You are on page 1of 282
Iedavaé: Univerzitetska knjiga Mostar Glavni i odgovorni urednik: Prof. Dr. Safet Krkié Recenzenti Prof. Dr. Zoltan Baracskai Prof. Dr. Emir Veledar Prof. Dr. Brano Markié Nasiovna strana: Mirza Hadzikadunié Raéunarska priprema sloga: Autor ‘Stampa: DD Stamparija *FOJNICA” Fojnica Za stampariju: Sehzija Buljina CIP ~ Katalogizacija u publikaciji Nacionaina i univerzitetska biblioteka Informacijska tehnologija (drugo izdanje) / Nijaz Bajgorié. — Mostar : Univerzitetska knjiga, 2006. ~ 501, V str. :ilustr. ; 24 om COBISS ~10 6427910 Nijaz Bajgorié INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA - Uvod u IT iz perspektive savremenog posiovnog kompjutinga - (treée - izmijenjeno i dopunjeno izdanjo) Izdavaé: Univerzitetska knjiga Mostar ‘Oktobar 2006. godine i wolp es ons ‘eweiBoid yulonzes 1 yUngeyide anoye pout | efepeun ‘ystoeunwoy upysseunges eluoBe1e4 ninzeyud fo} eMs nlueguoy wounrzua\sye (2 | epajbo as ndmjsud n eUIAON, PwWEySIS WuAResedo uNUOWIO:AES 0 gol ef epey - ndnysud wouedn lUSUOY | WoysuUoRe!dnIMU (Pp efueuesBord Soysieunges nfueman n - ndmsud woysiefuezul ‘@fnpeago es wafoy n njalip n - ndnjsud wouesu 1wersis upisloeziuebio wjueweures n e6o!n 1 e}Selw Boualu nfuepeupo OUYs} axsfewuo)U! itowyep n - ndrisud woysWoIsIS (2 ewesiuioid wigepelis Bu ueAoUse2 - UIQeU !AOU OUAREYeAY UePat Bu Ipeigo nfuerojsod Woueweures n efiBojouya; oysfoewojU oudlwiud J exouso eyjewolqoid es ep elueloyseu yeynze1 oby elejseU of ebifuDy (p05 6661 senvep nuep2; worud soA06peiey “esaupe jfew-o yuapaneu po mjou eu gndn 9s nBous | e1R0po1gop ns ebifuy efezipes npejBod n ayn. ewelweuoigop ang -ewelyso6ns lwusuoy eu wsolnfienyez ‘eweBojoy wiuezenn — euiuezuoooy npjofoud wy Bu eped Heneiseu ez AjOW 1UAeIB muoINe af oBfinEyspeld “ouINOBODIE} | eusog erojelip wirup 21 | 08 INH “B2e}S0/y pew ezexod ns 104 pms neyero uepol ez so1eyu| “eUIpo6 yed olud eye}s OWS Woy eS ‘(WoTSxTEMAOVUNPNIS AMA) rUEISoWy N ,2Ipolig lewezg, meyZielUn eu ‘@xEWOJU! EfiprIg epyoloud OIp of 1uAe\ses ‘oUpolpald | Oey ‘aluepZ! OAO | “yessoubi now ‘une}soupe! fo}usuoy tupaideu &6 ep WeUZ ors “eoeIeND yUegndn efuew oyReWOWUI N “yuo nfueAOZeIGO WO¥QHeUUOJU) N ,nuIUZeId juNdod, ep Uugeu eu oueuidouoy njsius wo} n af 0} afiAeiGod “elezipes Bounys o6ifuy BU nsoupo A edeIeID RsCUSISIC poujaud o/ enefiunzespod efiaeibod yan: 2IPON-L1 OUSOUPO 2-) — ewofoesnByuoy, wpjsieunges wjueweines ewlesd eBunniduioy BouAcjsod wahueZ OL" etodo J9nI8S 1161500 XINQ Oo ozt euuopeld eujeiosowoy ~woysis wanesodo Jonas. “6'y 80 dopsep yeiso. 0 sosew © smopu © +e SO doyseq “g'y one “as ewo}sis yunnesodo yuowiesnes sleyeqUl pygIUsHOY “-p ‘eura}sis yuagesedo (effoyuny) eyueuodwioy auAdUSG “oy euwiaysis yunyesedo SP Bye[pod eugisery - et vy ‘ewio}sis yluagesodo. eb not zy AMYO UAOUSO - JenYOS DISUIASIS “}"p euopeld so “y e6unnidwoy Sounojsod Gouswoines eAOUSO Oey OAIOS IUNOIS0d “EE Bwesis ypjsieunged afioeinByuoy “zg 4yyjo 1uAoUso — WeIsIs YSIeUNQeY} “|-¢ ‘sffoesnByuoy oysseunges - euioge|d.exsionpley “¢ oid fBojouye) eysfioeuojul jwe|qoid {uBIONO “gz eule}51s Yp}sfioeUio}y! YlUAo|sod 1 ese001d yurojsod ejoyjeny lwjunojsod wiuowraunes ni ( eBunn{duoy Bourojsod Bouswounes ayysuep{eley oUNoUSO “g's ePOw juROUsO~ einpyeuLUE BYshoeUOWY] “yz unpynas nysfioeziueBio eu nsoupo n eworsis ypjsfoeMUOJU! ehoerYIseD, “eZ ‘ueysis wounojsod n wasis Iyshoeuuoju) Ze psfioewoyut ~ fi6ojouyey eysfioeu PISOIOPOSW “LZ 1ways}s Pysfioeuuo}! {duioy 1unojsog -z Asoupaid ylunnneduioy nzjeue ez jepow AoIaOg “p'| (sesuodsoy) juny HOACBPO “¢"y (sionug ‘seunsseig) eluezniyo mohyez Agop woysfoeuojul ~ wousWeINes n ssouIsng °[-| efuenojsod Boueweunes 1nafiyez “1 colar quljerep — fezipeg DIO 7. Aplikacijaka platforma u savremenom postovnom kompjutingu ine napomene o aplikaciskom softveru 259 72. Wsithanje apttatveeg sotora 261 7.3. Osnovni okvir aplikaciske platforme 262 alati (“In-house” 265 kog nivoa (“low-level" languages) 265, 266 269 269 273 27 5. Softverski inzenjering 285 8.5.1. Osnovni okvir softverskog inZenjeringa 285 8.5.2. Osnovni pojmovi u objektno orijentiranom pristupu 289. 8.5.3. Fusion metod 290 8.5.4, Paradigm Plus CASE alat 298 8.5.5. SoftBench razvoji alat 303 8.5.6. UIM/X GUI razvojni alat 305 8.5.7. UML metod 307 8.5.8. Rational ROSE CASE alat 310 3 3it 316 317 318 318 9.2.2. Integrirani Office paket 320 9.2.3. Microsoft Office / 320 9.2.4, Softver za upravijanje dokumentima 350 9.2.5. Stono izdavastvo 351 9.2.6. Integrirani Softver za upravijanje dokumentima i radnim tokovima 353 9.3. Tehnologija za obradu transakei; 354 9.3.1. Standardne poslovne apl 254 9.3.2. Integrirani postovni sister 355 9.4, Tehnologija za podréku odludivanju 364 9.4.1. Uvod ‘Activity Based Costing sistemi EVA sistemi 9.4.12. Ekspertn sistemi 9.4.13. Simulacijski softver 9.4.14, Statistidki softver 9.4.15, Softver za optimizacju 9.4.16. Softver za upravijanje projektima indardi za sistemsku integracju iddleware alati Web-to-Host (Web2Host) alati temska i mrezna integracija 9.6.5. Softver za sistemsko upravijanje vbIO 10. PC hardver 10.1. Kratki pregled raéunarske istorije 10.2. Osnovne postavke rada raéunara kodiranja i brojni sistem odataka Ratunske operacije 10.3. Komponente raéunarskog sistema Osnovna jedinica Matiéna ploga Procesor Ratunarska memoria Sabirnica (Bus) Slotovi za prosirenje sistema Input/Output ports Grafiéka karta Zuuéna kartica i zvucnici Ulaznofizlazni (Input/Output) uredaji 1] ewedd efuenocjsod Bousweuves \Ashyez i LI ewiosd efuenojsod Bouawaines nahyez EfiGojouyes exsfroeunojuy eye}ePOd npesgo ez @ffoeiedo dnyoeq | Zahjov savremenog poslovanja prema IT Zahijev saremenog posloanja prema IT Zahtjevi savremenog poslovanja prema IT 1. Zahtjevi savremenog poslovanja 1.1. Business u savremenom — informacijskom dobu Zahtjevi okruzenja (Pressures, Dr ‘Odgovori firmi (Responses) Porterov model za analizu kompetitivnih prednosti 2. Poslovni kompjuting i posiovni informacljski sistemi 2.1. Metodoloski izuéavanja —infomacijske _tehnologije- lovnom sistemu 2.4. Radunarske konfiguracije kao osnova informacijske arhitekture 2.8. Osnovne karakteristike savremenog poslovnog kompjutinga 2.6. Profil kadrova u oblasti informacijske tehnologije aliteta poslovnih procesa i postovnih informacijskih sistema 2.8. Otvoreni problemi i etizka pitanja informacijske tehnologie 1. Zahtjevi savremenog poslovanja 1.1. Business u savremenom — informacijskom dobu Promjene u svjetskoj privredi koje se ogledaju u njenoj globalizaci vveéoj Konkurenciji na svjetskom nivou, uvodenju novih proizvoda i stalnom poboljSanju kvaliteta postojecin, skracivanju vremena novog proizvoda, poslovanju u turbulentnom okruzenju, decentralizaciji u Gubljenju odredenih niveau tradicionalnoj _ poslovnoj sve vecem znataju timskog rada, .itd., uticale su na ast znataja kvalitetne i blagovremene informacie. Kao ilustraciu ovog znaéaja naveSéemo rezultate istrazivanja jednog od vodetih Gasopisa iz podrutja informadijske tehnologie - Datamation (www.datamation.com) iz 1993, 1994 i 1995 godine prema kojem su anketirane firme (menadzeri) oznadii sliedeée ciljeve kao najznatajnija ‘Sekivanja i Koristi od informacijske tehnologij: + Povetanje produktivnosti (reduciranje tro&kova, povecanje efekdtivnosti) je kvaliteta proizvoda i ustuga PoboljSanje konkurentnosti Ostvarenje strateskih ciljeva firme ‘Moguénost kontinuiranog reorganiziranja Donosenje efeldivnijih odluka ‘Moguénost brzih odgovora na zahtjeve kupaca i ostale zahtjeve iz okruzenja Poboljganje pristupa informacijama Poboljanje kreativnosti i inovacija kod upostenih Ovo je, dakle, sistema iz naj zahtjeva koje su rukovodioci iz velikih pos! rivrede na svijetu postavili pred jude @_u_njihovim organizacijama, a Gelini, Prema tome, informaciiska ",Veé jednostayno odgovor na sta efikasnijom ‘obradom podataka u posiovanj podrudjima judskog djelovanja. s efoeuoy UIPOB @yeAS elngny}soApN 9s Neus yeweyu} (peoyeng 'ySOUzeA eugesod po ewnisysis wysiipeziueBi0 nn eweliBojouye) wpislioeunojuy afuelineidn of njsiws wo} - “91010590, NeISod “fh ‘ig0u ovaud oy Bow! uipefoysod po ex2u | o¥e} “nsoupaid JOP NBow eliBojouye ercu seu poB oyey ‘ep npiA uy} eqea “wHnfpey “RsoUgosods auueIM\UOy. eABSfogod jouys} EYSKDEWUO}W| “(eoUesse/OSqO pe UOReAOULY FeojBojouyoos) ofuersfuersez | afjoeacu aygojouyes 0 JOUYS) syshioeUUOJU) UoWOMEg ewreffoeuuoju) ysouefiaejderg a (Sounssaig se2)6ojouyoay) spud - inefyyez pigojouyo, IGOu ‘eliuesoY!ZION ‘eluenozeigo of eIEISOd AZeI 1 OUQOIeU ‘eBeUS eupeY “(e2/0;}I0M 9 Jo amen BuySueyo) eBeus oupes eposud ‘afBojouye} eysfioexjunuioy Zeq egnBow of eujeqo(6 efuewen} |p ipa es ezoW “elk {Pon Hfoy fey of iyo “e6eus ouped | OF “eBnjsn | eqas eunsizn, Bu niioezieqol6 1 nsojueinyuoy uade|s yosiA eAafuinzeipod Bliuouoye — eujeqoIg “(uoppedwoy jeqoj9 ‘AwouDDz Feqo1) elfouesnyuoy eujeqoyB — efjuioucye eujeqoig 0 a 'SBUEP BI8I74 BOUOUIOIAES oynsuELyesey Sunei6 niefnerspaid “py ‘iesonod (jueaozeigo) ‘ euped eueuZiuebio | euenozeigo “efiouesnyuoy eel (Sounssard yoseW) e1S125 |AafyEZ ’ eee “opts euepeneu ajeznaid ns of03 21 (g00z) Te yo veqiny ray ewoud of uofpesqo juny e10ROGpO | Brdfiye2 fepoL [eNO , oro6po 1 nehyez :afueznyo | efoezuebio “14 eyIS (LL exits) ewe%\Bojouye) wnysloewi0ju) ouezipod erofegnis tuiger n ns efoy jsounRye wodnys eulSees wWo}s}S 1UAoIsed “eluszmiyo 21 (enofyez) exesnud dnys ueyuyap o¥ero eu nsoupo n fyeZ 1werIsruq “¢ imafiyez Pigojouye -Z PigiZn InehuyeZ “1b HOA 49 BU elipod nBow es Bow fo exo!) ypraRtod n{S BU 1S0UPO as aluazn.4O ‘seinssaid) 2ySUd eusinafons ‘erahyez euelpelpo nfesasy foy efudznjo Gouncisod S1opye} SuUERSIe1 ens nepe|Ges ofudleu af oupoydoou ‘nluenoisod WouaWeuNes N ofiBojouYye} aysfoeWHOWUI ABOIN | cjsefu Hjofwnze! Iq eq (Ssenuig ‘sesnssaig) efuazn.yo jaofyez “z") “11 O2adofonopsod Bosses woh “1 Oud oaoys0d Bouswuaurs Raligee Zahijevisavremenog poslovania prema IT Zahujest savremenog poslovanja prema IT ama postale kritiéne aktivnosti, narotito u poslovnom okruzenj Drustveni zahtjevi - pritisci (Societal Pressures) (va| tip zahtjeva se prije svega odnosi na dva osnovna oblka: 9 Drustvena odgovorost (Social Responsibility) 1 Etiéka pitanja (Ethical Issues) U savremenom posiovaniu i organizaciji drustva u cjel sistema se otekuje da daleko vige nego ranije povedu oblicima odgovornosti prema okruzenju, |. uzoj i zajednici. Osnovna podrugija takve drutvene odgovornosti su: od poslovnih nao raznim drustvenoj + Razni aspekti odnosa prema okruZenju (zagadjenje, buka, ‘odlaganje - uni8tavanje smeta, it.) + Jednaka prava i moguénosti za razliéte skupine (manjine, Zene, odrasle osobe, hendikepirane osobe, itd. ) Zaposlenje i smesta Zdravstveno i socijaino osiguranje Kontinuirano obrazovanje zaposienih Privatnost i etika itd. Ostali aspekti drustvenih zahtjeva su: * Viadine regulacije (Goverment Regulations) — odnose se na razne oblike reguliranja od strane Viadinih i drugih drzavnih + Vladine deregulacije (Government Deregulation) + Kresanje drzavnih budzetskih rashoda itd, Issues) su takoder od posebnog znataja kada je u ‘savremeni business i uloga informacijske tehnologiie. Naprimjer, informacija u_raznir kako da bude oznateno kao udar na privatnost Poojedinaca. Zato su odredjeni aspekti regulacije i u ovom domenu eophodni Slika 1.2. Savremeno postovno okruzenje — zahijevi prema posiovnom sistemu 1.3. Odgovori firmi (Responses) U odnosu na ovako postavijeni set zahtjeva, postoje u principy dva modaliteta odgovora (responses) od strane fitmi koje, u principu, mogu reagirati: a) Reaktivno, na zahtjev (pressure) koji vet egzistira b) Proaktivno, u smisiu pripremanja odgovora na pretpostavijeni, ‘odnosno nadolazeti zahtjev Odgovorifirmi se uglavnom mogu svrstati u sliedeée skupine (slika 1.3): 6 INS O}$ OB EzAAES IOIIgO NIQIZe elo\sod ‘luerojsod wielluseyye eluudop ezow ‘ewnueINyUoy es 1 ED ‘(gsuefie) ezenes yluAojsod 1oygo juzea ep eluejeays erepe|Aeid asin OAs nluenojsod wouewelnes -) (seoueyy ssoulsng) asuelite euAcIsog (seunjonas peseq wee, pue Buunjonysey) eimynys eysuy | alueumynnsoy (yoeaddy Pesnoo}-iewo\sno) anefyez eroBalir} epesoqod eu eloeiuelug (Seafo\duuz Jo jweuemodu) exnipo efuagoucp RsougnGow eA nN ewlue|sodez eluagevro YigeA alueneq + (ow, e949 Buyonpey) esnpyo ypsuoWesA eluesionpoy « :ns nSOUAIye | exodeu Ydg exezIpod 41 eussloy n efgrupod eurouso “euIpo6 yeyesep alud qyg n of uapoan Bluenojsod eseoosd afuenlipaideun ousoupo oulempes eu eusiofisn ns efoy exuye) 1 epojour ey (3 SuysoujBusey sseoalg ssoussng) esa00id yuAojsod BuLsol e6njsn 1 eponzioxd ejeyJeM4 wiefuesfiogod exeq ouesmuquoy oULy ‘95 ep 0} 8u ngnn eesosod nSOUBIIWO;U en | ellousimyuoy egnises Ours “ewIQeSoNOd eBnjsn ofjog ‘efBojouys) ypystoewuoyw nuofwud nuyeAxape ‘Zonj ouesliogod iq ezow | ouezipod of Jepoye} ejueweBeuEW Souewoines eyUYs, | pojoW Oey eUIeUefwosd efueljaeidn JOUYe} UPISTOBUUO;UI wojnd jualpesdeun (peojeno) jsouedgaid eu JoA08po Oey wofueuz | eu Muy OY eAEZEUZO L weidn 1sy2id | sfu09y 1 @8 eulpob ye\esepenp 9A “eXMpo afuesouop ouRsfjoqog ‘eweloewswe/duy | wignfeseno6po juezipod | 1uageid 2epoye} ns odeu WoL “e9nBou! o} ef po elp6 1 poB oye, ‘P06 pey eluenojsod eyliqo yiAs eVemery nluesfiogod n dmsud ueuzeq ougneu elneispaid (WoL) juewobeUEW Anjend (E30, eworshs LIP “x2, efoewouisidull sousexyo Paeganod | exezipod 1 “pH “eweyyez eluelinesdn Boljog ‘enoisod 8 emfpaiodses Baljoq wiojnd eluporzioid eseooid nsouserye enod eu ysoupO es ydeouDy Jip ydeoUOy ewsN-u-ssNp + eWeULy Yenod eZ NASHOXS! 6Z0U! SOUARYNPOA efuegeAOG + 1 efuenojsod 1 epes nsounmpynposd euefwud ewrogo wuzer nos 4) (suoy3 jueuenosduy snonunuos) Psove1d yluaojsod nfuesfioged woueunupuoy eu nsoupry ‘allouesnyu0y nfuenegouds fesenoBaid n niforzod nfiog ‘misizn eu oIpn fons ‘oupeud aysa}eN)s nuBAsod ep ewelioeziueBio PAS “(sulo}shs 21601245) jwWeysIs HE}enS eurigeliaeqop es Alegenod ugeu fey nfenegnBowo sways} bonobpo | inahyez :alueznsyo | effgezuebio ‘EL EMIS 1] aud ofenoqsod osuauor wale 1] esi ohaojr0d Bouauasans waligey Zales savremenog poslovanja prema IT Zalijevi saemenog poslovanja prema IT takve napore je, naprimier, u kreiranju raznih oblika virtualnih korporacija (Virtual Corporation). Interesantan uporedni pregled glavnih Konkurentnin prednosti u dva razliéita doba: industriskom i informacijskom daje Boar (1): Konkurentne prednosti Industrijska era Informacijska era ‘Masovna proizvodnja ‘Masovna kastomizaciia ‘Masovni marketing Informacijska Sean 5a dobavijatima proizvoda. Prodajna i postprodajna podrka_| Softverski agenti Tabela 1.1. Konkurentne prednosti u industrijsko) | informacijskoj eri 1.4. Porterov model za analizu kompetitivnih prednosti jstavia centralnu Komponentu koja Model definira na traistu u predstavijene ni snaga koje mogu ugroziti poziciju jedne firme jednom njegovom segmentu. Te snage su podrazumijevaju sljedee: ost od ulaska novih konkurenata na odredjeno trZiste ili segment . varaéka, odnosno mot pogadjanja kupaca + Pregovaraéka, odnosno moé pogadjanja dobavijaca + Opasnost od potencijaine moguénosti_ supstitucije proizvoda, ‘odnosno usluga koje proizvodi odnosna firma ‘+ Rivalitet izmedju postojecih firmi u odredjenoj grani 10 Jaina svakog od navedenih faktora, odnosno snaga, zavisi od niza faktora koji su determinirani konkretnom situacijom u pogledu tréiSnog segmenta, industriske skupine, itd. ‘Slika 1.4. Porterov model za analizu kompetitivnih prednosti Osnovni raziog definiranja liste konkurentnih snaga je u_potrebi definiranja strategije koja ima za cilj uspostavijanje stabine i profitabiine pozicije prema naved podrazmijeva sijedese st 7. Strategia interne efkanosti 8. Kupcu (potro8atu) - orijentirana strategija * Opsimnie 0 ovom modelu u knjizi Turban et al. n ‘ewr9}s18 Bouponzioid nfegns eu eusfuefiuud eydeouoy Boyswe}sis e607 22 eXIS eet "ewieys1s Boupoazioud Bougisely nfegnis n (yndyno-jseo0ud Vidu) eepour Boyswiesis ex!60} nuofiwud efaespaid exNs eoopelig (sou 1y6u e1n Bujop,) vers ened mura, oUNMIE}— e '(.yBuU st un Buyop,) augeu weld eu ues mug, efAe;speid ysouseyyo ‘1 Od “ugeu ueueseJeju) 1 ueZ]OUOY OLA BU SUILUIe} OAo af OBUIUYEp ejUOWIeBELeL! ! eflezuesio nseiqo n ejewoIne yepor po uEpe! “JoyoNIG Jaled “ewsrsis eindino ousoupo ‘ejeynze1 28u oupfoup 98 Isoupo | eweISIS {nal} JUal|Ae}sod NfrueAJso os lvalus foloy n elnzeyod efoy erafw of (sseuennzeye) SOUARNO!S « “Byeynze1 nfuerueriso n esinser ‘efuargu0y ueders ofnzeyod efoy esofus ‘ySOUANIayo | soUSEyyO rehorezejod exp rowed jgun woure\6n 9s eUlsISIS’ ehoenieny “Bepefoysod nBurofuezuie 1 eweysis Bonou nluewulezip n e1su0y es efoy exuya} dnys el\aeyspaid dmsud ryswejsig “Bso0oud 1 einduy nfioexyjpou ez nAoUso elineyspaid ! byeeqpes)) ezen euyeinod erizeu ewojsis ifuoe) n 08 eloeUuloyu BAO “nueuodioy foujonuoy “AZ B eINd;NO Po apt fo efoeWLO}Ul 01 af efegeuz Bougesod po ‘nueunges “eBnjsn ‘iporzioid fq nBow o} | apes “ewers| 8z tupoudoou ns fox quawoj as Pod eunges n esoun as sfoy roepod “11 Puaad ofnopsod Somaauos pabiep ‘eindino n e;ndui nfieewiojsues, fenefiunzespod JOA) N SISO 28 efoy eurAow's “du MIG nBow 1 “we}sIs n esoun equowia}9 euo nieliaeispaid gnduy >ZT4O BOAOBA[U po UafOApO of ux eula}s}s NUBUIEIO JUAUSO “Lz EYIS ‘wouljefo oy wowE}sis Bs oluexuoIoyun) ofons mpepisn niesou 1weysispod ) ep af ouAoneo eisispod neryzeu epuo es ofo4 eujof> eugasod n eueudn Bow evo | ewe}sIs sjuoUOdwoY AZ as EWIAISIS IAOIAIIO “eWOYSIe (uexenso By nif ByeuetU8}9 yueZeAcd ougosnpeW! dnys UEUOdWOY YIAoYI{U | eEWEISIS Endy YAS osIp eugneu euqasez of ewes EULOJU e1deou0y aunouso PuIS|S UPIsfioeULO}Y | 4] EfueAEQNZ] JAYO SOIOPO}OW “1-z jwa}sis foeuuojuy juaojsod 1 GBugnfduioy juncsog -z 7 Poul ofosopsod Bououanos Hoye Zahijevi sarremenog poslovania prema IT Zahyjevi savremenog poslovania prema IT mM u posiovnom sistemu da predstavija tehnolo&ku stranu informacijskog sistema, Racunar kao glavna komponenta informacijske tehnologije predstavija centralni dio ragunarski nog informadijskog sistema. _ Slijedeci_osnovne Input Obrada ‘Siika 2.3. Logika sistemskog koncepta primjenjena na sluéaju raéunarskog sistema ‘samo jednom ragunary, a moze da de ratunara, razlititin veligina i performansi, in povezuju, moze da sadrzi podatke u ide Koji rade na obradi tin podataka, itd. Mi mponente jednog informacijskog ‘sistema podrazumije ‘+ Ragunarski sistem (hardver, sistemski i aplikativni softver, te komunil tehnologiju) ‘+ Ljude koji rade na poslovima obrade podataka. ‘+ Podaci i procedure * Jako postoje informacijski sistem koji nisu raéunarski bazirani, u knjizi 6emo pod informaciskim sistemom podrazumijevati racunarski informacijski sistem. 4 Na slici 2.4. opisani su mjesto i uloga informaciiskog sisteria u okviru poslovnog sistema. Slika 2.4, Mjesto i uloga informacijskog sistema u poslovnom sistemu Poslovni sistem je sistem u kojem se raziititi ekonomski resursi (Input) kroz odgove organizacijske procese i aktivnosti obrade (Process) transform jobra i usluge (Output). Uloga informacjskog sistema je da osigura informacje o svim komponentama (Input, Obrada, Output) rukovodeéem organu poslovnog sistema (Management). ‘Osnovni zahtjevi prema informacijskom sistemu su: Osigurati brzu i azumu obradu transakcija Osigurati velike memoriske kapacitete, brz pristup pohranjenim podacima Osigurati brzu Komunikaoiju (maSina-masina, Sovjek-tovjek, Eovjek-masina) Reducirati informacijski overtoad (pretspanost informacijama) Premosiiti granice COsigurati podrsku za donoSenje odluka 15 u SI (opim-osudiewwe m) esuidiowue) jUnojsog + (Si rejweuruedep) 81 ¥sueltalPQ + :n nfepou! Woro ewioud g| 1UgIdL, eu ueuzeq oneidn af ofuesiowsey ony J eworsis ypjsfioezjuebu0 se;nun nfeHes4 26 1 luigen n uejnsud yefian ‘9z0w 2s yed, Mm e6uvefuazu iuinsud ans Paiod | "18 1 eowipel ouper ‘nowy ‘quounedep ns jg 0B} NuauOdUIOY Po ns juolmeises waists pysfoezUueBio 1) effoezueB10 oueWolNeS floeziue610 BUReU po uepol funpjnys nysfioeziueBio eu nsoupo n ewsysis ypisfoeuuoyu! efjoeyyisely “Ez “eweuny usjeyso Peunuewpedsp 1} ) eweuuy 11 es !suelye YUAo|sod efuesey, ‘2580010 yjunojsod nBuvefuezuros n apgogn URRY eBunnidwoy BoxIUsUOY-fufeny BYs4po, Aluenojsod o exegnewiojuy eloeynp: Buezpeueuy efloeynpe exQneUO}U] + wofoeiBeIy woxswie}sis ofuelinedn, + e{uenojsod any Neu eysuaRYe|a 1 eJoWOW] ofuENOdIOyL] + aunpingseyuy exshoewoyul ejosqUOy |fonzes ‘efuesUel + SI upigerens forzes wes 1 efonzei efuesioR raftoyuny si} (euyepop) anon, e6nisn yprgiuye) efueznig + ‘enueo Boysieunge: efueneliqosodso oysncipey Jequ99 pysseunged roningnipyn, ewesis Goysioewiojy) seynun ewefoeiedo ofuelineid + tuyofo n eweysis Boysfoewiojuy efpeyide fonzey + ins effoyuny gs] eujeuojoipeay -eftoquny (qujepop) ynou (q 1 yU]EUO}OIPeEN (e erjedse ©S gepo|Ges 9s ezow yfoeziUeGi0 n ewsis BoysloeuojU! eBoIy eee access _L ouaud ofanopsod Bououcasoe wale, a 9 ——_—_o§e—— —— ‘eGnysn 1 eporzioud yipaloysod roye7 “ewodny wigeu e6nisn eufepoid-ysod $eU PU e}eUaIN¥UOY YIAOU yezeIN ez ox ewieid © ‘e6nisn i eporzioid enou gevjesy eliuseyyo Oey - ‘euutodnyy 1ua}od | euodny wiseU o ByE}EpOd asin gop 1q ep euonz! ! exe\epod ezeq eule}s¥9 NNSLIOY OYey - “eusodmy ewud esoupo newizyeuosiad nuedeys wegen n oes, — ‘uuuy fogeu 0 eoedny ysousinez uedeys eganod oWez0Ul 1 €q “eWeunyuoy BU yezejald ez egnIpO 98 O¥]OIN enoysON} 890A eu! fodny Wefo}sod |geu 9 wafoy n olueys lonsod oyey - “BIUaINUOY po ou e ‘seu po HeAodny ‘22nIpO tuo ep oye} BweBNISN 1 eUpOAZIONd WHgeU efoeULO\U MUIEYA BwFodNy efueline\sop ‘aluesNpyey elluseYe HeInBISC - “ouelto | exoyg0) neuIONpes ‘nfiGojouded hesionpes oyey ‘eweU ®8 Wgnfnisod nfewy fodny seu ofoy ercygon oluezius eu HeoAN - “BIBUOLUMYOP WIUAO|SOd | ByeVepOd nusluUzeA Niusexye neunBise Fe “PY_ysoUE, "BqOHIEAY NjoNUoY eInBiso oyey, ineqeu eluereztus nfo n nj wounojsod n aff eiqepo oyey “eroyson nfuewonpe: n towod weu a9 [oy ewigefineop wigeu o eweloeuLoU! WIUIEWA drysud gigog - ‘eodny ageu ez epelinegop efinjsn nasuoy, “eUIeAY pepelBpeu ‘eqeu ewellA neuronpes ‘egel\Aeqop ulgeu po oweliqop efoy eBnisn | eporzioid yeyIery HEslogod - fo wiziufeu es ‘8gefIAEQOP lleuDYAUEPI ‘eynyASdns-eponzjoid esI00] veqop ‘unpeuieye) eluenclipqeus ez e1oxz} cuAnewoye yRUePL “@yAegeU enoygoN NZIUS - (demod Syuye6seq) efuelpeod ysougosods naoyiu mfuews e ‘ngeu ‘negfogod “ewiyelwegop wigeu es ewIsou; upad NUEAISO - 311 9ninfusfuipd ‘woysis waojsod oey ‘owezow 11 eq :(12 19 ueqn1) 4) euofiuud zen n efueyd prse1eN18 e}51 NseREU es eZoW ‘nUEISIS WOUAG|sod O Ipel as epey SSS “Li Pua whaosoyod Bousuaaos nahin Zales! savremenog poslovania prema IT Zahijei savremenog poslovania prema IT ‘+ Interorganizacijski informacijski sistemi (interorganizational information systems) ‘+ Funkcionalni i poslovni sistemi Druga podjela informacijskin sistema koja se susreée u savremenim ‘organizacijama bazirana je na organizacijskim funkcionalnim podrugjima. Tako se mogu susresti sljedeéi tipovi informaciskih sistema: ‘+ Ragunovodstveni IS + Finansijski IS i svakog posiovnog sistema kao nabava, prodaja, marketing, proizvodnj Sistem za obradu transakeija (Transaction Processing System — TPS) je tipiéni predstavnik funkcionainog informacijskog sistema. On ima za cil rije" sve procese koji se posmatrano, TPS sistemi su korisnici rezultata obrade podataka temi obradjuju podatke na regularnoj osnovi u za Obiéno se traze visoki stepeni kompleksnosti raéunskih operaci + TraZi se visok nivo azumosti podataka, sigumosti i integriteta podataka iinosti, dok je nizak nivo 18 cl ‘+ Trazi se visok nivo pouzdanosti i raspolozivosti obrade podataka = TPS mora podréati sistem obrade na bazi upita u realnom vremenu. Postoje uglavnom dva osnovna oblika TPS-a: batch obrada i online kojem firma prikuplia i evidentira dok se sama obrada tako Periodiéno, u sistemu online moment kako se one pojavijuju. Moguéi su i tzv. hibridni sistemi koji kombiniraju prethodna dva. ‘menadzere kao krajnje korisnike istemi (Management Information 1S-a je generiranje izvjeStaja za ‘+ Rutinski, za odredjene intervale planirani izvjeétaji ‘+ Periodini i ad-hoc (po zahtjevu) izvjestaji + Statistik’ izvje8tali i saeci + Komparativne analize + Projekcije + Rane detekcije problema Pored MIS koncepta, postoje i druga rjeSenja na podrudju informacijske podrske rada menadzera koja su razvijena u zadnjih 30-ak godina kao za podr8ku odlutivanju (Decision Support Systems — informacijski sistemi (Executive Information Systems — ssistemi (Expert Systems — ES), kao i kombinacije ovih podrsku odlutivanju (Executive istemi za podrSku odluéivanju koncepata, npr. izvrini (Integrated Decision Support Sy: Naredna podjela koja se moze na¢i u literaturi naglasak stavija na tip PodrSke koju informacijski sistem pruza, pa se govori o: + Sistemima za podrsku_poslovnih transakeija (Transaction Processing Systems - TPS) + Upravijackim infor Information Systems + Uredskim informacijskim - OI) Iz ‘erouyed yluro}sod nfpawiz} ejeuownyop unojsod exjsuey Boysuonyo|e warsis — (Igy — eBveya16}U) Beg 2wonDe3) eyeepod eUefuize! oYSUOIpIEIa WOISIG © efjewez eg4 I! aliap 2) euediuoy 8311 ofiap nnzenod soy twas pys[oeULOJU 1H} unosod — euawesn eye geu6 efuexuiuNe m efueuonpas eunze1 084 eno) yp{sHoeuLioJU! yOIN!eER lenesliogog efloyesuey yuno}sod ypysunni enoyson ninfuews = egepels nfeneinBiso go} esaooid yurojsod Isounje}9 | soUseyYS esfjogod es ep a} ‘el Jefperedo yjunojsod woygon eluews es ep Hod 21 onafiyez eu s0n06p0 oey owewud es RS WOISIS 1A “BzeAUI YP}SfoeUNWOY YUre| eu neuiery nBow os foezueBsos2,uy G-exsupod nd ewerd nuoysis pysfoeuuoyyy “2-2 EMS oz e-eysupod ndiy ewasd weysis pysfoeuuoyy “9° EMIS. ‘eworsis ypystoeuuoyu enody YnrpiZes alfonjone zeyud elep 's'Z EMIS PUMUOISIs WUEdsyZ + (S13 - sweyskg uopeunoyuy eaynoex3) epes Sousinz! mysupod ez eUNUO|SIS WYSfeUUO}U| = (ssa ~ swie}s4g juoddng uo}sioeq) nfuengnipo mysupod ez eWIWIE}SIg = (s3 - sureysfg pe “U1 Puaud ofanoqsod Bououaaos wali “Leu ofaooysod Boxouusuos Nabe Zalujou! savremenog poslovana prema IT + Sistem elektronskog transfera novca (Electronic Funds Transfer = EFT) koristenjem telekomunikacijskih mreza. + Extranet — progirene intranet infrastrukture koje povezuju + Djeljive baze podataka (Shared Databases) - baze podataka koje koriste poston partner, eve sa cjem reductanja wremena sistem slanja i primanja poruka, faksova i ostalih dokumenata elektronskim putem. Implementacija IOS sistema podrazmijeva: + Integriranu i efikasnu mreznu inft + Kompleksno sagledavanje etickin aspekata koji se mogu pojaviti u funkcioniranju |OS-a. 2.4. Informacijska arhitektura - osnovni modeli ta racunara, natin povezivanja, platforma vi organizacije i obrade podataka, natin IT sluzbe itd. Mi se ovim detaljima neGemo baviti, veé emo da je pitanje konkretne implementacije informacijske vrlo_kompleksno i da zavisi od niza faktora. Osnovne informacijske arhitekture’ su: “ Pored termina informaciiska arhitektura, u iteraturi se u istom kontokstu koriste | sljedesi termini: arhitektura informaciiskog sistema, IT infrastruktura, itd. 2 Zahyjevt savremenog poslovana prema IT sistem. Zasniva se na jednom ii vise mainframe ratunara sa funkcijom obrade podataka i manjem ili vesem broju terminala koji sluze za unos podataka i pristup podacima sa mainframe se terminali sve vise zamjenjuju_personalnim Imaju moguénost emulacije terminalskog nadina rada ina taj_naéin pristupa glavnom sistemu. Mainframe ratunari se obiéno nazivaju i host raéunari. Serer ent (arama computer ‘Slika 2.9. Mainframe — bazirani sistem umanjuje performanse mreze. s ‘ewefoeyide wpypiuyar-ougneU I IUAC}sod WiLEZOIS I 18}0) Ipeigo foupsepuels O Ipes as ep ong “e epeigo nsouseyyo eluegoqod wef wunouso es nfefmegeu 9s jwieysIs nisieUNgey eBupniduioy Bounojsed © Boueweunes eynsuieryesey ounousg “¢°z inane aysioewioju! nods yuepeneu nfpeuiquioy eleispeid “Bumpauyse eUBIIUIGUIOY, eBunn{duioy ejepow Jeniospuer effonjony “112 ems ‘WooAyos juero WUAEIE S24 wolesmolq GoM | WOHeAIES GM Bs ejopow BoueLIZeG JoUIOIU] OP “euuonies wjsfoexiide 1 wjunoyepod wlueforpo es ejepous (pavonynul) % Soufojsogin ‘eiapow s/o Soujeuoripen, oyeud ",ebuveys Po ‘eBunnidwoy ejepowi s/o effonjona of euezerlid ewer 1, Bougisery IpepAlis EN eunpyoniue senses-WUEND ‘OL z BUS (oueguew.o ‘Ueinducoom) ‘mpducouu ‘we ‘mpdwooooru) sang “wasesmoiq qa wluprepuels ysoundjod n uefuefwez Jenyos qual ef ep weUZ JUNsns n efoy efoeyide uenyos epeponzjoid euigen eluefojseu ns Bofoy oyerd ‘wowelBord juoliy es Ipel yusuoy “ewueUNgeL juli eu exyeysu! ‘slope pyiusyoy fk pin ‘oIp \Brup es yop ‘nenes 2u e41/e}SU! (eyUeUdWOY Jenues) OID 88 0}§ OYE} Eu! fonyero eu es wesBoid yuepap9 ‘eUalyy nBoin up Bow) exeunges ylujeuosied ougigo ‘[o1q 199. Pf “Az ~ foBnup eu es yop ‘eenias nBojn niet slug 31 eupel eeu es wens foupel eN “eleunge: edy eAp 2U euelIZeq of eIMYEU\WE “eyIGO BOAD poy "euNPjONIYLE JaAJOs AUB!) 1) O2id ofanopsod Rouaaunor wale “Lr Puan ofonoysod Rowmuaasoe palin, postovania prema IT Zahjevisavremenog postovania prema IT ne mislimo na standardne office | itd., veé na integrirane server legacy” sistemi, odnosno aplikacije razvijene prije ie godina u nekom od standardnih programskih vendor-specific hardverskim platformama klase miniraéunara (Digital, NCR, HP, itd.) ili raznim UNIX platformama. Client/server aplikacije novijeg datuma, razvijene in-house ili nabavijene na trzistu, koje pokrivaju poj Posiovanja i uglavnom se koriste na Intel ili UNIX platformama i rade pod Windows Serverom, odnosno UNIX-om. ko} podrSci svih poslovnih funkcija,

You might also like