Novi Zakon O PDV: I Praksa Poreznih Inspektora

NOVI ZAKON O PDV
I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA
Sarajevo, novembar/studeni 2021.

REVICON d.o.o.
ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE USLUGE I POSLOVNI KONSALTING
Envera Šehovića 14, 71000 Sarajevo
Tel: + 387 33 720 580
Fax: + 387 33 720 581
E-mail: revicon@revicon.info
www.revicon.info
ID BROJ 200491380008
Za izdavača: Marin Ivanišević
Urednik: Milan Dmitrović
DTP: Adnan Mahmutović
seminarski materijal
© Strogo zabranjeno svako umnožavanje i preštampavanje ovog djela bez odobrenja izdavača. Neovlašteno kopiranje,
umnožavanje i preštampavanje je kažnjivo po Zakonu o autorskom i srodnim pravima (“Službeni glasnik BiH”, broj 63/10) i
Krivičnom Zakonu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 37/03, 61/04, 30/05, 53/06 i 55/06).
SADRŽAJ
5 NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 40 Neblagovremen i pogrešan obračun PDV-a

– NAJVAŽNIJE IZMJENE 41 Pogrešno evidentiranje, knjigovodstvo i iskazivanje
5 Javne konsultacije podataka
6 e-konsultacije 42 Aktuelne i predstojeće izmjene važećeg Pravilnika
7 Potreba i razlozi za donošenje novog zakona 42 Strani prevoznici putnika
8 Opšte odredbe i predmet oporezivanja
8 Promet dobara 43 PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA
9 Prenos poslovne cjeline 43 Postupanje inspektora UINO
10 Promet usluga 43 Promet usluga i PDV
11 Uvoz dobara 44 Mjesto prometa usluga
12 Vrijednosni kuponi 44 Vrste usluga
12 Jednonamjenski vijednosni kuponi 45 Identifikacija usluga
13 Višenamjenski vrijednostni kuponi 46 Dokazivanje vrste usluge
13 Porezni obveznik 46 Pravila oporezivanja usluga
14 Poslovna djelatnost 47 „Vozanje“ poreza
15 Član 19. (Lica koja ne podliježu plaćanju PDV) 48 Vozila i PDV
16 Mjesto prometa dobara i uvoza 48 Važnost vrste vozila i djelatnosti
16 Mjesto pružanja usluga 49 Tretman prodaje vozila
17 Nastanak porezne obaveze 49 Prodaja vozila kao robe
18 Porezna osnovica 50 Posebna šema u obračunu PDV-a
19 Tržišna cijena 50 Vanposlovna upotreba vozila
19 Naknadne izmjene osnovice 51 Ulaganje u tuđu imovinu
20 Osnovica kod uvoza dobara 51 Period korištenja imovine
20 Standardna stopa PDV-a 52 Prebijanje ulaganja s najamninom
21 Oslobađanja od plaćanja PDV-a bez prava na odbitak 52 „Prefakturisanje“
ulaznog poreza 54 Isporuke ino licima u BiH
21 Ostala oslobađanja 54 Povrat stranim državljanima
22 Promet nekretnina 55 Isporuke drugim stranim licima
22 Oslobađanja kod uvoza dobara 57 Postupanje inspektora PUFBiH
24 Međunarodne organizacije, DKP, NATO... 57 Pravni okvir
24 Posebna oslobađanja 58 Mogući oblici angažmana
25 Oslobađanja pri izvozu dobara 58 Ugovor o djelu – osnovna pravila
25 Oslobađanje usluga povezanih sa vanjskotrgovinskim 59 Karakteristike nesamostalne djelatnosti
prometom 60 Karakteristike ugovora o djelu
26 Ostale napomene vezane za oslobađanja 60 Analiza ugovora o djelu
26 Odbitak ulaznog poreza 63 Prijava i uplata poreznih obaveza
27 Ispravka odbitka ulaznog poreza 63 Rad u komisijama
27 Ispravka odbitka ulaznog poreza kod kapitalnih dobara 64 Studentska i učenička praksa
28 Period obračunavanja i plaćanja PDV-a 65 Primanja đaka i studenata: porezni tretman
29 PDV prijava i plaćanje PDV-a 65 Angažmani volontera
29 Član 69. (Podnošenje prijava i plaćanje PDV-a) 66 Dugoročno volontiranje
30 Prijenos obaveze plaćanja 66 Naknade volonterima
30 Obaveza obračuna i plaćanja PDV-a za primljene ino 67 Porezni tretman naknada
usluge 68 Menadžerski ugovori
31 Posebni postupci oporezivanja 69 Privremeni stav FMF
31 Poseban postupak za poljoprivrednike 70 Menadžerski ugovor – porezni aspekt
32 Poseban postupak za turističke agencije i 70 Direktor u radnom odnosu
turoperatore 71 Direktor bez radnog odnosa
32 Korištena dobra, umjetnička djela, kolekcionarski 72 Isplate dobiti
predmeti i antikviteti 73 Dokazi vezani za isplatu
33 Promet dobara na javnoj aukciji 73 Porez po odbitku: Facebook
33 Investiciono zlato
35 Povrat PDV-a 75 ODGOVORI NA PITANJA ZA VRIJEME SEMINARA
36 PDV faktura 75 PDV
36 Elektronska faktura 81 POREZ NA DOBIT I POREZ PO ODBITKU
37 Čuvanje dokumentacije 83 POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI
37 Knjigovodstvo 88 RAČUNOVODSTVO
38 Registracija za PDV 89 RADNO PRAVO
38 Prestanak registracije 90 OSTALA PITANJA
39 Prekršajne odredbe
NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA 3

Pretplata
Porezni savjetnik + Aplikacija
Cijena: 250,00 KM
(PDV uključen)
132 izdanja
TOP 10 - Profesionalni savjeti i mišljenja
Brzi i pouzdani odgovori na vaša pitanja putem aplikacije
Popust na Reviconove edukacije i dodatne konsultantske usluge
Pristup Revicon web servisima
Brz i lak pristup pretraživanju sadržaja
Pristup putem svih elektronskih uređaja
Informacija u realnom vremenu
NACRT NOVOG ZAKONA O PDV
- NAJVAŽNIJE IZMJENE -
- novembar/studeni 2021 -
JAVNE KONSULTACIJE
Ø U okviru projekta finansiranog od strane EU, uz redovnu podršku i

konsultacije eksperata EU angažovanih po predmetnom pitanju UIO je
pripremila Prednacrt novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost
Ø Na 53. sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH,
održanoj 21.09.2021. godine, data je saglasnost na tekst Prednacrta
zakona o PDV za dalju proceduru do konačnog usvajanja novog Zakona
Ø U okviru provođenja dalje procedure UIO je 13.10.2021. godine na
platformi eKonsultacije pokrenula proces javnih konsultacija
Ø Proces dodatnih (čl. 16. Pravila za konsultacije – Oblici dodatnih
konsultacija – javne rasprave i sastanci sa zainteresovanim i licima na
koje propis može imati uticaja) i međuinstitucionalnih konsultacija i
pribavljanja mišljenja nadležnih institucija BiH propisanih Poslovnikom
Vijeća ministara
Ø Pitanja,sugestije i prijedlozi za izmjene putem eKonsultacije
NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 5

eKonsultacije
• Na web sajtu https://ekonsultacije.gov.ba/ dana 13.10.2021. godine
postavljen je Nacrt novog Zakona o PDV-u sa prilozima
• Poziva se sva zainteresovana javnost, a prije svega obveznici PDV-a i
njihove računovođe, da svoje eventualne prijedloge i primjedbe na svaki od
članova pomenutog nacrta dostave putem ovog web sajta
• Da bi neko učestvovao u javnim (web) konsultacijama prethodno se mora
registrovati (registracija je jednostavna, traje nekoliko minuta i vrši se putem
Interneta)
• Primjedbe na nacrt novog Zakona o PDV-u moguće je davati u narednih
60 dana počevši od 13.10.2021. godine
• Vaše primjedbe i prijedlozi moraju biti argumentovani, npr. ako predlažete da
se produži rok za podnošenje PDV prijave morate to obrazložiti adekvatnim
činjenicama, a ne npr. samo time da Vam klijent ne dostavlja dokumentaciju
na vrijeme
• Prolongiranje rokova za podnošenje PDV prijave automatski za sobom
povlači i prolongiranje rokova za povrat PDV-a, zbog čega nekim poreskim
obveznicima taj prijedlog neće biti prihvatljiv
eKonsultacije - nastavak
• Ako imate prijedlog u vezi nastanka poreske obaveze, odnosno da se uvede
obaveza plaćanja PDV-a u trenutku kad naplatite fakturu od svog kupca, trebate
znati da u tom slučaju nećete imati ni pravo na odbitak ulaznog PDV-a dok ne
platite fakturu svom dobavljaču. Osim toga, za metod obračuna PDV-a na principu
naplaćene realizacije mora biti propisano vođenje posebnih evidencija i on se
može primjenjivati samo na određene „male” obveznike u zavisnosti od visine
njihovog prometa.
• Na Internet stranici ekonsultacije.gov.ba imate na raspolaganju savremene alate
da na jednostavan način podijelite svoje mišljenje o prijedlozima pravnih propisa
koji se donose u institucijama BiH, a koji su u domenu vaših interesa.
• Budite slobodni i izrazite svoje mišljenje kroz davanje prijedloga, primjedbi i
sugestija kako bismo svi zajedno imali što bolji i kvalitetniji propis.
• Važno je napomenuti da će uz novi Zakon o PDV-u biti izrađen i novi Pravilnik o
primjeni Zakona o PDV-u, nova PDV prijava kao i određen broj Instrukcija,
Objašnjenja i Uputstava koji će biti vezani za primjenu pojedinih odredbi Zakona.
• Primjedbe na nacrt Zakona o PDV-u može dati bilo koje fizičko lice (neobveznik
PDV-a) na koje se može odnositi primjena pojedinih odredbi Zakona, npr.
regulisanje prava na povrat PDV-a koji je obračunat na prvi promet nekretnine, u
slučaju da kupac stiče svoju prvu nekretninu (primjer Srbija).
6 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

POTREBA I RAZLOZI
ZA DONOŠENJE NOVOG ZAKONA
Ø Usklađivanje i harmonizacija sa propisima

Evropske unije (obaveza BiH po Sporazumu o
pridruživanju (10/08) i Odlukom o postupku
usklađivanja zakonodavstva 75/16
Ø Nastojanje da se riješe dileme, nedorečenosti i

prepreke u primjeni postojećeg Zakona i
Pravilnika kao što su:
– problemi u primjeni člana 7. stav (2)
- nastavak -
– usklađivanja uočenih neusaglašenosti sa poslovnom

praksom, kao i ujednačenja sa propisima iz oblasti
utvrđivanja dozvoljenog rashoda
– otežano priznavanje rashoda robe sa isteklim rokom
trajanja - sanitarna inspekcija
– Oporezivanje nedovršenih i upotrebljavanih objekata
– posebna šema u građevinarstvu
– prometi izvršeni po osnovu međunarodnih ugovora,
donacija i u okviru IPA projekata
– neusklađenost podataka koji se unose u PDV prijavu sa
knjigovodstvenim načinom evidentiranja

OPŠTE ODREDBE
I PREDMET OPOREZIVANJA
Član 1. - (Predmet Zakona) – propisuje se obaveza i sistem obračunavanja
i plaćanja poreza na dodanu vrijednost na teritoriji Bosne i Hercegovine
– čl. 1. sadašnjeg Zakona - Regulisano na isti način, samo skraćen oblik
(nije vršeno definisanje teritorije BiH)
Član 2. - (Definicije) – pojmovi “Zakon“, „PDV“, „UIO“ i „porezni

obveznik“ - Odredba da se riječi u jednom rodu bez diskriminacije odnose
i na muški i na ženski rod.
– čl. 71. sadašnjeg Zakona - Definicije date samo za opšte pojmove.
Posebni pojmovi dati u okviru samog člana
Član 3. - (Predmet oporezivanja) – definiše da je to promet dobara, usluga

i uvoz - Regulisano potpuno na isti način kao i čl. 3. sadašnjeg Zakona
Član 4. - (Promet dobara) – Prenos prava raspolaganja na dobrima

(materijalnim stvarima) licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik i
šta se smatra dobrima - potpuno na isti način kao i čl 4 sadašnjeg Zakona
PROMET DOBARA
Član 5. - (Promet dobara u neposlovne svrhe) – uzimanje dobara u privatne svrhe
osnivača, zaposlenih i drugih lica. Prometom dobara uz naknadu ne smatra se
davanje poslovnih uzoraka i poklona male vrijednosti - do 40 KM
Čl. 5. sadašnjeg Zakona - Regulisano na isti način, s tim da su sada pokloni male
vtrijednosti čija pojedinačna cijena ne prelazi 20 KM
Novim PRAVILNIKOM će biti propisani:
ØOpšti (novi) Normativ za utvrđivanje rashoda (kala, rastura, kvara i loma)
ØPosebni normativi – Normativ u građevinarstvu i drvnoj industriji i Normativ za
utvrđivanje rashoda u ugostiteljstvu – regulišu gubici na proizvodima (tehnološki)
ØGubici koji nastaju pri manipulaciji dobrima koji su nesumnjivo posljedica prirodnih
uticaja, tehnološkog procesa ili kao posljedica preduzimanja neophodnih radnji u
postupku proizvodnje i prometa dobara su rashodi koji se ne smatraju vlastitom
potrošnjom i ne podliježu oporezivanju
•priznavanje rashoda robe sa isteklim rokom trajanja – nije samo sanitarna
inspekcija, - predstavnik nadležnog inspekcijskog ili drugog organa u skladu sa
propisima koji regulišu tu oblast
•obrazac Obavijesti o datumu, vremenu i mjestu zakazanog uništenja sa obrascem
Specifikacija dobara koja će biti predmet uništenja – dostvaljaće se UIO

- nastavak -
Član 6 - (Vlastita upotreba dobara, promjena namjene i zadržavanje

dobara nakon prestanka obavljanja djelatnosti)
Øvlastita upotreba dobara koje porezni obveznik proizvodi,
izgrađuje, obrađuje, prerađuje, nabavlja ili uvozi u okviru obavljanja
poslovne djelatnosti
Øako ista koristi u svrhe obavljanja djelatnosti koje ne podliježu
oporezivanju PDV
Øzadržavanje dobara od strane poreznog obveznika ili njegovih
nasljednika prilikom prestanka obavljanja oporezive djelatnosti
Čl. 6. sadašnjeg Zakona - Regulisano na isti način.

Zadržan je glavni uslov da je pri nabavci, odnosno pri upotrebi
postojalo pravo na potpuni ili srazmjerni odbitak ulaznog poreza
Prenos poslovne cjeline

Član 7. - (Prenos imovine poreznog obveznika)
1)Prometom dobara ne smatra se prijenos cjelokupne ili dijela imovine koja čini zasebnu
poslovnu cjelinu, sa ili bez naknade ili u obliku uloga u drugo lice, pod uvjetom da je sticalac
porezni obveznik registriran po osnovu PDV ili tim sticanjem postane porezni obveznik
registriran po osnovu PDV, a sa ciljem obavljanja iste vrste ili proširenja poslovne
djelatnosti.
2)Izuzetno od stava (1) ovog člana, sticalac imovine koji koristi stečenu imovinu u
svrhe obavljanja djelatnosti za koju nema pravo na potpuni odbitak ulaznog poreza na
tu imovinu obračunava PDV u skladu sa čl. 5. i 9. ovog zakona.
3) Sticalac imovine iz stava (1) ovog člana preuzima obavezu eventualne ispravke
odbitka ulaznog poreza na kapitalna dobra, a koja se prenosi u sastavu cjelokupne ili
dijela imovine koja čini zaseban poslovni subjekt.
4)Porezni obveznik koji prenosi imovinu iz stava (1) ovog člana u roku od osam dana od dana
prodaje obavještava UIO o pojedinostima vezanim za prijenos, uključujući identitet novog
vlasnika i nabavnu vrijednost te imovine.
5)Propise za primjenu ovog člana donosi UIO.
- Čl. 7. sadašnjeg Zakona – Izostavljen je stav 1 (podveden pod opće odredbe o prometu)
- Dalja razrada u PRAVILNIKU i novo UPUTSTVO sa Obrascem PAPS2 (Specifikacija
opreme i nepokretne imovine koja podliježe ispravci odbitka ulaznog poreza)

- nastavak -
Ø U slučaju neispunjavanja uslova iz člana 7. stav (1) Zakona radi se o oporezivoj
isporuci dobara, te je isporučioc obavezan obračunati i platiti PDV
Ø Sticalac imovine iz člana 7. stav (2) Zakona (za koju nema pravo odbitka) obračunava
izlazni PDV na vrijednost imovine na koju sticalac nema pravo na odbitak ulaznog
poreza. Osnovica se utvrđuje u skladu sa članom 40. zakona
Ø U slučaju da poreski obveznik primaoc imovine preuzetu imovinu počne koristiti u druge
svrhe osim za one za koje ima pravo na odbitak ulaznog poreza obavezan je u skladu
sa čl. 7. stav (3) izvršiti ispravak odbitka ulaznog poreza prema članu 65. i 66. zakona
Ø Unos privatne (lične-neposlovne) imovine u privredno društvo ili u imovinu fizičkog
lica-preduzetnika ne podliježe oporezivanju
Ø Ako privredno društvo, za unesena dobra u privredno društvo, daje naknadu u obliku
određenih prava (udio) povezanih s privrednim društvom drugom privrednom društvu
ili članovima privrednog društva, davanje tih prava oslobođeno je PDV-a prema
odredbama člana 48. stav 1. tačka e) Zakona
Ø Spajanje, pripajanje, odvajanje i podjela privrednog društva u skladu s propisima koji
uređuju to područje ne podliježu oporezivanju
Ø Prenos dobara i imovinskih prava sa ostavitelja na jednog ili više nasljednika u slučaju
nastavka privredne djelatnosti ne podliježe oporezivanju.
PROMET USLUGA
Član 8 - (Pružanje usluga)

(1) Pružanjem usluga, u smislu ovog zakona, smatraju se svi poslovi i radnje izvršene
u okviru obavljanja poslovne djelatnosti, a koji ne predstavljaju promet dobara.
(2) Pružanjem usluga smatra se i:
a) prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova, kao i
drugih prava intelektualne svojine,
b) trpljenje, odricanje ili uzdržavanje od nekih poslova ili radnji,
c) pružanje usluga na osnovu odluke nadležnog organa javne uprave ili na osnovu
zakona,
d) posluživanje jela i pića koja se konzumiraju na licu mjesta,
e) razmjena usluga za druga dobra i/ili usluge.
Čl. 8. sadašnjeg Zakona

– Pravilnikom izvršeno razgraničenje radi li se o prometu dobra ili usluge,
regulisan pojam i obuhvat pojedinačno telekomunikacionih i elektronski pruženih
usluga, pružaoc i isporučioc elektronskih usluge koje se isporučuju putem
telekomunikacione mreže, sučelja ili portala poput tržišta aplikacija

- nastavak -
Član 9 - (Pružanje usluga u neposlovne svrhe)
Pružanjem usluga uz naknadu smatra se i:
a) upotreba dobara, koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika u privatne svrhe
poreznog obveznika, osnivača, zaposlenih ili drugih lica ili u svrhe koje nisu povezane sa
njegovim poslovnim djelatnostima, ukoliko je postojalo pravo na potpuni ili srazmjerni odbitak
ulaznog poreza na ta dobra,
b) pružanje usluga koje porezni obveznik izvrši bez naknade u privatne svrhe osnivača,
zaposlenih ili drugih lica ili u svrhe koje nisu povezane sa njegovim poslovnim djelatnostima,
c) pružanje usluga koje porezni obveznik vrši u svrhe njegovog poslovanja, kada PDV na takvu
uslugu, da je pruža drugi porezni obveznik, ne bi bilo moguće u potpunosti odbiti.
Član 10 - (Pružanje usluga u svoje ime a za račun drugog lica)
Kada porezni obveznik pruža usluge u svoje ime, a za račun drugog lica, smatra se da je
istovremeno primio i pružio usluge.
Član 11 - (Prijenos imovine sa obilježjem pružanja usluga)
Ukoliko se cjelokupna ili dio imovine koja čini zaseban poslovni subjekat stiče na način da taj
prijenos ima obilježja pružanja usluga, primjenjuju se odredbe člana 7. ovog zakona.
Čl. 9. jednak je članu 9. sadašnjeg Zakona, dok su članovi 10. i 11. sadržani u
istom određenju koje je dato članom 10. sadašnjeg Zakona (dva stava).
UVOZ DOBARA
Član 12 - (Uvoz dobara) – Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara

na teritoriju Bosne i Hercegovine koja nisu u slobodnom prometu u
Bosni i Hercegovini u skladu sa carinskim propisima.
Član 13 - (Primjena carinskih propisa) – Na dobra koja se uvoze, u

pogledu PDV, primjenjuju se carinski propisi kao da PDV podrazumijeva
uvoznu dažbinu, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
Članovi 12. i 13. na sličan način daju određenje kod uvoza koje je dato
članom 11. sadašnjeg Zakona. Izuzet je dio koje se odnosi na to da se PDV
ne obračunava na dobra za koja je odmah po unošenju u Bosnu i
Hercegovinu dato odobrenje za privremeno uskladištenje, carinski odobreni
postupak ili upotrebu dobara prema članu 30. stav 1. tačka 2. ovog zakona,
a za koja je pokrenut postupak privremenog uvoza uz oslobađanje od
plaćanja uvoznih poreza, odnosno carinski postupak prijevoza, a umjesto
njega je navedena odredba koja nisu u slobodnom prometu

VRIJEDNOSNI KUPONI
Član 14 - (Vrijednosni kuponi)
(1) Vrijednosni kupon u smislu ovoga zakona je instrument za koji postoji obaveza da
se prihvati kao naknada ili dio naknade za isporuku dobara ili usluga i kada su dobra
ili usluge koji se isporučuju ili identitet njihovih potencijalnih isporučilaca
naznačeni ili na samom kuponu ili u povezanoj dokumentaciji, uključujući i uvjete
upotrebe takvog kupona.
(2) Vrste vrijednosnih kupona su:
a) jednonamjenski vrijednosni kupon je vrijednosni kupon za koji su mjesto
isporuke dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi i PDV koji se
mora platiti na ta dobra ili usluge poznati u vrijeme izdavanja vrijednosnog
kupona,
b) višenamjenski vrijednosni kupon je kupon koji sadržava osnovne osobine
vrijednosnog kupona, ali za koji u trenutku izdavanja nisu poznati svi elementi
nužni za obračun PDV-a.
Novo (po direktivi): Razlika između jednonamjenskog (iskoristiv za određena dobra ili
usluge) i višenamjenskog vrijednosnog kupona (iskoristiv za različita dobra/usluge) je
njihovoj namjeni, ali i u trenutku nastanka obveze PDV-a. Direktiva 2016/106:
vrijednosne kupone koji se mogu zamijeniti za dobra ili usluge, zamjena vrijednosnog
kupona za novac izlazi izvan okvira odredbi propisanih tom Direktivom.
Jednonamjenski vrijednosni kuponi
Član 15 - (Jednonamjenski kupon)
(1) Svaki prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona koji obavlja porezni

obveznik koji djeluje u svoje ime smatra se isporukom dobara ili usluga na
koje se odnosi vrijednosni kupon. Stvarna predaja dobara ili stvarno
obavljanje usluga u zamjenu za jednonamjenski vrijednosni kupon koji je
isporučilac prihvatio kao naknadu ili dio naknade ne smatraju se neovisnom
transakcijom.
(2) Ako je prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona obavio porezni
obveznik koji djeluje u ime drugog poreznog obveznika, taj se prijenos
smatra isporukom dobara ili usluga na koje se vrijednosni kupon odnosi,
koju je obavio drugi porezni obveznik u čije ime porezni obveznik djeluje.
(3) Kada isporučilac dobara ili usluga nije porezni obveznik koji je, djelujući u
svoje ime, izdao jednonamjenski vrijednosni kupon, smatra se da je taj
isporučilac obavio isporuku dobara ili usluga povezanih s tim vrijednosnim
kuponom tom poreznom obvezniku.

Višenamjenski vrijednosni kuponi
Član 16 - (Višenamjenski kupon)
(1) Stvarna predaja dobara ili stvarno obavljanje usluga u zamjenu za višenamjenski
vrijednosni kupon koji je isporučitelj prihvatio kao naknadu ili dio naknade podliježe
PDV-u na osnovu člana 4. ovoga Zakona, dok svaki prethodni prijenos tog
višenamjenskog vrijednosnog kupona ne podliježe PDV-u.
(2) Ako prijenos višenamjenskog vrijednosnog kupona izvrši porezni obveznik, koji u
skladu sa stavom 1. ovoga člana nije porezni obveznik koji obavlja transakciju koja
podliježe PDV-u, tada svako obavljanje usluga koje se može utvrditi, poput
distribucije ili usluga reklamiranja, podliježe PDV-u.
Kod jednonamjenskih vrijednosnih kupona PDV se obračunava na primljenu naknadu
za kupon i to pri svakoj prodaji jednonamjenskog vrijednosnog kupona dok se kod
višenamjenskog kupona PDV obračunava kod stvarne isporuke dobara/usluga.
Kuponi mogu biti u fizičkom ili elektroničkom obliku. Istima se ne smatraju instrumenti
koji imaocu daju pravo na popust pri kupovni dobara ili usluga, a koji ne uključuju pravo
na primanje tih dobara ili usluga, te putne karte, ulaznice, poštanske marke i slično.
Prepaid bonovi ne daju pravo poreskom obvezniku da u zamjenu za isti dobiju
određena dobra ili usluge, već kupac zamjenom istoga ostvaruje pravo na niz različitih
isporuka plaćanjem odnosno posredstvom platnih usluga teleoperatera.
Poklon kartica, a ne bonovi za popust pri kupovini dobara ili usluga.
POREZNI OBVEZNIK
Član 17 - (Porezni obveznik)
(1) Porezni obveznik je svako lice koje samostalno i na bilo kojem mjestu obavlja poslovnu
djelatnost, bez obzira na cilj i rezultat te djelatnosti, te bez obzira da li je ta djelatnost oporeziva ili
oslobođena od plaćanja PDV i neovisno od toga da li je registriran po osnovu PDV. (šire!)
(2) Državni organ, entitetski organ, organ Brčko Distrikta, organ kantona i lokalne samouprave,
kao i ustanova i pravno lice osnovano u skladu sa zakonom s ciljem obavljanja poslova iz
djelokruga organa uprave, ne smatraju se poreznim obveznikom u smislu ovog zakona ako vrši
djelatnosti i transakcije u koje ulazi kao organ uprave,
(3) Organ iz stava (2) ovog člana smatra se obveznikom ako obavlja promet dobara i usluga a
takav promet dobara i usluga ili transakcije se obavljaju kao konkurencija privrednim društvima i
licima koja samostalno obavljaju poslovnu djelatnost.
(4) U svakom slučaju, lice iz stava (2) ovog člana smatra se poreznim obveznikom kada obavljaju
jednu ili više poslovnih djelatnosti iz Priloga I ovog zakona, ukoliko promet izvršen obavljanjem
tih djelatnosti nije zanemariv.
(5) Izuzetno od stava (1) ovog člana, za svrhe utvrđivanja mjesta pružanja usluga za potrebe
PDV, poreznim obveznikom smatra se i:
a) primalac usluga – porezni obveznik koji vrši i transakcije ili aktivnosti koje su oslobođene
obračuna i plaćanja PDV, i
b) primalac usluga koji ne vrši poslovnu djelatnost iz člana 18. ovog zakona.
(6) Primaocem usluga iz stava (5) pod b) ovog člana smatra se organ javne uprave, udruženje,
fondacija, ustanova i drugo pravno lica koje nije porezni obveznik u smislu stava (1) ovog člana.

Prilog I – Lista djelatnosti D.O.
a) Telekomunikacione usluge
b) Isporuke vode, plina, električne i termalne energije
c) Prevoz roba
d) Usluge luka i aerodroma
e) Putnički transport
f) Isporuke proizvedenih dobara za daljnju prodaju
g) Transakcije povezane sa prometom poljoprivrednih proizvoda, izvršene od
organa nadležnih za intervencije u poljoprivredi
h) Organizacija sajmova i izložbi komercijalnog karaktera
i) Usluge skladištenja
j) Djelatnosti reklamnih i marketinških agencija
k) Djelatnosti putničkih agencija i turoperatora
l) Djelatnost zadruga, restorana, kantina i drugih organiziranih oblika prodaje za
zasposlene
m) Djelatnosti javnih radio-televizijskih servisa koje ne spadaju u usluge
oslobođene od plaćanja PDV prema članu 47. stav (1) tačka p) ovog zakona.
Poslovna djelatnost
Član 16 - (Poslovna djelatnost)

(1) Poslovna djelatnost podrazumijeva svaku djelatnost proizvođača, trgovaca ili
pružalaca usluga, uključujući djelatnosti rudarstva i poljoprivrede, eksploataciju
prirodnih bogatstava, kao i djelatnosti izvršene u okviru samostalnih profesija.
(2) Poslovna djelatnost podrazumijeva i iskorištavanje imovine i imovinskih prava u
svrhu postojanog ostvarivanja prihoda.
Član 12. sadašnjeg Zakona – porezni obveznik definisan je članovima 15. i 16.
Pri vršenju poslovne djelatnosti nije nužna i namjera ostvarivanja dohotka
odnosno dobiti.
Obavljanje djelatnosti kada se ista ponavlja s ciljem trajnog ostvarivanja prihoda,
te ako se vidi namjera ponavljanja djelatnosti tada već jednokratna radnja može
značiti početak obavljanja poslovne djelatnosti.
Samostalnost ne postoji u slučaju zaposlenika i drugih lica koja su povezana sa
poslodavcem ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos
poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uslova, naknada i obaveza
poslodavca, a koji ima obilježja nesamostalnosti.

Čl. 19. (Lica koja podliježu plaćanju PDV)
a) porezni obveznik koji vrši promet dobara ili pružanje usluga na koje se obračunava
PDV, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano,
b) porezni zastupnik za promet na koji se obračunava PDV u Bosni i Hercegovini i za
koje ovim zakonom nije propisana primjena prijenosa obaveze plaćanja,
c) primalac usluga –iz člana 17. stav (5) (neobveznik za PDV) za usluge za koje nije
propisana primjena prijenosa obaveze plaćanja pružene od ino poreznog
obveznika
d) primalac usluga – iz člana 17. stav (5) (neobveznik za PDV) za usluge za pružene
od ino poreznog obveznika,
e) Ino porezni obveznik koji pruža telekomunikacione i elektronski pružene usluge u
BiH licima koja nisu navedena u tački c) ovog stava,
f) svako lice koje u fakturi iskaže PDV,
g) lice koje uvozi dobra, odnosno dužnik određen u skladu sa carinskim propisima,
h) obveznik registriran za PDV koji je radi daljnje prodaje izvršio nabavku električne
energije i prirodnog plina koji se isporučuju putem prijenosnog i distributivnog
sistema od drugog poreznog obveznika ili iz uvoza - prijenos obaveze plaćanja,
i) lice koje je uvezlo električnu energiju i prirodni plin koji se isporučuju putem
prijenosnog i distributivnog sistema u BiH i koje koristi za vlastite potrebe
- nastavak -
j) porezni obveznik kojem je izvršen promet povezan sa investicionim zlatom, a
gdje se primjenjuju principi prijenosa obaveze plaćanja iz Dijela jedanaestog
Glava VI ovog zakona,
k) strani prevoznik putnika koji vrši uslugu prevoza putnika kroz teritoriju Bosne i
Hercegovine i ne odredi poreznog zastupnika,
l) obveznik kojem je prema presudi u okviru obavezne prodaje izvršena isporuka
imovine dužnika,
m) obveznik kojem je izvršen promet imovine poreznog obveznika u postupku
stečaja.
(2) Izuzetno od stava (1) tačke d) i e) ovog člana lice koje podliježe plaćanju je
primalac usluga u slučaju i kada postoji stalna poslovna jedinica koja je
obveznik PDV, ali koja nije uključena u predmetnu poslovnu transakciju.
Čl. 13. sadašnjeg Zakona. Novo je Regulisanje elektronskih usluga: inoporezni

obveznik koji pruža telekomunikacione i elektronski pružene usluge (iz člana 32.)
licima neobveznicima (ne uključuje organ javne uprave, udruženje, fondacija,
ustanova i drugo pravno lica koje nije porezni obveznik u smislu stava (1) člana
17.), Strani prevoznik putnika i primaoc dobara u stečaju i prometu po presudi

MJESTO PROMETA DOBARA I UVOZA
Čl. 14. sadašnjeg Zakona - obuhvaćeno kroz više članova (20, 21, 22. i 23.)
Član 22. (Mjesto prometa plina, električne energije, energije za grijanje ili hlađenje)
(1) Kod prometa plina i električne energije, koji se vrši putem prijenosnog i
distributivnog sistema, odnosno preko mreža, mjesto oporezivanja je mjesto gdje
kupac efektivno iste upotrebljava ili troši
(2) Izuzetno od stava (1) ovog člana, ako se isti vrši preprodavcu, mjesto
oporezivanja je mjesto gdje preprodavac ima sjedište ili stalno mjesto poslovanja ili
adresu u BiH (3) Oporezivim preprodavcom plina, električne energije, energije za
grijanje ili hlađenje smatra se porezni obveznik čija je osnovna djelatnost, u
odnosu na izvršeni promet, daljnja prodaja plina, električne energije, energije za
grijanje ili hlađenje čija je lična potrošnja tih dobara u beznačajnom obimu u
odnosu na ukupno ostvareni promet
Preprodaja - u iznosu većem od 90% od ukupno ostvarenog prometa poreznog

obveznika i čija je vlastita potrošnja tih proizvoda u beznačajnom obimu do 5% u
odnosu na ukupno ostvareni promet.
MJESTO PRUŽANJA USLUGA
Član 24. (Opšte pravilo)

ØMjestom pružanja usluga smatra se mjesto gdje porezni obveznik - primalac
usluga ima sjedište
ØMjestom pružanja usluga licu koje nije porezni obveznik (u daljem tekstu:
LKNPO) smatra se mjesto u kojem pružalac usluga ima sjedište
Član 25. Mjesto pružanja usluga posredovanja (LKNPO), od strane posrednika je
mjestom gdje je izvršen promet dobara ili usluga za koji je posredovanje izvršeno.
Član 26. (Pružanje usluga povezanih sa nepokretnom imovinom) mjesto gdje se
nalazi nepokretna imovina (usluge smještaja u hotelijerstvu, pripreme i koordinacije
u izvođenju radova u građevinarstvu – npr. arhitekati i nadzor nad izvođenj. radova
Član 27. (Pružanje usluga prevoza) - gdje je prevoz putnika izvršen, srazmjerno
pređenim dionicama puta.kao i za prevoz dobara (LKNPO) .
Član 28. (Pružanje usluga u oblasti kulture, umjetnosti, sporta, nauke, obrazovanja,
zabave i sličnih događaja) gdje se ta događanja zaista odvijaju (1.LKNPO i 2. PO)
Član 29. Mjestom pružanja (LKNPO) u kojem su usluge stvarno izvršene, ako su:
a) usluge povezane sa prevozom kao što su utovar, pretovar, istovar i slično,
b) procjena vrijednosti pokretnih dobara i radovi izvršeni na pokretnim dobrima.

- nastavak -
Član 30. Mjestom pružanja usluga ugostiteljskih objekata i keteringa (snabdijevanje
pripremljenom hranom i pićem) smatra se mjesto gdje su usluge stvarno izvršene.
Član 31. (Iznajmljivanje prevoznih sredstava) na kraći period (do 30 dana) smatra se
mjesto u kom se prevozno sredstvo primaocu usluge stvarno stavlja na raspolaganje
Član 32. (Pružanje telekomunikacionih usluga, usluga radija i televizije i usluga
pruženih elektronskim putem (LKNPO)) - gdje primalac ima prebivalište ili boravište
Član 33. (Pružanje ostalih usluga (LKNPO)) mjesto gdje primalac ima sjedište ili
prebivalište ili uobičajeno boravište za usluge koje su navedene u čl 15. stav (2)
tačka 4 sadašnjeg zakona (uslugama reklamiranja; savjetnika, konsultanata,
inženjera, advokata, knjigovođa i sličnim uslugama, te obrade podataka i davanja
informacija; ustupanja i stavljanja na raspolaganje autorskih prava, prava na patente,
licence, zaštitnih znakova i sličnih prava; odustajanje od vršenja neke djelatnosti ili
korištenja nekog prava; iz oblasti bankarstva, finansija i osiguranja; stavljanja osoblja
na raspolaganje; iznajmljivanja pokretne materijalne imovine, osim prevoznih
sredstava i omogućavanja pristupa prijenosnim i distributivnim mrežama plina i
električne energije i mrežama za grijanje ili hlađenje.
Član 34. (Posebne odredbe) Ino poreskom obvezniku zastupnika, za telekomunikac.
i elektronski pružene usluge u BiH (LKNPO), UIO može omogućiti prijavu PDV kroz
program oporezivanja usluga na jednom mjestu.
NASTANAK POREZNE OBAVEZE

Član 35. (Opšte pravilo)
a) promet dobara ili pružanje usluga,
b) izdavanje fakture,
c) plaćanje ili djelimično plaćanje izvršeno prije izvršenog prometa dobara ili
pružanja usluga, (avansi sva plaćanja, i vrijednost dobra i usluga primljenih
razmjene)
d) nastanak obaveze plaćanja carinskog duga kod uvoza dobara, a kad te obaveze
nema, danom kada bi ta obaveza nastala u skladu s carinskim propisima,
e) promet dobara ili pružanje usluga iz člana 5, 6. i 9. ovog zakona,
f) naknadna izmjena poreske osnovice prema članu 43. ovog zakona, kada se izda
faktura ili drugi dokument.
• Iste odredbe kao čl. 17. sadašnjeg Zakona.
• Nastanak obaveze na promet dobara u čl. 36. regulisan na isti način kao čl. 18.
sadašnjeg Zakona, s tim da odredbe o nastanku obaveze pri uvozu su izdvojene
u poseban član 38. i u istima dato određenje da obaveza nastaje kada u skladu
sa carinskim propisima: nastaje obaveze plaćanja carinskog duga, za
oslobađanje, carinski odobrenih postupanja ili upotrebe i privremenog uvoza.
• Nastanak obaveze na promet usluga u čl 37. na isti način kao čl. 19. sadašnjeg
Zakona

POREZNA OSNOVICA
Član 39. (Poreska osnovica za promet dobara i pružanje usluga)

Stav (1) i (2) potpuno isto kao isti stavovi čl 20. sadašnjeg Zakona
Stav (3) (kao u sadašnjem čl 20) reguliše da se u poresku osnovicu ne uračunavaju:
a) sniženja cijena ili popusti zbog plaćanja prije roka,
b) popusti i druga umanjenja cijene, koji daju najkasnije u trenutku izvršenog prometa
c) iznosi koji se u knjigovodstvu evidentiraju kao prolazne stavke, pod uslovom da su
u fakturi posebno iskazani i da nije izvršio odbitak ulaznog poreza ako je obračunat.
U naknadu ne ulaze iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi prirodnih

nepogoda do visine utvrđene aktom nadležnog organa. U naknadu ne ulaze iznosi
primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada šteta.
Osnovica kod višenamjenskog vrijednosnog kupona jednaka je naknadi plaćenoj
za vrijednosni kupon, a ako nema informacija o toj naknadi, novčanoj vrijednosti
navedenoj na samom kuponu ili u povezanoj dokumentaciji, umanjena za iznos PDV
Razmjena: Ako se naknada ili dio naknade ne ostvaruju u novcu, već u obliku
prometa dobara ili usluga, osnovicom se smatra tržišna vrijednost primljenih dobara
ili usluga na dan njihove isporuke (ako nije poznata, onda tržišna vrijednost koja će
biti), u koju nije uključen PDV (i dio primljen u novcu)
- nastavak -
Član 40. (Por. osnovica kod prometa dobara i pružanja usluga u neposlovne svrhe)
•Za dobra: nabavna cijena (ako nema - cijena koštanja u trenutku prometa)
•Za usluge u neposlovne svrhe: ukupni troškovi obveznika nastali za pružene usluge,
a za usluge u svrhe njegovog poslovanja na koji ne bi bilo moguće u odbiti PDV
osnovicom se smatra tržišna vrijednost pruženih usluga.
Član 41. (Poreska osnovica kod vlastite upotrebe dobara)

•nabavna cijena tih ili sličnih dobara u momentu upotrebe, ili u nedostatku nabavne
cijene, cijena koštanja u momentu prometa (tih ili sličnih dobara po kojoj se ista
mogu nabaviti u momentu prometa, a u koju nije uključen PDV)
Za imovinu koja podliježe umanjenju vrijednosti, osnovicom se smatra nabavna

cijena koja ne uključuje PDV, umanjena za ukupan iznos amortizacije, utvrđena
prema računovodstvenim propisima, nakon kalendarske godine u kojoj je došlo do
stjecanja tih dobara ili njihovih dijelova, osim ako je iz okolnosti slučaja jasno da se
rezultat obračuna znatno razlikuje od nabavne cijene sličnih dobara bez PDV-a u
trenutku korištenja predmetnih dobara.

Tržišna cijena
Član 42. Poreska osnovica kod transakcija između povezanih lica je tržišna
vrijednost dobara ako je za promet dobara i pruženu uslugu:
a) naknada niža od tržišne vrijednosti, a primalac nema pravo na odbitak,
b) naknada niža od tržišne vrijednosti, a isporučilac nema pravo na odbitak u
potpunosti i ako se radi o prometu dobara ili pružanju usluga koji su oslobođeni
od plaćanja PDV u skladu sa članom 44, 45. i 46. ovog zakona,
c) naknada viša od tržišne vrijednosti, a isporučilac nema pravo na odbitak (potpuni)
(2) Tržišna vrijednost podrazumijeva ukupan iznos naknade koju bi kupac, da bi
stekao predmetna dobra ili primio usluge, u tom trenutku i u istoj fazi u kojoj
se odvija promet dobara ili pružanje usluga i u uslovima lojalne konkurencije,
trebao platiti isporučiocu dobara ili pružaocu usluga, s kojim je u poslovnom
odnosu na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Kad se ne može utvrditi sličan promet:
nabavna cijena dobara, odnosno ukupni troškovi za pruženu uslugu
Tržišna vrijednost se primjenjuje u slučajevima PDV prevare kao i za

transakcije za koje knjigovodstvo poreskog obveznika ne odražava stvarno
nastale poslovne događaje.
Naknadne izmjene osnovice
Član 43. - na isti način kao u članu 20 sadašnjeg Zakona - kod naknadne izmjene
osnovice, zbog vraćanja dobara isporučiocu, popusta koji kupac dobije naknadno ili
naplativosti, vrši se ispravka iznosa PDV ako obveznik kome su isporučena dobra ili
pružene usluge ispravi odbitak ulaznog poreza i o tome pisano izvijesti isporučioca.
Stavom (2) ovog člana nameće se obaveza primaoca kome je izvršen promet
dobara ili pružanje usluga za koje je poreska osnovica naknadno izmijenjena u smislu
stava (1) ovog člana da izmijeni odbitak ulaznog poreza.
Stavom (3) se naglašava obaveza isporučioca da ispravi PDV ako se (usljed uplate
primaoca dobra/usluga ili nekog trećeg ) ostvari viša oporeziva naknada (primaoc
dobara/usluga ima mogućnost odbitka ulaznog poreza samo ako je isporučioc za to
povećanje naknade izdao račun prema članu 94. Zakona.
Odredbe stava (1), i (2) i (3) ovog člana se ne primjenjuju u slučajevima PDV prevare
Ugovorena kazna koja se mora platiti ne utiču na poresku osnovicu.

Da posjeduje dokaz o povratu naknade ili dijela naknade za koji je izvršeno smanjenje
osnovice za promet obvezniku koji nema pravo na odbitak ulaznog poreza ili krajnjem
potrošaču dobara i usluga (primjerak vraćenog blagajničkog računa, odnosno podatke
o licu kojem je izdana por. faktura i kojem je izvršen povrat naknade)

OSNOVICA KOD UVOZA DOBARA
Član 44. (isto kao i čl. 21. sadašnjeg Zakona) definiše da osnovicu kod uvoza čini
vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propis. i da se u istu uključuje:
a) akciza, uvozne dažbine, prelevmani, te ost. javni prihodi i dr. dažbine, osim PDV,
b) svi zavisni troškovi (npr. provizija, troškovi pakovanja, prevoza, osiguranja) koji
nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini, kao i oni
troškovi koji proizilaze iz prevoza do drugog odredišta u Bosni i Hercegovini, ako je
drugo odredište poznato u trenutku nastanka poreske obaveze.
(4) Kod ponovnog uvoza dobara koje je obveznik privremeno izvezao radi popravke,
prerade, dorade ili druge obrade izvan BiH, poresku osnovicu čini vrijednost te
popravke, prerade, dorade ili druge obrade. U slučaju da dobra ponovo ne uvozi
obveznik koji je dobra privremeno izvezao, poreska osnovica se utvrđuje u skladu sa
stavom (1) do (3) ovog člana.
(5) Ako se mijenja PDV obračunat i naplaćen na uvoz dobara, koji poreski obveznik
uzima u obzir kao odbitak ulaznog poreza, odbitak ulaznog poreza ispraviti će se za
razliku koja se javlja na osnovu carinskog dokumenta. (kao čl 20 sadašnjeg Zakona
u periodu prijema dokumenta)
U osnovicu se ne uključuju sniženja cijena zbog popusta za prijevremeno plaćanje
i popusti na cijenu i rabati odobreni i obračunati kupcu u trenutku uvoza.
STANDARDNA STOPA PDV-a (član 46.)
Standardna stopa poreza na dodanu vrijednost

na promet dobara, pružanje usluga
i uvoz dobara koji podliježu oporezivanju
iznosi sedamnaest procenata (17%)
Preporuka MMF
Prijedlozi za diferenciranu stopu razmatrani

OSLOBAĐANJA OD PLAĆANJA PDV BEZ PRAVA
NA ODBITAK ULAZNOG POREZA
Član 47 - Oslobađanja kod postojanja javnog interesa:
-Poštanske usluge,
-Usluge bolničke dijagnostike, liječenja i medicinske njege,
-Stomatološke usluge,
-Promet ljudskim organima, tkivima, ćelijama, krvi i majčinog mlijeka,
-Usluge zubnih tehničara,
-Usluga koje za svoje članove vrše udruženja lica (oslobođene djelatnosti neobv)
-Usluge socijalne zaštite i osiguranja, starih osobe djece i omladine
-Usluge obrazovanja (uključujući privatnog podučavanja od strane vaspitača,
učitelja) i usluge povezane sa sportom i fizičkim vaspitanjem (neprofitabilne)
-Ustupanja osoblja od strane vjerskih organizacija, duhovnih institucija ili udruženja
filozofskih usmjerenja, za
-Neprofitne (političke, sindikalne, religijske, patriotske, filozofske) članovima,
-Usluge iz oblasti kulture,
-Usluge javnih radio i televizijskih servisa (nisu komercijalnog karaktera)
-Prevoz bolesnih ili ozlijeđenih (specijalna vozila - ovlaštena lica ili ustanove)
Kao član 24. (razvrstavanje medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite).
Ostala oslobađanja
Član 25. postojećeg Zakona – član 49. nacrta novog Zakona o PDV-u
Ključne izmjene:
•Ovim članom su obuhvaćena sva ostala oslobađanja iz sadašnjeg člana 25.
Zakona, a koja nisu obuhvaćena oslobađanjima koja se odnose na finansijske
usluge;
Ø na drugačiji i precizniji način određen je poreski tretman nepokretne imovine;
Ø na drugačiji način strukturisano davanje u zakup nepokretne imovine (prostora
za parkiranje vozila, te korištenja puteva, mostova, tunela. Nema odrednice
zakupa do 60 dana);
Ø detaljnije definisano pitanje oslobađanja kod igara na sreću.
ØPromet dobara koja se isključivo koriste za djelatnost oslobođenu prema
tačkama a) do g) ovog člana, kao i čl. 47. i 48. ovog zakona, ukoliko na ta dobara nije
postojalo pravo na odbitak ulaznog poreza,
ØPromet dobara prilikom čijeg se sticanja ili upotrebe nije mogao izvršiti odbitak
ulaznog poreza, prema članu 60. stav (1) zakona (automobili, objekti za stanovanje)

Promet nekretnina
Oslobađa se oporezivanja promet građevinskih objekata ili njihovih

dijelova i zemljišta na kojem se objekti nalaze, izuzev ako je
promet izvršen prije prve upotrebe objekata ili njihovih dijelova
Ostale ključne izmjene:

Oslobađanje iz stava (1) tačka b) ovog člana ne odnosi se na:
a)promete izvršene u roku od dvije godine od dana prve upotrebe
objekata ili njihovih dijelova i
b)promete izvršene u roku od četiri godine od dana završetka izgradnje
objekata ili njihovih dijelova do dana prve upotrebe, za objekte ili
njihove dijelove koji nisu upotrebljavani.
Iznajmljivanje poslovnih prostora od strane organa uprave i lokalne

samouprave bez naknade licima koja obavljaju djelatnost od javnog
interesa je oslobođeno
Oslobađanja kod uvoza dobara
U potpunosti novi i zaseban član 50. Nacrta novog Zakona o PDV-u

(u postojećem Zakonu ne postoji član kojim se zasebno definišu ova
oslobađanja)
Ključne izmjene:
• veliki broj oslobađanja različitih dobara i za različite namjene

(čak 40 taksativno navedenih oslobađanja dobara)
• ova oslobađanja su velikim dijelom rezultat primjera iz prakse

koji su ukazali na nedostatake postojećeg Zakona o PDV-u u
pogledu oslobađanja određenih dobara pri uvozu

- nastavak -
Ključna oslobađanja koje se propisuju nacrtom novog Zakona:
• dobra čiji bi promet od strane poreznog obveznika prema članu 47., 48. i
49. ovog zakona bio oslobođen od plaćanja PDV u Bosni i Hercegovini,
navedena u Prilogu VI koji je sastavni dio ovog zakona;
• kapitalna dobra i druga oprema koja pripada preduzeću koje definitivno
prekida svoju djelatnost u drugoj državi i premješta na teritoriju Bosne i
Hercegovine radi obavljanja slične djelatnosti, pod uvjetom da se ne radi
o kapitalnim dobrima i drugoj opremi namijenjenim za svrhe obavljanja
djelatnosti iz čl. 47, 48. i 49. ovog zakona;
• plin uvezen putem plinovoda ili bilo koje mreže priključene na plinovod ili
plin koji se puni iz plovila za prijevoz plina u plinovod ili u mrežu
proizvodnih plinovoda;
• električna energija uvezena putem prijenosnih i distributivnih mreža,
uključujući grijanje ili hlađenje uvezeno preko sistema za grijanje ili
hlađenje;
- nastavak -
Ključna oslobađanja:
- dobra zanemarive vrijednosti sadržana u pošiljci poslanoj direktno

iz druge države primaocu u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da
ukupna vrijednost dobara nije veća od 40 konvertibilnih maraka po
pošiljci;
- dobra nekomercijalnog karaktera sadržana u poštanskoj pošiljci
koju besplatno šalje fizičko lice iz druge države fizičkom licu u
Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da vrijednost tih dobara ne prelazi
90 konvertibilnih maraca;
- dobra koja se uvoze za potrebe slijepih lica... hendikepiranih lica...
dobra koja se uvoze za potrebe sklapanja braka, svadbi...l ična
imovina fizičkog lica koje prenosi iz druge države... školska oprema
i obrazovni material… dobra za žrtve nesreće... itd…

Međunarodne organizacije, DKP, NATO…
Član 29. sadašnjeg Zakona – član 51. nacrta novog Zakona
Od plaćanja PDV oslobađa se uvoz dobara:

a)od strane međunarodnih organizacija,
b)na osnovu diplomatskih i konzul. sporazuma (ako su oslobođena ugovorena)
c)u okviru međunarodnih ugovora u kojima je BiH obavezana da se na
promete finansirane sredstvima iz ugovora neće plaćati porezi,
d)u okviru projekata (IPA fond) i drugih donacija za koje se BiH obavezala neće
plaćati porezi,
e)koji obave oružane snage država koje su članice Sjevernoatlantskog saveza
za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja, kao i za snabdijevanje njihovih
menzi ili kantina, ako te snage učestvuju u zajedničkim obrambenim
aktivnostima.
f)koji obave oružane snage drugih država za potrebe tih snaga ili pratećeg
civilnog osoblja, kao i za snabdijevanje njihovih menzi ili kantina, ako te snage
učestvuju u zajedničkim obrambenim aktivnostima.
Posebna oslobađanja
Član 30. sadašnjeg Zakona - član 52. nacrta novog Zakona
Posebna oslobađanja prometa dobara obuhvataju:
• uvoz dobara koja se nakon predočenja carinskom organu stavljaju u
privremeni smještaj;
• uvoz dobara koji se u skladu sa carinskim propisima stavljaju u postupak
carinskog skladištenja ili postupak unutarnje obrade po sistemu odgođenog
plaćanja ili postupak obrade pod carinskom kontrolom;
• isporuka dobara koja se unose i smještaju u slobodnu zonu
namijenjenih izvozu iz Bosne i Hercegovine;
• privremeni uvoz dobara, sve dok ona ne prestanu podlijegati tom postupku.
Posebna oslobađanja prometa dobara obuhvataju takođe i:

• promet dobara unutar carinskih skladišta i slobodnih zona dok se dobra
nalaze u postupku carinskog skladištenja odnosno smještena u slobodnoj
zoni prema carinskim propisima;
• dok se dobra nalaze u privremenom smještaju, postupku provoza, postupku
unutarnje obrade, postupku privremenog uvoza.

OSLOBAĐANJA PRI IZVOZU DOBARA
Član 27. postojećeg Zakona – član 53. nacrta novog Zakona o PDV
Ključne izmjene:
•izvršeno razdvajanje prometa – izvoza dobara (član 53.) od „izvoza“
usluga (član 54.) u dva zasebna člana;
•definišu se uslovi za ostvarivanje prava oslobađanja stranih fizičkih lica –
putnika (postojećim zakonom obuhvaćeno u članu 54.):
a)da putnik nema prebivalište ili uobičajeno boravište na teritoriji Bosne i
Hercegovine,
b)da je ukupna vrijednost isporuke veća od 350 konvertibilnih maraka,
uključujući PDV,
c)da su dobra izvezena prije isteka roka od tri mjeseca nakon obavljene
isporuka,
d)da postoji dokaz o izvozu, faktura i ovjeren obrazac
Oslobađanje usluga povezanih

sa vanjskotrgovinskim prometom
Čl. 26. i 27. postojećeg – članovi 54., 55. i 56. nacrta novog Zakona:
a)usluge koji se odnose na uvoz dobara pod uvjetom da je vrijednost tih

usluga uključena u poreznu osnovicu;
b)usluge izvršene na dobrima licu izvan BiH i otpremljena mu;
c)usluge, uključujući prijevoz i druge pomoćne usluge (direktno
povezane sa izvozom ili uvozom dobara);
d)usluge koje vrše posrednici u ime i za račun drugog, pod uvjetom da
te usluge čine dio prometa vezano za uvoz i izvoz)
•Usluge međunarodnog prevoza (što uključuje, između ostalog,

snadbijevanje plovnih objekata, kupovinu aviona...dr.) regulisane novim
članom 57. nisu pretripile značajnije izmjene u odnosu na član 28.
postojećeg zakona

Ostale napomene vezane za oslobađanja
Odredbe iz postojećeg Zakona, a koje se vezuju za oslobađanja kod nabavke

dobara i usluga za potrebe (58.): - Oslobađanja za DKP, MO po osnovu
međunarodnih ugovora i projekata koji se finansiraju iz IPA fond-a:
Ključna izmjena ogleda se u tome što se po nacrtu novog Zakona za promet

dobara i pružanja usluga izvršenih za potrebe:
a)u okviru međunarodnih ugovora u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana da
se na promete finansirane sredstvima iz ugovora neće plaćati porezi,
b)u okviru projekata koji se finansiraju iz Instrumenta pretpristupne pomoći
Evropske unije (IPA fond) i po osnovu drugih donacija koje se vrše u okviru
međunarodnih ugovora u kojima je Bosna i Hercegovina obavezana da se na
promete finansirane sredstvima iz ugovora ostaje da se neće plaćati porezi,
c)oružanim snagama država koje su članice Sjeveroatlantskog saveza ili oružanim
snagama drugih država za potrebe tih snaga ili pratećeg civilnog osoblja, kao i za
snabdijevanje njihovih menzi ili kantina, ako te snage učestvuju u zajedničkim
odbrambenim aktivnostima,
NE BI VIŠE PODNOSIO ZAHTJEV ZA POVRAT, VEĆ BI SE RADILO O
DIREKTNOM OSLOBAĐANJU !!!
ODBITAK ULAZNOG POREZA
KLJUČNE RAZLIKE:
• Izuzimanje od prava na odbitak - Ukoliko je transakcija dio PDV

prijevare obveznik ne može ostvariti pravo na odbitak ulaznog poreza!
• Momenat za odbitak ulaznog poreza - Pravo na odbitak ulaznog

poreza nastaje u trenutku kada nastaje obaveza obračuna PDV koji se
može odbiti. Ako porezni obveznik ne izvrši odbitak ulaznog poreza u
tom poreznom periodu može taj iznos ulaznog poreza odbiti u onom
poreznom periodu u kojem su ispunjeni uvjeti za odbitak, ali ne kasnije
od 31. marta kalendarske godine koja slijedi godini u kojoj je porezni
obveznik stekao pravo na odbitak tog ulaznog poreza.

Ispravka odbitka ulaznog poreza
KLJUČNE RAZLIKE:
• Ispravka odbitka ulaznog poreza - Porezni obveznik je dužan da izvrši ispravku

odbitka ulaznog poreza ako je odbitak izvršen u većem ili manjem iznosu od iznosa
na koji je porezni obveznik imao pravo (npr. zbog promjene cijene, povrata robe,
neizvršenja usluge...i sl.).
• Situacije u kojim obveznik nije dužan izvršiti ispravku odbitka - Porezni

obveznik nije dužan ispraviti odbitak ulaznog poreza u slučajevima dokazanog
uništenja, gubitka ili krađe dobara, kao i kod davanja poklona male vrijednosti i
uzoraka iz člana 5. stav (2) ovog zakona.
• Ispravka nakon PDV kontrole - Ako se na osnovu rješenja UIO promijeni iznos
PDV koji je porezni obveznik obračunao, porezni obveznik može na osnovu tog
rješenja ispostaviti ispravljenu fakturu ili knjižnu obavijest na iznos PDV na osnovu
koje primalac dobra ili usluge može ostvariti pravo na odbitak razlike PDV ili je u
obavezi ispraviti iznos odbitka PDV, u poreznom periodu u kojem primi tu fakturu
odnosno knjižnu obavijest.
• IZUZETAK od ispravke nakon PDV kontrole - U situaciji da se radi o slučajevima

PDV prevare.

kod kapitalnih dobara
KLJUČNE RAZLIKE:
• Definisanje kapitalnog dobra - Kapitalnim dobrima u smislu ovog Zakona smatraju

se dobra i usluge koja prema računovodstvenim propisima spadaju u dugotrajnu
imovinu poreznog obveznika.
• Zakonska dozvola za ulaganje u tuđu imovina - kapitalana dobara - Ukoliko se

radi o naknadnom ulaganju u sopstvenu ili tuđu nepokretnu imovinu koje u
značajnoj mjeri povećava vrijednost nepokretne imovine, ili predstavlja posebnu
cjelinu, za to ulaganje se određuje zasebni period za vršenje ispravke odbitka
ulaznog poreza, koji počinje teći od momenta završetka ulaganja.
• Reverzibilnost ispravke - Ukoliko do prometa kapitalnim dobrom dođe u toku

perioda za ispravku, a taj promet podliježe oporezivanju PDV, smatra se da će se
isto tokom preostalog perioda za ispravku koristiti za oporezive svrhe. Ukoliko je taj
promet oslobođen od plaćanja PDV smatra se da će se kapitalno dobro tokom
preostalog perioda za ispravku koristiti za svrhe oslobođene plaćanja PDV.

kod registracije za PDV
KLJUČNE RAZLIKE:
• Nabavaka kapitalnih dobra prije samog ulaska u sistem PDV-a - Lice koje
se registruje kao obveznik indirektnih poreza po osnovu PDV ima pravo na
odbitak ulaznog poreza na kapitalna dobra koja je nabavio prije registracije za
PDV u skladu sa odredbama ovog Zakona koje regulišu pitanje ispravka
odbitka ulaznog poreza kod kapitalnih dobara.
• Odvitaka ulaznog PDV za ostala nabavaljena dobra prije ulaska u sistem

PDV-a - porezni obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na dobra koja
posjeduje na dan koji prethodi danu početka obaveze za PDV, a koja je
nabavio u periodu od 12 mjeseci prije otpočinjanja PDV obaveze.
• Ulaganja i priprmene radnje prije samog ulaska u sistem PDV-a - Porezni

obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza na ulaganja u pripremne radnje
izvršene radi početka obavljanja poslovanja, a koje je izvršio u periodu od 24
mjeseca prije otpočinjanja PDV obaveze.
PERIOD OBRAČUNAVANJA
I PLAĆANJA PDV-a
Član 38. – član 68. nacrta novog Zakona o PDV-u
- stavovi 1 i 2 ostaju isti;

- dodat je stav 3.
(1) Porezni period za koji se obračunava PDV je jedan kalendarski

mjesec.
(2) Porezni obveznik je dužan da obračuna PDV za odgovarajući
porezni period na osnovu ukupnog prometa dobara i usluga za
koje je u tom periodu nastala porezna obaveza u skladu sa članom
35. ovog zakona.
(3) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, za svaki pojedinačni
prijevoz putnika, koji vrši strani prijevoznik iz člana 19. stav (1)
tačka k) ovog zakona, obračun PDV vrši nadležni carinski organ
prilikom prelaska državne granice.

PDV prijava i plaćanje PDV-a
Član 39. postojećeg – član 69. nacrta novog Zakona o PDV-u
- Nepromijenjeni rokovi za podnošenje i plaćanje
Buduće izmjene:
- Nova PDV prijava će imati puno više polja (npr. stopa

srazmjernog odbitka)
- Propisaće se i nova evidenciona prijava
- Prestaće obaveza dostavljanja obrazca D PDV
Član 69.
(Podnošenje prijava i plaćanje PDV)
(1) Porezni obveznik je dužan da svoju PDV obavezu obračunatu za određeni
porezni period iskaže u mjesečnoj PDV prijavi, u kojoj se iskazuju svi podaci
potrebni za obračunavanje PDV.
(2) PDV prijavu porezni obveznik podnosi do 10-og u mjesecu po isteku
poreznog perioda.
(3) Porezni obveznik podnosi PDV prijavu bez obzira da li u poreznom periodu za
koji podnosi prijavu ima obavezu plaćanja PDV.
(4) Porezni obveznik je dužan da za svaki porezni period plati PDV, koji je jednak
pozitivnoj razlici između ukupnog iznosa porezne obaveze i iznosa ulaznog
poreza, u roku za podnošenje PDV prijave.
(5) Lica evidentirana za potrebe PDV za svoju PDV obavezu obračunatu za
određeni porezni period podnose evidencionu prijavu (ED).
(6) Lica iz stava (5) ovog člana, ED prijavu podnose samo za porezni period u
kojem je nastala obaveza plaćanja PDV, u roku iz stava (2) ovog člana i PDV
plaćaju u roku iz stava (4) ovog člana.
(7) Kod uvoza dobara, PDV koji dospijeva na njih obračunava se, naplaćuje i
plaća u skladu s propisima zakona koje se odnose na naplatu carinskih i
drugih dažbina koje dospijevaju prilikom uvoza.
(8) Oblik i sadržaj evidencione i PDV prijave, uključujući i način njihovog
dostavljanja i ispravke greške propisuje Upravni odbor UIO.

PRIJENOS OBAVEZE PLAĆANJA
Članovi 40-43. postojećeg – članovi 70-71. nacrta novog Zakona o PDV-u
Ključne izmjene:
- Ukidanje posebne šeme u građevinarstvu (prometi po osnovu građevinskih
radova će se oporezivati po opštem PDV principu);
- Uvođenje prenosa obaveze i plaćanja PDV-a na obveznika kojem je promet izvršen
za određene vrste prometa (kupac će biti obavezan platiti PDV u slučaju da roba
ide krajnjem potrošaču, tj. da nema daljeg prometa/prenosa);
- U PDV prijavi će biti posebna polja u koja će se evidentirati ovi prometi.
Član 70.
(Prijenos obaveze obračuna i plaćanja)
(1) Obaveza plaćanja PDV prenosi se na por. obveznika kojem je izvršen promet:
a) kod uvoza i prometa prema preprodavcu električne energije i prirodnog plina
koji se isporučuju putem prijenosnog i distributivnog sistema,
b) imovine dužnika poreznog obveznika izvršena prema presudi u okviru
obavezne prodaje,
c) imovine poreznog obveznika u postupku stečaja.
d) investicionog zlata u skladu sa posebnim postupcima oporezivanja iz člana 89.
(2) Porezni obveznik koji vrši promet iz stava (1) ovog člana ne obračunava PDV,
već na fakturi navodi da je primalac lice koje podliježe obračunu i plaćanju PDV.
Obaveza obračuna i plaćanja PDV-a

za primljene ino usluge
- Novi član Zakona
- Odnosi se na propisivanje postupanja u slučaju PDV-a koji se „voza“
što je trenutno propisano Instrukcijom o postupanju pri podnošenju
PDV prijave primaoca usluge od lica koje nema sjedište u BiH
(„Službeni glasnik BiH“, broj 24/07)
- Predviđeno je posebno polje u PDV prijavi za ove promete
Član 71.
(1) Obaveza obračuna i plaćanja PDV prenosi se na obveznika kojem je
izvršen promet usluga koje su u Bosni i Hercegovini pružene od strane
poreznog obveznika koji u Bosni i Hercegovini nema sjedište ni
poslovnu jedinicu i koji nije odredio poreznog zastupnika, a koje
podliježu oporezivanju u Bosni i Hercegovini.
(2) Obveznik kojem je izvršen promet iz stava (1) obavezan je obračunati i
platiti PDV po primljenoj fakturi. Obveznik koji ulazni porez može
odbiti, stiče pravo na odbitak u periodu u kojem je izvršeno
plaćanje PDV.

POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA
Poseban postupak za male porezne obveznike
Ključne izmjene:
• Određuje se novi prag za obaveznu PDV registraciju u iznosu od 75.000 KM
• Ovaj prag se ne odnosi na obveznike koji su prethodno registrovani za PDV. I dalje
mogu ostati u sitemu PDV-a, ako je to njihova poslovna odluka.
Član 72. (Mali porezni obveznik)
(1) Mali porezni obveznik je obveznik čiji ukupan oporeziv promet ostvaren u Bosni i
Hercegovini u kalendarskoj godini ne prelazi prag od 75.000 konvertibilnih maraka.
(2) Obveznik iz stava (1) ovog člana oslobađa se od obračuna i plaćanja PDV, osim ako
ovim zakonom nije drugačije propisano.
(3) Odredbe stava (1) i stava (2) ovog člana ne odnose se na poreznog obveznika koji je
prethodno registriran po osnovu PDV.
(4) Odredbe stava (1) i stava (2) ovog člana odnose se na porezne obveznike koji u Bosni
i Hercegovini imaju sjedište ili prebivalište.
(5) Mali porezni obveznici nemaju pravo na odbitak ulaznog poreza i nisu obavezni voditi
poslovne knjige na način propisan ovim zakonom.
Član 73. (Pravo izbora oporezivanja)
• Porezni obveznici iz člana 72. Zakona mogu se odlučiti za registraciju i plaćanje PDV
u bilo kom trenutku.
• U tom slučaju postoji obaveza da budu u sistemu PDV-a najmanje 60 mjeseci.
Poseban postupak za poljoprivrednike
Član 45. postojećeg – članovi 74.-75. nacrta novog Zakona o PDV-u

Ključne izmjene:
- Nema paušalne naknade za poljoprivrednike
- Prag za obaveznu PDV registraciju za poljoprivrednike u iznosu od 100.000 KM
- Klasičan sistem PDV-a
Član 74. (Poljoprivrednici)
(1) Lica koja vrše poljoprivrednu djelatnost čiji ukupan ostvaren promet dobrima i uslugama u toku
kalendarske godine ne prelazi 100.000 konvertibilnih maraka ne podliježu plaćanju PDV.
(2) Djelatnost poljoprivredne proizvodnje i usluga u oblasti poljoprivrede slijede definicije pojmova
navedenih u Prilogu III i IV ovog zakona.
Član 75. (Pravo izbora oporezivanja za poljoprivrednike)
• Lica iz člana 74. stava (1) ovog zakona nemaju pravo iskazivanja PDV na fakturama ili pravo
na odbitak ulaznog poreza i nisu obavezni voditi poslovne knjige na način propisan ovim
zakonom, ali u bilo kom trenutku mogu se odlučiti za registraciju i plaćanje PDV.
– Obaveza plaćanja PDV za poljoprivrednike dobrovoljno registrovane za PDV traje
najmanje 24 mjeseca.
– Prilozima III i IV je detaljno određeno šta se podrazumijeva pod djelatnostima
poljoprivredne proizvodnje (npr. zemljoradnja, vinogradarstvo, voćarstvo, povrltarstvo,
cvjećarstvo, staklenička i rasadnička proizvodnja i sl.) i koje su to poljoprivredne usluge
(npr. rad u polji, na njivi, sušenje poljoprivrednih proizvoda, uništavanje korova i sl.)

Poseban postupak za
turističke agencije i turoperatore
• nema bitnih izmjena osim većeg broja članova u nacrtu novog

Zakona, a koji su u važećem Zakonu bili obuhvaćeni jednim članom
sa većim brojem stavova
Član 76. (Turističke agencije i turoperatori)

Član 77. (Jedinstvena turistička usluga)
Član 78. (Mjesto pružanja jedinstvene turističke usluge)
Član 79. (Porezna osnovica)
Član 80. (Usluge posredovanja)
Član 81. (Pravo na odbitak ulaznog poreza)
Korištena dobra, umjetnička djela,

kolekcionarski predmeti i antikviteti
Članovi 47.-49. postojećeg – članovi 82-84. nacrta novog Zakona o PDV-u

• nema ključnih izmjena, zadržana su osnovna načela u obračunu PDV-a,
radi se o klasičnim preprodavcima
Član 82.
(Korištena dobra, umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti)
Član 83.
(Porezna osnovica kod prometa korištenih dobara, umjetničkih djela i
antikviteta)
Član 84.
(Drugi slučajevi prometa umjetničkih djela, kolekcionarskih predmeta i
antikviteta)

Promet dobara na javnoj aukciji
Članovi 50.-51 postojećeg – članovi 85.-86. nacrta novog

Zakona o PDV-u
• nema suštinskih izmjena, skoro sve odredbe su

zadržane u nepromijenjenom obliku
Član 85.
(Promet dobara na javnoj aukciji)
Član 86.
(Porezna osnovica kod prometa dobara na javnoj aukciji)
Investiciono zlato
Članovi 87.-89. nacrta novog Zakona o PDV-u

• Potpuno novo područje koje je u potpunosti preneseno iz direktiva EU
Član 87. (Investiciono zlato)

(1) Investicionim zlatom smatra se:
a) zlato u obliku poluga ili pločica težina koje su prihvaćene na tržištu plemenitih
metala, čistoće jednake ili veće od 995 hiljaditih bez obzira da li je zlato
iskazano u vrijednosnim papirima ili ne,
b) zlatne kovanice kako slijedi:
1) čistoće jednake ili veće od 900 hiljaditih,
2) kovane nakon 1800. godine,
3) koje trenutno jesu ili su bile zakonsko sredstvo plaćanja u državi porijekla i
4) koje se uobičajeno prodaju po cijeni koja ne prelazi više od 80% vrijednosti
zlata na otvorenom tržištu, sadržanog u kovanicama.
(2) Za svrhe primjene člana, kovanice iz stava (1) tačka b) pod 2. ne odnosi se na
kovanice koje prodaju se u numizmatičke svrhe.

- nastavak -
Član 88. (Oslobađanje od plaćanja PDV)
Od plaćanja PDV oslobađa se slijedeće:
a) promet unutar Bosne i Hercegovine i uvoz investicionog zlata, uključujući investiciono zlato u
obliku potvrda o pojedinačnom ili grupnom smještaju zlata, ili zlato kojim se trguje preko računa
za trgovanje zlatom, uključujući zajmove u zlatu i zamjene sa zlatom („swap“ poslovi), koji
uključuju pravo vlasništva ili potraživanja u vezi sa investicionim zlatom, kao i transakcije u vezi s
investicionim zlatom koje uključuju ročne mjenice i terminske ugovore čiji je rezultat prijenos
prava vlasništva ili prava potraživanja u vezi sa investicionim zlatom,
b) usluge posrednika koji djeluju u ime i za račun drugog lica ako posreduju u isporuci zlata za svog
nalogodavca.
Član 89. (Pravo izbora oporezivanja)
(1) Porezni obveznik koji proizvodi investiciono zlato ili pretvara zlato u investiciono zlato ima pravo
izbora za oporezivanje prometa investicionog zlata koje vrši drugim poreznim obveznicima.
(2) Pravo na izbor za oporezivanje investicionog zlata iz člana 87. stav (1) tačka a) ovog zakona ima
porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti isporučuje zlato za industrijske potrebe drugom
poreznom obvezniku.
(3) Ako se porezni obveznik iz stava (1) i (2) ovog člana odluči za oporezivanje prometa investicionog
zlata, pravo na izbor za oporezivanje ima i posrednik za usluge iz člana 88. stav (1) tačka b).
(4) U slučaju prometa zlatnog materijala ili poluproizvoda od zlata čistoće jednake ili veće od 325
hiljaditih, ili investicionog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje u smislu stava
(1) ovog člana, porezna obaveza se prenosi na primaoca.
(5) UIO utvrđuje uvjete za pravo izbora za oporezivanje.
- nastavak -
Član 90. (Pravo na odbitak ulaznog poreza)
(1) Ukoliko se radi o prometima investicionog zlata oslobođenim od plaćanja PDV, porezni
obveznik ima pravo na odbitak ulaznog poreza koji je platio ili mu je obračunat za:
a) investiciono zlato koje mu je isporučilo lice koje je izabralo oporezivanje prema članu 89.
stav (1) i (2) Zakona,
b) nabavku unutar Bosne i Hercegovine ili za uvoz zlata, osim investicionog zlata koje je
sam nabavio, a koje je porezni obveznik ili neko u njegovo ime naknadno pretvorio u
investiciono zlato,
c) usluge koje su mu pružene a koje se odnose na promjenu oblika, težine ili čistoće zlata,
uključujući i investiciono zlato.
(2) Porezni obveznik koji proizvodi investiciono zlato ili pretvara zlato u investiciono zlato ima
pravo na odbitak ulaznog poreza koji je platio ili mu je obračunat za nabavke ili sticanje
dobara unutar Bosne i Hercegovine, uvezena dobra ili pružene usluge u vezi sa
proizvodnjom ili pretvaranjem tog zlata, kao da njegov sljedeći promet tog zlata, koji je
oslobođen plaćanja PDV prema članu 88. stav (1) tačka a) Zakona, podliježe plaćanju PDV.
Član 91. (Evidencije i čuvanje dokumentacije)

Porezni obveznici moraju izdavati fakture i voditi evidencije o transakcijama sa investicionim
zlatom i čuvati podatke o tom, uključujući i podatke o identitetu kupca u roku od sedam godina
od dana izvršene transakcije.

POVRAT PDV-a
• Nema suštinskih izmjena, skoro sve odredbe su zadržane u nepromijenjenom obliku
Član 92. (Povrat PDV)
(1) Ako je iznos ulaznog poreza u poreznom periodu veći od iznosa izlazne porezne obaveze za isti
period, obveznik ima pravo na povrat razlike.
(2) Ako obveznik odluči da mu se ne izvrši povrat razlike iz stava (1) ovog člana razlika se priznaje kao
porezni kredit.
(3) Porezni kredit koji se ne iskoristi nakon perioda od šest mjeseci vraća se.
(4) Svaki dospjeli povrat iz stava (1) ovog člana na zahtjev obveznika vrši se najkasnije u roku od 60
dana po isteku roka za podnošenje prijave za samooporezivanje (PDV prijave).
(5) Povrat poreza zbog greške u plaćanju, vrši se u roku iz stava (3) ovog člana nakon što obveznik
obavijesti UIO o nastaloj greški ili nakon što je UIO utvrdi na bilo koji drugi način.
(6) Obveznik čija je osnovna djelatnost izvoz dobara, i koji u prethodnoj kalendarskoj godini u PDV
prijavama iskazuje iznos ulaznog poreza koji je veći od iznosa njegove izlazne porezne obaveze, ima
pravo na povrat u roku od 30 dana od dana podnošenja PDV prijave.
(7) Obveznik koji ne primi razliku PDV u roku iz stava (3), (4) i (6) ovog člana ima pravo na kamatu po
stopi propisanoj u Zakonu o postupku indirektnog oporezivanja, počevši od prvog dana nakon 60 dana
od isteka roka iz stava (3), (4) i (6) ovog člana.
(8) Ako je obvezniku dospio rok za plaćanje drugih poreznih obaveza, obveznik prima povrat razlike
umanjen za iznos poreznog duga.
(9) Izuzetno od odredbi st. (3), (4), (5) i (6) ovog čl, u slučajevima započetih postupaka kontrole
indirektnih poreza, rok za povrat PDV može se produžiti shodno trajanju postupka kontrole.
(10) Upravni odbor UIO utvrđuje uvjete i način povrata PDV.
- nastavak -
Izmjene:
- veći broj stavova u odnosu na važeći Zakon, sa jasnijim definisanjem
uslova i načina na koji strani porezni obveznik može ostvariti pravo
na povrat
- Važno je napomenuti da je Pravilnikom o izmjenama i dopunama
Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“ broj:
44/20) već jasno definisana ova oblast, te da će novi Zakon u sebi
imati sve ovo što je trenutno u primjeni kroz trenutno važeći Pravilnik
i Uputstvo.
- UIO je donijela i Uputstvo o provođenju postupka povrata stranim
poreskim obveznicima („Službeni glasnik BiH“ broj: 78/20)
- http://www.new.uino.gov.ba/bs/Usluge%20stranim%20poreskim%20
obveznicima (info o neophodnoj dokumentaciji za podnošenje
zahtjeva za povrat)

PDV FAKTURA
Izmjene i novine:
• Veći broj članova
• Propisano je kad se izdaje faktura
• Predviđeno da se može izdati zbirna faktura za više pojedinačnih
prometa (pod uslovom da je u pitanju promet u istom obračunskom
periodu)
• Predviđeno fakturu može sam sebi izdati i primalac dobara ili usluga
(mora postojati sporazum)
• Propisan je obavezni sadržaj fakture
- Obavezne naznake na fakturi (npr. samoizdavanje, prenos obaveze
plaćanja i sl.)
- Pojednostavljena faktura za promete ispod 200 KM
- Propisuje se i elektronska faktura
Elektronska faktura
Potpuno novi član: Član 96. (Elektronska faktura)
(1) Fakturom iz člana 94. ovog zakona se smatra i faktura izdata i poslana u
elektronskom obliku ako postoji suglasnost primaoca u bilo kom obliku da prihvata
takvu fakturu.
(2) Vjerodostojnost porijekla, cjelovitost sadržaja i čitljivost fakture mora biti osigurana
od trenutka izdavanja do kraja perioda za smještaj i čuvanje fakture, neovisno o tom
da li je faktura izdata u papirnatom ili elektronskom obliku.
(3) Porezni obveznik obavezan je utvrditi na koji će način osigurati vjerodostojnost
porijekla, cjelovitost sadržaja i čitljivost fakture. Navedeno se može ostvariti pomoću
elektronske razmjene podataka ili naprednog elektronskog potpisa ili bilo koje
metode poslovne kontrole koja omogućava povezivanje faktura sa prometima dobara
i pružanjem usluga.
(4) Vjerodostojnost porijekla se osigurava na način da se može nedvosmisleno utvrditi
identitet izdavaoca fakture, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj fakture
nije izmijenjen do kraja perioda za smještaj i čuvanje dokumentacije.
(5) Kada se istom primaocu elektronskim putem pošalje ili da na raspolaganje više
faktura, podaci koji su zajednički svim fakturama mogu se navesti samo jednom ako
su za svaku fakturu dostupni svi podaci.
(6) Propise za primjenu ovog člana donosi Upravni odbor UIO.

ČUVANJE DOKUMENTACIJE
Potpuno novi član: Član 97. (Čuvanje faktura i ostale dokumentacije)

(1) Porezni obveznik mora čuvati kopije faktura koje je izdao ili ih je u njegovo
ime i za njegov račun izdalo treće lice ili kupac, odnosno primalac dobara ili
usluga, te sve fakture koje je primio.
(2) Fakture se mogu čuvati u papirnatom ili elektronskom obliku.
(3) Porezni obveznici moraju izdate i primljene fakture, dokumente o
ispravkama faktura, dokaze o izvozu, odnosno uvozu, dokumente na
osnovu kojih su korištena oslobođanja od plaćanja PDV, obračune PDV, kao
i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje, obračun i plaćanje PDV
čuvati u roku od sedam godina. To se odnosi i na fakture izdate i primljene
elektronskim putem.
(4) Izuzetno od stava (3) ovog člana, dokumentacija koja se odnosi na
oporezivanje nepokretnosti po ovom Zakonu mora se čuvati 12 godina
od isteka godine na koju se odnosi.
(5) Porezni obveznik koji izdate ili primljene fakture smješta i čuva u
elektronskom obliku, kojima se garantira pristup podacima on-line, mora na
zahtjev UIO omogućiti pristup, preuzimanje i korištenje tih faktura.
KNJIGOVODSTVO
• puno jasnije definisana obaveza urednog obezbjeđenja svih podataka bitnih za obračun PDV-a
• uvodi se mogućnost nametanja obaveze plaćanja PDV-a na zalihe dobara (za koje nema ulazne
dokumentacije)
Član 98. (Knjigovodstvo)
(1) Porezni obveznik mora u svom knjigovodstvu obezbijediti sve potrebne podatke koji omogućavaju
ispravno i blagovremeno obračunavanje i plaćanje PDV. Porezni obveznik mora obezbijediti podatke o
obavezi PDV za uplatu i uplati PDV, te o potraživanju za povrat ulaznog poreza i njegovoj naplati.
(2) Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama sa uračunatim PDV, obavezni su
obezbijediti i podatke o uračunatom PDV, te podatke o poreznoj osnovici.
(3) Podatke iz stava (1) i (2) ovog člana porezni obveznici dužni su obezbijediti u okviru roka za plaćanje
PDV.
(4) Ako se u toku nadzora ili kontrole utvrdi da porezni obveznik ne vodi knjigovodstvo u smislu ovog
zakona i zbog tog nije moguće utvrditi obavezu PDV, nadležna organizaciona jedinica UIO:
a) nalaže poreznom obvezniku popis zatečenih dobara bez dokumentacije o nabavci po tržišnim
cijenama;
b) nalaže poreznom obvezniku da uplati u korist odgovarajućeg računa PDV u visini tržne
vrijednosti zatečenih dobara za koje porezni obveznik ne posjeduje vjerodostojnu
dokumentaciju o zaduženju, odnosno nabavci;
c) poreznom obvezniku procjenom utvrđuje obavezu po osnovi PDV i nalaže mu uplatu.
(5) Knjigovodstvo poreznih obveznika mora se voditi prema Međunarodnim računovodstvenim
načelima i računovodstvenim standardima i prema propisima o računovodstvu i reviziji Bosne i
Hercegovine.
(6) UIO propisuje oblik i sadržaj evidencija iz ovog člana, kao i način čuvanja istih.

REGISTRACIJA ZA PDV
OBAVEZNA REGISTRACIJA KOD UINO:
• Svako lice sa sjedištem ili prebivalištem u BiH čiji je oporezivi promet u toku
kalendarske godine prešao iznos od 75.000 konvertibilnih maraka, kao i
poljoprivrednik iz BiH čiji je oporezivi promet u toku kalendarske godine prešao
iznos od 100.000 konvertibilnih maraka dužno je da se registruje kod UIO.
• Obaveza registracije za PDV odnosi se i na lice, čije sjedište ili prebivalište nije
u BiH, a koje obavlja oporezivi promet u BiH, osim ako pruža usluge:
– za koje je propisan prijenos obaveze plaćanja,
– iz člana 32. stav (1) Zakona licima u BiH koja nisu porezni obveznici a
opredijele se za program oporezivanja usluga na jednom mjestu,
– prijevoza putnika kroz teritoriju Bosne i Hercegovine.
– Strano pravno lice koje je osnovalo stalnu poslovnu jedinicu na teritoriji BiH,
registrira se kod UIO u skladu sa članom 99. ili članom 104. ovog zakona.
Prestanak registracije
• Za obveznika registriranog po članu 99. ovog zakona, UINO na

zahtjev ili po službenoj dužnosti može provesti postupak
prestanka registracije i brisanja po osnovu PDV iz jedinstvenog
registra, kada isti u prethodnoj kalendarskoj godini nije ostvario
ukupan promet veći od iznosa iz člana 99. stav (1) ovog zakona.

PREKRŠAJNE ODREDBE
Odredbe sadašnjeg zakona:
• Novčana kazna se u sadašanjam Zakona (član 67.) u pravilu

odmjeravala na osnovu formule-procenea u odnosu na ukupno
utvrđenu obaveza (50% za pravno lice i 50% za odgovorno lice;
• Zbog navedenog načina kazne su mogle ići do maksimalono
dozvoljenih limita za prekršajno sankcinisanje, a koji limiti su, shodno
Zakonu o prekršajima, kretali se do 200.000 KM za pravno lice,
odnosno 20.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu;
• Postojeći Zakon (član 67.) ne pravi gradaciju prekršaja na lakše i
teže, posmatrano sa aspekta izricanja sankcije po formuli-procentu;
- nastavak -
Ključne izmjene i novine:
• Prema Nacrtu novog Zakona o PDV-u, umjesto dosadašnjeg jednog

člana, pitanja kažnjavanja propisuju se tri člana Zakona kojim se
reguliše pitanje kaznene/prekršajne odgovornosti i to za:
1. Neblagovremen i pogrešan obračun PDV-a,

2. Pogrešno evidentiranje, knjigovodstvo i iskazivanje podataka i
3. Pogrešno obračunavanje i neplaćanje PDV-a.
• Jedna od novina je i to da se zasebni članom i prvi puta reguliše

pitanje zastare za pokretanje prekršajnog postupka.

Neblagovremen i pogrešan obračun PDV-a
Novčanom kaznom u iznosu od 500 do 10.000 konvertibilnih maraka kaznit će

se za prekršaj pravno lice, udruženje ili druga organizacija koja nema svojstvo
pravnog lica ako:
• ne obračuna PDV u momentu kada je nastala porezna obaveza u skladu sa
čl. 35, 36, 37 i 38. ovog zakona,
• ne obračuna PDV na poreznu osnovicu u skladu sa čl. 39, 40, 41, 42, 43, 44,
45, 79, 83 i 86. ovog zakona,
• pogrešno obračuna PDV za propisan porezni period u skladu sa članom 68.
ovog zakona,
• ne podnese ili ne podnese u propisanom roku PDV prijavu ili drugu
evidenciju koju od njega traži UIO, ili u PDV prijavi ili drugoj evidenciji ne
popuni podatke na propisan način (član 69. stavovi (1), (2), (3), (5) i (8) i
član 98. stav (3 i 5) Zakona),
• na fakturi iskaže PDV (član 70, član 82. stav (9) i 86. stav (6) Zakona),
• na fakturi ne iskaže sve propisane podatke u skladu sa članom 95. ovog
zakona.
- nastavak -
• Novčanom kaznom u iznosu od 100 do 5.000 konvertibilnih

maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se
fizičko lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost.

odgovorno lice u pravnom licu ili odgovorno lice u organu
države, entiteta, Brčko Distrikta, kantona i lokalne
samouprave.

fizičko lice i drugi neobveznici.

Pogrešno evidentiranje, knjigovodstvo
i iskazivanje podataka
Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 15.000 konvertibilnih maraka kaznit će
se za prekršaj pravno lice, udruženje ili druga organizacija koja nema svojstvo
pravnog lica, između ostalog, za slučaj ako:
• ne plati u propisanom roku PDV (član 69. stav (4), (6) i (7) Zakona),
• obračunava PDV na fakturama, iskazuje PDV ili odbija PDV u suprotnosti sa
članom 72. ovog zakona,
• ne osigura da je faktura izdana (član 94. Zakona),
• ne obezbijedi autentičnost porijekla, integritet sadržaja i čitljivost fakture u
cijelom periodu čuvanja računa (član 96. stav (2) Zakona),
• poreznom organu u postupku nadzora ne dozvoljava pristup računima,
njihovog prijenosa ili koristi (član 97. stav (5) Zakona),
• ne čuva poslovne knjige i drugu dokumentaciju u propisanom roku ili na
propisan način (član 97. stav (1) do (4) Zakona),
• u svom knjigovodstvu ne obezbijedi podatke iz člana 98. stav (1) i (2) ovog
zakona,
• u postupku registracije za PDV ili prestanka registracije ne postupi u skladu sa
čl. 99, 100, 103 i članom 105. stav (4) ovog zakona,
- nastavak -

maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko
lice koje obavlja samostalnu poslovnu djelatnost.

odgovorno lice u pravnom licu ili odgovorno lice u organu države,
entiteta, Brčko Distrikta, kantona i lokalne samouprave.

maraka za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se fizičko
lice i drugi neobveznici.

AKTUELNE I PREDSTOJEĆE IZMJENE
VAŽEĆEG PRAVILNIKA
Izrada Prednacrta izmjena Pravilnika (za koje je planirano da se do kraja godine

dostave i Upravnom odboru UINO) za rješavanje sistemskih pitanja i reagovanja po
učestalim inicijativama i to:
1.preformulacija pojma „novosagrađeni objekat“ iz člana 8. Pravilnika u smislu

upotrebljavanih objekata kojim se proširuje status novosagrađenog objekta u
periodu upotrebe od 2 godine
2.podnošenja PDV prijava korištenjem elektronskog potpisa, kojom izmjenom

se, uz i dalje elektronski način podnošenja prijava, izmjena vrši u dijelu kojim se
reguliše da se podnošenje prijave vrši uz obavezu upotrebe elektronskog potpisa.
Dinamika: za velike poreske obveznike početkom 2021, a nakon godinu i za ostale
3.Izmjene Uputstva o popunjavanju PDV prijave, sa težištem na definisanju

podatka o krajnjoj potrošnji (preciziranje načina popunjavanja)
Strani prevoznici putnika
• Ranije objavljeno na eKonsultacije (6.10.2021, a ističe 5.11.2021).

• Oporezuje se svaki prevoz stranog prevoznika putnika na teritoriji
BiH i to srazmjerno broju kilometara
• Osnovica prema vrijednosti karata koja se odnosi na teritoriju BiH,
koja ne može biti niža od tržišne cijene
– prosječna naknada „prosječan iznos vrijednosti po putniku i po
jednom kilometru od 0,10 konvertibilnih maraka pomnožen sa
brojem putnika koji putuju i brojem kilometara koje vozilo prelazi
preko teritorije BiH“
• Prijavljivanje i plaćanje obaveze putem zastupnika (efikasnije jer je
u mjesečnoj prijavi) ili obračun od carine uz obavezu dokaza o
plaćanju pri napuštanju teritorije BiH (obračun pri ulasku i konačan
obračun pri izlasku)

PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA
- POSTUPANJE INSPEKTORA UINO -
Promet usluga i PDV

• U članu 8. Zakona o PDV-u je propisano šta se za potrebe
ovog propisa smatra prometom usluga
• U najkraćem, prometom usluga se smatra sve što se
obavi u okviru obavljanja privredne djelatnosti, a ne
tretira se kao promet dobara iz čl. 4.-7. Zakona
• U članu 8. stav 2. je navedeno nekoliko vrsta aktivnosti koje
spadaju u promet usluga, a dodatni detalji su navedeni u
članu 17. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u
• Prema članu 3. Zakona, predmet oporezivanja je promet
usluga koje porezni obveznik, u okviru obavljanja svojih
djelatnosti, izvrši na teritoriji BiH
• „Kvaka“ je u tome što se rijetko gleda mjesto izvršenja
PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA 43

Mjesto prometa usluga
• Da bi se odredilo je li promet usluga „izvršen na teritoriji BiH“,
bitno je kako se određuje mjesto prometa po članu 15. ZPDV
• Ne postoji univerzalno pravilo po kojem se usluge pružene ino
licima smatraju neoporezivim PDV-om. Naprotiv, sasvim je
moguće da domaće lice mora obračunati PDV onda kada je
uslugu pružilo nekom stranom licu
• Postoje tri moguća pristupa:
• Opći princip po kojem je mjesto prometa tamo gdje je pružalac
• Princip prenošenja porezne obaveze po kojem je mjesto prometa
tamo gdje je primalac
• Princip mjesta izvršenja ili mjesta nekretnine po kojem je mjesto
prometa tamo gdje je usluga stvarno izvršena ili gdje se tamo
nekretnina u vezi s kojom je izvršena usluga
Vrste usluga
• Oporezivanje po propisima koji vrijede u mjestu nekretnine ako
se radi o uslugama koje su neposredno povezane s nepokretnom
imovinom (izvođenje radova, nadzor nad radovima, posredovanje
u prodaji, procjena vrijednosti, izrada projekta, iznajmljivanje i sl),
• Oporezivanje prema mjestu prevoza za takve usluge, a ako je
usluga obuhvatila i teritoriju BiH i teritoriju van BiH, oporezivanje
je srazmjerno (osim kod prevoza koji je obuhvaćen čl. 26. i 27.
Zakona)
• Oporezivanje prema mjestu izvršenja:
• Sporedne usluge u oblasti transporta (kao što su utovar, istovar i sl)
• Usluge iz oblasti kulture, umjetnosti, obrazovanja, nauke, sporta,
zabavno-estradne i slične usluge, uključujući i njihovu organizaciju
• Usluge procjene vrijednosti pokretne imovine i druge usluge
izvršene na pokretnoj imovini

Vrste usluga (nastavak)
Oporezivanje po propisima u mjestu primaoca (čl. 15. st. 2. t. 4):
• usluge prijenosa, ustupanja, propuštanja i stavljanja nekome na raspolaganje
imovinskih prava, autorskih prava, prava na patente, licence, zaštitnih znakova i
drugih prava intelektualne svojine;
• reklamiranje;
• usluge savjetnika, inženjera, advokata, revizora, računovođa, tumača, obrade
podataka i davanja podataka;
• preuzimanje obaveze da se u potpunosti ili djelimično odustane od vršenja neke
djelatnosti ili korištenja nekog prava;
• bankarske, finansijske i usluge u oblasti osiguranja i reosiguranja, osim
iznajmljivanja sefova;
• stavljanja osoblja na raspolaganje;
• pružanja telekomunikacionih usluga, što znači prijenos, emitiranje ili prijem
znakova, signala, teksta, slika, zvukova ili informacija putem kablovskih, optičkih
ili drugih elektromagnetnih sistema, uključujući i pravo na korištenje takvog
prijenosa, emitiranja ili prijema;
• iznajmljivanja pokretnih stvari, osim prijevoznih sredstava;
• posredovanja prilikom pružanja gore navedenih usluga
Identifikacija usluga
• Sve što nije navedeno na prethodna dva slajda se
oporezuje prema propisima u mjestu pružaoca
• Zbog različitih pravila, bitno je pravilno prepoznati vrstu
usluge i smjestiti je u pravila iz člana 15. Zakona
• Inspektori UINO pri identifikaciji usluga koriste Klasifikaciju
djelatnosti BiH iz 2010. godine, pa se tako cijeni u koju
vrstu usluga spada neka konkretna aktivnost
• Pošto ne postoji spisak sa svim mogućim uslugama, lako se
može desiti da „naš“ slučaj ne možemo prepoznati među
uslugama koje su spomenute u članu 15. ZPDV
• Ako nigdje ne možemo smjestiti „našu uslugu“, onda se na
nju primjenjuje opći princip po kojem PDV obveznik mora
obračunati izlazni porez bez obzira na to odakle je klijent

Dokazivanje vrste usluge
• Pošto „papir trpi svašta“, na fakturi može pisati jedno, a da
je u stvarnosti pružena neka sasvim druga usluga
• Npr. to što na fakturi piše „reklamiranje“ ili „analiza tržišta“ ne
znači da je to zaista izvršeno. Moguće je da je to navedeno
samo zato da se ne bi obračunao izlazni porez
• Zbog toga je očekivano da inspektori UINO očekuju više od
same fakture, tj. da očekuju dokaze o tome da je navedena
usluga zaista izvršena (izvještaji, analize, snimci, isječci...)
• Ovo je naročito bitno kod usluga koje su oporezive po
mjestu primaoca, a domaće lice ih je pružilo stranom licu
• Tada se traže i dokazi iz člana 21. stav 9. Pravilnika o primjeni
ZPDV, a da bi se dokazalo da je klijent stvarno bio strano lice
Pravila oporezivanja usluga

Ako domaće lice pruža stranom licu:
• Usluge oporezive po općem principu, onda se mora
obračunati izlazni porez bez obzira na sve okolnosti
• Usluge iz člana 15. stav 2. tč. 1.-3. ZPDV, onda se gleda
mjesto izvršenja ili nekretnine pa se, shodno tome,
oporezuje ili neoporezuje, a u zavisnosti od toga je li usluga
izvršena na području BiH, odnosno je li u BiH nekretnina u
vezi s kojom je pružena usluga
• Usluge iz člana 15. stav 2. tačka 4. ZPDV, onda se može
napraviti porezna faktura bez izlaznog poreza, ali uz
čuvanje dokaza o tome da je usluga stvarno pružena te
dokaza iz člana 21. stav 9. Pravilnika

Pravila oporezivanja usluga
Ako domaće lice prima od stranog lica:
• Usluge oporezive po općem principu, onda domaće lice ne
mora ništa poduzimati po pitanju bh. PDV-a (a na fakturi je
možda obračunat strani porez)
• Usluge iz člana 15. stav 2. tč. 1.-3. ZPDV, onda se gleda
mjesto izvršenja ili nekretnine pa domaći primalac, shodno
tome, obračunava ili ne obračunava bh. PDV, a u zavisnosti
od toga je li usluga izvršena na području BiH, odnosno je li
u BiH nekretnina u vezi s kojom je pružena usluga
• Usluge iz člana 15. stav 2. tačka 4. ZPDV, onda domaći
primalac mora obračunati bh. PDV na vrijednost primljene
usluge
„Vozanje“ poreza
• U članu 13. stav 1. tačka 3. ZPDV je propisano da domaći
primalac usluge može biti obveznik obračuna poreza
• Dakle, može se desiti da primalac obračunava izlazni porez,
što je pomalo „naopako“ u odnosu na tipične situacije
• To se dešava kod usluga iz člana 15. stav 2. tačka 4. ZPDV,
kao i ponekad kod usluga iz člana 15. stav 2. tč. 1.-3.
• Tada domaći primalac (čak i kada nije PDV obveznik) mora
obračunati 17% na vrijednost primljene usluge
• Ako mu je to nabavka za oporezive svrhe, onda isti iznos
može iskazati kao svoj odbitni ulazni porez pa će se desiti
„vozanje“ poreza u PDV prijavi. Ako nema pravo na odbitak,
onda obračunati iznos uvećava obavezu po PDV prijavi

Vozila i PDV
• Vozila možemo posmatrati pri nabavci i pri prodaji
• Ako govorimo o nabavci vozila, ključno pitanje je imamo li
pravo na odbitak ulaznog poreza, a ono postoji ako su
zadovoljeni svi uslovi iz člana 32. Zakona o PDV-u
• Međutim, važno je znati da je u članu 32. stav 6. ZPDV
propisano da se ovo pravo može ostvariti samo za vozila i
prateće potrebe koja se ISKLJUČIVO koriste za potrebe
obavljanja oporezive djelatnosti
• To znači da pravo na odbitak postoji za putnička vozila za
djelatnost autoškole ili rent-a-cara, za teretna vozila
obveznika koji s tim vozilom isključivo vrši prevoz tereta i sl.
• ...a ne postoji ako se vozilom voze zaposlenici, direktori...
Važnost vrste vozila i djelatnosti

• Često pogrešno shvatanje je da pravo na odbitak ulaznog
poreza sigurno postoji pri nabavci teretnog, a da sigurno ne
postoji pri nabavci putničkog vozila
• Međutim, moguće je i suprotno pa se pravo na odbitak
ulaznog poreza ne može ostvariti za teretna vozila koja se
ne koriste za prevoženje tereta, a pravo na odbitak za
putničko vozilo postoji ako se koristi za obavljanje
djelatnosti koja direktno zavisi od tog vozila (npr. taxi)
• Osim toga, u nadzorima je primijećena praksa da se vrši
prenamjena vozila iz putničkih u teretna, da bi se odbio
ulazni porez, a u stvarnosti se i nakon toga koriste za
vozanje zaposlenika i članova uprave, što ne daje pravo na
odbitak ulaznog poreza

Tretman prodaje vozila
• Pri prodaji vozila je bitno da li je ono bilo naša dugotrajna
imovina ili se radi o vozilu kao robi
• Ako se radi o vozilu koje je bilo naša dugotrajna imovina,
porezni tretman otuđenja zavisi od toga jesmo li pri nabavci
imali pravo na odbitak ulaznog poreza
• Ako smo imali pravo na odbitak, onda moramo obračunati
izlazni porez, a ako nismo imali pravo na odbitak, onda ne
moramo obračunati izlazni porez (po članu 7. stav 1. ZPDV i
članu 64. stav 2. Pravilnika o primjeni ZDPV)
• Važno je naglasiti da nije bitno ako smo vozilo nabavili od
neobveznika bez ulaznog poreza (pa ga samo zato nismo
odbili). Gleda se da li bismo imali pravo na odbitak da smo
ga (umjesto od neobveznika) nabavili s PDV-om
Prodaja vozila kao robe

• Ako su vozila naša roba, onda je sigurno da smo pri
nabavci imali pravo na odbitak kao i da pri budućem
otuđenju imamo obavezu obračuna izlaznog poreza
• Međutim, način obračuna izlaznog poreza može biti
drugačiji ako smo profesionalni trgovci vozilima koji prodaju
polovna vozila
• Naime, ako su zadovoljeni uslovi iz člana 47. ZPDV, onda
trgovac polovnim vozilima može primijeniti tzv. posebnu
shemu u obračunu poreza
• Ako uslovi za posebnu shemu nisu zadovoljeni, izlazni
porez se mora obračunati po „klasičnim“ pravilima, tj. kao
da se radi o prodaji bilo koje druge robe nekog trgovca

Posebna šema u obračunu PDV-a
• Prema članu 48. ZPDV, profesionalni trgovac vozilima može
obračunavati izlazni porez samo na pozitivnu razliku između
prodajne i nabavne cijene
• Ako je razlika negativna, nema osnovice ni PDV-a
• Uslov je da je vozilo nabavljeno od: neobveznika, lica koje
je po čl. 24. ili 25. oslobođeno od oporezivanja bez prava na
odbitak, drugog preporodavca koji koristi ovu šemu ili od
tzv. malih firmi iz člana 44. ZPDV kojima je to bila imovina
• Pošto je postignuta prodajna cijena konačna, PDV se ne
dodaje na razliku, nego se smatra da je u njoj sadržan pa
se stoga računa primjenom preračunate stope (14,5299%)
• Na fakturi ne smije iskazati visina izlaznog poreza niti neki
podatak na osnovu kojeg se porez može izračunati
Vanposlovna upotreba vozila

• Ako se dobra za koja je bilo moguće potpuno ili djelimično
koristiti pravo na odbitak koriste za tzv. vanposlovne svrhe,
kao što su besplatno davanje ili iznajmljivanje (npr.
zaposlenicima), to je oporezivi promet za koji je potrebno
napraviti internu fakturu i obračunati izlazni porez
• Takav je slučaj sa djelatnostima koje imaju pravo na odbitak
ulaznog poreza koje se sada daje bez naknade
• Ako ulazni porez za vozilo nije bilo moguće odbiti (kao što
je najčešće slučaj kod putničkih vozila), onda se izlazni
porez ne mora obračunati (član 9. ZPDV)
• Ako se iznajmljivanje vozila zaposlenicima naplaćuje, onda
je to promet usluga uz naknadu koji je oporeziv PDV-om

Ulaganje u tuđu imovinu
• Najčešći primjer je ulaganje u unajmljene poslovne
prostorije, ali iste napomene vrijede i za druge vrste
ulaganja koje obveznik izvrši u tuđu imovinu
• Prvo često pitanje je postoji li pravo na odbitak ulaznog
poreza za takva ulaganja?
• Odgovor ne zavisi od toga čija je imovina, nego od toga
jesu li zadovoljeni svi uslovi za odbitak iz člana 32. ZPDV
• Naročito je važno da se radi o imovini koju će obveznik
(ulagač) koristiti za obavljanje oporezive djelatnosti. Npr. ako
smo unajmili prostor u kojem ćemo obavljati oporezivu
djelatnost, zadovoljen je taj uslov za odbitak ulaznog poreza
• Ipak, ovo pravo je uslovljeno...
Period korištenja imovine

• Pravo na odbitak ulaznog poreza za ulaganja u tuđu
nekretninu imamo ako ćemo isti deset godina koristiti za
obavljanje oporezive djelatnosti
• Ako ostanemo dovoljno dugo, odbitak nije sporan
• Ako prostor napustimo prije toga, gubimo pravo na odbitak,
ali ne potpuno, nego srazmjerno (u skladu sa članom 36.
Zakona o PDV-u)
• Obveznik je dužan izvršiti ispravku odbitka uaznog poreza za
1/10 za svaku godinu koju nije opravdao korištenjem tog
objekta za svrhe obavljanja oporezive djelatnosti
• Važno: nije bitna dužina ugovora o najmu. Jednogodišnji
ugovor se može produžavati, a desetogodišnji se može
raskinuti. Bitno je koliko ćemo ostati u prostoru.

Prebijanje ulaganja s najamninom
• Nije rijetkost da se najmodavac i najmoprimac dogovore da
ovaj drugi izvrši ulaganja, ali da mu ovaj prvi na račun toga
umanji najamninu ili da mu je neko vrijeme uopće ne
obračunava
• U tom slučaju je, de facto, teret ulaganja pa na najmodavca
i smatra se da je došlo do razmjene iz člana 17. st. 5. i 6.
Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u
• To znači da obje strane u ovom odnosu moraju izdati fakturu
(najmodavac za uslugu najma, a najmoprimac za uslugu
„sređivanja prostora“) i obračunati izlazni porez
• Naravno, ako se nisu tako dogovorili, tj. ako teret ulaganja
pada na najmoprimca, onda se ne radi o razmjeni pa samo
najmodavac vrši promet usluga (usluga iznajmljivanja)
„Prefakturisanje“
• ZPDV ne poznaje prefakturisanje, ali poznaje promet
• Prema tome, u svakom pojedinačnom slučaju treba
procijeniti postoje li elementi novog prometa ili
eventualnog povećanja naknade za postojeći promet (pa je
to često oporezivo) ili se radi samo o finansijskoj nadoknadi
plaćenih tuđih troškova bez elemenata prometa
• Član 20. stav 2. tačka 4. ZPDV
• Dio osnovice za oporezivanje je svaki iznos koji obveznik traži
od svog kupca ili klijenta kao uslov da bi mu nešto izvršio
• Član 20. stav 10. tačka 2. ZPDV
• Nije dio osnovice ako je obveznik platio nešto u tuđe ime i za
tuđi račun, a onda od njega traži da mu to nadoknadi

Primjer 1 - Oporezivo
• Najmodavac iznajmljuje prostor najmoprimcu
• Ako mu pored osnovne naknade traži i nadoknadu režijskih
troškova, to je povećanje naknade za promet, a to znači da
je i povećanje osnovice za obračun izlaznog poreza
• Praktično, najmodavac je troškove koji glase na njegov
prostor prevalio na najmoprimca i otkazat će mu najam ako
mu ovaj to ne plati
• Radi se o povećanju naknade za uslugu koju najmoprimac
mora platiti najmodavcu ako želi ostati u tom prostoru
• Isto bi bilo i da najmodavac na najmoprimca prevaljuje
troškove koji nisu bili oporezivi „u prvoj ruci“ (npr. bankarski
troškovi, troškovi osiguranja, porez na imovinu i sl) jer to
više nije to, nego dijeli porezni tretman naknade za najam
Primjer 2 - Neoporezivo
• Najmoprimac dijeli unajmljeni prostor s drugim
najmoprimcem, ali najmodavcu plaća naknadu za obojicu
• Ako od drugog najmoprimca traži nadoknadu dijela
najamnine kojeg je platio u njegovo ime i za njegov račun,
može se pozvati na član 20. stav 10. tačka 2. ZPDV
• U ovom slučaju ne postoji promet između dvojice
najmoprimaca (pa da se ova naknada posmatra kao
naknada za promet), nego se isključivo radi o potraživanju
finansijske nadoknade
• Zbog toga što ovdje ne postoje elementi prometa, čak se ne
mora ni izdavati porezna faktura (na kojoj bi bilo navedeno
obrazloženje za neoporezivanja), nego se može izdati
knjižno terećenje, poziv na plaćanje i sl.

Isporuke ino licima u BiH
• Izvoz dobara van carinskog područja BiH je oslobođen od
oporezivanja po članu 27. Zakona o PDV-u
• Domaći izvoznik u tim slučajevima ima jedinstvene carinske
isprave koje dokazuju da su dobra napustila BiH
• S druge strane, isporuke dobara unutar BiH su
oporezive u skladu sa članom 3. Zakona
• Takve isporuke su oporezive i onda kada se kao kupci
javljaju strana lica prisutna u našoj zemlji
• Postoji mali broj slučajeva u kojima ta lica mogu ostvariti
pravo na povrat PDV-a plaćenog u BiH
• Još je manji broj slučajeva u kojima domaći obveznik može
ne obračunati izlazni porez
Povrat stranim državljanima

• Ako se kao kupac dobara u BiH javlja strano fizičko lice, postoji
mogućnost da ostvari pravo na povrat plaćenog PDV-a, i to od
lica kod kojeg je izvršena kupovina
• Ovo je uređeno u članu 54. ZPDV, čl. 94.-105. Pravilnika o
primjeni ZPDV te posebnoj Instrukciji o povratu PDV-a stranim
državljanima
• Uslov je popunjeni obrazac PDV-SL-2, a strano fizičko lice može
ostvariti pravo na povrat ako kupljena dobra u nepromijenjenom
stanju izveze iz BiH u roku od tri mjeseca od kupovine, ako se ne
radi o dobrima za koja ne postoji pravo na povrat te ako mu se
na granici ovjeri ovaj obrazac
• S ovjerenim obrascem se može obratiti domaćem prodavcu koji
mu potom treba vratiti porez (i koji tada može umanjiti svoju
obavezu za PDV)

Isporuke drugim stranim licima
• Ako se radi o isporukama stranim diplomatsko-konzularnim
predstavništvima u BiH i njihovom osoblju, međunarodnim
organizacijama koje imaju pravo na povrat po nekom
međunarodnom ugovoru, kao i stranim pravnim licima koja
imaju pravo na povrat po članu 53. ZPDV, domaći obveznik
mora obračunati izlazni porez, a spomenuta lica možda
mogu ostvariti pravo na povrat od UINO
• ... i to samo ako zadovolje uslove iz ZPDV, Pravilnika i
dodatnih instrukcija ili uputstava
• Jedini slučajevi u kojima obveznik može ne obračunati
izlazni PDV su isporuke EUFOR-u (uz obrazac TEF) i
isporuke ugovaračima iz projekata finansiranih iz IPA
fondova (po članu 29. stav 2. ZPDV i posebnoj Instrukciji).
SVAKOG PONEDJELJKA U PODNE

Pretplata
Revicon biblioteka + Aplikacija
Cijena: 200,00 KM
(PDV uključen)
Pristup svim publikacijama iz oblasti računovodstva, poreza i dr. u 2021. godini

Preko 165 izdanja iz prethodnih godina
Pristup Vašem seminarskom materijalu
Informacija u realnom vremenu
PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA
- POSTUPANJE INSPEKTORA PU FBIH -
Pravni okvir
• Zakon o Poreznoj upravi FBiH („Službene novine Federacije BiH“,
broj: 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 07/13, 71/14 i 91/15)
• Zakon o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH“,
broj: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) – u daljem tekstu “Zakon”
• Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak („Službene novine
Federacije BiH“, broj: 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13,
71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17,03/18, 30/18 i 21/20) - u
daljem tekstu “Pravilnik”
• Zakon o doprinosima („Službene novine FBiH“, broj: 35/98, 54/00,
16/01, 37/01, 1/02, 17/06, 14/08 i 91/35/98, 54/00, 16/01, 37/01,
1/02, 17/06, 14/08, 91/15, 104/16, 34/18 i 99/19)
• Pravilnik o uvjetima,postupku i naknadama za mišljenje Porezne
uprave FBiH („Službene novine FBiH“, broj: 54/03)
• Stavovi, odgovori i mišljenja Federalnog ministarstva financija-
finansija (u daljem tekstu “FMF”), te mjerodavnog kantonalnog
ministarstva finansija

Mogući oblici angažmana
• Odluka o visini doprinosa za PIO/MIO za lica osigurana

u određenim okolnostima (“Službene novine FBiH”, broj
26/14) je na snazi dok se ne donese nova
• Đaci i studenti mogu biti angažovani na sljedeće načine:
Ø Radni odnos (preklapanje u zdravstvenom
osiguranju)
Ø Obavljanje prakse u okviru programa rada
srednjoškolske ili visokoškolske ustanove
Ø Ugovor o privremenim i povremenim poslovima
uz ispunjenje zakonskih uslova
Ø Ugovor o djelu, ako nije riječ o poslovima iz redovne
djelatnosti poslodavca
Ugovor o djelu – osnovna pravila

• Kod kontrole zapošljavanja radnika su česti slučajevi
zloupotrebe angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, u vidu
ugovora o djelu i/ili ugovora o privremenim i povremenim posl.
• „Puni“ doprinosi podrazumijevaju ukupni namet od 41,5%, pri
čemu su doprinosi iz bruto plaće 31%, a doprinosi na teret
poslodavca 10,5%
• „Mali“ doprinosi podrazumijevaju mnogo niže namete, pri čemu
na teret isplatitelja pada 6%, dok se 4% obračunava iz bruto
naknade fizičkom licu
• S obzirom na razliku u visini doprinosa, “razumljivo” je da se
često neke isplate pokušavaju podvesti pod ovo drugo…
• Međutim, propisi o porezu na dohodak i doprinosima su dali
striktna pravila o tome kada se obračunavaju „veliki“, a kada
„mali“ doprinosi

Ugovor o djelu - nastavak
• Vrsta dohotka određuje stope obaveznih doprinosa
• Za dohodak od nesamostalne djelatnosti postoji obaveza
obračuna „velikih“ doprinosa, dok se „mali“ obračunavaju
na dohodak od drugih samostalnih djelatnosti
• Ne gleda se naziv ugovora (forma), nego cjelovita slika
međusobnog odnosa između strane koja isplaćuje
naknadu i strane koja istu prima !!!
• Karakteristike nesamostalnih djelatnosti su navedene u
članu 13. stav 2. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu
na dohodak, a karakteristike samostalnih djelatnosti u
članu 36. istog Pravilnika
Karakteristike nesamostalne djelatnosti

Karakteristike nesamostalne djelatnosti su:
• Poslodavac određuje vrstu posla, mjesto i vrijeme rada
• Poslodavac drugoj strani stavlja na raspolaganje sredstva
za rad (prostor, opremu, radnu odjeću, materijale, itd)
• Poslodavac snosi poslovne izdatke (putni troškovi,
dnevnice, terenski dodatak, naknade za odvojeni život...)
• Poslodavac isplaćuje redovnu plaću
• Poslodavac snosi teret naknada za vrijeme bolesti,
odmora...
• Fizičko lice pri obavljanju djelatnosti koristi samo svoje
sposobnosti (fizičke i umne), ali ne i svoj kapital
• Fizičko lice je obavezano na učinak, ali ne i na uspjeh

Karakteristike ugovora o djelu
• Obaveza fizičkog lica (izvršitelja posla) prema naručitelju je da
u ugovorenom roku obavi naručeno djelo, a naglasak je na
rezultatima rada (na djelu)
• Pri izvršavanju zadatka, fizičko lice (izvršitelj) koristi svoja
sredstva i resurse, snosi troškove zadatka, ima potpunu
slobodu u odabiru vremena i mjesta rada i slično, tj. slobodno
obavlja ugovorne obaveze kao ravnopravna strana
• Fizičko lice za takav angažmanočekuje odgovarajuću naknadu
za pruženi rad, vrijeme, uložene resurse, što se smatra
dohotkom od drugih samostalnih djelatnosti
• Svi elementi ugovora su prepušteni dvjema stranama (sve dok
to nije u suprotnosti s nekim propisom)
• Nije propisano maksimalno vrijeme trajanja ovog ugovora, jer
traje onoliko dugo koliko traje izvršenje djela
Analiza ugovora o djelu

• U svim slučajevima kada obavljeni rad – djelatnost po osnovu raznih vrsta ugovora, na
koje su se obračunavali tzv. „mali” doprinosi, ima karakteristike „nesamostalnog rada”,
inspektori PUFBiH vrše obračun punih poreza i doprinosa na isplaćene iznose
• U postupku potpune kontrole, kroz zapisnik o inspekcijskom nadzoru se obrazlažu
činjenice i okolnosti po osnovu utvrđenih dodatnih obaveza, te se kroz jedno rješenje
utvrde dodatne obaveze i naloži poreznom obvezniku prijava uposlenika za koje se
utvrdilo da su su bili angažovani po osnovu ugovora o djelu a obavljali su poslove
nesamostalne djelatnosti
• U postupku brzih inspekcijskih nadzora, ukoliko se utvrdi da angažovana lica po
osnovu ugovora o djelu obavljaju poslove nesamostalne djelatnosti, provode se
odredbe člana 66. Zakona o PUFBiH, te je obveznik dužan odmah prijaviti
neprijavljene radnike kako bi otklonio utvrđene nepravilnosti
• Bitno je naglasiti da se gleda suština a ne forma angažmana. U praksi se sreće puno
ugovora koji svojom formom (ug. o djelu) ne odgovaraju suštini (nesamostalni rad):
– ugostitelji upošljavaju konobare po ugovoru o djelu
– radnici u proizvodnji rade po „ugovoru o djelu” u kontinuitetu po godinu dana
– moleri, zidari i sl. rade za građevinske firme po ugovoru o djelu
– trgovačke radnje su čest slučaj zloupotrebe ugovora o djelu
– česti su i poslovi administrativnih radnika predmet ugovoru o djelu
– radnik koji je otišao u penziju nastavlja svoj angažman u firmi po osnovu ugovora o djelu, na
istim poslovima…

Primjer obračuna
Primjer 1: Ugovorena je bruto naknada po ugovoru o djelu u iznosu od
2.000,00 KM, fizičkom licu – rezidentu FBiH
Obračun:
- 1. Bruto iznos – 2.000,00 KM
- 2. Priznati rashodi (1x 20%) – 400,00 KM
- 3. Osnovica za obračun (1 – 2) – 1.600,00 KM
- 4. Doprinosi PIO (3 x 6%) – 96,00 KM
- 5. Doprinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 64,00 KM
- 6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 1.536,00 KM
- 7. Porez na dohodak (6 x 10%) – 153,60 KM
- 8. Iznos za uplatu (1 – 5 – 7) – 1.782,40 KM
- 9. Opća vodna naknada (8 x 0,5%) – 8,91 KM
- 10. Naknada za zašt.od pr.i dr. nesreća (8 x 0,5%) – 8,91 KM
Ukupni troškovi: 2.113,82 KM

(neto 1.782,40 KM + porezi, doprinosi i naknade 331,42 KM (18,59%)
Primjer obračuna (nastavak)

Primjer 2: Ugovorena je neto naknada u iznosu od 1.000,00 KM, fizičkom licu –
rezidentu FBiH
Obračun:
- 1. Bruto iznos (1.000 x 1,12208) - 1.122,08 KM
- 2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 224,42 KM
- 3. Osnovica za obračun (2 – 1) – 897,66 KM
- 5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 35,91 KM
- 6 .Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 861,75 KM
- 8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1.000,00 KM


Primjer 3: Ugovoren je neto iznos 1.000,00 KM i isplaćena je naknada za putne
troškove 100,00 KM, fizičkom licu – rezidentu FBiH
Bruto iznos naknade je 1.234,29 = (1.000,00 KM + 100,00 KM) x 1,12208
- 1. Bruto iznos (1.100,00 x 1,12208) – 1.234,29 KM
- 2. Priznati rshodi (1 x 20%) – 246,86 KM
- 3. Osnovica za obračun (1 – 2) – 987,43 KM
- 5. Dorinosi zdravstveno osig. (3 x 4%) – 39,50 KM
- 6. Osnovica za obračun poreza (3 – 5) – 947,93 KM
- 8. Iznos za isplatu (1 – 5 – 7) – 1.100,00 KM


Primjer 4:
Ukoliko naručilac iz Federacije BiH angažuje po ugovoru o djelu fizičko lice koje ima
prebivalište u Republici Srpskoj, Distriktu Brčko, Hrvatskoj, Sloveniji i slično, takvo lice ima
status nerezidenta u FBiH.
- Ugovoren je bruto iznos naknade nerezidentu 2.000,00 KM.
Obračun:
- 1. Bruto iznos nakanade – 2.000,00 KM
- 2. Porez na dohodak (1 x 10%) – 200,00KM
- 3. Iznos za isplatu (1 – 2) – 1.800,00 KM
Ukupni troškovi:
1.218,00 KM (neto 1.800,00 KM + porezi, doprinosi i naknade 218,00 KM (12,11%)
Kod angažmana nerezidenta, nema mogućnosti umanjenja osnovice za priznate rashode

(20%), niti se obračunavaju doprinosi za zdravstveno osiguranje (4%) i PIO/MIO
osiguranje (6%).

Prijava i uplata poreznih obaveza
Rad u komisijama
Mišljenje FMF: 04-02-4-7561/21 od 01.10.2021. godine

Studentska i učenička praksa
• Studentska i učenička praksa nije rad za nekoga, nego obaveza
tih lica prema svojim obrazovnim institucijama, po školskom
planu i programu (npr. da bi se upisao na treću godinu fakulteta,
student mora obaviti ferijalnu praksu na odgovarajućim
poslovima)
• Prema tome, angažman đaka i studenata koji su dužni steći neku
praksu NIJE angažman koji je supsititut nekom radnom
angažmanu
• Naravno, nema prepreke da subjekti koji su osigurali praksu za
studente i učenike s njima dogovore i obavljanje nekih zadataka
(pored gledanja i učenja), kao ni da im se isplaćuje neka naknada
(ako se tako dogovori)
• Ako ne postoji obaveza obavljanja prakse prema planu
škole/ustanove, ne postoji mogućnost angažmana studenta po
ovom osnovu
Primanja đaka i studenata: porezni tretman
Mišljenje PUFBiH
13/08-02-3-477/19
od 27.03.2019

Primanja đaka i studenata: porezni tretman
Mišljenje PUFBiH 13/08-02-3-105-

1/20 od 14.02.2020
Angažmani volontera
• Volontiranje ima svoja posebna pravila
• Ova tematika je uređena Zakonom o volontiranju
(“Službene novine FBiH”, broj 110/12), a ne Zakonom o
radu (“Službene novine FBiH”, broj 26/16)
• Volonteri su osobe koje bez naknade pružaju dobrovoljni
rad, tj. ulažu svoje vrijeme, trud, znanja i vještine u
obavljanju usluga ili aktivnosti za opće dobro u FBiH bez
zahtijevanja bilo kakve koristi
• Aktivnosti za opće dobro su: socijalna briga, građanske
aktivnosti, obrazovne, kulturne, naučne, sportske i
zdravstvene aktivnosti, aktivnosti razvoje saradnje, zaštite
okoliša, pomoć kod elementarnih nepogoda, istraživačke
aktivnosti, aktivnosti promocije volontiranja i sl.

Dugoročno volontiranje
• Organizatori dugoročnog volontiranja mogu biti:
– tijela uprave, upravne organizacije, tijela izvršne vlasti, tijela
zakonodavne vlasti, ombudsmani, tijela sudbene vlasti,
tužiteljstvo, pravobraniteljstvo, ustanove za izvršenje
kaznenih sankcija, zatvori i tijela za prekršaje svih nivoa
– javne ustanove
– pravna lica registrirana u skladu sa Zakonom o
udruženjima i fondacijama FBiH ili na nivou BiH
Angažman volontera u privredi

• Član 10. Zakona o volontiranju: Nije dozvoljeno
volontiranje kojim se zamjenjuje rad zaposlenika u skladu
sa Zakonom o radu, kao ni volontiranje koje zamjenjuje
poslove izvršene po ugovoru o djelu
Naknade volonterima
• Volonterizam je po pravilu rad bez naknade
• Međutim, volonter ima pravo na nadoknadu troškova koji
nastaju u vezi sa izvršavanjem konkretnih volonterskih
aktivnosti, npr:
– Nadoknade troškova putovanja, smještaja i ishrane
– Džeparac za putovanja (75% od klasične dnevnice)
– Troškovi radne odjeće, zaštitne i druge opreme (uz račun)
– Troškovi medicinskih usluga i cijepljenja za volontiranje
– Troškovi obuke potrebne za volontiranje
– Troškovi administrativnih taksi i pribavljanja dokumentacije
kada je to potrebno za izvršavanje volonterskih aktivnosti
– Troškovi propisanih vrsta osiguranja u vezi volontiranja
– Drugi troškovi po računima koji su u vezi s volontiranjem

Porezni tretman naknada
• Važeći propisi o porezu na dohodak ne tretiraju posebno
pitanje primanja volontera (jer se pretpostavlja da je to
angažman bez naknade)
• Prethodno spomenute nadoknade troškova koje tim licima

nastanu radi izvršavanja volonterskih aktivnosti nisu
oporezive jer volonteri ostvarivanjem takvih primanja ne
ostvaruju zaradu ili korist
• Međutim, ako bi se volonteru isplatila naknada za njegov

angažman (mimo nadoknađivanja troškova) takva isplata je
oporeziva porezom na dohodak
Porezni tretman naknada - nastavak

• Ako volonter ne prima naknadu (osim onih iznosa
nadoknađivanja troškova volontiranja):
– Ne postoji obaveza za porez na dohodak
– U skladu sa Odlukom o visini doprinosa za PIO/MIO za lica
osigurana u određenim okolnostima (“Službene novine
FBiH”, broj 26/14), postoji obaveza uplate doprinosa za
PIO/MIO, i to u iznosu od 30 KM mjesečno
• Ako volonter prima naknadu za angažman:
– Porez na dohodak se plaća po stopi od 10% (odnosno
11,11% ako se porez obračunava na isplaćeni iznos)
– Ova osoba je bez obzira na postojanje naknade i dalje
formalno volonter osiguran “u određenim okolnostim” i za
kojeg se plaća 30 KM mjesečno za PIO/MIO (što mu donosi
i zdravstveno osiguranje kao nezaposlenoj osobi)

Menadžerski ugovori
• Ugovor o međusobnim pravima, obavezama i
odgovornostima
• ZOR predviđa mogućnost obavljanja poslovodne funkcije
• u radnom odnosu (na određeno ili na neodređeno vrijeme) i
• bez radnog odnosa, u skladu sa opštim aktom poslodavca
• Direktor poslovodnu funkciju može da obavlja i bez

zasnivanja radnog odnosa, ali ne bez pravnog odnosa s
poslodavcem
• Poslovodnu funkciju bez zasnivanja radnog odnosa mogu
obavljati samo članovi uprave (direktor i/ili izvršni direktor) u
skladu sa Zakonom o privrednim društvima
(nastavak)
• Činjenica je da Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak ne
tretiraju posebno naknadu direktora koji nije u radnom odnosu
• Ovo pitanje će biti posebno uređeno novim propisima
• Činjenica je, također, da nije najjasnije da li angažman direktora ima
pretežne karakteristike samostalnog ili nesamostalnog rada
• Imajući u vidu da se menadžerskim ugovorom uređuje pitanje vrste,
mjesta i vremena rada, naknade za rad (oblik, vrijeme, način isplate),
a da se menadžer uobičajno obavezuje da ima određeni uspjeh, a ne
samo učinak, izvlači se zaključak da menadžerski ugovor ima
karakteristike pretežno samostalne, a ne nesamostalne djelatnosti, te
da bi se isplate menadžeru po osnovu menadžerskog ugovora trebale
tretirati kao isplate po ugovoru o djelu (dakle, 10% poreza na
dohodak, plus 4% i 6% tzv. „malih“ doprinosa)
• Zbog svega toga postojala je potreba dodatnog pojašnjenja poreznog
tretmana isplate po menadž. ugovoru kojim se ne zasniva radni odnos

(nastavak)
• Do konačnog oređenja ovog pitanja Zakonom o doprinosima, FMF je

zauzelo obavezujući privremeni stav o poreznom tretmanu isplate
naknada direktorima
• Prema stavu FMF, ako fizičko lice (rezident ili nerezident) funkciju
direktora/člana uprave obavlja bez zasnivanja radnog odnosa,
primanja odnosno naknade koje ostvaruje po osnovu te funkcije, bez
obzira pod kojim nazivom ili u kojem obliku su isplaćena, imaju
karakter dohotka od druge samostalne djelatnosti iz člana 12. stav 4.
tačka 2. Zakona o porezu na dohodak (odnosno kao od djelatnosti
članova skupština i nadzornih odbora privrednih društava, upravnih
odbora, stečajnih upravitelja i sudija porotnika koji nemaju svojstvo
zaposlenika u sudu)
Privremeni stav FMF

• Ako fizičko lice – rezident funkciju direktora/člana uprave obavlja bez
zasnivanja radnog odnosa, na primanja odnosno naknade koje ostvaruje
po osnovu te funkcije, plaća se porez na dohodak 10%, doprinos za
zdravstveno osiguranje 4%, doprinos za PIO/MIO 6%, opća vodna naknada
0,5% i naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća 0,5%
• ukoliko fizičko lice – nerezident funkciju direktora/člana uprave obavlja
bez zasnivanja radnog odnosa, na primanja odnosno naknade koje
ostvaruje po osnovu te funkcije, plaća se porez na dohodak 10%, opća
vodna naknada 0,5% i naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća
0,5% (kod angažmana nerezidenta nema obaveze za “male” doprinose)
• Za svaku isplatu prihoda izvještava se Porezna uprava, dostavom obrasca
ASD-1032 za prijavu poreza po odbitku na oporezive prihode od drugih
samostalnih djelatnosti isplaćene rezidentu, odnosno obrasca PDN-1033
za prijavu poreza po odbitku na oporezive prihode od drugih samostalnih
djelatnosti isplaćene nerezidentu

Menadžerski ugovori – porezni aspekt
• Porezni tretman naknada direktoru zavisi od toga da li je sa njim

zaključen ugovor o radu (u kom slučaju je i on u radnom odnosu)
ili menadžerski ugovor bez zasnivanja radnog odnosa
• Ako je s direktorom zaključen radni odnos, on u smislu

doprinosa i poreza na dohodak ima isti status kao i bilo koji
radnik, tj. njegova primanja se tretiraju kao prihod od
nesamostalne djelatnosti
• Ako s direktorom nije zaključen radni odnos, stav FMF

određuje da se njegova primanja trebaju tretirati kao
dohodak od povremene samostalne djelatnosti
Direktor u radnom odnosu
• Direktor u radnom odnosu je zaposlenik iz člana 10.

Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak
• To znači da poslodavac mora:
– prijaviti direktora u PUFBiH kao osiguranika putem obrasca JS-
3100, i to najkasnije dan prije otpočinjanja rada u okviru te funkcije
– obračunavati, plaćati i prijavljivati „velike“ doprinose putem

odgovarajućeg obrasca specifikacije
– obračunavati, plaćati i prijavljivati porez na dohodak na obrascu

MIP-1023
• Također, ovaj direktor ima pravo na lični odbitak, kao i na

neoporeziva primanja poput drugih zaposlenika

Direktor bez radnog odnosa
• Direktor s kojim nije zasnovan radni odnos nema status
zaposlenika u smislu doprinosa i poreza na dohodak
• S jedne strane, to znači da poslodavac:

• ne mora prijaviti direktora putem obrasca JS-3100 (nego
samo kao odgovorno lice u nadležnu poreznu ispostavu)
• mora plaćati „male“ doprinose i porez na dohodak kao da se
radi o isplati članovima skupština, nadzornih odbora i slično,
uz prijavu na obrascu ASD-1032
• S druge strane, to također znači da direktor nema pravo:
• na priznavanje ličnog odbitka niti bilo kakvih rashoda (npr. niti
onih paušalnih 20% kao kod ugovora o djelu)
• na neoporezive dnevnice, naknade za topli obrok i sl.
(nastavak)
Prema privremenom stavu FMF:
• Radno pravni status direktora/člana uprave koji tu funkciju obavlja bez

zasnivanja radnog odnosa odražava se i na porezni tretman drugih
naknada koje isti može ostvarivati po osnovu takvog angažmana, kao
što su naknade troškova službenog putovanja i naknade drugih
troškova (koje se zaposlenim licima mogu isplaćivati neoporezivo, do
iznosa utvrđenog Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak)
• S obzirom na to da, uz ovakav angažman, direktor/član uprave nema

status zaposlenika, isplate istom na ime naknade navedenih
troškova smatrale bi se sastavnim dijelom oporezive naknade po
osnovu njegovog angažmana i podlijegale bi plaćanju svih
propisanih obaveza kao i osnovna naknada za rad, kako je
prethodno opisano

Mišljenje
PUFBiH
Isplate dobiti
• Član 55. Zakona o porezu na dobit

– Obveznik ne može vršiti isplate iz dobiti ukoliko na
dan isplate ima neizmirenih obaveza na osnovu
direktnih poreza i/ili doprinosa ili obaveza prema
zaposlenicima sa osnova prihoda od nesamostalne
djelatnosti.
– Obveznik ne može davati pozajmice ili vršiti prijenos
imovine na druga pravna lica ukoliko ima neizmirenih
obaveza na osnovu plaćanja javnih prihoda ili
obaveza prema zaposlenicima sa osnova prihoda od
nesamostalne djelatnosti.

Dokazi vezani za isplatu
Član 87. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit
• Ako porezni obveznik vrši isplatu iz dobiti na dan isplate, u svojoj
evidenciji treba posjedovati sljedeće dokaze:
– potvrda ili uvjerenje PUFBiH o nepostojanju neizmirenih obaveza
po osnovu poreza ili doprinosa
– izjava poreznog obveznika, pod materijalnom i kaznenom
odgovornošću, da su uredno izmirene dospjele obaveze prema
zaposlenicima
• Ako porezni obveznik daje pozajmice ili vrši prijenos imovine u
svojoj evidenciji treba posjedovati sljedeće dokaze:
– isti dokazi o izmirenim obavezama za direktne poreze i da nema
duga prema radnicima
– potvrda ili uvjerenje UINO BiH o nepostojanju neizmirenih obaveza
s osnove javnih prihoda
• Navedeni dokazi ne smiju biti stariji od 15 dana od dana isplate dobiti
odnosno davanja pozajmice ili prijenosa imovine.
Porez po odbitku: Facebook
(Mišljenje FMF-a broj 05-14-2-6970/17 od 19.10.2017.)

Pretplata
Porezni savjetnik + Aplikacija
+ Revicon biblioteka
Cijena: 350,00 KM
(PDV uključen)
132 izdanja Poreznog savjetnika

Pristup svim publikacijama iz oblasti računovodstva, poreza i dr. u 2021. godini
Preko 165 izdanja iz prethodnih godina
Pristup Vašem seminarskom materijalu
ODGOVORI NA PITANJA ZA VRIJEME SEMINARA
“NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA”
PDV
IK
FS Društvo je donijelo odluku da kupcima
Primili smo fakturu od ino dobavljača koji kupe robu u vrijednosti od minimalno 2.000
za materijal (rezervni dio). U cijenu nabavke KM daje gratis proizvod nabavne vrijednosti
je uključen i trošak transporta. Nije izvršeno 100 KM. Kako evidentirati ovaj gratis? Da li
carinjenje, tj. nemamo JCI, jer se radi o robi ga iskazati na fakturi sa rabatom od 100%
male vrijednosti (ispod vrijednosti 300 KM). ili na neki drugi način? Šta je sa obračunom
Koji je tip dokumenta za tu fakturu u e-KUF? PDV-a na proizvod koji je ustupljen gratis?
U ovom slučaju birate tip dokumenta 05 Davanje gratis proizvoda se smatra

– Ostalo. Tip 04 se navodi samo ako se radi o vanposlovnom potrošnjom koja se prema
uvozu koji je pratila uvozna carinska isprava. čl. 5. i 9. Zakona o PDV-u oporezuje uz
pravljenje interne fakture. Osnovicu čini
NB nabavna vrijednost ako je davanje bez
U konkretnom slučaju fakturisanja nakande motivirano dokazivim komercijalnim
zakupa stana zaposlenoj osobi na period duži razlozima (što je vjerovatno vaš slučaj).
od 60 dana, da li će se obračunavati izlazni Napominjemo da, ako se “gratisi” daju
PDV na usluge prihoda od zakupa stana? povezanim licima, porez treba obračunati
na osnovicu koju čini tržišna cijena (čl. 22.
Pravilnika o primjeni Zakona o PDV).
Davanje stana u zakup na period duži
od 60 dana se ne oporezuje, prema članu BP
25. Zakona, bez obzira na to ko je zakupac. Da li će se ispravka/obračun PDV-a
po novom zakonu o PDV-u, ako se ne plati
FS ili ne naplati u roku pd 180 dana, odnositi
Firma d.o.o. je na investicijama u toku samo na ino kupce/dobavljače? Da li to
vodila zemljište i ulaganje u izgradnju objekta znači da ukoliko ne naplatim fakturu od
značajnu finansijsku vrijednost (ulaganja su domaćeg lica u roku od 180 dana imam
vršena kontinuirano tokom više godina). U pravo da storniram izlazni PDV?
toku ove godine, budući da nije postojao
interes da se investicija završi, izvršena je
prodaja navedenog ulaganja po daleko nižoj Prema novom Zakonu, odnosilo bi se
cijeni od vrijednosti po kojoj se vodilo na na sve, i na ino lica i na domaći promet. Takav
kontu investicije u toku. Na prodajnu cijenu postupak bi bio logičan, mada nije eksplicitno
je plaćen PDV. Da li je potrebno izvršiti tako navedeno. Vidjet ćemo da li će budući
korekciju ulaznog PDV-a, s obzirom na to da Pravilnik dati više detalja po ovom pitanju.
objekat nikad nije aktiviran, a PDV je plaćen
na prodajnu cijenu koja je daleko niža. SK
Da li po trenutno važećim propisima
postoji obaveza plaćanja PDV-a na nenaplaćeni
Prema trenutno važećim propisima izvoz? Da li će obaveza plaćanja PDV-a na
oporezuje se samo prvi promet ZAVRŠENE nenaplaćeni izvoz važiti samo za fakture izdate
nekretnine. To znači da u vašem slučaju nakon stupanja na snagu novog Zakona o PDV?
(pošto prodajete nedovršenu nekretninu)
nije trebalo zaračunati izlazni porez.
Ispravno je da korigujete ranije korišteni Ranije je postojala odredba
ulazni porez za tu investiciju. kojom se oporezuje nenaplaćeni izvoz.
Trenutno važeći propisi to ne predviđaju.
Dakle, tek po donošenju novog zakona
ova obaveza će ponovo postojati.
ODGOVORI NA PITANJA ZA VRIJEME SEMINARA 75

IA VP
Ako firma želi da kupi investicijsko Do sada smo na ispostavljenim
zlato, kakav je tretman PDV-a? U slučaju fakturama za zakup zemljišta za odašiljače
eventualnog oporezivanja, da li je dozvoljeno navodili PDV. Dakle, u budućnosti
držati takvo zlato u trezoru van države? možemo samo navesti članak 25. stavak
Naposljetku, ako želi da vrši trgovinu (prodaju), 3. da smo oslobođeni i ne moramo ga
da li se to tretira kao i svaka druga roba? prikazati na ispostavljenim fakturama?
Ako se to zlatko kupi i ne uvozi, već drži u
inostranstvu, da li imamo nekih obaveza?
Ako je u pitanju poljoprivredno ili
šumsko zemljište, DA, tako je. Prema članu
U sadašnjim bh. propisima o PDV-u ne 25. Zakona zakup poljoprivrednog i šumskog
postoje nikakve posebne odredbe o tretmanu zemljišta se ne oporezuje. Davanje u zakup
prometa investicionog zlata, što praktično ostalih vrsta zemljišta je oporezivo.
znači da se taj promet u BiH (zasad) tretira kao
i promet svake druge robe: promet unutar BiH i DB
uvoz u BiH su oporezivi, a eventualni izvoz iz BiH Kako zemljište koje nije u sastavu
je pod režimom “nulte stope”. Kažemo “Zasad” građevinskog objekta, npr. imate parcelu u
jer Nacrt novog Zakona o PDV predviđa da se vlasništvu pravnog lica, i to lice odluči prodati
investiciono zlato tretira u skladu sa EU PDV istu, da li se treba pozvati na član 24., 25.
Direktivama (duža priča, pa pogledajte čl. 87.- Zakona ili ipak član 3. ZPDV i da li to uvrstiti
90. tog Nacrta). Prodaja van BiH svakako nije u polje 11 ili 13 PDV prijave. Da li to zemljište
oporeziva PDV-om. S aspekta propisa o porezu prema kantonalnim ili opštinskim propisima
na dobit, također važe opća pravila: prihodi podliježe porezu na prome nepokretnosti, te da
od tih poslova su oporezivi, a rashodi u tom li je ta obaveza, obaveza kupca ili prodavca.
poslovanju se tretiraju kao i kod oporezivanja
dobiti svih drugih firmi u FBiH/RS/BDBiH.
PDV se ne obračunava s pozivom na
JB član 25. zakona. Ovo jeste promet (pa zato
Ako društvo A, obveznik PDV-a, pruži nije član 3.), ali je neoporeziv (po članu 25.).
uslugu zakupa poslovnog prostora koji se Ovaj promet se stoga unosi u polje 13 PDV
nalazi u Sloveniji, preduzeću sa sjedištem u prijave. Promet nepokrenosti se oporezuje
Sloveniji, da li treba obračunati izlazni PDV? sa 5% kantonalnog poreza na promet
nepokretnosti. Svaki kantonalni zakon je
predvidio neka oslobađanja pa treba provjeriti
PDV se u tom slučaju ne obračunava da li se, eventualno, neko od njih može
jer se radi o usluzi u vezi sa nepokretnom iskoristiti u vašem slučaju. Ako ne može, porez
imovinom koja se oporezuje prema mjestu se mora platiti. Što se obveznika tiče, u većini
gdje se nekretnina nalazi, tj. u Sloveniji. kantona (ali ne u svim) je obveznik prodavac.
Dakle, moguća je obaveza obračuna U ostalim kantonima obveznik je kupac.
PDV-a Slovenije, ali ne i bh. PDV-a.
EM
MS Obrtnik preko PayPala naplaćuje usluge
Domaća firma (PDV obveznik) je izvršila softverske nadogradnje/programiranja auto
uslugu vatrostalnih radova na remontu peći motora (tzv. chip tuning) raznim ino licima
(nepokretne imovine) u Hrvatskoj. Da li to (najčešće fizičkim) širom svijeta. Taj promet
znači da mi ne obračnavamo izlazni PDV, jer će do kraja godine preći 50.000 KM te će se
oporezuje se prema mjestu izvršenja usluge? registrovati u PDV sistem. Da li je obračun
PDV-a po stopi 0 prema članu 15. Zakona?
Mjesto prometa takve usluge (a tako

i mjesto oporezivanja) je mjesto u kojem se Pitanje je kakva je ovdje usluga u
nekretnina nalazi (ako je zaista u pitanju imovina pitanju. Da li ovo spada u inžinjerske usluge,
koja ima tretman nekretnine) ili mjesto stvarnog usluge izvršene na pokretnoj imovini ili
izvršenja usluge (ako je u pitanju imovina koja eventualno pravo. Ipak, oporezivanje je u
možda ipak ima status pokretnine). Kako god, tim slučajevima ili prema zemlji primaoca
u oba slučaja ne postoji obaveza obračuna bh. usluge ili zemlji stvarnog izvršenja, tj. u
PDV-a. Oporezivanje se vrši prema propsima RH. inostranstvu. Dakle, nema našeg PDV-a.

BK SN
U slučaju prenamjene vozila iz teretnog Porezni obveznik treba do kraja
u putničko, za koje je ulazni PDV iskorišten, godine ući u sistem PDV-a. Kakav je tretman
kako i kada uraditi ispravku ulaznog PDV-a, zaliha koje je nabavio dok nije bio PDV
ako se prenamjena radi u roku od 2 mjeseca? obveznik, sada kada postane obveznik?
Ispravlja se (stornira) 4/5, tj. 80% od Prilikom ulaska u sistem obveznik

ranije odbijenog ulaznog poreza. Iako se radi ima pravo da koristi proporcionalni odbitak
o samo 2 mjeseca, to se računa kao 1 godina, ulaznog poreza na zalihe koje je nabavio
a ispravka se vrši za preostale 4 godine. prije ulaska u sistem. U ovom slučaju se
vrši popis, koji se dostavlja UINO, koja
IO donosi Rješenje o mogućnosti korištenja
Prilikom ulaganja u tuđu zakupljenu odbitka, tako da svaki mjesec kroz PDV
nekretninu, uz ispunjenje uslova iz člana 32. prijavu priznajete ulazni porez za zalihe koje
i jasno je da je uslov zakupa period od 10 ste prodali u tom mjesecu sa PDV-om.
godina. Da li se taj uslov odnosi na to da se
ugovorom mora vezati i definisati ovaj period ŠT
od 10 godina ili možemo sklopiti ugovor Ako se desi da je fakturisana zakupnina
na tri godine, pa produžavati prethodno za period unaprijed pola godine, gdje imaju
nastali ugovor. Naravno, ako se desi i dva mjeseca iz naredne godine, da li se
situacija da se promijeni lokacija ili zakup može koristiti odbitak ukupnog ulaznog
iz bilo kojeg razloga, izvršila bi se ispravka PDV-a odmah? S tim u vezi, da li mogu uzeti
tog ranije korištenog ulaznog PDV-a? kompletan račun kao trošak u tekućoj godini?
Obaveza ispravke ulaznog poreza Zakupac mora odmah obračunati

nastaje TEK u momentu kada se taj prostor izlazni porez na ukupnu fakturisanu
zaista prestane koristiti, tj. sve dok se vrijednost pa stoga i primalac fakture ima
taj prostor zaista koristi NEMA obaveze pravo odmah odbiti ulazni porez (ako su
ispravke, pri čemu je nebitno da li je ugovor zadovoljeni uslovi iz člana 32. Zakona i ako
zaključen na 10, 5, 3 godina ili se možda je dobio ispravnu poreznu fakturu u mjesecu
zaključuje za svaku godinu iznova. u kojem želi ostvariti pravo na odbitak).
Za PDV nisu bitne kalendarske godine.
AC
Prema članu 25., stav 3. Zakona o PDV, SH
usluga zakupa stana je oslobođena plaćanja Zašto inspektori u kontrolama
PDV-a. Da li se fakturisani iznos zakupa u traže ispravku ulaznog poreza za
PDV prijavi unosi u polje redni broj 13.? otpisane obaveze prema dobavljačima
i koji član Zakona ili Pravilnika je to
propisao kao obavezu za ispravku?
Da, to je promet oslobođen
po članu 25. ZPDV (ako se radi o
zakupu na period preko 60 dana) i To je postala praksa u nadzoru
unosi se u polje 13 PDV prijave. zadnjih nekoliko godina. Zakon nigdje nije
eksplicitno naložio ovo postupanje (kao što
VP će biti u novom zakonu). Međutim, inspektori
Da li smo u obavezi evidentirati se pozivaju na član 32. stav 2. Zakona po
sve fakture kroz prijavu? kojem obveznik ima pravo odbitka poreza
“koji je platio ili će platiti”. Na osnovu takve
prakse stanovišta su da pošto nije i neće
Sav izlazni promet treba biti evidentiran biti plaćen, gubi se pravo na odbitak.
u e-KIF-u i PDV prijavi. Naravno, prometi
koji nisu predmet oporezivanja neće imati
PDV-a pa će kolone u vezi sa porezom biti
prazne (ali se isporuka treba unositi).

NB BK
Da li je UINO novim zakonom Da li je PDV, koji je iskazan na fakturama
“usaglasila” stav po osnovu blagajničkih za provjeru diploma, odbitni ili neodbitni PDV?
računa do 100 KM? Konkretno, neki
inspektori su osporavali blagajničke račune
(fiskalne račune) do 100 KM na kojima nije Po općim pravilima (po kojima prava
iskazan naziv kupca, sa obrazloženjem da na odbitak ulaznog poreza nema samo kada
je dobavljač te račune knjižio kao krajnju je to izričito propisano), na prvu bi se reklo
potrošnju, a mi ga odbijamo kao ulazni?! da po ovom osnovu možda postoji pravo
odbitka. Međutim, vrlo je vjerovatno da bi
UINO to osporila, kao što to često i radi kad
Nacrtom novog Zakona o PDV-u propisana je u pitanju koješta u vezi zaposlenika, tj. da
je pojednostavljena procedura za fakture do 100 bi to UINO tretirala kao nabavku usluge koja
KM, ujedno propisan je sadržaj pojednostavljene nije u funkciji obavljanja poslovne i oporezive
fakture (obavezni elementi). To je član 95. stav djelatnosti u smislu člana 32. ZPDV.
11. Pravilnika. U toj pojednostavljenoj fakturi
nije navedeno da je obavezni element podatak EC
o kupcu. Članom 61. nacrta novog Zakona je Da li su predviđene izmjene za
definisano da pravo na odbitak ulaznog poreza proizvodnu djelatnost, tačnije proizvodnju
obveznik može ostvariti samo ako posjeduje bezalkoholnih sokova, u smislu normativa?
fakturu izdatu od strane drugog obveznika Više puta smo slali dopise i prijedloge UINO
na kojoj je iskazan PDV u skladu s čl. 94, 95 i koristeći iskustva i praksu iz susjednih zemalja,
96. ovog zakona. Što se tiče trenutne prakse, a kako bi bio usvojen realan i primjenjiv
odnosno vaše konstatacije da vam nije priznato normativ koji je realan za našu djelatnost.
pravo na odbitak jer je dobavljač to knjižio
kao krajnju potrošnju, to nije osnovano jer
nije uslovljeno važećim Zakonom o PDV-u. Novim propisima se predviđaju posebni
normativi: Normativ u građevinarstvu i drvnoj
NB industriji te Normativ za utvrđivanje rashoda
Firma, PDV obveznik, je predala u ugostiteljstvu, kojim se regulišu gubici na
zahtjev za likvidaciju 31.8.2021.godne te je proizvodima (tehnološki). Ništa nije predviđeno
svela zalihe robe na nulu (tj. nema zaliha). eksplicitno za vašu djelatnost, što može biti
S obzirom na to da je firma u desetom prijedlog da se uvrsti u tekst novog Zakona.
mjesecu dobila račune za komunalije za Općenito, gubici koji nastaju pri manipulaciji
deveti mjesec, da li imamo pravo odbitka dobrima koji su nesumnjivo posljedica
PDV-a po tim računima, uzevši u obzir da prirodnih uticaja, tehnološkog procesa ili kao
još nismo dobili sudsko Rješenje o otvaranju posljedica preduzimanja neophodnih radnji
likvidacionog postupka, a to se može odužiti? u postupku proizvodnje i prometa dobara
su rashodi koji se ne smatraju vlastitom
potrošnjom i ne podliježu oporezivanju.
OK, to znači da neće biti obaveza
za PDV na zalihe, jer ih i nema. Ipak, SB
UINO će to i provjeriti u kontroli. Sve dok Obrtnik je prestao sa poslovanjem u
se postupak likvidacije ne okonča, teku avgustu 2021. godine i izvršena je odjava
i obaveze i prava po pitanju PDV-a. ID broja. U postupku je ispis iz registra PDV
obveznika. Da li se PDV prijave dostavljaju
JB bez iskazanog PDV-a iako ima primljene
Imamo li pravo na odbitak ulaznog ulazne fakture nakon odjave obrta?
PDV-a na prefakturisane troškove
režija, a u vezi sa zakupom?
Brisanje PDV broja će se desiti tek
nakon što se obavi kontrola UIO. Dotad, ako
Da, jer su to za vas varijabilni vam šalju PDV prijave, podnosite ih sa nulama.
troškovi zakupa prostora.

DP SK
Kako se tretira (prema Nacrtu novog U posebnoj šemi kod turističkih
zakona) visina dopuštenog rashoda po osnovu agencija, agencije PDV plaćaju samo na
kala, rastura, kvara i loma, a koji se odnosi na ugalj svoju zaradu, a ne na ukupan promet, te je
za proizvodnju električne energije? Gubici koji konstatovano da u ovom slučaju nije došlo
nastaju pri manipulaciji dobrima, koji su nesumnjivo do izmjena. S obzirom na to da se PDV ne
posljedica prirodnih uticaja, tehnološkog procesa obračunava i ne plaća na ukupan promet,
ili kao posljedica preduzimanja neophodnih da li je možda u novom zakonu predviđeno
radnji u postupku proizvodnje i prometa da se kod ove vrste subjekata definiše visina
dobara su rashodi koji se ne smatraju vlastitom obaveznog praga za prijavu u PDV sistem od
potrošnjom i ne podliježu oporezivanju. Vezano 75.000,00 KM na ukupan prihod, jer postoji
za tretman dopuštenog rashoda po osnovu veliki broj malih agencija koje imaju velike
kala, rastura, kvara i loma koji se odnose na promete, a osnovica na koju se obračunava
ugalj za proizvodnju električne energije, da li PDV na godišnjem nivou su oko 70.000,00
se možemo vezati za sljedeći član Nacrta? KM, te se radi, za UINO o malim iznosima
obračunatog i plaćenog PDV-a. Da li će se
ubuduće morati dostavljati DPDV prijava?
Teško da će se utvrditi normativi za
sve djelatnosti i procese. Prema Zakonu
predviđa se donošenje normativa za Nema izmjene pravila u ovom dijelu.
trgovinu, ugostiteljstvo i drvnu industriju. Nije Dakle, agencije su do sada ulazile u sistem
predviđeno da se propiše Normativ za svrhe po poznatim pravilima i svi koji su u sistemu,
koje vas zanimaju. Možete dati prijedlog da ostaju. Za buduće obveznike prag će biti
se i taj dio uključi na Nacrt zakona. Detalji će podignut na 75.000 KM, ali se to ne odnosi
svakako biti detaljnije pojašnjeni u budućem na one koji su ranije ušli u sistem. Ubuduće
Pravilniku o primjeni Zakona. Na prvi pogled, se neće morati dostavljati DPDV prijava.
bez Pravilnika, čini se da bi takve okolnosti
morale biti dokazive npr. prirodnim svojstvima SH
tih dobara da ispravaju, gube na volumenu, Vlasnik poljoprivredne djelatnosti je
masi i sl. ili da se dokazivo rasipaju i sl. 2020. godine dobrovoljno ušao u sistem
PDV-a. Sada već razmišlja o mogućnosti
DžM zatvaranja djelatnosti zbog sve lošijeg
Imamo li obavezu obračuna ulaznog položaja koji ima kao kooperant. Ako
i izlaznog PDV-a (vozanje) za usluge djelatnost zatvori 2022. godine i možda
posredovanja pri prodaji u inostranstvu opet u toku te ili sljedeće godine otvori neku
(pronalazak novih kupaca za naše proizvode drugu djelatnost, da li bi ta novootvorena
u Danskoj)? Ugovorom je definisano da djelatnost bila u sistemu PDV-a, s obzirom
ćemo ino partneru plaćati 3% od prometa na to da je isti vlasnik i prvobitno je u sistem
sa kupcima koje nam pronađu u Danskoj. ušao na dobrovoljnoj bazi. Po trenutnom
Mjesečno dobijemo fakturu za tako zakonu dobrovoljni ulazak podrazumijeva
izvršene usluge, fakturu nam ispostavlja da obveznik ostaje 5 godina u sistemu.
firma iz Srbije, a kupce nam pronalazi u
Danskoj. Na fakturi koju dobijemo za tako
izvršene usluge nije obračunat PDV. Tačno je da se kod dobrovoljnog
ulaska u sistem obveznik treba zadržati u
sistemu 5 godina. Međutim, taj rok se ne
Tretman usluge posredovanja zavisi primjenjuje kod likvidacije djelatnosti. Poznato
od toga u čemu se posredovalo. Ako je ino nam je da UINO ima određene interne akte
lice posredovalo u pronalasku klijenata za kojima se rukovodi kod ponovne registracije
vaše usluge, a iste su navedene u članu 15. u sistemu, posebno ako se bude radilo o
stav 2. tačka 4. ZPDV, onda imate obavezu registraciji iste djelatnosti, kojoj će vlasnik ili
da obračunate izlazni porez na iznos direktor biti isto lice. U svakom slučaju, zbog
primljene fakture, odnosno mogućnost da različitih iskustava (negativnih) preporuka je
“vozate” porez ako imate pravo na odbitak. da se obratite UINO za njihovo mišljenje.
Međutim, ako je strano lice posredovalo
u pronalasku kupaca dobara ili klijenata
za neke drugačije usluge ili dobra, onda
nemate nikakve obaveze za bh. PDV.

MH MH
Prijedlog u vezi pristupa podacima u “moja Kako sami navodite član 34. Zakona o
Glavna knjiga”. Nemamo (kao korisnici) podatak postupku indirektnog oporezivanja, da UINO vrši
za naše uplate kako su knjiženje. Pravilo je da ide raspodjelu uplate prema redoslijedu dospijeća
po starini obaveze. Međutim, u mojoj glavnoj knjizi poreskih i drugih obaveza. Na prvi pogled jasna
se ne vidi kako je uplata rasknjižena, odnosno šta je odredba, ali je problem dopsijeća zateznih
je zatvoreno (glavnica; prinudna naplata; zatezne kamata koje nastaju danom uplate glavnice.
kamate). Velika je razlika u načinu obračuna zateznih Npr. ako imamo kašnjenje 60 dana, kada je
kamata kod direktnih i indirektnih poreza. Kod nastala obaveza zateznih kamata? Logično,
obračuna zateznih kamata za indirektne poreze i danom uplate jer ne može ni nastati prije
načina zatvaranja uplata praktično imamo obračun uplate. Kod rasknjižavanja uplata zatvaraju se
kamata na kamate. Npr. ako smo uplatili PDV i ove kamate bez obzira što u međuvremenu
100.000,00 KM za redovnu prijavu, a imali smo u okviru ovoh 60 dana imamo duga za
stari dug na koji je obračunat teret prinude 5%. U glavnicu koja je starija od nastanka obaveze
ukupnom iznosu od 9.450,00 (glavnica 9 .000,00 KM zateznih kamata. U praksi imamo da se novom
i 450,00 KM teret prinude). Po sadašnjem načinu uplatom zatvaraju ove zatezne kamate prije
od ove uplate prvo se zatvara stari dug, glavnica glavnice koja je starija od zateznih kamata.
9.000,00 KM i teret prinude 450,00 KM, zatim se
obračuna zatezna kamata na glavnicu 9.000,00 KM
npr 1.000,00 KM u zavisnosti od dana kašnjenja. Obaveza za zatezne kamate
Ako od 100.000,00 KM oduzmemo 10.450,00 KM nastaje svakog dana pomalo, s tim da se
sa kojim je zatvoren stari dug, ostaje da po redovnoj konačna crta podvuče u trenutku izmirenje
obavezi nismo platili 10.450,00 KM na koje će glavnice. Dan uplate nije dan nastanka
se automatski obračunati teret prinude 5%. Što zatezne kamate, nego samo datum
se tiče tereta prinude je razumljiv, ali dosadašnji prestanka njenog daljnjeg računanja.
način plaćanja zateznih kamata (metod po starosti
obaveza) nije konzistetan, jer se zatvaraju uplatom MH
kamate koje su nastale novijeg datuma od glavnog Kod poslovnih banaka nije tako, a da
duga, jer obaveza kamate nastaje sa danaom ne govorimo kod direktnih poreza. Jasno
uplate, a to je je kasnije od datuma glavnice. mi je da je ovo pravilo UINO, ali ja nisam
mogao naći da striktno piše. Također, jasno
je da svaki dan nastaje kamata, ali obračun
U postupcima indirektnog oporezivanja kao dokument ne može nastati prije uplate
nema obračuna kamate na kamatu. Raspodjela po osnovu glavnice. Uostalom, problem
uplata koje obveznik izvrši vrši se shodno zateznih kamata treba da bude regulisan
odredbama člana 34. Zakona o postupku Zakonom kao što jeste), ali za UINO i Poreznu
indirektnog oporezivanja na način da UIO vrši ne važi umjesto 10% kako je propisana.
raspodjelu uplata prema redoslijedu dospijeća Kod njih je ostala 14, odnosno 0,04%
poreskih i drugih obaveza. Shodno tome, dnevno, što je čak veće i od 14% godišnje.
uvijek se namiruje najstariji glavni dug. Vi u
svakom trenutku možete napisati dopis prema
Grupi za obradu poreskih prijava u Vašem Zatezna kamata nastaje svaki dan.
regionalnom centru i tražiti da vam se napiše na Ako danas tražite da vam PU ili UINO
koji način je raspodijeljena neka Vaša uplata. “presijeku stanje”, reći će vam koliko je
do danas dospjelo zatezne kamate. Sutra
MH je već malo više. Prekosutra još više, itd.
Po pitanju upotrebe proizvoda (nus I tako dok se ne jednog dana ne plati.
proizvoda) za vlastite potrebe, odnosno za daljnju
reprodukciju (radi se o akciznom proizvodu) BP
nisu usaglašeni Zakon o PDV-u i Zakon o Kojim dokumentom (zakonom,
akcizama. Zakon o PDV je po ovom pitanju pravilnikom ili uredbom) je definisano
jasan, međutim Zakon o akcizma nije precizan, da ako sami izmjenimo PDV prijavu
jer ne razlikuje promet od vlastite upotrebe. i povećamo poresku obavezu UINO
zaračuna 5% prinudne naplate?
Da, ovo pitanje nije najjasnije regulisano

u Zakonu o akcizama. Sada je svakako Zakon o postupku
trenutak da se i ove opaske uzmu u obzir. indirektnog oporezivanja.

POREZ NA DOBIT
MH
Jednostavan argument za odgodu KM
plaćanja PDV je jaz između naplate Kupac prodavcu kao obezbjeđenje
potraživanja i plaćanja prema dobavljačima. plaćanja uručuje bankovnu garanciju.
Nisu svi porezni obveznici koji se bave Ugovorom je definisano da troškove
maloprodajom koja ima 100 % naplatu (keš) bankovne garancije kupca snosi prodavac.
za razliku od proizvodnih firmi koja mora naći Da li je ispravno da prodavac kupcu izda
kupca, a obično je rok plaćanja 60 i više dana, finansijski K.O. (bez obračuna PDV-a) na
pogotovo velikim trgovačkim lancima (Bingo, iznos tih troškova? S obzirom na to da se
Mercator, Konzum itd). Nabavka sirovina je radi o snošenju tuđih troškova, kakav bi
većinom iz uvoza gdje su rokovi plaćanja puno bio tretman s aspekta poreza na dobit, ako
kraći, da ne govorimo čak i avansno plaćanje. znamo da ovaj trošak prodavac preuzima
Treba istaći i najnoviju situaciju poskupljenja u svom najboljem poslovnom interesu?
električn energije, a da ne govorimo o
rokovima plaćanja (15 dana, a najviše
30 dana). Ovako ispada da se favorizuje Ovdje je cilj da troškove garancije
uvoz, a da se domaća privreda uništava. snosi prodavac. Ovaj finansijski cilj bi
mogao biti postignut na više načina: 1. ako
se ide na sistem KO, onda bi se događaj
Princip plaćanja obaveze za PDV po trebao predstaviti kao umanjenje nakande
naplati ima i drugu stranu priče. U tom slučaju za osnovni promet, a da bi se kompenzirao
se i pravo na odbitak ulaznog poreza stiče tek trošak garancije koji se fakturiše kupcu (od
kada se izvrši plaćanje dobavljaču. To je razlog banke). Drugim riječima, KO se mora vezati
zbog kojeg su mnogi subjekti protiv toga, a za ranije izdatu fakturu, što znači da bi se
nadležni organi tome nisu skloni najviše zbog trebala umanjiti naknada za promet za koji
otežanog praćenja. Lakše je pratiti kada je se traži garancija. 2. možete prefakturisati
svima isto i kada je po fakturisanju kao sada. bankarske troškove. Što se tiče tretmana
rashoda u PB, treba biti u stanju dokazati da
MB je to u poslovnom interesu prodavca. Nije
Općina se nalazi u WATSAN projektu uobičajeno da prodavac snosi ove troškove,
koja je dio Međunarodnog ugovora FI no. stoga biste trebali biti u mogućnosti dati
24569(BA). Potpisali smo sa FMF kredit razumno obrazloženje zašto to radite.
koji općini nije doznačen na račun. Općini
se dostavi privremena situacija kako bi MK
platila PDV-a, a dalje šaljemo ministarstvu Ako imamo reprezentaciju, odnosno
da oni plate izvođaču radova neto dio. ako poslovne partnere odvedemo u restoran,
to nam je 70% nepriznat rashod, dok u
situaciji kada poslovne partnere odvedemo u
Zahtjev za povrat u skladu sa članom restoran od povezanog pravnog lica to nam
29. Zakona o PDV-u se podnosi Grupi za je 100% nepriznat rashod? Ako poslovne
povrat po međunarodnim ugovorima u RC partnere odvedemo u vlastiti restoran, da li
Sarajevo, te se tom prilikom cijeni osnovanost nam je to 70 % ili 100 % nepriznat rashod?
i ispunjenost uslova za oslobađanja.
DP Upravo tako. Prema propisima o

Koji je PDV tretman autobusa, porezu na dobit, troškovi reprezentacije
koji se koristi za prevoz zaposlenika koju nam fakturišu povezana lica je
na posao i s posla, ukoliko nema 100% porezne NEpriznat rashod. Kada
gradskog prevoza na toj relaciji? se poslovni parterni ugoste u vlastitom
restoranu, rashod je 70% nepriznat.
Princip je potpuno isti kao i

kod putničkih vozila. Dakle, ako se
autobus ne koristi isključivo za poslovu
djelatnost (prevoz putnika) nema odbitka
ulaznog poreza (čl. 32. Zakona).

MI
Društvo se bavi niskogradnjom i Rashod koji nastane otpisom neke
održavanjem cesta i autocesta. Zaključen je imovine može biti porezno priznat ako postoji
ugovor o održavanju autocesta sa JP na period razlog u vidu, npr. uništenja zbog uticaja
od četiri godine. U tenderskoj dokumentaciji više sile ili ako je dokazivo da je postalo
je definisano da društvo mora obezbijediti neupotrebljivo zbog neotklonjivog kvara.
putničko vozilo (sa svim karakteristikama, Problem je ako se to ne može dokazati,
dizel, kubikaža i sl.) koje se daje na korištenje jer bi rashod u tom slučaju bio porezno
uposleniku JP koji je na radnom mjestu projekt nepriznat. Ako je oprema fizički još uvijek
menadžera. Ista osoba je nadležna za kontrolu tu, na tome završava (zasad), a ako bi
izvršavanja obaveza od strane društva koje nestala, onda bi se postavilo i pitanje na
je zaključilo ugovor o održavanju sa JP u koji je način zbrinuto. S druge strane, ako
FBiH. Navedeno lice ima pravo da u bilo koje se neki dio naknadno ponovo aktivira, to je
vrijeme vrši nadzor nad održavanjem cesta novo sredstvo ili dio novog sredstva. Taj dio
i shodno tome vozilo se nalazi kod njega 24 je stečen besplatno pa je to neki odloženi
sata dnevno. Društvo nema vlastito putničko prihod (ako će biti dio sredstva ili sredstvo)
vozilo i shodno tome su zaključili ugovor ili odmah prihod (ako će se prodavati).
sa rent-a-car preduzećem o iznajmljivanju
vozila na period od četiri godine. Troškovi DP
održavanja i goriva idu na teret lica koje je Na osnovu Ugovora o zajmu robe
uzelo vozilo pod najam. Da li su računi za potrebno je izvršiti fakturisanje prema
troškove najma, goriva i održavanja dovoljan zavisnom društvu. Zavisno društvo će izvršiti
dokaz da se isti tretiraju kao poslovni - povrat robe u periodu od dva mjeseca. Da li
porezno priznati rashodi? Da li društvo ima će se fakturisanje robe vršiti po nabavnoj cijeni
obavezu da obračunava naknadu za korištenje (po kojoj je knjiženo i izvršeno razduživanje
putničkog vozila u privatne svrhe ili je to sa skladišta) ili po tržišnoj cijeni? Kakav
obaveza društva u kojem je to lice uposlenik? će biti tretman ponovnog zaprimanja u
skladište pri povratu robe zajmodavcu? Koji
su efekti sa stanovišta poreza na dobit?
Za ovo društvo je prema ugovoru
obaveza da u sklopu usluge održavanja
koju pruža JP stavi na raspolaganje i vozilo. Ako je u pitanju najam, onda se treba i
Dakle, radi se o složenoj usluzi, koja se fakturisati najam. To nije promet dobara, nego
oporezuje. Pošto je jasno određeno kroz promet usluge. Što se tiče visine naknade,
ugovaranje usluge (i tendersku dokumentaciju) to je stvar slobodnog dogovora između
da je dio usluge i ovo vozilo, onda se svi najmodavca i najmoprimca. Međutim, za
povezani troškovi sa uslugom smatraju porezne potrebe može biti važno kolika je
poslovnim rashodima (jer se i naknada za tu naknada. Za aspekt poreza na dobit se ta
uslugu, koja je uključila i stavljanje vozila na transakcija mora analizirati zbog transfernih
raspolaganje, poslovni i oporezivi prihod). cijena (pa će najmodavac morati korigovati
Kod JP situacija je složenija, jer oni moraju svoju poreznu osnovicu ako je fakturisao
voditi računa i o načinu upotrebe tog vozila manje od tržišne naknade, a najmoprimac ako
(poslovne/privatne svrhe), ali to nije vaša mu je fakturisano više od tržišne naknade).
briga. Vozilo je stavljeno na raspolaganje Za aspekt PDV-a će se očekivati da izlazni
drugoj firmi (JP), i to se naplaćuje kroz porez bude obračunat na tržišnu naknadu
naknadu za ukupnu uslugu. Praćenje upotrebe (bez obzira što je možda ugovoreno da
vozila je stvar JP i njihovog zaposlenika. stvarna naknada bude niža). Kasniji povrat
je samo fizičko vraćanje nečega što je
DP sve vrijeme pripadalo najmodavcu i što je
Rashodovana imovina (u toku sve vrijeme bilo u njegovim knjigama.
godine po popisu) se preknjižava na
vanbilansnu evidenciju. Vrši se popis i prati
šta se desava sa istom? Dio rashodovane
imovine se naknadno proda, dio uništava,
a dio (koji se nakon rastavljanja može
upotrijebiti) vraća na ponovno korištenje.
Kakav tretman iz ugla propisa o porezu
na dobit imaju navedene radnje?

POREZ NA DOHODAK I DOPRINOSI
AC
ŠT Angažovali smo volontera.
Direktor želi da sebi mjesečno isplaćuje Koje su nam sada obaveze?
određeni iznos po osnovu menadžerskog
ugovora, za koji plaća doprinose. Ako bi
plaćao pune doprinose, kako bi ih prikazao, Ako ne prima nikakvu naknadu,
pošto ima već MIP u drugoj firmi. onda je za tu osobu potrebno plaćati
30 KM za potrebe doprinosa za PIO
u posebnim okolnostima. Ako prima
Naknada po menadžerskom naknadu, pored spomenutog doprinosa,
ugovoru bez zasnivanja radnog odnosa potrebno je na isplaćeni iznos obračunati
se oporezuje sa porezom na dohodak i porez na dohodak i “male” doprinose.
“malim” doprinosima. Dakle, ne idu puni
doprinosi nego se plaća 4% za zdravstveno MK
osiguranje i 6% za PIO, bez mogućnosti Po kojim stopama se obračunavaju
umanjenja osnovice za priznate rashode. porez i doprinosi na isplaćene naknade
za rad u komisijama za eksterna lica,
ŠT tj. lica koja nisu naši zaposlenici?
Da li se na ovu isplatu na osnovu
menadžerskog ugovora, pored poreza i malih
doprinosa, plaća i poseban porez i vodna To je njihov dohodak od drugih
naknada? Da li je osnovica za obračun malih samostalnih djelatnosti za koji se moraju
doprinosa i poreza neto ili bruto, na osnovu platiti porez na dohodak (10%), “mali”
isplate po menadžerskom ugovoru? doprinosi za PIO i ZO (6% i 4%) te opća
vodna naknada i posebna naknada za
zaštitu od prirodnih i drugih nesreća (obje
Da, i primanja direktora podliježu po 0,5%). Pritom se podnosi obrazac ASD-
plaćanju tih dviju naknada, što je 1032. Ako su nerezidenti, onda se ne plaćaju
potvrđeno i u stavu FMF (koji se može doprinosi, a podnosi se obrazac PDN-1033.
pronaći na www.pufbih.ba). Doprinosi
se obračunavaju na bruto osnovicu. NB
U situaciji kada je zaposlenik
BP prijavljen u dvije firme, da li u obje mora
Da li fizičko lice podliježe obračunu imati minimalne doprinose ili zbir doprinosa
bilo kakvog poreza u slučaju prodaje dionica? u obje firme može biti minimalan?
U istom kontekstu, da li podliježe obračunu
poreza u slučaju prodaje kriptovalute?
Nažalost, FMF je dalo mišljenje po
kojem svaki poslodavac treba uplatiti najmanje
PDV-a nema za dionice po članu na najnižu osnovicu. Ovdje je problem
25. ZPDV, a ni za kriptovalute (po pomalo razumijevanje člana 7. Zakona o doprinosima
neobičnom odgovoru UINO na stranici uino. (koji govori o minimalnoj osnovici). Logika
gov.ba). Što se tiče poreza na dohodak, je da to treba razumijevati tako da najniža
prihodi od prodaje dionica nisu spomenuti u osnovica treba da bude ispoštovana iz ugla
važećem Zakonu o porezu na dohodak kao osiguranika, a ne uplatioca. Dakle, ako su oba
oporezivi tako da formalno ne postoji osnov poslodavca u zbiru uplatili doprinose najmanje
za oporezivanje. Međutim, poznato nam je na najnižu osnovicu, prema našem mišljenju je
da je FMF dalo jedan odgovor u kojem je ispoštovan Zakon o doprinosima. To su potvrili
reklo da fizičko lice treba platiti porez na i neki sudovi. Izuzetno, ako je rad samo
dohodak od imovinskih prava, svrstavajući kod jednog poslodavca sa nepunim radnim
udjele i dionice u imovinska prava. S obzirom vremenom, doprinosi moraju biti uplaćeni
na to, na fizičkom licu je da plati porez, ako najmanje na najnižu osnovicu. Nažalost, FMF
ne želi da se bori za svoja prava, ili da se smatra da oba poslodavca moraju plaćati
spremni na pravnu borbu (za koju smatramo doprinose najmanje na najnižu osnovicu.
da je utemeljena jer važeći Zakon o porezu
na dohodak to nije označio kao oporezivo).
Prihodi ostvareni prodajom kriptovaluta su
oporezivi kao dohodak od imovinskih prava.

SP SS
Radnik radi u FBiH, prijava stanovanja Većinski vlasnik ima prebivalište u
je u RS, minimalac 407,00 KM, nema radnog drugoj zemlji, a ima i BiH državljanstvo.
staža, lični odbitak kartica 300,00 KM. Koliko Nije uposlen u d.o.o. Na koji način njegove
dobije na ruke 407,00 ili 437,00 KM? troškove (najam stana, putne troškove itd.)
možemo knjižiti (priznati) u knjigama?
Najniža satnica u FBiH je 2,31 KM

i to je iznos u kojem je sadržan porez na Ako je prijavljen kao direktor bez
dohodak. To znači da će na račun dobiti radnog odnosa ili kao prokurista, sve to bi
iznos koji preostane nakon oporezivanja. Ako bilo tretirano kao njegov dohodak od drugih
mu je lični odbitak 300 KM, onda je očito da samostalnih djelatnosti za koji se sigurno
će postojati određena obaveza za porez. moraju platiti porez na dohodak, OVN i
posebna naknada za zaštitu od prirodnih i
IK drugih nesreća. “Mali” doprinosi se moraju
Udruženje, čiji su članovi srednjoškolci platiti ako on boravi u BiH više od 183 dana u
iz cijele BiH, je donijelo odluku o refundaciji toku godine i tada se podnosi obrazac ASD-
troškova prevoza, odnosno dolaska 1031, a ako boravi manje, onda ne postoji
članova udruženja na skupštinu udruženja. obaveza za doprinose i podnosi se obrazac
Članovi udruženja-srednjoškolci dostavljaju PDN-1033. S druge strane, ako je on “samo”
original račun za prevoz na relaciji mjesto vlasnik, bez obavljanja neke konkretne uloge
prebivališta-sjedište udruženja i trošak im se u firmi, onda se za isplate prema njemu plaća
refundira na blagajni udruženja ili na tekući porez na dohodak i podnosi se obrazac
račun. Da li su ove isplate neoporezive? APR-1036, a ujedno bi to bili i porezno
nepriznati rashodi u poreznom bilansu firme.
Ako pitate FMF i PUFBiH, reći će JC

vam da je oporeziva svaka isplata fizičkom Kako postupiti u slučaju ako firma
licu koje nije zaposlenik. Ako su oni samo posjeduje stan, koji povremeno koriste
članovi, a pritom nemaju nikakvu obavezu zaposlenici u slučaju službenih putovanja?
zauzvrat, onda se plaća porez na dohodak, Npr. zaposlenici koji dolaze na sastanak iz
bez obaveze za doprinose i podnosi se druge poslovnice, koriste stan za smještaj,
obrazac APR-1036. Ipak, ako ta lica imaju umjesto da bi im se plaćao hotel. Da li i u
neku obavezu prema isplatiocu, onda bi tom slučaju treba obračunavati korist? Ako
se ovo posmatralo kao dohodak od drugih treba, da li u slučaju obračuna koristi, je onda
samostalnih djelatnosti za koji se plaćaju amortizacija priznat rashod u poreznoj bilanci?
još i “mali” doprinosi, opća vodna naknada
i posebna naknada za zaštitu od prirodnih
i drugih nesreća (obrazac AUG-1031). Osigurani smještaj na službenom
putovanju nije oporeziva korist zaposlenika. To
NB je spomenuto u članu 10. Zakona o porezu na
Preko angažmana agencije ZEDE dohodak. Međutim, sâma činjenica da firma
su došli volonteri u firmu. ZEDA daje posjeduje stan će svakako izazvati zanimanje
tim volonterima 200 KM za topli obrok. poreznih inspektora i može se očekivati da
Imamo li mi obaveze prema njima? istraže kako se taj stan inače koristi. Npr.
na osnovu računa za struju, vodu i slično se
može zaključiti da je je stan zaista korišten
Organizator volontiranja (što ne može samo par dana na službenim putovanjima
biti privatni subjekt) za svakog volontera ili neko u njemu boravi mnogo češće.
treba plaćati 30 KM mjesečno za potrebe Inspektori se tada ponašaju kao istražitelji koji
doprinosa za PIO u posebnim okolnostima. pokušavaju dokučiti šta je stvarno stanje.
Isplatilac naknade mu je dužan obračunati
porez na dohodak i “male” doprinose.

EC FN
U slučaju kada firma posjeduje stan, Direktor koristi vlastito vozilo za prevoz
koji koristi direktor, na koji način se utvrđuje na posao, a nema ugovor o ustupanju niti
iznos na koji se obračunava korist? Ako najmu vozila prema firmi. U knjigovodstvu se
se obračuna korist, da li je amortizacija prikazuju i plaćaju troškovi samo goriva za
porezno priznat rashod u poreznoj bilanci? to vozilo. Može li se nekim dokumentom (a
da to nije putni nalog) regulisati ovaj trošak
kao naknada za prevoz direktora jer je duža
Korist se računa u visini tržišne kirije relacija Sarajevo-Zenica, svakodnevno.
koja bi se za najam sličnog stana u tom dijelu Direktor je ovdje u radnom odnosu, a ne
grada plaćala nekome ko nije poslodavac. isplaćuje mu se naknada za prevoz.
Amortizacija može biti porezno priznat
rashod samo ako se od radnika naplaćuje
naknada za korištenje stana (a to onda više Dakle, privatno vozilo se koristi za
nije oporeziva korist, nego tržišni najam). prevoz na posao i sa posla. Neoporeziva
naknada tom direktoru se priznaje do: broj
MH kilometara x 15% cijene goriva, a maksimalno
Ako se popisom utvrdi manjak, a do 1,5 cijene karte javnog prevoza na toj
ne fakturiše se, odnosno ne naplati od lica relaciji. To podrazumijeva da to lice (a ne
koje je odgovorno za taj manjak, na koji firma!) snosi troškove goriva. Kad se podvuče
način obračunati korist u ovom slučaju? crta, slijedi da ako su troškovi goriva koje za
to njegovo vozilo plaća firma, a koji u mjesecu
prelaze iznos naprijed navedene neoporezive
Visina oporezive koristi u tom slučaju naknade, “korist” tog direktora na koju bi išli
je tržišna vrijednost dobara koja nedostaju. puni doprinosi i porez. Savjetujte tom direktoru
To je neto vrijednost koristi, a bruto osnovica da se presabere... i da donese odluku kojom
za obračun doprinosa se računa množenjem (sam sebi) odobrava korištenje privatnog
sa koeficijentom 1,610305 (ako poslodava vozila za prevoz na posao i sa posla, za što
plaća i doprinose i porez na dohodak na svoj bi neoporeziva naknada bila onako kako je
teret) ili 1,449275 (ako poslodavac plaća navedeno, pa tu neoporezivu naknadu može
doprinose, ali će iznos poreza potraživati “refenati” sa gorivom koje mu plaća firma...
od zaposlenika). Još jedna napomena:
ta “neto vrijednost” treba da uključuje i FS
PDV na tržišnu vrijednost (ako se radi o Da li naknada za korištenje vozila u
manjku na koji se treba obračunati i PDV), privatne svrhe uključuje i vrijednost utrošenog
a za taj manjak treba izdati i internu PDV goriva, tj. da li su priznati troškovi goriva
fakturu tj. obračunati i PDV na teret firme. koje je utrošio radnik dok je koristio vozilo
u privatne svrhe? Ako vozilo ima malu
AZ nabavnu vrijednost, trošak goriva značajno
Društvo je donijelo odluku da ne premašuje navedenu naknadu od 1% NV.
vodi evidenciju u vezi pređenih kilometara
službenim automobilom korištenim u privatne
svrhe. Obračun poreza i doprinosa za Obračunata vrijednost koristi obuhvata
korist će vršiti kao 1% od NV automobila. sve što je vezano za to vozilo (amortizaciju,
Da li su u poreznom bilansu priznati habanje pokretnih dijelova, ulja, maziva,
troškovi goriva, registracije, osiguranja, gorivo, grebanje karoserije, sjedišta, itd).
odrzavanja i sl. za taj automobil? Sve je sadržano u onih 1% od nabavne
vrijednosti ili 15% od cijene litre goriva po
pređenom privatnom kilometru. Bez obzira
Jesu, ako se vozilo se koristi i u na sve okolnosti, Pravilnik je odredio kako
poslovne i u privatne svrhe, tako da su se računa vrijednost toga što je zaposlenik
svi ostali troškovi i poslovni troškovi, a koristio službeno vozilo u privatne svrhe. On
dio upotrebe za privatne svrhe je svakako je dužan nadoknaditi toliko ili je njegova korist
tretiran kao korist i oporezovan kao samo toliko. Ako je vozilo zaista tako staro, u
plaća. U nekim rijetkim situacijma bi se lošem stanju ili slično, to je pitanje okolnosti,
moglo desiti da se povezani troškovi ali pravila su ista kao i za neko luksuzno
za upotrebu vozila ne priznaju u PB. vozilo od nekoliko stotina hiljada maraka.

AR
Prokurist firme (po rješenju), bez Ako je to lice vlasnik, ali nije zaposlenik,
zasnovanog radnog odnosa, po ugovoru onda ne postoji obaveza da se to tretira kao
o prokuri (plaća se 4 i 6% za doprinose korist, odnosno dohodak od nesamostalne
te 10% poreza na dohodak), koristi djelatnosti. Međutim, besplatno korištenje
službena vozila u poslovne svrhe (prati službenog vozila u privatne svrhe je i dalje
se kilometraža) i ne isplaćuje se naknada njegov dohodak, samo drugog tipa. Ako je
za korištenje vozila (dnevnice). Da li može direktor bez radnog odnosa, onda mu je to
biti problem jer nije u radnom odnosu? dohodak od drugih samostalnih djelatnosti
(obrazac ASD-1032, porez na dohodak,
“mali” doprinosi, OVN, posebna naknada za
Može biti problem. U praksi, nesreće). Također, u ovom slučaju ne postoji
inspektori PU su zaračunavali porez i male nikakav neto iznos za isplatu jer je on već
doprinose na sve troškove tog vozila (gorivo, dobio besplatno korištenje vozila. Ne treba
mazivo, održavanja, popravke, čak i na mu još nešto isplatiti. Ako se isplati, onda je
amortizaciju), s obrazloženjem da to lice nije to novi (drugi) dohodak. Za PDV vrijedi pravilo
zaposlenik i da je sve to njegov dohodak! da se isti mora obračunati ako se od tog lica
potražuje naknada za korištenje vozila. Ako
AR mu se vozilo daje besplatno, onda se izlazni
To bi značilo da bez obzira što porez ne obračunava za vozila za koja nije
ima ovlasti po rješenju kao i direktor postojalo pravo na odbitak ulaznog poreza.
(pošto je u penziji, ima ugovor o prokuri),
ne bi trebao da koristi službena vozila GLJ
preduzeća bez dodatne naknade na koju Vlasnik je zaposlenik društva.
bi se trebali obračunati mali doprinosi?
OK, onda se plaćaju “veliki” doprinosi,

Hoće li se i njemu dozvoliti korištenje podnosi se MIP-1023 s tim informacijama...
službenih vozila ili ne, to je stvar odluke Dakle, sve kao i za ostale zaposlenike.
odnosno dogovora. To nije zabranjeno Međutim, i dalje ne postoji obaveza da mu
(niti to bilo ko može niti treba zabraniti), se nešto isplati jer je neto već “dobio” tako
ali treba znati da to onda stvara ili može što je besplatno koristio vozilo. Ako mu ipak
stvoriti i navedene obaveze za porez i isplaćujete tu korist (mada ne vidim zašto
male doprinose. Pa ko voli - nek izvoli... biste to radili) onda mu je to novi dohodak pa i
na to treba obračunati pune doprinose i porez!
Usput, više puta se sugerisalo da se taj JM

Stav FMF (po kome se sve to oporezuje Ako bi firma uplaćivala osiguranje od
kao dohodak) mora preispitati, ali sve nezgode za svoje radnike, u slučaju da se
dok je taj Stav takav kakav je - inspektori desi nezgoda na poslu, radniku bi se isplatila
će svašta nešto svrstavati i tretirati kao određena naknada. Da li bi se ta naknada
prihod tih lica (menadžera bez zasnovanog isplaćena radniku smatrala kao korist?
radnog odnosa, prokuriste i sl).
GLj Ta naknada mu je neoporeziva

Vlasnik društva koristi službeno vozilo. ako mu je isplaćuje društvo za osiguranje
Društvo donosi odluku za 1% od nabavne kod kojeg je osiguran od nezgode.
vrijednosti da se obračunava korist. Na ovu
korist idu doprinosi iz i na plaću i porez na
dohodak, neto iznos ide na tekući račun
vlasnika. Kada se pravi izlazni račun u
vanposlovne svrhe, gdje je sadržan PDV?

MK
Koju vrstu isplate stavljamo u MIP-1023 Ako prevoznici imaju formiranu cijenu
ako imamo zaposlenicu koja je na bolovanju mjesečne karte svakako morate “operirati”
cijeli mjesec, ali je bolovanje do 42 dana? s tom vrijednošću. Ako prevoznici ne izdaju
potvrde onda možete koristiti javno objavljenu
cijenu mjesečne karte (svi prevoznici
To je šifra 1 jer je to oporezivo objavljuju cjenovnike). Ako, eventualno,
primanje zaposlenice. Poslije 42 dana može neki prevoznik nema objavljen cjenovnik,
biti šifra 5 ako poslodavac isplaćuje samo nema druge nego da koristite formu izjave
onoliko koliko će mu refudnirati kantonalni korisnika naknade ili da sâmi kreirate izjavu,
ZZO, a može biti i šifra 10 ako poslodavac na osnovu dostupnih informacija s terena.
pored toga isplaćuje i nešto “od sebe”.
SL
MK Kao što ste rekli, prevoznici kažu da
Situacija je vezana za prelazak radnika pogledamo na njihovoj stranici, ali da li će to
na puno radno vrijeme u toku mjeseca. biti inspektorima dovoljan dokaz? Do sada su
Da li će to biti problem sa Specifikacijom i za svakog radnika tražili pojedinačnu potvrdu.
MIP-1023 za 11/21, a s obzirom na to da Bojimo se da ne ospore isplatu naknade
10.11.2021. prelazi na puno radno vrijeme? za prevoz i obračunaju pune doprinose.
Ne bi trebalo biti sporno. U MIP- Nigdje nije prospisano šta od

1023 će se iskazati stvarni broj sati na koje dokumentacije trebate imati u ovom smislu.
je radnik bio prijavljen (dio mjeseca pola Ovdje se radi o dokazivim stvarima i forma
radnog vremena + dio mjeseca puno radno dokumenata nikako ne bi trebala biti osnov
vrijeme). Ukupni broj prijavljenih sati će za utvrđivanje dodatne porezne obaveze.
tako djelovati i na staž tog zaposlenika.
SH
AR Vlasnik obrta za potrebe obavljanja
PU je 2.11.2021. poslala za 2014. registrovane djelatnosti ulaže značajna
godinu rješenje o plaćanju poreza na sredstva u zakupljeni prostor. Zakupljeni
dohodak, na osnovu dostavljenog GIP-a, prostor je zapušten i treba izvršiti
fizičkom licu. Koji je vaš stav o tome da adaptaciju. Obrt je već registrovan i nije u
je iz 2014. godine sada poslano? sistemu PDV-a. Pojasnite sve iz aspekta
poreza na dohodak odnosno kako tretirati
troškove nabavke portala, zamjena
Vjerovatno se pitate zar ta obaveza instalacija, postavljanje nove keramike.
već nije zastarjela, pošto je prošlo više od 5
godina. Možda jeste, a možda i nije. Naime,
rok zastare je u međuvremenu mogao biti Obrtnik ulaganja u tuđi prostor
prekinut, iz raznih razloga, pa se tih «5 godina može prikazati kao vlastitu dugotrajnu
zastare» u tom slučaju broji ispočetka. imovinu. Ako tako odluči, onda se to unosi
u PLDI-1043 i potom može priznavati
SL rashod u vidu amortizacije. Naravno, nije
Na koji način dokazati cijenu karte sporno da to ne unese u PLDI-1043, ali
gradskog/prigradskog prevoza, ako prevoznici u tom slučaju nema pravo na priznavanje
ne izdaju potvrde o visini cijene karte na rashoda. Izuzetno, ako se radi o nekim
određenoj relaciji osim za svoje korisnike? sitnim ulaganjima (do 1.000 KM), ona bi se
Većina radnika na posao dolazi vlastitim mogla priznati rashod u čitavom iznosu,
automobilom i do sada su donosili potvrde o i to u godini plaćanja dobavljača.
visini cijene karte. Međutim prevoznici sada
ne izdaju potvrde osim za svoje korisnike.

RAČUNOVODSTVO
MB
ŠT Općina šalje zahtjev za povrat PDV-a
Samostalni sam računovođa i Upravi za indirektno oporezivanje, gdje smo
imam knjigovodstvenu agenciju kao dobili i povrat PDV-a. Da li se taj PDV knjiži
dodatnu djelatnost. Da li sam obavezan isto na investicije u tijeku, jer neke općine ga
(ili mogu li) se registrovati kao kvalificirano ukjučuju na investiciji u tijeku, a neke općine
lice, iako sam penzionisan? ne uzimaju u obzir, uz obrazloženje da to nije
stvarna vrijednost projekta. Općina će dobiti i IPA
grant gdje neće plaćati taj dio nego opet preko
U registre se mora prijaviti svako nadležnog ministrastva, gdje neće ovaj put plaćati
lice koje se planira baviti pružanjem PDV-e jer će izvođać direktno biti oslobođen
računovodstvenih usluga pravnim licima u radova. Zanima me način knjiženja tog PDV-a.
kojima nisu zaposleni. Ipak, treba imati u
vidu još nešto. Mogli biste se prijaviti samo
ako vam agencija ima status dopunskog Povratni porezi se nikada ne
zanimanja. Nasuprot tome, dodatno zanimanje uključuju u NV investicije (prema MRS
podrazumijeva da je Vaš zaposlenik CR s 16). Dakle, samo PDV koji se plaća i ne
važećom licencom (a ne Vi) i da se preko može vratiti se smatra dijelom nabavne
njega pružaju računovodstvene usluge vrijednosti investicije (kapitalizira se).
pravnim licima. Tada bi se on morao prijaviti u
registar KL, a vaš obrt u registar poduzetnika AR
za pružanje računovodstvenih usluga. Rezervni dio (motor) je veće vrijednosti,
preko 4000 KM. Da stavim kao zasebno
ŠT stalno sredstvo? Auto servis je izdao
Ako je obrt registrovan za zapisnik i ponudu (predračun) za kvarove
knjigovodstvene usluge sa 1.1.2022 godine, na službenom putničkom vozilu (navedena
te uz podnošenje zahtjeva za registraciju, je i stavka za motor i njegova vrijednost).
da li bih uz takve preduslove mogao Da li na osnovu tog mogu uraditi isknjiženje
potpisati obračune za 2021 godini? starog motora tog vozila? Ako se stavi taj
novi uvezeni rezervni dio direktno na trošak,
u tom slučaju nije dužnost uraditi isknjiženje
Obračun ćete moći potpisati ako se vrijednosti motora iz KV tog motora?
stignete upisati u Registar kof FMF prije
toga, i, naravno, ako ispunite sve uslove
po ZRR. Vaša je obaveza da se upišite u Da, to je preporuka. Značajniji sastavni
roku od 8 dana od dana registracije. Po dijelovi stalnog sredstva se mogu voditi
svemu ovome, ne bi trebalo biti smetnje kao zasebna sredstva (prema MRS 16), uz
da potpisujete obračune za 2021. ako isknjižavanje procijenjene neamortizovane
se u registre upišete prije toga. vrijednosti starog motora iz knjigovodstvene
vrijednosti tog vozila. Ako je servis dao, tj.
AR procijenio vrijednost starog motora (koji se
Firma će biti uvoznik rezervnog zamjenjuje), onda je to to. Ne bi bilo ispravno da
dijela za službeno putničko vozilo (kvar se rezervi dio koji je značajne vrijednosti evidentira
motora) i taj dio će biti dat autoservisu za kao trošak. Ovdje je potrebno ili posebno knjižiti
ugradnju. Pošto je u pitanju putničko vozilo, motor na stalnim sredstvima ili vršiti zamjenu
ne odbija se PDV ni za jednu od usluga značajnog dijela, kada ste obavezni isknjižiti
kao ni za nabavku. Kako tretirati ovaj uvoz neotpisanu vrijednost dijela koji se mijenja.
rezervnog dijela (motor) za putničko vozilo?
JM
Ino kupac šalje preduzeću u BiH
Ni na uvezeni motor ni za usluge svoj materijal (sa pro forma fakturom za
ugradnje ne možete odbiti ulazni porez. potrebe carinjenja). Preduzeće iz BiH
Dakle, sve to ide ili na troškove popravke tog plaća PDV pri uvozu i carinu. Pomenuti
vozila ili (u skladu sa MRS 16) kao zasebno materijal je poslat kako bi preduzeće u BiH
stalno sredstvu (značajni rezervni dio). izvršilo uslugu ugradnje u proizvod koji se
proizvodi za tog ino kupca. Na koji način
se pravilno knjigovodstveno evidentira
navedeno i kako evidentirati kroz eKUF?

DP
Što se tiče eKUFa- pošto je bilo Usluge edukacije obavljene u
klasično carinjenje/uvoz evidentirate kao inostranstvu – koji su dokazi potrebni osim
i svaki klasični uvoz. U ovom slučaju u fakture? Da li je dovoljan Izvještaj o obavljenoj
eKUF unosite proforma fakturu kao da je edukaciji koji zaposlenici dostave?
“prava” faktura. Računovodstveno, zaliha
treba da bude zadužena po fer vrijednosti,
što znači da ćete kao kontrastavku na Ne bi trebalo biti teško dokazati da
potražnoj strani imati obavezu za uplatu se događaj zaista desio. Ima li neki poziv,
PDV-a i carine, te ostatak je prihod na grupi program, ugovor, da li su radnici putovali
65 ili 67. Ugradnja će se evidentirati kao u inostrantvo, ima li nalog za službeni
da je u pitanju bilo koji drugi rezervni dio put, dokazi da su tamo boravili (račun
sa zaliha, na neki trošak ili kao dio procesa hotela npr), izvještaj koji će sačiniti...
proizvodnje (zavisno već šta je u pitanju).
DP
FN Imam certifikat za certificiranog
Putničko vozilo je nakon saobraćajne računovođu. Ne posjedujem licencu za
nesreće rashodovano. Totalna šteta je 2021. godinu. Međutim, u 2021. godini
djelimično naplaćena od osiguranja. sam sakupila dovoljan broj bodova
Takvo vozilo se popravilo uz značajna prisustvom na seminarima. Da li ću moći
ulaganja od 19.000 KM. Da li se može potpisivati izvještaj za 2021. godinu?
ponovo staviti u funkciju i obračunavati
amortizacija na novu vrijednost od 19.000
KM za naredni period (novih 5 godina)? Da, ako u toku 2021. ostvarite dovoljno
bodova KPE, dobit ćete licencu za 2022. i
imat ćete pravo da ovjerite FI za 2021. godinu.
Može se i treba ponovo staviti u
funkciju, a što se tiče amortizacije (ako je
ranija vrijednost rashodovana) ona može ići na
to novo ulaganje i prema procijenjenom vijeku RADNI ODNOSI
upotrebe tog popravljenog vozila. Sad ćete
ga isknjižiti, pri čemu je neotpisana vrijednost NA
rashod (koji je priznat i po poreznom bilansu). Radno vrijeme u firmi organizovano je
Što se tiče PDV-a, prodajte to bilo kome (ili u smjenama, tako da imamo preraspodjelu
nekom servisu ili u dijelovima ili u krajnjoj liniji radnog vremena po principu da određene dane
na otpad), sa izlaznim PDV-om na prodajnu radnik radi 5h, određene 7h. Da li je dozvoljena
cijenu (kome god i kako god da to prodate). isplata toplog obroka do neoporezivog iznosa,
ako u ovakvom slučaju imamo npr. 26 radnih
FP dana i isplatimo 8 KM dnevnog toplog obroka,
Da li su za isplatu dobiti potrebna što iznosi 208 KM, ako je neoporezivi iznos
oba uvjerenja (i od PU i od UINO) ili samo propisan za taj mjesec do 208,95 KM?
uvjerenje od PU? Po kojem osnovu,
pošto neke banke traže da im se prilože
oba uvjerenja, a neke samo od PU. Oporezivi iznos toplog obroka je
vezan za dane provedene na radu, što
znači da maximalni neoporezivi dnevni
Kod isplate dobiti Zakon o porezu iznos je 1% prosječen plaće (koliko god
na dobit je propisao samo uvjerenje o dana bilo). Međutim, prema mišljenju PU
izmirenim obavezama za direktne poreze i FMF, kod rada kraćem od 8 sati treba se
(Uvjerenje od PU). Izuzetno, ako se isplata rukovoditi srazmjerom (dakle, za 8 sati je
vrši nerezidentu, onda Zakon o deviznom 1%, a za 7 ili 5, srazmjerno manje. Drugim
poslovanju zahtijeva i uvjerenje o izmirenim riječima, maksimalni neoporezivi iznos je broj
obavezama za indirektne poreze. “normalnih” radnih dana x 1% od prosječne
neto plaće u FBiH. Ako isplaćujete 8 KM, što
je niže od toga, možda se i za veći broj dana
može “uklopiti” u neoporezivi maksimum.

VM FP
Da li rješenje o korištenju godišnjeg Da li primjenu novog kolektivnog
odmora moze potpisati isključivo ugovora imaju samo potpisnici tih ugovora
direktor ili to može biti i neki od šefova ili obavezu o primjeni imaju svi koji se bave
za različita odjeljenja u firmi? trgovinskim i građevinskim poslovima,
neovisno od toga da li su potpisnici ili ne?
Ako je dobio ovlaštenje od

direktora, onda nema smetnje da to Granski kolektivni ugovor se
potpisuje i šef određenog odsjeka. primjenjuje samo na potpisnike, što
znači da ako niste potpisnik, onda vas
ŠT ne obavezuje. U smislu obaveznosti ili
Direktor pravnog lica je zaposlen kao neobaveznosti primjene kolektivnih ugovora,
menadžer bez zasnivanja radnog odnosa jer “potpisnikom” (obveznikom primjene)
ima puno radno vrijeme u drugom pravnom se smatraju ne samo oni koji su direktno
licu. Da li to predstavlja neku pravnu smetnju? potpisali taj KU ili su mu direktno naknadno
pristupili kao potpisnici, nego i svi oni koji
su članovi udruženja poslodavaca iz te
Nema smetnje da isto lice branše (trgovina, građevinarstvo). Dakle,
bude u jednoj firmi u radnom odnosu, ako je firma član tog granskog udruženja
a u drugom da bude menadžer bez poslodavaca, ona je i obveznik primjene
zasnivanja radnog odnosa. tog KU kojeg je to udruženje poslodavaca
zaključilo u ime svih svojih članica.
SK
Da li je obavezno da se
angažuje ovlaštena kuća za izradu
Pravilnika o zaštiti na radu? OSTALA PITANJA
SS
Ne morate angažovati ovlaštenu Da li se kratkoročna pozajmica
organizaciju za zaštitu na radu za izradu direktoru (vlasniku) može kompenzirati
internog akta o zaštiti na radu. To može sa dobiti? Da li je moguće unaprijed to
izraditi i sam poslodavac, kao i bilo koji drugi napraviti prije godišnjeg obračuna?
poslovni subjekat koji pruža tu uslugu.
MK Kompenzacija je moguća, ali ne

Radnik prelazi na puno radno vrijeme od unaprijed. Zakon o obligacionim odnosima
40 sati tjedno. Jesmo li u obavezi nositi novi je propisao da se kompenzirati mogu samo
ugovor o radu sa specifikacijama o izmjenama dospjele obaveze. Ako vi njemu dugujete
na PU? Radnik ima ugovor na određeno. po osnovu pozajmice, kompenzacija s
raspodjelom dobiti će biti moguća tek kada se
donese odluka o raspodjeli, ali ne prije toga.
Da, obavezni ste podnijeti novi
ugovor PU zato što se mijenja status ŠB
osiguranja koji zavisi od dužine radnog Kada i pod kojim uslovima
vremena na koji je radnik prijavljen. zastarjevaju javni prihodi PIO i zdravstvo?
AZ
Da li smo svi obveznici izrade Doprinos za PIO/MIO nikad ne
Pravilnika o zaštiti na radu bez obzira zastarijeva, dok ostali doprinosi zastarijevaju
na djelatnost koju obavljamo? u roku od pet godina (ako PUFBiH u
međuvremenu ne prekine protek roka zastare),
i pod uslovom da su blagovremeno prijavljeni.
Da, obveznici su svi
koji imaju zaposlenike.

MK
Fizičko lice nam pruža uslugu ugradnje Uzajamna potraživanja koja imaju
određenog proizvoda. Da li je potpisivanje dva lica se mogu kompenzirati u skladu sa
ugovora o pružanju usluge dovoljno da odredbama Zakona o obligacionim odnosima.
proslijedimo uplatu za izvršenu uslugu na račun Ne postoje posebna ograničenja ni onda kada
ili je potrebno da nam to lice izda neku vrstu su to ujedno povezana lica. Naravno, dok
računa? Kako opravdati taj isplaćeni iznos? Da su bila otvorena, ta potraživanja i obaveze je
li kao trošak? Dobila sam odgovor od UINO da trebalo posmatrati iz ugla transfernih cijena.
račune do 100 KM imamo pravo koristiti ulazni
PDV ako je u svrhu poslovne potrošnje, ali ako AK
je na njima naznačeno ime i adresa obveznika. Ako lice osnuje obrt kao stari
To se ne podudara s onim da sve male tradicionalni zanat i porez plaća paušalno,
račune možemo stvrstavati u jednu stavku da li je sporno da se naplata radi isključivo
i pri tom odbijati PDV i samim time nam idu gotovinski? Treba li u ovom slučaju
ulazne račune, a suprotnoj strani idu u krajnju polagati pazar na banku? Da li mora imati
potrošnju. Molim odgovor kolega iz UINO. otvoren račun u banci na ime obrta?
Svima nam je poznato što imamo pravo odbiti
ili ne, ali također mali blagajnički računi do
100km nemaju naše podatke upisane. Da li i u Naplata se može vršiti gotovinski
tom slučaju i dalje imamo pravo odbitka ili ne? ako su kupci fizička lica. Za fizička lica ne
postoje ograničenja u plaćanju gotovinom,
dok poslovni subjekti mogu vršiti gotovinsku
Obično fizičko lice-građanin nije u naplatu od fizičkih lica. Kada je u pitanju
obavezi da ispostavi fakturu (osim kada je, u način raspolaganja gotovim novcem, Uredba
rijetkim slučajevima, registrovano kao PDV o uslovima i načinu plaćanja gotovim
obveznik). Stoga i sâm ugovor može biti novcem je paušalce izuzela od obaveze
osnov za plaćanje. Trošak se može pravdati, vođenja blagajničke evidencije i obaveze
upravo ugovorom s tim pojedincem. To je polaganja gotovine na bankovni račun.
trošak na isti način kao i da ste angažovali
firmu koja bi vam za istu uslugu ispostavila SP
fakturu. Ukazni porez ne možete odbiti Da li je pravni subjekt registrovan za
jer ga ni nema. Naravno, ako od nekog pravne usluge, koje radi samo sa pravnim
dobavljača dobijete blagajničke račune licima, obavezan da ima fiskalnu kasu?
do 100 KM, kako ih zove Zakon o PDV, a
to su zapravo fiskalni računi, imate pravo
na odbitak i bez naziva kupca na njima. U FBiH nije važno da li su klijenti pravna
ili fizička lica. Oslobađanja iz člana 5. Zakona
SN o fiskalnim sistemima i posebne Odluke Vlade
Kako “spriječiti” poreskog FBiH se vežu za djelatnosti. Ako djelatnost
obveznika koji ima značajan dug prema nije oslobođena, subjekt mora imati fiskalni
dobavljačima da isplati dividendu? sistem, bez obzira na to ko su mu klijenti.
IK
Treba provjeriti da li je taj dužnik Može li ugostiteljska radnja, čija je
u stanju nelikvidnosti onako kako je to osnovna djelatnost priprema i usluživanje
uređeno u članu 17. Zakona o finansijskom pića, povremeno izvršiti i fakturisati kupcu
poslovanju, jer u tom slučaju ne smije (naručiocu) uslugu organizacije koncerta?
isplaćivati dobit. Ako je likvidan u skladu
sa ZFP, onda povjerilac jedino može ići ka
tome da mu blokira račune, što je moguće To bi bilo obavljanje djelatnosti za
ako se radi o dospjelom potraživanju koju ta ugostiteljska radnja nije registrovana.
za koje se dobila izvršna isprava. Prema tome, bilo bi neopravdano. Da li bi
neko pravio problem ako se takvo nešto
MK desi npr. samo jednom, to je teško reći.
Da li potraživanja koja imamo Formalno bi mogao praviti problem, jer se
od vlasnika i pozajmicu prema vlasniku ugostiteljske radnje ne smiju baviti ničim
možemo međusobno zatvoriti? drugim, osim onoga za što su registrovane.

pristup putem svih jednostavan način audio, video i pisana
elektronskih uređaja prijavljivanja komunikacija sa predavačima
u stvarnom vremenu
brzi odgovori na sva Vaša

pisana pitanja odmah u toku
Revicon mogućnost aktivnog
učešća - uključivanja
trajanja seminara online seminari u online seminar
POUZDAN I
PRAKTIČAN NAČIN
PROFESIONALNOG
USAVRŠAVANJA
dostupnost aktuelnih bolja dinamika prenosa
informacija - razgovor uživo www.revicon.info znanja i informacija
sa relevantnim gostima
olakšano korištenje pratećih multimedijalni sadržaji efikasno korištenje

edukacijskih materijala koji se kontinuirano Vašeg vremena
revidiraju i aktueliziraju
Na osnovu Odluke Komisije za računovodstvo i reviziju Bosne i Hercegovine, časopis

POREZNI SAVJETNIK se priznaje kao program KPE računovodstvene profesije u BiH

Novi Zakon O PDV: I Praksa Poreznih Inspektora

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Novi Zakon O PDV: I Praksa Poreznih Inspektora

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NOVI ZAKON O PDV

I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

Sarajevo, novembar/studeni 2021.

Za izdavača: Marin Ivanišević

Urednik: Milan Dmitrović

DTP: Adnan Mahmutović

5 NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 40 Neblagovremen i pogrešan obračun PDV-a

NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA 3

Ø U okviru projekta finansiranog od strane EU, uz redovnu podršku i

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 5

6 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

Ø Usklađivanje i harmonizacija sa propisima

Ø Nastojanje da se riješe dileme, nedorečenosti i

– usklađivanja uočenih neusaglašenosti sa poslovnom

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 7

Član 2. - (Definicije) – pojmovi “Zakon“, „PDV“, „UIO“ i „porezni

Član 3. - (Predmet oporezivanja) – definiše da je to promet dobara, usluga

Član 4. - (Promet dobara) – Prenos prava raspolaganja na dobrima

8 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

Član 6 - (Vlastita upotreba dobara, promjena namjene i zadržavanje

Čl. 6. sadašnjeg Zakona - Regulisano na isti način.

Prenos poslovne cjeline

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 9

Član 8 - (Pružanje usluga)

Čl. 8. sadašnjeg Zakona

10 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

Član 12 - (Uvoz dobara) – Uvozom dobara smatra se svaki unos dobara

Član 13 - (Primjena carinskih propisa) – Na dobra koja se uvoze, u

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 11

Jednonamjenski vrijednosni kuponi

Član 15 - (Jednonamjenski kupon)

(1) Svaki prijenos jednonamjenskog vrijednosnog kupona koji obavlja porezni

12 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 13

Član 16 - (Poslovna djelatnost)

14 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

Čl. 13. sadašnjeg Zakona. Novo je Regulisanje elektronskih usluga: inoporezni

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 15

Preprodaja - u iznosu većem od 90% od ukupno ostvarenog prometa poreznog

MJESTO PRUŽANJA USLUGA

Član 24. (Opšte pravilo)

16 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

NASTANAK POREZNE OBAVEZE

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 17

Član 39. (Poreska osnovica za promet dobara i pružanje usluga)

U naknadu ne ulaze iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi prirodnih

Član 41. (Poreska osnovica kod vlastite upotrebe dobara)

Za imovinu koja podliježe umanjenju vrijednosti, osnovicom se smatra nabavna

18 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

Tržišna vrijednost se primjenjuje u slučajevima PDV prevare kao i za

Naknadne izmjene osnovice

Ugovorena kazna koja se mora platiti ne utiču na poresku osnovicu.

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 19

STANDARDNA STOPA PDV-a (član 46.)

Standardna stopa poreza na dodanu vrijednost

Prijedlozi za diferenciranu stopu razmatrani

20 NOVI ZAKON O PDV I PRAKSA POREZNIH INSPEKTORA

Kao član 24. (razvrstavanje medicinske usluge i usluge zdravstvene zaštite).

NACRT NOVOG ZAKONA O PDV 21

Oslobađa se oporezivanja promet građevinskih objekata ili njihovih

Ostale ključne izmjene:

Iznajmljivanje poslovnih prostora od strane organa uprave i lokalne

Oslobađanja kod uvoza dobara