1.

Izrazite km/h u m/s: V = 810 km/h

2. Izrazite m/s u km/h:

V = 25 m/s

3. Tramvaj nakon 8 s postigne brzinu od 5 m/s. Odredite ubrzanje i prijeđeni put.

4. Vlak izlazi iz stanice s ubrzanjem od 0.5 m/s2 . Na kojoj udaljenosti od stanice ima brzinu od 60 km/h?
5. Vozilo pri polasku nakon 7 s ima brzinu od 4 m/s. Koliko je ubrzanje i prijeđeni put?

6. Putnički vlak koji se giba brzinom od 80 km/h zaustavi se na putu od 200 m. Koliko je trajalo kočenje i
kolika je deceleracija (usporenje)?

7. Automobil se giba brzinom od 15 m/s. Na putu od 34 m vozač obavi kočenje te nakon toga brzina
vozila padne na 5 m/s. Koliko je trajalo kočenje i kolika je deceleracija (usporenje)?

8. Malj za zabijanje greda u zemljano tlo pada s visine 2.5 m. Podizanje malja na ovu visinu traje trostruko
dulje nego njegov pad. Koliko puta može udariti malj u čelo grede u minuti ako se pretpostavi da on
pada slobodno s ubrzanjem 9.81 m/s2.
9. Kolika je obodna brzina točke A koja se giba po kružnici promjera 2.4 m s 60 okretaja u minuti?
10. Satelit se giba oko zemlje jednoliko konstantnom brzinom od 8 km/s. Vrijeme jednog o bilaska oko
zemlje iznosi 1 h i 36 min. Uz pretpostavku da je putanja satelita kružnica i polumjer zemlje 6370 km
odredite visinu iznad površine zemlje po kojij se giba satelit.

11. Točka A na obodu kotača giba se brzinom od 2 m/s, dok se točka B koja je udaljena od točke A 20 cm
giba brzinom od 0.5 m/s. Koliko iznosi promjer kotača i kojom kutnom brzinom rotira kotač?

12. Odredite koju je početnu brzinu imao automobil ako se pri jednolikom usporenom gibanju duž
kružnice polumjera 100 m njegova brzina smanjila na 18 km/h uz deceleraciju od 0.8 m/s2 za vrijeme
od 40 s?
13. Nacrtajte kinematičke dijagrame s(t), v(t) i a(t) gibanja materijalne točke ako je zakon gibanja
zadan izrazom s = 5t + 4t2. Dijagrame treba nacrtati u mjerilu za vremenski period od 0-6 s.

14. Nacrtajte kinematičke dijagrame s(t), v(t) i a(t) gibanja materijalne točke ako je zakon gibanja

zadan izrazom v = 2t + 3t2. Dijagrame treba nacrtati u mjerilu za vremenski period od 0 -6 s.

Početni uvjeti: za t = 0 s => s0 = 0 m
15. Materijalna točka giba se 5 s jednolikom brzinom od 4 m/s, zatim 8 s jednoliko ubrzano s
ubrzanjem od 2 m/s2 te na kraju jenoliko usporeno 20 s dok se ne zaustavi. Nacrtajte kinematičke
dijagrame s(t), v(t) i a(t) gibanja materijalne točke u mjerilu za ukupni period gibanja.
16. Zadan je dijagram v(t). Potrebno je nacrtati i kotirati kinematičke dijagrame s(t) i a(t) te odrediti
ukupno prevaljeni put.

17. Jednadžba gibanja čestice glasi x = t3 - 3t2. Potrebno je odrediti jednadžbe koje definiraju položaj i
ubrzanje čestice koristeći diferencijalni račun. Potrebno je još odrediti:
a) Odrediti trenutak kada će brzina čestice biti jednaka nuli.
b) Odrediti položaj, brzinu i ubrzanje čestice u trenutku t = 5 s.
c) Skicirati I kotirati kimnematičke dijagrame (x-t, v-t i a-t), poštujući proporcije.
Položaj (put) izraziti u metrima a vrijeme u sekundama.

18. Lopta je bačena brzinom od 5 m/s vertikalno uvis s prozora koji je na visini od 15 m.
a) Odrediti jednadžbe gibanja (v(t), y(t)) lopte.
b) Odrediti najviši položaj lopte, te trenutak kada se to dogodilo.
c) Izračunati brzinu pri kojoj je lopta udarila o zemlju, te trenutak kada se to dogodilo .
d) Nacrtati i kotirati kinematičke dijagrame (v(t), y(t).

19. Kolika mora biti maksimalna brzina lifta ako je zadana ukupna visina penjanja od 32.4 m, ukupno
vrijeme penjanja 17 s, ubrzanje lifta pri kretanju 0.6 m/s2 i usporenje lifta pri zaustavljanju -0.8 m/s2.

20. Vlak težine 3 MN zaustavi se na horizontalnom putu deceleracijom od 0.4 m/s2. Kolika je sila kočenja
ako sila trenja vožnje iznosi 10 kN. Konstanta gravitacije g = 9.81 m/s2

21. Dizalica treba dići teret od 1.5 t na visinu od 15 m u vremenu od 10 s. Odredite obavljeni rad i
potrebnu snagu elektromotora dizalice. Konstanta gravitacije g = 9.81 m/s2

22. Vlak se giba po horizontalnom putu brzinom od 72 km/h, te započinje kočenje silom od 0.1 težine
vlaka . Koliko iznosi vrijeme kočenja i prijeđeni put do potpunog zaustavljanja vlaka? Konstanta
gravitacije g = 9.81 m/s2

23. Tramvaj težine 130 kN ima početnu brzinu od 18 km/h, te započinje kočenje silom od 8 kN za svakih
10 KN težine tramvaja. Koliko iznosi prijeđeni put i vrijeme kočenja do potpunog zaustavljanja vlaka?

24. Iz vodopada visine 0.46 m svake sekunde pada 2 m3 vode. Potrebno je izračunati brzinu vode u padu,
kinetičku energiju vode te snagu koju bi davala mini elektrana u podnožju vodopada uz ukupne
gubitke u cjevovodu i generatoru od 20%. Konstanta gravitacije g = 9.81 m/s2

25. Odredite za koje će se vrijeme broj okretaja zamašnjaka (punog poprečnog okruglog presjeka)
povećati sa 200 na 300 okretaja u minuti ako na njega djeluje konstantni zakretni moment od 6 Nm.
Težina zamašnjaka iznosi 981 N a polumjer 0.5 m.
26. Puni homogeni valjak radiusa 1 m pusti se kotrljanjem, bez klizanja(trenje zanemareno) niz kosinu
duljine 2 m i nagiba 30°. Odredite brzinu valjka na kraju kosine.

27. Tijelo mase 10 kg počinje iz stanja mirovanja kliziti niz kosinu nagiba 30°. Odredite silu i koeficijent
trenja ako tijelo za 2 s prevail put od 5 m.

28. Preko koluture mase 5 kg promjera 0.5 m prebačena je žica na čijim su krajevima ovješeni
utezi m1 i m2. Ako zanemarimo trenje i masu žice odredite ubrzanje utega.
Zadano: m1 =1 kg, m2 = 1.25 kg

29. Teret mase m1 spojen je s masom m2 preko opruge prema skici. Potrebno je odrediti ubrzanje sistema
i produljenje opruge. Zadano: m1 = 120 kg, m2 = 100 kg, 1 = 0.1 , 2 = 0.3, konstanta opruge
c = 20 N/cm

30. Treba odrediti veličinu sile F koja je potrebna da bi blok mase m2 imao ubrzanje a2 = 1.25 m/s2 =const.
Masu koluture zanemarujemo. Zadano: m1 = 10 kg ; m2 =15 kg ;  = 0.3

31. U sustavu prema skici mase koluture, užeta te trenje su zanemarivi. Potrebno je odrediti ubrzanje
bloka mase m1. Zadano: m1 = 10 kg ; m2 = 5 kg ; α= 30°
 32. Zadan je četverozglobni mehanizam prikazan skicom. Potrebno je odrediti brzine i ubrzanja
(tangencijalna i normalna) točaka A i B mehanizma, kao i kutne brzine članova 3 i 4. Član 2 rotira
konstantnom kutnom brzinom. Zadatak valja riješiti na dva načina: metodom trenutnih polova (brzine i
kutne brzine) te metodom plana brzina i ubrzanja (brzine i kutne brzine te ubrzanja i kutna
ubrzanja). S pomoću Grashofovog pravila odrediti da li su članovi 2 i 4 koljeno ili njihalica. Izračunati
ukupan broj trenutnih polova (primarnih i sekundarnih) te stupanj slobode gibanja mehanizma.
Zadano: OAOB = 0.6 m, OAA = 0.2 m, AB = 0.45 m, OBB = 0.5 m, ω2 = 1 s-1, α= 60°

2
α
OA OB

33. Zadan je klipni mehanizam prikazan skicom (skica je informativna, proporcije ne odgovaraju).
Potrebno je odrediti brzine i ubrzanja točaka A i B mehanizma, kao i kutne brzine i kutna ubrzanja
članova 3 i 4. Zadatak valja riješiti metodom trenutnih polova (samo brzine i kutne brzine članova 3 i
4) te metodom plana brzina i ubrzanja (napisati Chaslesov teorem za brzine i ubrzanja). Izračunati
ukupan broj trenutnih polova (primarnih i sekundarnih) te stupanj slobode gibanja mehanizma.
Odrediti da li točka B ubrzava ili usporava.
Zadano: OA = 0.4 m, AB = 0.6 m, ω2 = 5 s-1 = const., φ = 45°.
34. Zadan je četverozglobni mehanizam prikazan skicom. Potrebno je odrediti brzine i ubrzanja
točaka A, B i C mehanizma, kao i kutne brzine i ubrzanja članova 3 i 4. Član 2 rotira konstantnom
kutnom brzinom. Zadatak valja riješiti na dva načina: metodom trenutnih polova (brzine i kutne brzine)
te metodom plana brzina i ubrzanja (brzine i kutne brzine te ubrzanja i kutna ubrzanja). S pomoću
Grashofovog pravila odrediti da li su članovi 2 i 4 koljeno ili njihalica. Odredititi i označiti trenutne
polove (primarne i sekundarne) te stupanj slobode gibanja mehanizma.
Zadano: OAOB = 0.6 m, OAA = 0.2 m, AB = 0.35 m, OBB = 0.45 m, DE = 0.2 m, AD = 0.5 AB,
EC = 0.25 m, AD = 0.175 m, ω2 = 6 s-1,  = 60°

35. Potrebno je konstruirati četverozglobni mehanizam uz uvjet da sprežni član prolazi kroz tri položaja.
Koordinate položaja kroz koji moraju proći zglobovi A i B sprežnog člana zadane su apsolutnim
koordinatama: A1(1,4);A2(2.5,5.5);A3(5,4);B1(4,1);B2(5.5,2.5);B3(9,2.6)
Pogonski član je OAA i ima konstantnu kutnu brzinu 2 = 2 s-1 (u smjeru kazaljke na satu).
S pomoću Grashofovog pravila odrediti da li su članovi 2 i 4 koljeno ili njihalica. Odrediti ukupan broj
trenutnih polova (primarnih i sekundarnih) te stupanj slobode gibanja mehanizma. Potrebno je odrediti
brzine i ubrzanja točaka A i B mehanizma, kao i kutne brzine i ubrzanja članova 3 i 4. Zadatak valja
riješiti na dva načina: metodom trenutnih polova (brzine i kutne brzine) te metodom plana brzina i
ubrzanja (brzine i kutne brzine te ubrzanja i kutna ubrzanja). Analizu provesti za položaj mehanizma
U krajnje desnom položaju zadanih točaka (A3 i B3).