog drutva ostvarenju prvenstvenog
cilja kapitalistikog drutva, a to je proizvesti to vie dobara koja mogu biti
prodana i shodno tome osigurati odreeni profit, teilo se ne vodei rauna o
materijalnim ogranienjima Zemlje kao planeta. Smatralo se da priroda raspolae
s dovoljnim koliinama sirovina i energenata za trajan razvitak industrijske
proizvodnje, te da moe podnijeti svakojaka oneienja, ili bolje reeno o tome
se uope nije razmiljalo.
ezdesetih godina prolog stoljea skupina svjetskih znanstvenika i
intelektualaca promiljajui o budunosti ovjeanstva prouavala je pet bitnih
pokazatelja civilizacijskog razvitka, a to su:

Stanovnitvo.

Poljoprivredna proizvodnja.

Industrijska proizvodnja.

Potronja neobnovljivih materijalnih i energetskih resursa.

Zagaivanje okolia.

11

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
Ustanovljeno je da svi navedeni pokazatelji imaju znaajke eksponencijalnog
rasta i da pokazuju iste trendove u budunosti. Nabrojani pokazatelji se mogu
promatrati i kao podsustavi sustava Zemlje kao planeta.
Promjene navedenih pokazatelja kroz povijest bile su podlone istoj
zakonitosti, ali su tek tada u dugoj ljudskoj povijesti postale interesantne. Na
poetku ovog poglavlja je razmatran fenomen vremena udvostruenja na
primjeru informacija. Slino razmatranje vrijedi i u ovom sluaju. Relativne
promjene poprimaju velike apsolutne iznose koji se lake uoavaju, a skraena
vremena udvostruenja postaju usporediva najprije s ljudskim vijekom, a onda i s
trajanjem ljudskih aktivnosti. Drugi dio problema je u pribliavanju materijalnim
ogranienjima sustava u kojima ivimo. Planeta zemlja je relativno zatvoren
sustav s vrlo jakim fizikim ogranienjima, a njeni podsustavi podlijeu tim
ogranienjima. Na slici 1.04. prikazani su eksponencijalni trendovi kretanja
osnovnih pokazatelja razvitka u budunosti.

Trendovi pokazatelja
razvitka
Materijalni jaz

Ogranienja
Zemlje

Nuna promjena bar

nekih trendova
- neobnovljivi resursi
- zagaivanje okolia
Energetska kriza
1970. 2001.

Slika 1.04. Trendovi pokazatelja civilizacijskog razvitka

S razvojnog aspekta porast stanovnitva, poljoprivredne i industrijske
proizvodnje su dobro doli, dok utroak neobnovljivih resursa i zagaivanje
okolia imaju negativne konotacije jer se mogu direktno dovesti u vezu s fizikim
ogranienja Zemlje, kroz ograniene zalihe sirovina i neobnovljivih izvora
energije, te oitih problema zagaenja, izmjene klimatskih uvjeta i slino. Stoga
ve postoji svijest da te dvije veliine treba poeti kontrolirati i promijeniti
zakonitost njihova rasta drugaijim nainom upravljanja. Njihov rast se ne moe
zaustaviti, ali se moe i mora znaajno usporiti. Realnu spoznaju ovog problema
ovjeanstvo je doivilo s prvom energetskom krizom poetkom sedamdesetih
godina prolog stoljea.
Prve tri veliine su svoj rast uglavnom temeljile na rastu druge dvije.
Ako se zaustavi rast druge dvije veliine da li e se zaustaviti i njihov rast?
Smisao postojanja je razvitak, te se za sada ovjeanstvo ne moe pomiriti s

12

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
njihovim smanjenjem. Ali svijest i o njima se mijenja. Prva je na udaru
populacija koja se premjeta u drugu skupinu, to je oito kroz usporavanje
porasta ili ak smanjene stanovnitva razvijenih zemalja. Ali kod njih ostaje
tenja prije svega za porastom industrijske proizvodnje koja se vie ne moe
temeljiti na eksponencijalnom rastu utroka materije i energije. Razrjeenje
materijalnih ogranienja, popunjavanje jaza koji nastaje izmeu moguih
utroaka i eljenih uinaka, moe se ostvariti samo neim to ne podlijee
fizikim zakonima, s neim to je nematerijalno, a to je informacija shvaena
najire kao znanje. Informacija postaje presudan resurs koji omoguava daljnji
razvitak.
Fizika ogranienja sustava ne samo da mogu ograniiti njegov rast nego
njihovo nepotivanje ima negativne uinke na stanje sustava, pa ak i njegovo
odumiranje. Ovaj problem ilustriran je dijagramom na slici 1.05.

y
Y0
Zasienje

Ym

Gubici

Xm

Slika 1.05. Ogranienje rasta sustava, zasienje i gubici

U podruju rasta sustava za koje postoje raspoloive relativno velike
koliine potrebnih resursa, one se doimaju kao beskonano velike i ne
predstavljaju ogranienja. Kako se sustav svojim rastom pribliava realnim
ogranienjima, tako se javlja uinak zasienja koji usporava ranije brzi rast. Za
odreeni nain upravljanja sustavom postoji kritina toka koju sustav ne moe
prijei iako nije dosegao teoretski maksimum. Daljnji rast sustava mogu je samo
promjenom naina upravljanja. Taj rast je sve sporiji, ali se stanje sustava
pribliava maksimumu. Ukoliko se nain upravljanja ne promijeni javljaju se
negativni uinci ogranienja koji nanose gubitke samom sustavu, to moe s
kibernetskog aspekta povratnim vezama poprimiti obiljeja ubrzanog odumiranja
sustava.
Iz navedenog primjera treba nauiti da je pri ekonomskom razvitku
neophodno uvaavati realna ogranienja Zemlje kao planeta. U ekonomskoj
teoriji to se danas naziva odrivi razvitak.

13

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.3.2.

Informacija kao resurs

Analizirajui model civilizacijskog razvitka ranije prikazan na slici 2.04.

uoljiv je materijalni jaz koji se javlja izmeu trendova porasta prije svega
industrijske proizvodnje i materijalnih mogunosti Zemlje. Ukoliko se eli
odrati predvieni porast zadovoljavanja ljudskih potreba industrijskim
proizvodima u cilju poboljanja kvalitete ivota, potrebno je premostiti
spomenuti materijalni jaz. Oito je da se on ne moe prevladati sredstvima i
metodama koje su do njega i dovele, te je nuno pronai druga rjeenja. Taj jaz
mogue je prevladati samo neim to ne podlijee fizikalnim zakonima i
ogranienjima, neim to je nematerijalno, a to je informacija koja se promovira
u resurs koji moe nadomjestiti ogranienja u materijalnim utrocima i osigurati
daljnji rast i razvitak ovjeanstva.
Promatra li se informacija kao resurs, uvia se da su njezina obiljeja
sasvim izuzetna. Ukoliko se informacija dijeli s drugima ili prenosi, ona ne gubi
na vrijednosti. Informacija se ne pokorava zakonu o ouvanju materije i energije.
Svi ostali resursi postali su ovisni o informacijskim, jer bez posjedovanja
informacija o stanju, mjestu i nainu njihova koritenja, oni postaju beskorisni.
Utjecaj informacija i pratee tehnologije na strukturu i funkcioniranje
nacionalnih gospodarstava, pa i itave svjetske ekonomije, ogleda se na makro
planu u stvaranju, brzom razvoju i sve veem znaaju novih privrednih grana,
to usmjerava ekonomske aktivnosti ovjeanstva i koncentrira ih oko djelatnosti
na razliite naine vezanih za informacije. Na mikro planu, u okviru poduzea,
intenzivnom primjenom informacijskih tehnologija, dolazi do strukturnih
promjena koje se najvie odraavaju na poslovne procese i aktivnosti vezane za
rad s informacijama, u smislu njihove automatizacije i informatizacije.
Na slici 2.06. prikazan je povijesni pregled dominantnih resursa
gospodarskog razvitka danas najrazvijenijih zemalja svijeta.

Utjecaj
na
razvitak

Financijska
sredstva

Prvobitna
akumulacija
kapitala
1900.

Sirovine i
energija

Neokolonijalna osvajanja
svjetski ratovi

Informacije

Energetska kriza
1. naftna kriza

1970.

2000.

Slika 2.06. Temeljni resursi gospodarskog razvitka

14

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
U prvoj fazi razvoja kapitalistike industrijske proizvodnje, u doba
prvobitne akumulacije kapitala, osnovni resurs su bila financijska sredstva. Svih
drugih resursa je bilo dovoljno na raspolaganju. Nakon toga je slijedila faza
razvitka u kojoj se on ostvarivao poveavanjem materijalnih utroaka, sirovina i
energenata i fizikog ljudskog rada, zbog kojih su se deavala neokolonijalna
osvajanja i voeni svjetski ratovi. Iako ni danas nismo osloboeni takvih
dogaanja, stvari su se ipak promijenile. U treoj fazi koja zapoinje
energetskom krizom dominantni resurs gospodarskog razvitka postaje
informacija. To ne znai da ostali resursi nisu bitni, naprotiv, ali za njihovu
uinkovitu i efikasnu upotrebu neophodna je informacija ili bolje reeno
informacija pretoena u znanje.
Usporedbom slika 2.03., 2.04. i 2.06. moe se uoiti da se sedamdesete
godine bile presudne za suvremeni gospodarski razvitak.
Rudarenje podataka
Jedna suvremena informacijska tehnologija izaziva jaku asocijaciju na
poimanje informacije kao resursa, jednako kao to su to sirovine i energenti do
kojih se dolazi rudarenjem u rudnicima, bilo ugljena, eljezne rude i slino. Rije
je o data mining tehnologiji koja se u prijevodu naziva rudarenje podataka. Istina,
ne kopa se u rudnicima, ve po velikim bazama i spremitima podataka. Najblia
analogija rudarenja podataka je s rudarenjem plemenitih metala. Potrebno je
prekopati tone materijala da bi se izdvojili grami neega to opravdava tako
veliki trud. Rudarenje podataka pak mora prekopati ogromne koliine podataka
da bi iz toga izvuklo zlata vrijedne, skrivene informacije s kojima njihov vlasnik
postaje bogatiji od drugih ako ih upotrijebi.
Suvremena raunala imaju velike, ali jo uvijek i nedovoljno poznate
mogunosti. Osnovno poimanje raunala vezano je uz podatke, ali uz podatke
oni uvaju i znanje, a iz tog znanja mogu proizvoditi nova znanja. Poznata izreka
koja kae da tko ima informaciju ima mo danas vie nije adekvatna. Informacija
nije dovoljna, nuno je znanje to uiniti s tim informacijama. Znanje je snaga,
pa se kae da e samo ona gospodarstva biti uspjena u ovom stoljeu koja e
znati koristiti sadanje i generirati novo znanje. To znanje je ve u raunalnim
memorijama i bazama podataka ali je gotovo je nevidljivo, jer je rasuto poput
mrvica u moru brojeva i rijei. Koristei dostignua umjetne inteligencije,
rudarenje podataka oblikovalo se u tehnoloki pokret i biznis.
Rudarenje je mnogo vie od kopanja, nije cilj kopati, ve odvojiti korisno
od nekorisnog. Kod rudarenja podataka iz mase podataka treba izdvojiti male
dijelove koji predstavljaju znanje, a onda dodatnom obradom stvoriti novo
znanje, pa doi i do novih tehnolokih otkria. U pojmovnom razlikovanju znanja
od podataka, znanje se sastoji od injenica, pretpostavki, vjerovanja i heuristikih
osjeaja, ali posebno vano i od naina kako ih upotrijebiti.

15

Informacijsko doba
_________________________________________________________________

1.4.

GLOBALIZACIJA

1.4.1.

Pojam globalizacije

Ne postoji jedinstvena i ope prihvaena definicija globalizacije. Kao po

pravilu, pokuaji jedinstvenog definiranja vrlo sloenih pojava ne uspijevaju, to
dovodi do veeg broja razliitih definicija ovisno o njihovoj svrsi i namjeni.
Ovakav pristup odreivanja pojmova posljedica je analitikog pristupa. U skladu
sa sistemskom pristupom uputnije je pojam globalizacije odrediti navodei sve
relevantne imbenike za njeno potpuno odreenje.
Ako bi se ipak trebalo odluiti za neku definiciju ona bi bila u skladu sa
stavom veine teoretiara globalizacije koji se slau da je globalizacija proces
koji vodi k integraciji cijelog svijeta u svim aspektima civilizacije.
Iz navedenog slijedi da globalizacija nije samo ekonomski fenomen iako
je upravo ekonomski aspekt globalizacije dominantan. Pojam globalizacije se
koristi u kontekstu razliitih drutvenih znanosti, te se esto, u istom tekstu,
pojam globalizacija pojavljuje jednom u funkciji pojanjenja ekonomskog
problema, drugi puta sociolokog, trei put kulturolokog, a zatim se raspravlja o
pojavi kojoj se niti ne moe odrediti specifina nadreena znanost. Sve ovo
pokazuje kako je globalizacija izrazito interdisciplinaran pojam, i da je kao takvu
treba i promatrati. Globalizacija je proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog, i
politikog djelovanja koje nadmauje granice nacionalnih drava. Ne radi se o
prolaznom trend jer je ona nadnacionalni sustav koji utjee na unutarnju i
vanjsku politiku gotovo svake zemlje.
Globalizacija se esto poistovjeuje s internacionalizacijom,
liberalizacijom, univerzalizacijom ili vesternalizacijom. Svi ovi termini
predstavljaju procese koji potiu proces globalizacije, ali nemaju isto znaenje
kao globalizacija. Ovi procesi odvijaju se meu dravama koje su politike i
teritorijalne jedinice, meutim globalizacija predstavlja nadteritorijalne odnose
bez granica i udaljenosti. Zbog toga treba razlikovat globalnu ekonomiju od
meunarodne ekonomije ili globalnu politiku od meunarodne politike.
O uzrocima globalizacije takoer postoje razliita stajalita. S jedne
strane je evolucijski pristup kojim se globalizacija tumai u kao povijesni proces.
Prema tom tumaenju globalizacija je rezultat dugotrajnih gospodarskih,
politikih, i tehnolokih promjena kroz povijest suvremene civilizacije. S druge
strane je revolucionarni pristup koji promatra globalizaciju kao tip promjene koja
radikalno prekida s prolou, kroz potpunu preobrazbu i restrukturiranje
globalnih drutvenih i ekonomskih odnosa.

16

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.4.2.

Ekonomski aspekti globalizacije

U ekonomskom smislu globalizacija je proces kojim se smanjuju ili

potpuno ukidaju prepreke u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni, i poveava
ekonomska integracija meu zemljama. To je proces povezivanja industrijskih i
financijskih aktivnosti na svjetskom tritu, a na osnovi znanstveno-tehnoloke i
informacijsko-komunikacijske revolucije odnosno njihovih postignua.
Ako se prihvati evolucijski pristup, proces globalizacije poinje
industrijskom revolucijom i kapitalistikim nainom proizvodnje, iji je cilj
stjecanje i poveanje profita. Profit se moe poveati uz bri rast proizvodnje od
rasta trokova, ili smanjenjem trokova uz istu razinu proizvodnje. Globalizacija
je odabrala oboje. Industrijska revolucija i tehnoloki napredak smanjivali su
trokove proizvodnje, i omoguavali stvaranje novih proizvoda, prije potpuno
nepoznatih. Revolucionarni pristup proces globalizacije smjeta pred kraj 20.
stoljea kada je snano potaknut tehnolokim napretkom u telekomunikacijama i
transportu, a posebice razvojem informacijskih tehnologija.
Bez obzira kad se locira poetak procesa globalizacije, nesporno je da je
snani tehnoloki napredak utjecao na smanjenje transportnih i komunikacijskih
trokova, tako da oni danas ne predstavljaju znaajniju prepreku meunarodnoj
razmjeni. Usvajaju se brojni meunarodni standardi proizvodnje, transporta,
platnog prometa, te se ukidaju carinske barijere i zatite. Sve to vodi stanju u
kome e se proizvodnja robe obavljati na onom mjestu u svijetu gdje se to moe
najjeftinije uiniti, a prodavat e se tamo gdje se moe postii najvea dobit. Pri
tome je dovoljno da struktura i koliina tako proizvedenih dobara odgovara
strukturi i veliini svjetske potranje. Jedan od naina ostvarivanja tog uvjeta je
preuzimanje i spajanja poduzea irom svijeta. Proces globalizacije omoguava
ovakve prekogranine poslove, dok istodobno ovakvi poslovi pospjeuju proces
globalizacije.
Kapital, tehnologija, rad i informacije kao osnovni proizvodni faktori, te
proizvodi i usluge, se u globalnom gospodarstvu slobodno kreu svijetom.
Navedeni faktori se kreu s mjesta gdje su jeftiniji na mjesto gdje su skupi, a
proizvodni pogoni se lociraju tamo gdje je to najjeftinije. Za starije tehnologije to
su nerazvijene zemlje ne samo zbog niih nadnica, nego i zbog nedovoljno
propisanih standarda rada i zatite okolia, niskoj razini ljudskih prava, te
nedovoljne neorganiziranosti radnitva. Nerazvijene zemlje prihvaaju transfer
tehnologije koja je na zapadu davno zastarjela i prevladana, jer to nekima
osigurava nadnice vee od domaeg prosjeka.
Multinacionalne kompanije su nositelji kako svjetskih gospodarskih
procesa, tako i procesa globalizacije. Upravo na njihovom poslovanju moe se
vidjeti snaga globalne integriranosti. One su nositelji globalizacije jer otvaraju
podrunice, prodavaonice i tvornice u bilo kojem kutu svijeta ako tako same

17

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
odlue, najee nesputane administrativnim dravnim granicama. One su samo
jedna strana globaliziranog svijeta. Bez druge strane, koju ine njihovi
najznaajniji potroai, svi napori korporacija bili bi gotovo uzaludni. Svjetska
populacija mladih je izuzetno brojna, posebice u junim i istonim zemljama
svijeta, a uz to mladi troe neproporcionalno velik dio prihoda svojih kuanstava.
Mladi pripadnici srednje klase u zadovoljavanju svojih potreba nisu
vezani za geografsko mjesto u kome ive. Putem Interneta kupuju irom svijeta,
nose slinu odjeu, najbrojniji su korisnici mobilnih telefona, sluaju svjetske
glazbene hitove ili igraju iste igre i skupljaju iste sli ice. Svi oni zorno prikazuju
pripadnost jednoj globalnoj kulturi, osmiljenoj u multinacionalnim
kompanijama, te donekle prilagoenoj lokalnim uvjetima. Globalna populacija
mladih u marketinkim agencijama se gleda kao jedna od najveih marketinkih
prilika u povijesti.
1.4.3.

Politiki aspekti globalizacije

Proces globalizacije pokrenuli su veliki i moni, da bi bili jo vei i

moniji. Stoga proces globalizacije puno snanije djeluju na male nego na velike
zemlje. Manje zemlje su u pravilu ovisnije o vanjskoj trgovini nego velike, zbog
ega svaka promjena u svjetskoj ekonomiji ima znaajan utjecaj na ekonomiju
male zemlje.
Za zemlje u tranziciji globalizacija je dodatni izazov. Ne postoji dilema
da li se ukljuiti u taj proces ili ne, ve je samo pitanje na koji nain to uiniti.
Pravilno prepoznavanje uzroka, efekata i procesa globalizacije omoguuje
tranzicijskim zemljama uspjenije provoenje i samog procesa tranzicije.
Globalizacija je naroito ubrzala svoj hod nakon kolapsa socijalistikih
komandnih gospodarstava, to je dovelo do dominacije liberalnog koncepta
drutva i ovisnosti postsocijalistikih zemalja o svjetskim sreditima ekonomske i
politike moi. Globalizacija je proces promjene svijeta po normama i pravilima
igre koja su zadane interesima kapitala i politike moi.
Proces globalizacije relativizira stara naela i osnove nacionalnih drava
kao to su teritorijalnost i suverenitet. To u konanici vodi redefiniranju smisla i
uloge nacionalne drave. Drava u procesu globalizacije otvara svoje granice i
relativizira ih suvremenim nainima komunikacije, virtualnou Internet
prostora, pri emu je nebitno na ijem je teritoriju tko fiziki prisutan. Dio
suvereniteta drave prenose na nadnacionalne politike strukture, svojevoljno, jer
je to u nacionalnom interesu.
Narodi koji su u povijesti imali sreu ranije stvoriti nacionalnu dravu, i
u njenim okvirima se brzo razvijati, istroili su model nacionalne drave kao
najbolji okvir razvitka. Zbog toga su pokrenuli i na izvjestan nain nametnuli
proces globalizacije uz naputanje klasine zamisli nacionalnih drava. Nasuprot

18

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
velikim dominantnim narodima, mali narodi tek u jeku procesa globalizacije
uspostavljaju svoje nacionalne drave, odnosno tek to su poeli uivati teko
steenu suverenost, ve se nalaze pred mogunou njezina gubitka. Mnogi mali
narodi susreu se sa situacijom da im je budunost zadana, a po pravilima to su
ih odredile zapadne sile.
Jedinstvo nacionalne drave i drutva s globalizacijom postaje ne samo
upitno, nego ugroeno. To je razlog zbog ega se nacionalistike elite u nekim
novostvorenim nacionalnim dravama opiru procesu globalizacije jer u njemu
vide opasnost za nacionalni opstanak. Alternativu globaliziranju one pronalaze u
bijegu u prolost, no taj pristup nema perspektivu ve samo poveava cijenu
prilagodbe novim uvjetima. Pravilan pristup je u aktivnom traenju kvalitetnih
rjeenja za ukljuivanje u globalizacijske procese te ouvanja nacionalnih
interesa na taj nain.
Mo transnacionalnih kompanija je izuzetno velika do te mjere da prijeti
dokidanju moi nacionalnih drava. Vlade pojedinih drava katkad postaju
produena ruka monih korporacija, te stavljajui se u njihovu slubu
zanemaruju interese onih koji misle da su ih izabrali, a u tome pronalaze i svoje
privatne interese.
Pojedini autori smatraju da se najvee globalizacijske promjene dogaaju
u kulturi. Sredstva masovne komunikacije omoguavaju irenje popularne
kulture i razvoj globalne kulture, a osobito ideologija poput demokracije i
modernizacije. Razvoj informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija doveo je
do toga da dananja komunikacijska i informacijska povezanost uklanja vanost
fizike povezanosti, to se odraava u pojavi saimanja vremena i prostora, kao
pretpostavke globalizacijskog procesa. To irenje globalne kulture je svojevrsna
prijetnja kulturnim i nacionalnim identitetima koji ine raznolikost svijeta, a neki
ugledni intelektualci najavljuju ak i ukidanje nacionalne raznolikosti u uvjetima
sveope centralizacije i ujednaavanja svijeta.
U ovoj fazi koristi od globalizacije pripadaju iskljuivo privatnom
sektoru, odnosno globalnim poduzetnicima u obliku multinacionalnih kompanija,
koristei nerazvijenost postojeih i nepostojanje drugih potrebnih globalnih
ekonomskih institucija.
Prvi puta u povijesti suvremene globalne integracije najvea svjetska
gospodarstva stagniraju. Svjetska recesija opet je sruila cijene roba koje
predstavljaju temelj izvoza treeg svijeta. S druge strane osiromaene ekonomije
i zanemarene drave postaju izvor novih otpora globalizaciji koji se kose i sa
opim civilizacijskim normama. Globalni terorizam je jedan od posljedica
novostvorenog siromatva.
Iako je proklamirana kao nain da svima bude bolje, globalizacija to ne
ostvaruje. Bogati su postali jo bogatiji, a siromani jo siromaniji.

19

Informacijsko doba
_________________________________________________________________
1.4.5.

Tehnoloki aspekti globalizacije

Nesporno je da je globalizacija kakvu je danas vidimo snano potaknuta,

ili ak uope omoguena, snanim tehnolokim napretkom u
telekomunikacijama, transportu, a posebice razvojem informacijskih tehnologija.
U okviru informacijskih tehnologija treba posebno naglasiti razvoj Interneta i
njegovih specifinih tehnologija koji predstavljaju tehnoloku osnovicu procesa
globalizacije. U tome pak posebno mjesto ima elektroniko ili e-poslovanje.
Iako mnogi u poslovnom svijetu jasno uviaju potencijale i prednosti to
ih donosi Internet i e-poslovanje, neki ih negiraju i prihvaaju tek kada su na to
prisiljeni. U pozadini tih stavova stoji sposobnost menadmenta da anticipira
trendove na tritu, ukljuujui promjenu ponaanja i navika potroaa u skladu s
promjenama tehnologije i mogunostima koje ona prua. Oni koji ne prihvaaju
takva kretanja vjerojatno e u budunosti biti potisnuti s dosadanjih trinih
pozicija. Naime, stari modeli poslovanja i s njima povezani poslovni procesi
jednostavno ne mogu odgovoriti suvremenim zahtjevima trita. Suvremeno
voenje poslovanja tei individualnom pristupu svakom kupcu, a to znai
prihvaanje novih modela e-poslovanja i izgradnju elektronike arhitekture u
poduzeu gdje upotreba Interneta predstavlja osnovnu poslovnu infrastrukturu.
Opi rast upotrebe Interneta, te s tim povezan rast on-line poslovnih transakcija i
rast ukupne vrijednosti tako ostvarenog prometa roba i usluga, potvruje nunost
prilagoavanja poslovnih modela novoj tehnologiji i novim uvjetima poslovanja.
Teite upravljanja poduzeem prenosi se na upravljanje ponudom, gdje
suradnja i interakcija sa dobavljaima i najvanijim kupcima predstavlja klju
uspjeha. Podrku takvom nainu poslovanja daje razvoj novih informacijskih
sustava i specifinih aplikacija koje su usmjerene iskoritavanju mogunosti
Interneta odnosno e-poslovanja.
Neminovno je da e se e-poslovanje u budunosti prerasti iz mogunosti
poboljanja poslovanja i dodatnog kanala prodaje, u nuni i integralni oblik
poslovanja, bez ega nee biti mogue ni zamisliti niti poslovanje, niti
svakodnevni ivot ljudi. Pri tome vrlo znaajnu ulogu ima informacijski sustavi
koji objedinjuju sve elemente poslovanja, te ih optimiziraju i koordiniraju,
iskoritavajui interaktivne mogunosti Interneta i izravan kontakt putem njega.
Reinenjering poslovnih procesa zaposlenike e preorijentirati sa operativnih i
repetitivnih poslova, koji e se eliminirati, izmijeniti ili automatizirati
primjenom informatike tehnologije, na zanimljivije, ali i zahtjevnije poslove
upotrebe i interpretacije informacija radi identifikacije poslovnih prilika,
poboljanja usluga kupcima i odravanja njihove lojalnosti. To znai da e
obrazovanje odnosno znanje biti sve znaajniji faktor u suvremenom poslovanju,
te razvoju pojedinca i drutva u cjelini.
Ovaj udbenik bi trebao doprinijeti tom cilju.

20