Elaborat Zastite Okolisa 70

Izgradnja sustava
vodoopskrbe, odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda
aglomeracije Požega
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE TRNOVAC
UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ANTUNOVAC
TRENKOVO
KRIVAJ 4
NOVI
MIHALJEVCI
BANKOVCI
5
KUNOVCI MIHALJEVCI TURNIĆ
GOLOBRDCI
3 ŠTITNJAK
UGARCI
ŠEOVCI
MARINDVOR
NOVA NOVI 6
ŠTITNJAK ALAGINCI
LIPA
GORNJI
1 EMOVCI
EMOVAČKI
LUG
STARA
OBLAKOVAC
BOLOMAČE
LIPA
2
DONJI
IVANDOL EMOVCI
BUSNOVI GORNJI
GUČANI DONJI ZAKORENJE POŽEGA
GUČANI
10
BRESTOVAC 9 ZAVRŠJE
DARANOVCI DOLAC NURKOVAC
DRŠKOVCI
7
NOVO SELO KOMUŠINA
8
SEOCI
ZAGREB, studeni 2015.
Naziv dokumenta Elaborat zaštite okoliša
Izgradnja sustava vodoopskrbe, odvodnje i

Zahvat
pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Požega
TEKIJA d.o.o. za obavljanje vodnih usluga

Nositelj zahvata Vodovodna 1, HR-34000 Požega
OIB: 57790565988
Kontakt osobe: Mile Beslić, Emilija Gašpar

Kontakt nositelja zahvata Tel: +385 (0)98 362 102, +385 (0)99 275 1718
E-mail: mile.beslic@tekija.hr, emilija.gaspar@tekija.hr
adresa
Jagodno 100a
10410 Velika Gorica
tel/fax
+385 (0)1 2390 253
Izrađivač elaborata
e-mail
ires@ires.hr
web
www.ires.hr
OIB: 97065215278
Ovlašteni voditelj stručnih

poslova zaštite okoliša
Izrađivača
Andrea Knez, mag.ing.prosp.arch.
Stručni tim izrađivača
Nenad Petrović, mag.ing.geoing. Robert Španić, dipl.ing.biol.
Nikola Malešević, mag.oecol. et prot.nat. Dr.sc. Stjepan Dekanić, dipl.ing.šum.
Roberta Skukan, mag.biol.exp., mag.ing.agr. Nikola Koletić, mag.oecol. et prot.nat.
ZAGREB, studeni 2015.

SADRŽA J
1. PODACI I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA _________________________________ 1

1.1. Opis glavnih obilježja zahvata _______________________________________________ 2
1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces _________________________ 55
1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehn. procesa te emisija u okoliš _________ 56
1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata _______________ 57
2. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ________________________________ 58

2.1. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima _________________________ 58
2.2. Odnos zahvata prema zaštićenim područjima i području ekološke mreže_____________ 98
3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ _________ 101

3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata _______________________________________ 101
3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ________________________________ 113
3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja i ekološku mrežu ____ 113
3.4. Obilježja utjecaja _______________________________________________________ 114
4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA __________ 116

4.1. Mjere zaštite okoliša ____________________________________________________ 116
4.2. Program praćenja stanja okoliša ___________________________________________ 118
5. IZVORI PODATAKA ______________________________________________ 119

6. PRILOZI _______________________________________________________ 123
1. Podaci i opis obilježja zahvata
Zahvat se sastoji od slijedećih glavnih segmenata:
 izgradnja novog magistralnog cjevovoda Velika – Požega zbog hidraulički nedostatnog profila
za vodoopskrbne potrebe u budućnosti te čestih kvarova uzrokovanih starošću cjevovoda,
 ugradnja mjerno-regulacijskih okana radi smanjenja gubitaka na postojećoj vodoopskrbnoj
mreži,
 izgradnja dijela sustava odvodnje u naselju Požega,
 izgradnja novog sustava odvodnje naselja Trnovac te spajanje na CUPOV Požega,
 izgradnja sustava odvodnje naselja Trenkovo te spajanje na CUPOV Požega,
 izgradnja sustava odvodnje naselja Marindvor te spajanje na CUPOV Požega,
 izgradnja sustava odvodnje naselja Štitnjak te spajanje na CUPOV Požega,
 izgradnja sustava odvodnje naselja Kunovci te spajanje na CUPOV Požega,
 izgradnja sustava odvodnje naselja Bankovci te spajanje na CUPOV Požega i
 nadogradnja postojećeg CUPOV Požega na treći stupanj pročišćavanja, temeljen na
tehnologiji aktivnog mulja (suspendirana biomasa) s naknadnim taloženjem i ispuštanjem
pročišćenih otpadnih voda u vodotok Orljava te dehidracijom i mineralizacijom suvišnog mulja
na poljima za ozemljavanje.
Planira se da će sve pripremne aktivnosti koje su potrebne za početak realizacije planiranih investicija
biti dovršene do početka 2016. godine te da će zahvat u cijelosti biti dovršen do sredine 2018. godine.
Aglomeracija Požega treba imati kvalitetno rješenje za opskrbu pitkom vodom, odvodnjom te
pročišćavanjem otpadnih voda kako bi bila usklađena s Direktivom 98/83/EC o kakvoći voda
namijenjenih za ljudsku potrošnju, Direktivom 91/271/EEC o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda
i Okvirnom direktivom 2000/60/EC o vodama. Aglomeracija se nalazi u osjetljivom području sliva
Dunava te je za ovaj sustav potreban treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda. S obzirom na
predviđenu veličinu aglomeracije (>15.000 ES), pročišćavanje otpadnih voda treba biti riješeno do
kraja 2018. godine. Zahtjevi Direktive 98/83/EC od 3. studenoga 1998. o kakvoći vode namijenjene za
ljudsku potrošnju u pogledu mikrobioloških parametara primjenjuju se na određene vodoopskrbne
zone u Hrvatskoj od 1. siječnja 2019. Sukladno gore navedenim prijelaznim razdobljima i rokovima,
predmetni zahvat doprinosi ostvarivanju nacionalnih ciljeva i prioriteta vezanih uz vodno gospodarstvo.
Za potrebe izgradnje Centralog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Požege (CUPOV),
Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu izradio je 2007. godine Studiju o utjecaju na okoliš kojom je
ocijenjena prihvatljivost ovog zahvata te rezultati iste služe i kao podloga za izradu ovog elaborata, uz
uvažavanje prethodnih ocjena studije. Na temelju navedene Studije ishođeno je: Rješenje Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o prihvatljivosti zahvata za okoliš (CUPOV), Klasa:
UP/I 351-03/07-02/42, Ur.br: 531-08-1-1-1-02/11-07-11, od 22. listopada 2007. (Prilog 1), Očitovanje
Ministarstva zaštite okoliša i prirode o usklađenosti projekta sa zahtjevima Direktive o pticama
79/409/EEC i Direktive o staništima 92/43/EEC, Klasa: 612-07/12-64/80, Ur.br: 517-07-1-1-2-12-18,
od 13. prosinca 2012. (Prilog 2) i Lokacijska dozvola za izgradnju centralnog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda grada Požega (CUPOV), Klasa: UP/I-350-05/08-02/133, Ur.br: 2177/1-
06-01/3-09-6.
Elaborat zaštite okoliša 1

IZGRADNJA SUSTAVA VODOOPSKRBE, ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA AGLOMERACIJE POŽEGA
1.1. Opis glavnih obilježja zahvata
1.1.1. Određivanje aglomeracije
Zakon o vodama definira aglomeraciju kao »... područje na kojem su stanovništvo i gospodarske
djelatnosti dovoljno koncentrirani da se komunalne otpadne vode mogu prikupljati i odvoditi do uređaja
za pročišćavanje otpadnih voda ili do krajnje točke ispuštanja u prijamnik«, što je sukladno članku 2.4
Direktive 91/271/EEC. Međutim, sam izraz »dovoljno koncentriran« nije pobliže definiran te se može
vrlo široko i različito definirati. Kako ne postoji službeni dokument koji bi propisivao jedinstven i
uniforman pristup definiranju aglomeracija na području Republike Hrvatske, potrebno se držati
direktiva i raspoloživih vodiča EU, prije svega Direktive 91/271/EEC o pročišćavanju otpadnih voda.
Analiza obuhvata aglomeracije provedena je na širem području Požege (Slika 1.1-1), uz uvažavanje
sljedećih značajki:
 topografske značajke područja (visinski razmještaj i udaljenost naselja unutar područja
obuhvata),
 veličina aglomeracije,
 postojeće stanje izgrađenosti sustava odvodnje,
 postojeći planovi razvoja,
 investicijski troškovi potrebni za postizanje usklađenosti s Direktivom 91/271/EEC i
 troškovi pogona i održavanja sustava.
Obuhvat aglomeracije, s ukupno generiranim opterećenjem od 33.309 ES, dan je u Tablici 1.1-1.
TRNOVAC
ANTUNOVAC
TRENKOVO
KRIVAJ 4
NOVI
MIHALJEVCI
BANKOVCI
5
KUNOVCI MIHALJEVCI TURNIĆ
GOLOBRDCI
3 ŠTITNJAK
UGARCI
ŠEOVCI
MARINDVOR
NOVA NOVI 6
ŠTITNJAK ALAGINCI
LIPA
GORNJI
1 EMOVCI
EMOVAČKI
LUG
STARA
OBLAKOVAC
BOLOMAČE
LIPA
2
DONJI
IVANDOL EMOVCI
BUSNOVI GORNJI
GUČANI DONJI ZAKORENJE POŽEGA
GUČANI
10
BRESTOVAC 9 ZAVRŠJE
DARANOVCI DOLAC NURKOVAC
DRŠKOVCI
7
NOVO SELO KOMUŠINA
8
SEOCI
Slika 1.1-1. Granice aglomeracije Požega te ostale okolne preliminarne aglomeracije

Tablica 1.1-1. Obuhvat aglomeracije Požega
Opterećenje Površina Gustoća Udaljenost Faktor
Područje / naselje
(ES) (ha) (stan./ha) (km) (ES/ha/km)
1. Požega 27.390 780,0 35,1 - -

Požega 27.390 780,0 35,1 - -
2. Emovci 351 21,4 16,4 1,1 15,6
Donji Emovci 181 8,5 21,3 0,8 26,6
Gornji Emovci 138 10,4 13,3 1,0 13,3
Emovački Lug 32 2,5 12,8 2,7 4,7
3. Štitnjak - Krivaj 507 31,1 16,3 3,3 4,9
Novi Štitnjak 136 8,0 17,0 1,6 10,6
Marindvor 116 5,8 20,0 3,0 6,7
Štitnjak 54 4,7 11,5 3,6 3,2
Kunovci 88 5,0 17,6 4,8 3,7
Bankovci 109 7,6 14,3 4,5 3,2
4. Mihaljevci - Trnovac 2.576 135,7 19,0 4,3 4,4
Mihaljevci 752 38,4 19,6 2,4 8,2
Novi Mihaljevci 291 10,7 27,2 3,7 7,4
Golobrdci 332 19,6 16,9 3,4 5,0
Trenkovo 799 44,5 18,0 5,1 3,5
Trnovac 398 22,5 17,7 7,4 2,4
5. Alaginci 198 8,0 24,8 1,1 22,5
Alaginci 198 8,0 24,8 1,1 22,5
6. Drškovci-Dolac 2.288 128,0 17,9 4,0 4,5
Drškovci 411 16,1 25,5 1,7 15,0
Novo Selo 432 22,4 19,3 2,5 7,7
Završje 323 20,8 15,5 2,9 5,4
Nurkovac 244 13,9 17,6 4,7 3,7
Brestovac 670 45,0 14,9 5,9 2,5
Dolac 203 9,8 20,7 6,6 3,1
UKUPNO 33.309 1.104,2 30,2 0,9 33,5
1.1.2. Sustav vodoopskrbe
Sustav vodoopskrbe je potrebno sagledati na području cijele regije Požeštine. Sustav se dulje vrijeme
suočavao s nekoliko osnovnih problema:
 nedovoljno kvalitetne vode za zadovoljenje rastućih potreba stanovništva, pogotovo u ljetnom
periodu,
 ugroženost postojećih nizinskih crpilišta i smanjenje njihovih kapaciteta (nova regulacija
crpljenja),
 nedostatak odgovarajuće vodoopskrbne mreže (magistralni i spojni cjevovodi) koja bi
povezala glavna crpilišta/izvorišta s najvećim središtima potrošnje,
 nepovoljni pogonski uvjeti za korisnike na sjevernim dijelovima vodoopskrbnog sustava
Požeštine,
 transportiranje vode sa sjevernih brdskih područja prema korisnicima na južnom dijelu sustava
Požeštine kroz postojeće cjevovode,
 problematika gubitaka na mreži.

1.1.2.1. Vodoopskrbna mreža
Postojeći vodoopskrbni sustav Požeštine (regija) pokriva područje tri grada (Požega, Pleternica i
Kutjevo) i pet općina (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika). Dakle, radi se o više aglomeracija. To
je distributivno područje pod nadležnošću komunalnog poduzeća "Tekija" d.o.o. Požega, a
vodoopskrbni sustav pokriva veliki dio naselja svih gradova i općina.
Regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine (Slika 1.1-2) kombiniranog je tipa, gravitacijsko-tlačni. Čine
ga dva crpilišta, dva izvorišta i jedan površinski zahvat. Kao jedinstveni tehnički sustav povezuje sve
jedinice lokalne samouprave na području Požeštine.
Slika 1.1-2. Postojeći vodoopskrbni sustav na području Požeštine
Okosnicu vodoopskrbnog sustava čini vodovod grada Požege sa svojim crpilištima "Luke" i "Zapadno
Polje", izvorištima/kaptažama i zahvatima "Stražemanke", "Veličanke" i "Kutjevačke rike" na južnim
obroncima Papuka i Krndije te vodospremnicima "Sv.Vid" (3.000 m³), "Glavica" (2.500 m³) i
"Pleternica" (2.000 m³). Magistralni cjevovodi koji povezuju glavne objekte (izvorišta i vodospremnike) i
veća naselja protežu se smjerom istok-zapad i sjever-jug. Ukupna dužina transportnih i distributivnih
cjevovoda je oko 450 km.
Prema podacima isporučitelja vodnih usluga "Tekija" d.o.o. (Tablica 1.1-2), ukupan broj priključaka
kreće se oko 16.000, a ukupna potrošnja (fakturirane količine) za 2010. i 2011. godinu kreće se oko
2.460,00 m³/god, odnosno prosječno 78 l/s. Procijenjeni gubici iznose oko 30%. Unatoč pozitivnom
trendu broja priključaka, trend potrošnje je u blagom padu zbog stagnacije gospodarstva.
Vodoopskrbni sustav Čaglina je tijekom 2003. godine spojen s regionalnim sustavom Požeštine, pa se
sa svoja dva izvorišta ("Radaškovac" i "Gložje") može smatrati dijelom regionalnog sustava.
Izgradnjom cjevovoda Migalovci - Čaglin omogućena je kvalitetna vodoopskrba naselja oko Čaglina,
koja su ranije u ljetnom periodu svake godine redovito ostajala bez vode, a što se tijekom posljednjih

nekoliko godina više nije događalo. Ovime su također bili stvoreni preduvjeti da se lokalni vodovod
Ruševo u Migalovcima spoji s regionalnim sustavom.
Najveći dio postojeće vodoopskrbne mreže izgrađen je iz lijevano-željeznih cijevi, zatim slijede PVC i
ductil vodovodne cijevi, a postoje i cjevovodi od ostalih materijala.
Tablica 1.1-2. Pokrivenost vodoopskrbom na području Požeštine

Duljina mreže Broj priključaka Priključenost Pokrivenost
JLS Stanovnici Kućanstva
(m) Privreda Domaćinstva (%) (%)
Požega 26.316 9.322 134.800 666 8.688 93% 98%
Pleternica 11.274 3.608 78.400 161 1.804 50% 85%
Kutjevo 6.163 2.058 53.500 109 1.480 72% 81%
Velika 5.602 1.696 51.800 97 1.754 103% 97%
Jakšić 4.020 1.245 27.500 26 561 45% 92%
Kaptol 3.449 1.019 20.500 23 682 67% 83%
Brestovac 3.752 1.390 53.500 34 905 65% 96%
Čaglin 2.687 871 37.000 37 635 73% 75%
Ukupno 63.263 21.209 457.000 1.153 16.509 78% 92%
Uz regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine, postoji i niz malih samostalnih lokalnih vodovodnih
sustava, s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 5,0 l/s. Samostalni vodoopskrbni sustavi su
dugoročno planirani kao dio regionalnog sustava: Paka, Sovski Dol, Djedina Rijeka, Brodski Brđani i
Orljavac.
Uvedeni sustav za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima (NUS) pruža mogućnost

kontinuiranog praćenja razine podzemnih voda, izlaznih tlakova i protoka na crpnim stanicama, stanja
razine vode u vodospremnicima, količine rezidualnog klora, mutnoće na zahvatima izvorišta te drugih
parametara vezanih za sigurnost pogona. Sustav ima ugrađenu protuprovalnu zaštitu, a omogućuje
regulaciju i upravljanje opremom za distribuciju vode.
1.1.2.2. Polazne osnove tehničkog rješenja razvoja vodoopskrbnog sustava
Kada se sagleda područje cijele regije, sumarno se vodozahvati i potrebe mogu prikazati tablično
(Tablica 1.1-3 i Tablica 1.1-4).
Tablica 1.1-3. Prosječna potrošnja vode cijele regije Požeština (2013. godina)
Priključenost Potrošnja vode - 2013 (m³/god.) SPV
JLS Stanovnici
(%) Privreda Domaćinstva Ukupno (l/st./d)
Požega 26.316 93% 376.119 1.004.579 1.380.698 112
Pleternica 11.274 50% 29.806 185.985 215.791 90
Kutjevo 6.163 72% 39.301 159.802 199.103 99
Velika 5.602 103% 28.284 182.961 211.245 87
Jakšić 4.020 45% 2.684 58.986 61.670 89
Kaptol 3.449 67% 3.844 76.032 79.876 90
Brestovac 3.752 65% 3.971 80.559 84.530 90
Čaglin 2.687 73% 24.261 52.855 77.116 74
Ukupno 63.263 78% 508.270 1.801.759 2.310.029 100

Tablica 1.1-4. Prosječna bilanca voda za područje cijele regije Požeština (posljednjih nekoliko godina)
Potrošnja+gubici
Zahvaćena voda
Domaćinstva Gospodarstvo Ovlaštena potrošnja i gubici Ukupno
3 3 3 3
[m /god] [m /god] [m /god] [m /god] [m3/god]
cca 4.000.000 1.801.759 508.270 1.464.437 3.774.466
Iz prethodnih tablica, kada se sagleda vodoopskrbna bilanca, vidljivo je da su ukupni zahtjevi za

vodom dobro pokriveni količinama zahvaćene vode. Mogući problem, kako je ranije naglašeno,
predstavlja kvaliteta zahvaćene vode, budući da se na nizinskim crpilištima pojavljuje veća prisutnost
mangana u vodi u količinama koje ne udovoljavaju Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama
analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13 i 141/13). Na crpilištu "Luke" postoji uređaj za
demanganizaciju, dok se za crpilište "Zapadno polje" izradio elaborat koji je predvidio mjere za
smanjenje mangana u zahvaćenoj vodi.
Osim problematike s kvalitetom zahvaćene vode, treba naglasiti da je vodna bilanca izražena na
godišnjoj razini. Tijekom godine postoje sezonske varijacije potrošnje, koje prema dostupnim
podacima dosežu do 150% srednje mjesečne potrošnje. Temeljem mjerenja procijenjeno je da
varijacije u mjesečnoj potrošnji na području Požeštine iznose oko 135%. Varijacije se najvećim dijelom
odnose na potrošnju domaćinstava u ljetnom razdoblju, što predstavlja problem obzirom na kapacitete
postojećih građevina (magistralni cjevovodi) i prostorni razmještaj vodozahvata. Nizinska crpilišta
ugrožena su urbanizacijom, jer su praktički smještena u naseljenom području. Radi se o plitkim
vodonosnicima u kojima se sve više pojavljuje mangan, a prema trendovima se u budućnosti očekuje
njihova još veća ugroženost.
Ukoliko se zadrži prosječna razina potrošnje po stanovniku od 110 l/s, a industrijska potrošnja,
ovlaštena potrošnja i gubici ostanu na trenutnoj razini, u budućem razdoblju količine zahvaćene vode
na području vodoopskrbe Požeštine neće biti dostatne. Ukoliko se svemu tome doda smanjenje, a
moguće i napuštanje nizinskih crpilišta, ili barem jednog od njih, stanje će se dodatno pogoršati. U
nastavku je prikazana predviđena bilanca vode za buduće razdoblje na području Požeštine (Tablica
1.1-5 i Tablica 1.1-6).
Tablica 1.1-5. Procjena prosječne potrošnje vode cijele regije Požeština (2045. godina)
Priključenost SPV Potrošnja vode - 2045 (m³/god.)
JLS Stanovnici
(%) (l/st./d) Privreda Domaćinstva Ukupno
Požega 26.316 98% 110 376.119 1.035.469 1.411.588
Pleternica 11.274 95% 100 29.806 390.915 420.721
Kutjevo 6.163 90% 100 39.301 202.466 241.767
Velika 5.602 90% 100 28.284 184.033 212.317
Jakšić 4.020 85% 100 2.684 124.721 127.405
Kaptol 3.449 85% 100 3.844 107.018 110.862
Brestovac 3.752 85% 100 3.971 116.399 120.370
Čaglin 2.687 85% 100 24.261 83.366 107.627
Ukupno 63.263 93% 104 508.270 2.244.387 2.752.657
Tablica 1.1-6. Prosječna bilanca voda za područje cijele regije Požeština (2045. godina)
Potrošnja+gubici
Zahvaćena voda
Domaćinstva Gospodarstvo Ovlaštena potrošnja i gubici Ukupno
3 3 3 3
[m /god] [m /god] [m /god] [m /god] [m3/god]
4.150.000 - 4.950.000 2.244.387 508.270 1.464.437 4.217.094

Procjena zahvaćene vode za 2045. godinu predstavlja vrlo složen problem, jer su kapaciteti izvorišta
dosta varijabilni. Stoga se zahvaćena voda, u sklopu izrade bilance vode za područje cijele Požeštine
u 2045. godini, postavlja u određeni raspon. Ukoliko se predvidi da je zahvaćena količina vode u 2045.
godini, s postojećih vodozahvata, ista kao i prosjek zadnjih nekoliko godina (4.000.000 m³ u godinama
2010-2013) i tome se doda količina vode s novog vodozahvata "Dubočanka", tada se dobivaju
navedene vrijednosti. Iscrpljena količina vode s vodozahvata "Dubočanka" za 2014. godinu iznosi oko
150.000 m3, a prema kapacitetu ona može biti do 950.000 m3.
Prema prethodnoj tablici za 2045. godinu ispada da bi tako procijenjene veće količine zahvaćenih
voda bile dostatne u odnosu na buduću potrošnju. Na deficit mogu nepovoljno utjecati sezonske
varijacije potrošnje koje se mogu procijeniti na 135% srednjih godišnjih potreba. Jasno je da će novi
vodozahvat "Dubočanka" trebati staviti pod puni kapacitet. Osim postojećih vodozahvata, isporučitelj
vodnih usluga Tekija d.o.o. pokrenuo je vodoistražne radove i na nekoliko novih lokacija (Striježevica,
Tisovac) kako bi se osiguralo buduće zahvaćanje dodatnih količina vode.
Sve upućuje na to da se vodoopskrbni sustav polako usmjerava prema zahvatima vode s novih
lokacija, odnosno s područja Papuka. Ukoliko se pretpostavi da će se naći dovoljne količine vode za
zadovoljenje potreba, navedene količine potrebno je transportirati prema potrošačima, odnosno od
brdskih izvorišta prema jugu.
Kako bi se osigurao dovod vode, odnosno zadovoljavajuća vodoopskrba potrošača na području

Požeštine, potrebno je dovršiti gradnju magistralnih i spojnih cjevovoda, vodoopskrbnih mreža
pojedinih naselja, proširiti vodospremničke kapacitete vodospremnika "Velika" i "Kutjevo" te sve dobro
optimizirati ugradnjom mjerno-regulacijskih ventila, koje je potrebno povezati u jedinstveni nadzorno-
upravljački sustav.
1.1.2.3. Planirana dogradnja vodoopskrbnog sustava
Planirana dogradnja vodoopskrbnog sustava na području aglomeracije, u prvoj fazi investicije,

predstavlja izgradnju ili rekonstrukciju nužnih objekata kojima bi se direktno i značajno poboljšala
vodoopskrba te uklonili postojeći, prethodno navedeni nedostaci. Planirani objekti će biti predmet
apliciranja za sufinanciranje iz fondova Europske unije.
Vodoopskrbni sustav aglomeracije Požega može se karakterizirati kao vrlo razvijen. Postavljanje
ekonomski opravdanih varijantnih rješenja na tako razvijenom sustavu je vrlo ograničeno. Uzimajući u
obzir glavnu problematiku, zahvati koji se u ovom trenutku mogu determinirati su zahvati na
rekonstrukciji mreže, uključujući smanjenje gubitaka i potrebni zahvati za poboljšanje kvalitete vode.
Sagledavajući iznesenu problematiku mogu se determinirati dvije osnovne varijante.
 Varijanta "A" - rekonstrukcija postojećeg magistralnog vodovoda Požega - Velika, uključujući

izgradnju mjerno-regulacijskih okana za potrebe smanjenja gubitaka na mreži,
 Varijanta "B" - izgradnja uređaja za demanganizaciju na postojećim nizinskim crpilištima,

uključujući izgradnju mjerno-regulacijskih okana za potrebe smanjenja gubitaka na mreži.

Varijanta "A"
Opis Varijante "A"
U analizi postojećeg stanja vodoopskrbnog sustava Požeštine (cijele regije) provedena su mjerenja
pogonskih karakteristika na sustavu. Na osnovu izrađenog matematičkog modela i usporedbe s
dobivenim rezultatima provedena je kalibracija matematičkog modela. U svrhu optimalizacije
sadašnjeg sustava vodoopskrbe simulirani su uvjeti po kojima se trenutno vrši vodoopskrba.
Kao rezultat optimalizacije iskazana je potreba za povećanjem tlaka na području općine Velika. Time
će se riješiti problemi s tlakom na sjevernim područjima Požeštine (cijele regije) i poboljšati
vodoopskrba tih područja. Potrebe za dovodom vode iz smjera Velike prema Požegi, odnosno dalje
prema Pleternici, pomoću magistralnog cjevovoda Velika - Požega, iznose oko 70 l/s, uz postojeće
količine zahvaćanja vode s nizinskih vodocrpilišta.
Međutim, kao posljedica takvog transporta iskazuje se potreba za ugradnjom okna za redukciju tlaka
na glavnom dovodnom cjevovodu od Velike prema Požegi (magistralni cjevovod Velika - Požega).
Naime, potrebe za vodom u naselju Požega i Pleternica iz smjera Velike iznose oko 70 l/s. Da bi se
navedene količine osigurale, za smjer Požega-Pleternica, potrebno je na magistralnom cjevovodu
Velika - Požega (Ø 250 mm) ugraditi regulator tlaka na koti 200 m n.m. koji mora biti postavljen na oko
8-8,5 bara. Prvo naselje u aglomeraciji Požega (naselje Mihaljevci) je na nadmorskoj visini oko 180
m.n.m. odnosno oko 20 m niže od postavljenog regulatora tlaka. To praktički znači da će se već u
naselju Mihaljevci pojavljivati tlakovi na magistralnom cjevovodu Velika - Požega od oko 10-10,5 bara,
a niže se mogu očekivati i tlakovi od 14 bara.
Navedene vrijednosti od 10-14 bara su vrlo visoke i time ovaj cjevovod postaje vrlo ugrožen. Tome
svakako treba pridodati činjenicu da se radi o starom cjevovodu (oko 50-tak godina) izrađenom od
azbestcementnih cijevi (Ø 250 mm). Visoki tlakovi će trenutnu situaciju dodatno pogoršati. Postavlja
se pitanje koliko će spojnice između cijevi moći izdržati ovakve tlakove. Zasigurno je jedna od
nepovoljnih posljedica popuštanje brtvi na mjestima međusobnog spoja cijevi te time posljedično
povećanje gubitaka vode u sustavu.
Kao rješenje optimalizacije postojećeg sustava dan je prijedlog da se magistralni cjevovod poveća s Ø
250 mm na Ø 300 mm (Slika 1.1-3). Ovime će se potrebe za vodom za smjer Požega od oko 70 l/s
moći ostvariti i s nižim tlakovima. Tako je regulator tlaka moguće postaviti na 6-6,5 bara, čime se
umanjuju posljedice od puknuća cijevi izazvane pogonskim uvjetima.
Prethodna analiza i prijedlozi optimalizacije dani su za postojeći sustav vodoopskrbe i postojeće stanje
potrošnje. Povećanje potrošnje u budućem razdoblju (2045. godina) dodatni je argument za
predložena riješenja.
Osim rekonstrukcije navedenog cjevovoda koji služi za povezivanje brdskih izvorišta i najvećeg broja
korisnika potrebno je smanjiti gubitke na samoj vodoopskrbnoj mreži. U cilju smanjenja gubitaka
potrebno je izgraditi mrežu mjerno-regulacijskih okana čija je osnovna namjena smanjenje gubitaka.
Gubici vode predstavljaju problem u gotovo svim vodoopskrbnim sustavima stoga su krajem prošlog
stoljeća ustanovljena suvremena metoda analize i kontrole gubitaka vode, tzv. IWA metodologija, od
strane radne grupe za gubitke vode (nekada WLTF – water loss task force, a od 2010. WLSG – water
loss specialist group) pod okriljem međunarodnog udruženja IWA (International Water Association -
Međunarodno udruženje za vode), a ovaj pristup prihvatile su kasnije i druge vodeće svjetske
organizacije: American Water Works Association (Američko udruženje za vode), WHO (Svjetska
zdravstvena organizacija), World Bank (Svjetska banka) i mnoge druge međunarodne i nacionalne
asocijacije (Malta, Italija, Austrija, Australija...).

IWA Bilanca vode
Temeljna novost koju je donijela IWA metodologija jest Bilanca vode i izračunavanje svih komponenti
neprihodovane vode i standardiziranje (unificiranje) pojedinih komponenti i terminologije. U svijetu, a i
kod nas, do sada je u praksi bilo mnogo različitih metoda obračuna bilance vode, što je imalo za
rezultat nemogućnost međusobnog razumjevanja i uspoređivanja. Posebna novost je izračun Stvarnih
i Prividnih gubitaka. Kroz poznavanje točnih količina ovog dijela bilance vode moguće je i pravilno
planiranje mjera i aktivnosti na njihovom smanjivanju.
Tablica 1.1-7. Izabrani elementi strategija za uspješno rješavanje gubitaka vode

Temeljni elementi strategije Opis zadataka i aktivnosti Ciljevi strategije
Unapređenje podataka o sustavu Uvođenje GIS-a, objedinjavanje baza Potpuno poznavanje sustava, efikasno
podataka, IT raspolaganje sa informacijama
Podjela sustava u zone (DMA zone - engl. Uvođenje mjerenja protoka u manjim Pravovremeno primjećivanje pojave
District Measurement Area) segmentima sustava, daljinski nadzor, analize curenja u sustavu, brže provođenje
minimalnih noćnih protoka, evidencija svih traženja curenja, kvalitetnija kontrola
podataka o sustavu i potrošačima po zonama događanja u sustavu
Aktivna kontrola curenja (ALC - engl. Traženje neprijavljenih curenja, proaktivno Smanjenje trajanja curenja
Active Leakage Control) ispitivanje cjevovoda (primjena napredne
tehnologije - npr. logeri šuma)
Kontrola i upravljanje pritiskom u sustavu Primjena hidrauličkih ventila za regulaciju tlaka Smanjenje intenziteta istjecanja vode na
i frekventnih upravljača rada crpki mjestima curenja, smanjenje frekvencije
pojave novih curenja, produljenje vijeka
trajanja infrastrukture
Rješavanje prividnih gubitaka Analiza točnosti vodomjera, izbor i primjena Povećanje točnosti mjerenja korištene
vodomjera veće točnosti, analiza financijske vode, povećanje prihoda, kontrola i
opravdanosti, uvođenje mjerenja za sve smanjenje nelegalne potrošnje vode,
korisnike u sustavu kontrola ovlaštene nefakturirane
potrošnje vode
Brzina i kvaliteta provedenih sanacija Vođenje statistike o curenjima i sanacijama, Smanjenje trajanja curenja,
unapređenje službe održavanja unapređenje kvalitete radova
Edukacija i organizacija Kontinuirano školovanje ljudi (metodologija i Povećanje efikasnosti, optimalno

tehnologija), unapređenje procedura i procesa iskorištenje raspoložive tehnologije,
rada kvalitetno planiranje
U sklopu predloženog rješenja predviđeno je provođenje strategije smanjenja gubitaka u

vodoopskrbnoj mreži sukladno IWA metodologiji. Formirati će se DMA zone kroz izgradnju mjerno-
regulacijskih okana, pomoću kojih bi se trebali smanjiti gubici na mreži za procijenjenih 3%. Međutim,
osim smanjenja gubitaka, ono što je važno, stvara se preduvjet za kvalitetnu kontrolu, praćenje i
sagledavanje svih parametara koji utječu na funkcioniranje vodoopskrbnog sustava.

Slika 1.1-3. Pregledna situacija vodoopskrbne mreže s ucrtanim zahvatom za varijantu "A"
Hidraulički proračun varijante "A"
Hidraulički model cjelokupnog vodoopskrbnog sustava Požeštine je izvršen u programskom paketu

EPANET2. Matematički model EPANET 2 – Lewis A. Rossman, Water Supply and Water Resources
Division, National Risk Menagement Research Laboratory Cincinnati, OH 4268 - verzija 2000. god.
dostupan je za opće korištenje. Aplikacija ima mogućnost rada s georeferenciranim datotekama te ima
mogućnost rada s neograničenim brojem čvorova. Razvijen je od EPA United States i proračunava
distribuciju protoka i rezultirajućih tlakova u granastoj i složenoj prstenastoj cjevnoj mreži koja se
sastoji od proizvoljnog broja izvorišta, zdenaca, cijevi, čvorova, vodospremnika, crpki i raznih vrsta
zasuna.
Predloženim rješenjem predviđena je rekonstrukcija jednog od temeljnih objekata na području

vodoopskrbe. Radi se o rekonstrukciji magistralnog cjevovoda Požega - Velika.

Slika 1.1-4. Prikaz rezultata hidrauličkog modela za postojeće stanje (cjevovod Ø 250 mm)
Prethodna Slika 1.1-4. prikazuje scenarij kada je zbog optimalizacije postojećeg vodoopskrbnog
sustava potrebno povećati tlak na sjevernim brdskim područjima i osigurati dovoljne količine vode za
južna područja regije Požeština. Brzina koja se pojavljuje u predmetnom cjevovodu (Ø 250 mm) iznosi
oko 1,5 m/s, što predstavlja preveliku brzinu za ovaj cjevovod. Tlakovi (prikazano točkama na
cjevovodu) su na razini preko 8,5 bara već na sjevernom dijelu naselja Mihaljevci. U samom naselju
tlakovi su u rasponu od 10-14 bara. Time se ovaj cjevovod stavlja pod visoki rizik oštećenja.
Slijedeća Slika 1.1-5. prikazuje scenarij kada se zbog optimalizacije postojećeg vodoopskrbnog
sustava, povećanjem tlaka na sjevernim brdskim područjima i rekonstrukcijom magistralnog cjevovoda
Velika - Požega (Ø 250 na Ø300 mm) smanjuju brzine u predmetnom cjevovodu na oko 1,0 m/s, što
predstavlja zadovoljavajuću brzinu. Istovremeno nema više potrebe za podizanjem tlaka na 8-8,5 bara
već se potrebni pogonski tlakovi kreću u zadovoljavajućem rasponu od oko 5-6 bara. Predloženim
rješenjem predviđena je rekonstrukcija magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda Požega - Velika i
izgradnja mjerno-regulacijskih okana za potrebe smanjenja gubitaka (sukladno IWA metodi).
Pretpostavlja se potreba ugradnje 50-tak okana na području cijele Požeštine, dok se za potrebe
predmetne aglomeracije "Požega" predviđa ugradnja 20 okana. Cjevovod je ukopana građevina s
podzemnim zasunskim oknima od armiranog betona. Na trasi cjevovoda izvest će se potrebna
zasunska okna u funkciji zračnih ventila, muljnih ispusta i sekcijskih zasuna. Izvest će se kao ukopane
građevine od armiranog betona. Za ulazak u okna predviđeni su lijevano željezni poklopci ili poklopci s
obradom završne plohe sukladno mjestu ugradnje (popločenje pješačkih površina). Okna će biti
izvedena tako da su na površini terena vidljivi samo poklopci. Nakon završetka radova okoliš će se
obnoviti prema položaju objekta (zatravljivanje u zelenom pojasu ili obnova prometne površine,
pješačke staze ili kolnika te sanacija cestovnih jaraka i kolnih ulaza).

Slika 1.1-5. Prikaz rezultata hidrauličkog modela za predloženo rješenje (cjevovod Ø 300 mm)
Varijanta "B"
Opis Varijante "B"
Varijantom "B" predviđa se izgradnja uređaja za demanganizaciju voda na području vodocrpilišta

"Zapadno Polje" te kao i u varijanti "A" smanjenje gubitaka na vodoopskrbnom sustavu. Izgradnjom
uređaja za demanganizaciju moguće je povećati iscrpljene količine iz vodocrpilišta "Zapadno polje" i
"Luka" čime bi se smanjile količine koje je potrebno transportirati iz smjera Velike prema Požegi (Slika
1.1-6). No i dalje će biti potrebno zahvaćati vodu i na brdskim područjima tj. na području Papuka.
Međutim, u tom slučaju umanjuje se potreba za rekonstrukcijom magistralnog cjevovoda Velika -
Požega iz hidrauličkih razloga, zato jer se kroz njega neće transportirati veće količine vode. Ipak,
potreba rekonstrukcije zbog dotrajalosti cjevovoda, odnosno sve većeg broja havarija na ovom starom
cjevovodu ostaje, ali se ona u ovoj varijanti neće obrađivati. Također, isto kao i za varijantu "A" i ovom
varijantom se predviđa smanjenje gubitaka na vodoopskrbnoj mreži. Smjernice za smanjenje gubitaka
sukladno IWA metodologiji su opisane u varijanti "A" tako da se ovdje više neće ponavljati. Potrebno je
dakle izgraditi mrežu mjeno-regulacijskih okana i formirati DMA zone pomoću kojih će se smanjiti
gubici na mreži za oko pretpostavljenih 3%.

Slika 1.1-6. Pregledna situacija vodoopskrbne mreže s ucrtanim zahvatom za varijantu "B"
Hidraulički proračun varijante "B"
Hidraulički model cjelokupnog vodoopskrbnog sustava Požeštine također je izvršen u programskom

paketu EPANET2. Varijanta "B" predviđa izgradnju uređaja za demanganizaciju voda na području
crpilišta Zapadno polje. Ovim načinom izbjegava se potreba za transportiranjem većih količina vode iz
smjera Velike, a samim time i rekonstrukcije cjevovoda Velika - Požega. Za sjeverna brdska područja i
dalje je potrebno povećanje tlaka, međutim za transport prema Požegi više nije potrebno stavljati
predmetni cjevovod pod toliki tlak.
Analiza hidrauličkog proračuna (Slika 1.1-7) pokazuje da u tom slučaju neće biti potrebna zamjena
magistralnog cjevovoda Požega – Velika, jer vrijednosti brzina u cjevovodu nisu toliko visoke i kreću
se maksimalno do 1,0 m/s.

Slika 1.1-7. Prikaz rezultata hidrauličkog modela za predloženo rješenje (cjevovod Ø 250 mm)
Jedino opravdanje za rekonstrukciju cjevovoda predstavlja povećan broj havarija na tom dosta starom
cjevovodu, koji ipak predstavlja jedan od temeljnih objekata vodoopskrbnog sustava Požeštine.
Međutim, za potrebe Varijante "B" neće se računati na potrebu njegove zamjene.
Komparativni pregled varijantnih rješenja dogradnje vodoopskrbnog sustava dan je u Tablici 1.1-8.
Kao povoljnije rješenje, odabrana je Varijanta "A".
Tablica 1.1-8. Pregled varijantnih rješenja za sustav vodopskrbe

Stanje s projektom
Stanje bez projekta
Varijanta "A" Varijanta "B"
 Nemogućnost dobave dovoljnih  Rekonstrukcija transportnog cjevovoda  Izgradnja uređaja za demanganizaciju

količina kvalitetne vode za aglomeraciju od brdskih izvorišta do aglomeracije na vodocrpilištu "Zapadno polje"
Požega Požega
 Izgradnja mjerno-regulacijskih okana i
 Gubici na postojećoj mreži  Izgradnja mjerno-regulacijskih okana i formiranje DMA zona
formiranje DMA zona

1.1.3. Sustav odvodnje
1.1.3.1. Javna odvodnja na području regije Požeština
Na području Požeštine (cijela regija) izgradnja kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje

daleko zaostaje za izgradnjom vodoopskrbnih sustava (Slika 1.1-8). Odvodnja otpadnih i oborinskih
voda riješena je djelomično u gradovima Požega, Pleternica i Kutjevo te općinskim središtima Velika,
Kaptol i Jakšić. Pored toga izgrađen je manji broj zasebnih sustava u Hrnjevcu, Vetovu i Ovčari.
Priključenost stanovništva na sustave odvodnje je niska, ali s 40% ipak slična prosjeku u Republici
Hrvatskoj (Tablica 1.1-9).
Tablica 1.1-9. Priključenost na sustav javne odvodnje na području regije Požeština u 2013. godini
Jedinica lokalne samouprave Priključenost [%] Broj priključaka
Kutjevo 31 691
Pleternica 21 862
Požega 67 6.806
Brestovac 5 68
Čaglin 0 0
Jakšić 48 619
Kaptol 11 120
Velika 0 1
Materijal izgradnje kanalizacijskih cjevovoda na području Požeštine je svakojak, ovisno o trendu

uporabe određenih cijevi prilikom gradnje u određenom vremenskom razdoblju. U nastavku je kratak
pregled uporabe određenih cijevi po naseljima Požeštine (Tablica 1.1-10).
Tablica 1.1-10. Materijal gradnje kanalizacijskih cjevovoda na području Požeštine

Cjevovodi i objekti Požega Velika Pleternica Jakšić Kaptol Kutjevo Vetovo Ovčare Hrnjevac
Tip sustava [km]
Mješovit (km) 130 11 16 13 6 14 10 5 4
Sanitaran (km) 15 - - - - - - - -
Oborinski (km) 4 - 1 - - - - - -
Razdoblje izgradnje
1900. – 1970. (km) 30 0 0 0 - 0 0 0 -
1971. – 1990. (km) 103 4 12 12 - 10 0 0 -
1991. – 2010. (km) 16 7 5 1 6 4 10 5 4
Vrsta materijala [km]
BC i AB 130 10 16 12 4 13 10 5 3
A.C.C. 5 - - - - 1 - - -
PVC 12 - 1 1 1 - - - 1
PEHD 2 - - - 1 - - - -
Keramika 0 - - - - - - - -
Crpne stanice 11 - - - 4 - 3 - -
Mješovita 0 - - - 4 - 3 - -
Sanitarna 11 - - - - - - - -
Oborinska 0 - - - - - - - -
Kišni preljevi 15 3 7 5 3 3 2 1 1
Mješoviti 10 3 4 5 3 3 2 1 1
Oborinski 5 - 3 - - - - - -
Retenc.-preljevni bazeni 0 - - - - - - - -
Mješoviti 0 - - - - - - - -
Oborinski 0 - - - - - - - -

Slika 1.1-8. Postojeći sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Požeštine
1.1.3.2. Javna odvodnja na području aglomeracije Požega
Požeški sustav odvodnje je u globalu mješovitog tipa, ali postoje i dijelovi razdjelnog tipa, to jest samo
sanitarne kanalizacije (15 km) te nekoliko kilometara oborinske (4 km). To je najveći i najstariji sustav
odvodnje u županiji. Izgradnja datira od 1914. godine, a izgrađeno je oko 130 km kanalske mreže.
Obzirom na konfiguraciju terena, slivno područje središnjeg dijela sustava - grada Požege podijeljeno
je na slivove: kolektor Česma, Sjeverni kolektor, Južni kolektor i Glavni kolektor.
Glavni kolektor izgrađen je u duljini od 3,22 km od betonskih i azbest-cementnih cijevi. Sjeverni

kolektor je duljine 3,17 km od betonskih cijevi, izveden je sifonski prijelaz ispod rijeke Orljave, spojen
je na transportni kolektor koji završava na uređaju za pročišćavanje. Kolektor Česma izgrađen je u
duljini od 1,25 km, a Južni u duljini od 1,2 km od betonskih cijevi. Transportni kolektor je duljine 2,55
km od betonskih cijevi i završava na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda - CUPOV "Požega" na
lokaciji Vidovci. Uređaj je izgrađen tek za prvi stupanj pročišćavanja (mehaničko pročišćavanje).
Periferna (prigradska) naselja uglavnom imaju razdjelni sustav odvodnje. Pogotovo to vrijedi za
naselja u kojima se nedavno gradila kanalizacijska mreža. Ipak, radi se o nepotpunom razdjelnom
sustavu odvodnje zato jer se gradila samo mreža za odvodnju sanitarnih otpadnih voda. Oborinske
otpadne vode skupljale su se putem oborinskih jaraka.
Na području aglomeracije Požega dobrim dijelom je izgrađen ili je u gradnji sustav odvodnje koji
pokriva naselja prikazana u Tablici 1.1-11.

Tablica 1.1-11. Postojeće stanje kanalizacije na području aglomeracije Požega
Postojeća mreža Mreža u gradnji
Grad/Općina Naselje Tip sustava
Duljina mreže [m] Broj C.S. [kom] Duljina mreže [m] Broj C.S. [kom]
Alaginci Razdjelni 1.430 875 1
Donji Emovci Razdjelni 550 1 1.100
Drškovci Razdjelni 1.480
Emovački Lug Razdjelni* 1.400 1 1.525
Golobrdci Razdjelni 3.255 1
Požega Gornji Emovci Razdjelni 2.335 2
Mihaljevci Razdjelni 7.140 2
Novi Mihaljevci Razdjelni 1.925 2
Novi Štitnjak Razdjelni 1.740 1
Novo Selo Razdjelni 1.955 1
Požega Mješoviti i razdjelni 145.000 4
Brestovac Razdjelni 4.755 2.520 1
Dolac Razdjelni 2.180
Brestovac
Nurkovac Razdjelni 1.520 1.735
Završje Razdjelni 2.670 1
Ukupno 179.335 16 7.755 2
* Izgrađena mreža u naselju, ali nije priključena na jedinstveni sustav odvodnje
Značajan problem u odvodnji otpadnih i oborinskih voda predstavlja postojeći mješoviti sustav
odvodnje. Mjestimično u slučajevima većih oborina dolazi do pojave tlačnog tečenja i djelomičnog
izljevanja sadržaja odvodnog sustava. Jedan od razloga za ovu pojavu je nedovoljno održavanje
postojećeg i neizgrađenost kanalskog sustava odvodnje oborinskih voda na području naselja, uz
napomenu da Tekija d.o.o. nije nadležna za planiranje, projektiranje, izgradnju i održavanje kanalskog
sustava za odvodnju oborinskih voda. Isto tako, iz razlika izmjerenih količina otpadne vode na uređaju
za pročišćavanje otpadnih voda i potrošene vode u 2013. i 2014. godini vidljiv je snažan utjecaj
infiltriranih voda (Tablica 1.1-12). Otprilike je omjer 1:1.
Tablica 1.1-12. Prosječne količine otpadnih voda izmjerene na CUPOV-u Požega u sušnom razdoblju
Vrsta otpadnih voda 2013. godina 2014. godina
Sušni dotok (m³/dan) 2.776 2.776
Tuđe vode (infiltracija) (m³/dan) 2.523 2.516
Ukupno (m³/dan) 5.299 5.292
U 2006. godini završeni su započeti radovi na opremanju mehaničkog stupnja pročišćavanja

centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Požege ugradnjom automatske grube
rešetke i početkom izrade projektne dokumentacije biološkog stupnja pročišćavanja. Iste godine je u
probni pogon pušten i sustav odvodnje otpadnih voda naselja Mihaljevci. U Tablici 1.1-13. prikazani
su rezultati mjerenja glavnih parametra na ulazu u CUPOV Požega iz koje se može isčitati da je
prosječno biološko opterećenje otpadnih voda, koje stiže do CUPOV-a oko 22.300 ES.
Na sustavu odvodnje je ukupno izgrađeno 16 crpnih stanica dok se 2 grade, što sustav odvodnje čini
sve složenijim u smislu upravljanja, ali i povećanja troškova pogona i održavanja. Na mješovitoj
kanalizaciji izvedeno je 10 kišnih preljeva s ispustom u vodotoke te 5 ispusta na oborinskoj
kanalizaciji. Prema prikupljenim informacijama, postoji sumnja da za vrijeme visokih vodostaja, dolazi
do prodora vode iz vodotoka u kanalizacijski sustav, preko kišnih preljeva. Trenutno su u tijeku
geodetska snimanja postojećih kišnih preljeva (kota dna, kota preljeva, kota ispusta itd.).
Za pojedine dijelove mreže, koji su označeni kao problematični zbog težih oštećenja cijevi, izrađeno je
idejno rješenje sanacije kanalizacijske mreže. U međuvremenu je izrađen i glavni projekt te je predan
zahtjev za dobivanje građevinske dozvole. Za sustav odvodnje u tijeku je izrada geografskog
informacijskog sustava.

Tablica 1.1-13. Rezultati mjerenja parametara na ulazu u CUPOV Požega
Mjesec / Protok KPK BPK UST N-tot P-tot
godina (l/s) (mg/l) (ES) (mg/l) (ES) (mg/l) (ES) (mg/l) (ES) (mg/l) (ES)
01 / 2013 114,7 461 38.060 200 33.034 123 17.413 31,9 28.775 3,5 17.144
02 / 2013 90,4 309 20.122 170 22.130 162 18.076 68,3 - 4,4 17.183
03 / 2013 - 187 - 110 - 105 - 23,9 - 2,4 -
04 / 2013 102,5 160 11.814 75 11.070 73 9.236 21,3 17.148 2,5 10.981
05 / 2013 134,9 254 24.686 120 23.311 214 35.632 28,4 30.124 3,2 18.415
06 / 2013 124,3 255 22.863 140 25.059 121 18.564 29,0 28.274 2,9 15.787
07 / 2013 64,2 475 21.949 230 21.276 197 15.620 38,5 19.406 9,5 26.420
08 / 2013 90,9 390 25.554 210 27.488 115 12.903 42,5 30.316 12,3 -
09 / 2013 95,6 322 22.174 210 28.894 110 12.973 30,6 22.995 3,7 15.355
10 / 2013 109,0 623 - 260 - 281 37.812 42,3 36.213 4,2 19.875
11 / 2013 129,8 211 19.702 130 24.299 153 24.512 36,4 37.131 2,2 12.448
12 / 2013 102,8 201 14.857 150 22.205 166 21.063 30,5 24.595 5,3 23.626
Prosjek - 22.178 23.877 20.346 27.498 17.724
U novije vrijeme prisutna je potreba, ali i nužnost izgradnje odvodnih sustava malih naselja Požeštine
te su u 2011. godini nastavljeni radovi na izgradnji sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda
u Požegi i Brestovcu. Za grad Požegu je završen glavni projekt biološkog dijela uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda, dobivena lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta za ovu fazu
izgradnje.
1.1.3.3. Generirano opterećenje na području obuhvata zahvata
Količina generirane otpadne vode za kućanstva na području obuhvata projekta je procijenjena na

osnovi podatka o potrošnji pitke vode. Pri tom je pretpostavljeno:
 da je minimalna specifična potrošnja vode 110 l/stan/dan – registrirana potrošnja vode kod
mnogih naselja je manja od toga, jer stanovništvo očigledno kombinira potrošnju iz javne
vodoopskrbe s vodom iz vlastitih izvora, što ipak znači da generiraju veće količine otpadne
vode nego što je to vidljivo iz količina fakturirane vode,
 da kućanstva u sustav javne odvodnje ispuštaju nekih 90% potrošene vode, a ostalo se izgubi
kod ostalih aktivnosti kao što su kuhanje i piće, zalijevanje okućnica i zelenila te pranje
automobila,
 da količina vode, koja bi mogla završiti ili završi u sustavu odvodnje, odnosno na uređaju za
pročišćavanje otpadnih voda zavisi od pokrivenosti područja sustavom odvodnje,
priključenosti kućanstva na taj sustav te da li postoji UPOV prije ispuštanja u recipijent.
Količina generirane otpadne vode za privredu na području obuhvata projekta također je procijenjena
na temelju podataka o potrošnji vode. Pri tom je pretpostavljeno:
 da se u sustav javne odvodnje u prosjeku ispušta oko 80% potrošene vode, a ostalo se izgubi
kod ostalih privrednih aktivnosti,
 da su godišnje količine vode generirane u prosjeku kroz 6 dana u tjednu, što se koristi za
izračun dnevnih količina ispuštenih otpadnih voda,
 da je koncentracija BPK u ispuštenoj vodi oko 250 mg/l, što se koristi za konačni izračun
opterećenja u ES.
Prema obavljenom monitoringu ulaznih otpadnih voda na postojećem CUPOV Požega, specifičnost
kod većih privrednih subjekta u samome naselju Požega je koncentracija BPK u ispuštenoj vodi od
400 mg/l.
Prikaz ukupne količine generiranih otpadnih voda dat je u Tablici 1.1-14.

Tablica 1.1-14. Procijenjene ukupne količine generiranih otpadnih voda na širem području zahvata (2013. godine)
JLS / Naselje Kućanstva Privreda Ukupno
Količina Opterećenje Količina Opterećenje Količina Opterećenje
(m³/dan) (ES) (m³/dan) (ES) (m³/dan) (ES)
Grad Požega 2.742,1 26.148 1.203,6 7.949 3.945,7 34.097
Alaginci 19,6 198 12,4 52 32,0 250
Bankovci 14,1 109 0,0 0 14,1 109
Crkveni Vrhovci 3,0 30 0,0 0 3,0 30
Ćosine Laze 2,7 27 0,0 0 2,7 27
Dervišaga 88,1 890 1,2 5 89,3 895
Donji Emovci 19,5 181 4,9 20 24,5 201
Drškovci 40,7 411 0,6 2 41,2 413
Emovački Lug 3,2 32 0,0 0 3,2 32
Golobrdci 32,9 332 0,4 2 33,2 334
Gornji Emovci 13,7 138 0,0 0 13,7 138
Gradski Vrhovci 4,6 46 0,0 0 4,6 46
Komušina 8,1 82 0,0 0 8,1 82
Krivaj 7,8 79 1,9 8 9,7 87
Kunovci 8,7 88 0,0 0 8,7 88
Laze Prnjavor 1,0 10 0,0 0 1,0 10
Marindvor 13,4 116 0,0 0 13,4 116
Mihaljevci 74,4 752 1,5 6 76,0 758
Nova Lipa 8,7 88 0,0 0 8,7 88
Novi Mihaljevci 28,8 291 0,2 1 29,0 292
Novi Štitnjak 13,5 136 0,0 0 13,5 136
Novo Selo 42,8 432 1,9 8 44,7 440
Požega 2.066,0 19.388 1.173,5 7.823 3.239,5 27.211
Seoci 10,7 108 0,0 0 10,7 108
Stara Lipa 22,9 231 0,1 0 23,0 231
Šeovci 12,0 121 0,0 0 12,0 121
Škrabutnik 2,2 22 0,0 0 2,2 22
Štitnjak 5,3 54 0,0 0 5,3 54
Turnić 8,7 88 0,0 0 8,7 88
Ugarci 5,6 57 0,0 0 5,6 57
Vasine Laze 2,9 29 0,0 0 2,9 29
Vidovci 156,6 1.582 5,0 21 161,6 1.603
Općina Brestovac (dio) 224,6 2.261 9,6 40 234,2 2.301
Brestovac 67,1 670 8,4 35 75,6 705
Busnovi 10,3 104 0,0 0 10,3 104
Daranovci 18,1 183 0,0 0 18,1 183
Dolac 20,1 203 0,0 0 20,1 203
Donji Gučani 13,4 135 0,1 0 13,4 135
Gornji Gučani 7,2 73 0,0 0 7,2 73
Ivandol 13,8 139 0,1 0 13,8 139
Nurkovac 24,2 244 0,0 0 24,2 244
Zakorenje 18,5 187 0,4 2 18,9 189
Završje 32,0 323 0,6 3 32,6 326
Općina Velika (dio) 138,4 1.398 5,0 21 143,4 1.419
Antunovac 15,6 158 0,0 0 15,6 158
Trenkovo 79,1 799 4,7 20 83,8 819
Trnovac 43,7 441 0,2 1 43,9 442
Sveukupno 3.105,1 29.807 1.218,1 8.009 4.323,2 37.816

1.1.3.4. Proširenja kanalizacijske mreže na području aglomeracije Požega
Tehnička rješenja za sustav odvodnje obuhvaćaju proširenje sustava odvodnje i tehničke zahvate koje
je potrebno izvršiti na postojećoj kanalizacijskoj mreži kako bi se ona poboljšala. Prema analizi
postojećeg stanja, u postojećoj kanalizacijskoj mreži generiraju se veće količine tuđih voda nego što bi
to bilo očekivano. Ovo upućuje na zaključak da mjestimično postoji snažna infiltracija podzemnih
voda, a moguće i površinskih voda, u sustav, kojoj su uzrok puknuća cijevi, loše izvedeni spojevi i
slično. Za potrebe pronalaska problematičnih dionica na kanalizacijskom sustavu izvršena su
snimanja sumnjivih dionica CCTV kamerom i izrađen je elaborat sa zaključcima i prijedlogom
potrebnih aktivnosti za poboljšanje stanja cjevovoda. Osim proširenja i izgradnje kanalizacijske mreže
na području aglomeracije Požega, analizira se i mogućnost spajanja dviju susjednih aglomeracija,
odnosno aglomeracije Požega i aglomeracije Pleternica.
Kada se sagleda pozicija naselja, reljefne karakteristike, izgrađena kanalizacijska mreža, izrađena
projektna dokumentacija i prostorno planska dokumentacija na području obuhvata aglomeracije,
vidljivo je da nije moguće postavljanje više varijantnih rješenja. Sustav odvodnje na području
aglomeracije jasno je definiran i vrlo razvijen, s usmjerenom kanalizacijskom mrežom prema
postojećem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Tehnička rješenja razmatrana su s dvije osnove,
odnosno osnove proširenja kanalizacijske mreže i osnove ponovne izgradnje dotrajalih dijelova.
Što se tiče proširenja sustava, prvo su bila analizirana naselja unutar granica aglomeracije Požega,
koja još nisu priključena na sustav odvodnje:
 Trenkovo i Trnovac na sjeveru aglomeracije te
 Marindvor, Štitnjak, Kunovci i Bankovci na sjeverozapadu aglomeracije.
Obzirom da su u prošlosti već bila razrađena rješenja za priključenje nekih naselja koja su izvan
definiranih granica aglomeracije Požega, sagledana je financijska prihvatljivost mogućeg spajanja tih
naselja u budućnosti, kako bi se rezervirao dodatni prostor na CUPOV-u, ako se to pokaže
opravdanim:
 Antunovac i Krivaj na sjevernoj granici aglomeracije,
 Daranovci, Zakorenje, Donji i Gornji Gućani, Busnovi i Ivandol na zapadnoj granici
aglomeracije te
 Komušina i Seoci na južnoj granici aglomeracije.
U odnosu na postojeći sustav, spomenuta naselja su prstenasto postavljena oko njega. Stoga nema
nekih značajnih razlika u načinu njihova priključenja na postojeći sustav, već se jednostavno najkraćim
putem ona priključuju na kanalizacijsku mrežu.
Prema rezultatima financijske analize, opremanje naselja Busnovi, Daranovci, Donji Gućani, Gornji
Gućani, Ivandol i Zakorenje sustavom odvodnje je isplativo i o tome se može razmišljati u budućnosti
u sklopu druge faze proširenja sustava odvodnje aglomeracije Požega (Slika 1.1-9). Naselja
Antunovac i Krivaj na sjevernoj granici aglomeracije, kao i naselja Komušina i Seoci na južnoj granici
aglomeracije nije prihvatljivo opremiti sustavom odvodnje.

Aglomeracije Požega
Mogućnost proširenja u 2. fazi
Slika 1.1-9. Pregledna situacija analiziranog proširenja sustava odvodnje s obuhvatom predmetne aglomeracije
Proširenje obuhvata na Trenkovo i Trnovac
Proširenje obuhvata kanalizacijske mreže na Trenkovo i Trnovac predviđa izgradnju nepotpunog

razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno izgradnju samo kolektora za odvodnju sanitarnih
otpadnih voda (Slika 1.1-10). Ukupno je predviđena izgradnja 12.761 m kolektora. Radi se o profilima
Ø 250 i 300 mm. U sklopu kanalizacijske mreže potrebno je izgraditi i 4 crpne stanice s pripadajućim
tlačnim cjevovodima. Crpne stanice su planirane na najnižim točkama podsustava.

Slika 1.1-10. Proširenje obuhvata kanalizacijske mreže na Trenkovo i Trnovac
Proširenje obuhvata na Marindvor, Štitnjak, Kunovce i Bankovce
Proširenje obuhvata kanalizacijske mreže na naselja Bankovci, Kunovci, Marindvor i Štitnjak predviđa
izgradnju nepotpunog razdjelnog kanalizacijskog sustava, odnosno izgradnju samo kolektora za
odvodnju sanitarnih otpadnih voda (Slika 1.1-11). Ukupno je predviđena izgradnja 6.840 m kolektora s
profilima Ø 250 mm. U sklopu kanalizacijske mreže potrebno je izgraditi i 3 crpne stanice s
pripadajućim tlačnim cjevovodima. Crpne stanice su planirane na najnižim točkama podsustava.

Slika 1.1-11. Proširenje obuhvata kanalizacijcske mreže na Bankovce, Kunovce, Marindvor i Štitnjak
1.1.3.5. Izgradnja kanalizacijske mreže na području aglomeracije Požega
Za potrebe izgradnje mješovitog kanalizacijskog sustava provedeni su istražni radovi odnosno

snimanje kamerom postojećih kolektora s izradom elaborata i klasifikacijom evidentiranih oštećenja.
Kanali koji su istraživani odabrani su temeljem zapažanja nadležnog operatera, uzimajući u obzir
slijedeće osnovne kriterije:
 pojava uspora,
 pojava tlačnog tečenja,
 velika infiltracija i eksfiltracija (zamijećeno je da su cijevi ispunjene vodom tijekom sušnog
perioda),
 začepljenja cjevovoda.
Na Slici 1.1-12. prikazana je pregledna situacija sa sumnjivim dionicama u kanalizacijskom sustavu.

Slika 1.1-12. Sumnjive dionice postojeće kanalizacijske mreže
Pregledom snimaka uočeni su defekti i nepravilnosti na kanalizacijskim kolektorima te su započete

aktivnosti na izradi projektne dokumentacije za potrebe izgradnje novih. Oštećenja su mjestimično
toliko jaka (uzdužna puknuća cijevi, nagnječenja cijevi, ulazak zemlje kroz spojeve, pomaknuti spojevi,
zatrpane cijevi) da je odlučeno da se pojedine dionice u cijelosti ponovno izgrade. Uz potrebe
izgradnje kanalizacijske mreže, dana je preporuka da se na određenim lokacijama izgrade kišni
preljevi.
Predloženim tehničkim rješenjem obuhvaćeno je 11.235 m kanalizacijskih kolektora (Tablica 1.1-15).

Predmetni kanali nalaze se u središtu grada. Riječ je o kanalima za odvodnju mješovitih otpadnih
voda. Na njima je primjećena znatna količina infiltriranog dotoka. Kada se pogleda prostorni razmještaj
predmetnih kolektora za izgradnju oni su položeni uz manje otvorene potoke i jarke. Stoga se ne može
isključiti mogućnost velike infiltracije sa strane mjestimičnog ulaska potoka u kolektore i procjenjuje se
da je težinski faktor prihrane infiltriranih voda u ukupnu kanalizacijsku mrežu najveći na području
predmetnih kolektora.

Tablica 1.1-15. Pregled planirane izgradnje kolektorskih kanala
Karakteristike kanala
Naselje Cjevovodi Promjer Dužina
[mm] [m]
Požega Ulica Stjepana Radića ovalne 600; 900 467
Požega Hrvatskih branitelja i Mlinska ulica 400; 500 1.832
Požega Osječka ulica - kolektor Česma i dionica kod Spinota 500; 600 1.167
Požega Ulica kralja Krešimira 400; 500 166
Požega Ulica Zrinska (od ul. Kralja Krešimira do ul. Pavla Radića i nastavak u ul. Frankopanska 600; 800 2.202
Požega Ulica Pavla Radića 400; 500 1.334
Požega Ulica Eugena Kvaternika 400; 500 1.765
Požega Dio Solokolve u lice i ulice Jagodnjak (od ulice S. Koydla do Jagodnjaka) 300 267
Požega Ulica Ante Starčevića 300; 400; 600 2.035
Požega Ukupno: 11.235
Iz prethodnog razmatranja udjela infiltriranih voda, izbačen je razdjelni sustav sanitarnih otpadnih
voda, jer je on u ukupnom udjelu kanalizacijske mreže vrlo mali, a i novijeg je vremena gradnje, tako
da se se utjecaj infiltriranih voda na tom području može zanemariti.
Dužinski udjel kolektora koji su predloženi za izgradnju u odnosu na cjelokupnu mrežu sanitarnih
otpadnih voda iznosi oko 9%. Ukoliko se razmatra samo dužinski udjel to bi značilo smanjenje
infiltriranih voda samo 9%, međutim kako je ranije navedeno, zbog njihovog specifičnog prostornog
položaja ovaj udjel je znatno veći.
Na sjevernom području, iznad Orljave, nagibi terena su blaži u odnosu na južni i tamo prevladavaju
potoci koji nisu tako bujičnog karaktera kao na južnom dijelu. Zabilježena infiltracija na CUPOV-u
Požega količinski iznosi kao i sušni dotok, odnosno omjeri su stalni i iznose približno 1:1. Upravo ovi
stalni omjeri upućuju na zaključak kako na infiltraciju ne utječu bujični vodotoci s južne strane Orljave,
već oni sa sjeverne strane koji su stalnijeg karaktera. Stoga se njima mora dati veći značaj. Generalna
procjena je da bi se njihovom izgradnjom količina infiltriranih voda smanjila za oko 35-40%.
Procjenjuje se da se preostali dio infiltracije događa na preostalom dijelu mreže. Uvidom u CCTV
snimke navedene tvrdnje se dodatno potkrepljuju obzirom da je uočen tok praktički bistre vode.
Navedena tehnička rješenja, koja se odnose na proširenje i izgradnju mreže, obradit će se u dvije
faze. Prvom fazom obuhvatiti će se objekti za čiju će se izgradnju financijska sredstva prikupljati
putem fondova Europske unije. Drugom fazom obuhvatit će se također bitni objekti, međutim oni će se
financirati putem drugih izvora sredstava.
U nastavku su prikazane mikrolokacije pojedinih odvodnih kanala na području predmetne

aglomeracije i prikazani dijelovi video snimaka (screenshot) koji prikazuju stanje kanalizacijske mreže
po pojedinom kanalu (Slike 1.1-13 do 1.1-21).

Kanal u ulici Stjepana Radića
Slika 1.1-13. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - kanal u ulici Stjepana Radića
Kolektor u ulici Stjepana Radića snimljen je pomoću CCTV kamere. Na raspolaganju je bilo izvješće,
odnosno zapisnik sa sastanka.
U izvještaju se navodi da je kolektor snimljen od rotora iz ulice Dr. Franje Tuđmana do raskrižja s
ulicom Franje Cirakije. Također navodi se zaključak da je komplentnu dionicu potrebno ponovno
izgraditi zbog dotrajalosti cijevi koje su stare preko 100 godina .

Kanal u ulici Hrvatskih branitelja i Mlinskoj ulici
Slika 1.1-14. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - kanal u ulici Hrvatskih branitelja i Mlinska ulica

Kolektor u ulici Hrvatskih branitelja i Mlinskoj ulici snimljen je pomoću CCTV kamere. Na raspolaganju
je bilo izvješće, odnosno zapisnik sa sastanka.
U izvještaju se navodi da je kolektor snimljen cijelom dionicom. Kao zaključak navodi se da je drveće
korijenjem prodrlo kroz spojeve cijevi čime se profil zapunio 10-30%. Nadalje, primjećena su jača
nagnječenja cijevi što je prouzročilo uzdužne tjemene pukotine i deformacije. Na mjestima uz gradske
bazene primjećeno je izlijevanje otpadnih voda po travnatim porvšinama uslijed podkapacitiranosti i
oštećenja cijevi. Pojedina okna su zatrpavana ispod sloja asfalta ili betona pa je teško održavanje.
Postoje veći nanosi taloga i zemlje. Predloženi zahvat sastoji se u izgradnji kolektora od pružnog
prijelaza uzvodno, u ukupnoj duljini od 1.832 m.
Kanal u Osječkoj ulici - kolektor Česma i dionica kod Spinota
Slika 1.1-15. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - kanal u Osječkoj ulici - kolektor Česma i dionica kod Spinota
Kolektor u Osječkoj ulici snimljen je pomoću CCTV kamere, međutim snimci su oštećeni tako da je na
raspolaganju bilo samo izvješće, odnosno zapisnik sa sastanka.
U izvještaju se navodi da je kolektor Česma sniman 2009. godine kod županijske bolnice. Navodi se
da su cijevi popucale bočno i po tjemenu te da je znatno deformiran. Otvori okana su zatrpani na veće
dubine. Održavanje kolektora je nemoguće. Kao prijedlog navodi se da je potrebno izgraditi novi
kolektor. Kolektor u Osječkoj ulici također ima oštećene cijevi s višestrukim uzdužnim pukotinama i
rupama. Kanalizacijski kolektor nije moguće očistiti te se predlaže izgradnja novog dijela tog kolektora.

Kanal u ulici Kralja Krešimira
Slika 1.1-16. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - kanal u ulici Kralja Krešimira
Kolektor u ulici Kralja Krešimira snimljen je pomoću CCTV kamere. U zapisniku se navodi da su cijevi
od ulice Kneza Trpimira do Zrinske ulice jako nagnječene što je stvorilo uzdužne pukotine na tjemenu
cijevi. Osim toga, zbog nekvalitetno izvedenih spojeva došlo je do prodora korijenja drveća u cijevi što
mjestimično uzrokuje smanjenje profila cijevi i otvara koridor za prodor podzemne vode. Cijevi su
znatno ispunjene vodom iako je snimanje obavljeno u periodu kada nije bilo oborina. Osim povišene
razine vode primjećene su naslage taloga (pijesak, zemlja) do kojih je vjerojatno došlo zbog
razmaknutih cijevi na spojevima. Kao zaključak navodi se mišljenje da je kolektor potrebno ponovno
izgraditi uz istovremeno rušenje drveća i panjeva na trasi kolektora.

Kanal u Zrinskoj ulici
Slika 1.1-17. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - Kanal u Zrinskoj ulici (od ul. Kralja Krešimira do ul. Pavla
Radića i nastavak u Frankopansku ulicu)
Kolektor u Zrinskoj ulici (od ul. Kralja Krešimira do ul. Pavla Radića i nastavak u Frankopansku ulicu)
snimljen je pomoću CCTV kamere. Na dionici od ulice Kralja Krešimira drveće je korijenjem prodrlo
kroz razmaknute spojeve cijevi čime se smanjio proticajni profil, a i spojevi su se dodatno razmaknuli
tako da je na ovom dijelu velika infiltracija podzemnih voda. Profil je začepljen od 20-50%. Na trasi
postoje začepljena okna, uslijed veće količine taloga koji je nemoguće očistiti. Pretpostavlja se da je
do toga došlo uslijed ulaska zemlje i pijeska zbog razmaknutih cijevi. Na cijevima su primjećene veće
uzdužne pukotine na tjemenima cijevi, uslijed čega je došlo i do deformacije cijevi. Revizijska okna su
zatrpana ili preasfaltirana. Cijevi su ispunjene vodom mjestimično i do 50%, iako su snimci nastali na
kraju ljeta u sušnom periodu za vrijeme sunčanog i vedrog vremena.
U zapisniku se navodi da su cijevi od ulice Kneza Trpimira do Zrinske ulice jako nagnječene, što je
stvorilo uzdužne pukotine na tjemenu cijevi. Osim toga, zbog nekvalitetno izvedenih spojeva, došlo je
do prodora korijenja drveća u cijevi što mjestimično uzrokuje smanjenje profila cijevi i otvara koridor za
prodor podzemne vode u cijevi. Cijevi su znatno ispunjene vodom iako se radi o snimanju kada nije
bilo oborina. Osim povišene razine vode primjećene su naslaga taloga (pijesak, zemlja) do kojih je
vjerojatno došlo zbog razmaknutih cijevi na spojevima. Kao zaključak navodi se mišljenje da je
kolektor potrebno ponovno izgraditi uz istovremeno rušenje drveća i panjeva na trasi kolektora.

Kanal u ulici Pavla Radića
Slika 1.1-18. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - Kanal u Ulici Pavla Radića

Kolektor u Ulici Pavla Radića snimljen je pomoću CCTV kamere. Na pojedinim dionicama vidljive su
višestruke uzdužne pukotine na cijevima. Mjestimično ima i poprečnih pukotina. Korijenje drveća
prodire kroz razmaknute spojeve cijevi i uzrokuje mjestimična začepljenja cijevi. Pojedina okna su
zatrpana pa ih je potrebno podići na razinu okolnog terena. Zbog svega navedenog predlaže se
izgradnja novog kolektora uz povećanje profila cijevi na nizvodnim dionicama.
Kanal u ulici Eugena Kvaternika
Slika 1.1-19. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - Kanal u Ulici Eugena Kvaternika
Kolektor u Ulici Eugena Kvaternika snimljen je pomoću CCTV kamere. Na raspolaganju je bilo
izvješće, odnosno zapisnik sa sastanka.
U izvještaju se navodi da su na kolektoru zamijećene višestruke uzdužne pukotine na cijevima.

Također mjestimično su zamijećene poprečne pukotine. Na kolektoru ima zatrpanih okana koja
onemogućavaju održavanje. Kao predloženo rješenje predlaže se izgradnja cjelokupnog novog
kolektora.

Kanal u dijelu Sokolove ulice i ulice Jagodnjak (od ulice S. Koydla do Jagodnjaka)
Slika 1.1-20. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - Kanal u dijelu Sokolove ulice i ulice Jagodnjak (od ulice S.
Koydla do Jagodnjaka)
Za predmetni kolektor nisu bili na uvidu snimci CCTV kamerom niti zapisnik. Međutim, predmetnu
dionicu potrebno je nanovo izgraditi zbog plitko položenih cijevi i vizualno primjetnih oštećenja.

Kanal u ulici Ante Starčevića
Slika 1.1-21. Izgradnja nove kanalizacijske mreže - Kanal u Ulici Ante Starčevića

Kolektori u Ulici Ante Starčevića i Fra Kaje Adžića snimljeni su pomoću CCTV kamere. Na snimkama
su vidljive uzdužne pukotine nastale vjerojatno uslijed prometnog opterećenja. Zamijećeni su
pomaknuti spojevi cijevi po pravcu i po visini. Vidljiva je intezivna infiltracija podzemnih voda iako je
snimano za suhog i sunčanog vremena. Pojedini priključci na mrežu su vrlo loše izvedeni. Nakon
pregleda video snimki, predlaže se izgradnja novih kolektora u zoni ispod prometnice.
Hidraulički proračun
Programski paket kojim su modelirana stanja u sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda jest
EPA SWMM Version 5.0 (Slika 1.1-22). Matematički model EPA SWMM - Storm Water Management
Model razvijen je od U.S. Environmental Protection Agency, Cincinnati, Ohio.
Slika 1.1-22. Maksimalni protoci u sustavu
1.1.4. Pročišćavanje otpadnih voda
Za potrebe pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Požega potrebno je proširenje stupnja

pročišćavanja otpadnih voda na postojećem CUPOV Požega s prethodnog stupnja (mehanički) na
treći stupanj (biološki s odstranjivanjem dušika i fosfora).

1.1.4.1. Opterećenja UPOV-a
Analiza generiranog opterećenja na području aglomeracije Požega pokazuje da se može očekivati

nekih 33.309 ES te se predlaže da se UPOV Požega dimenzionira za nominalnih 33.500 ES (Tablica
1.1-16).
Tablica 1.1-16. Procijenjeno ulazno opterećenje UPOV-a Požega

Parametar Vrijednost 1 Vrijednost 2
Dnevni dotok (prosječni) 6.030,0 m³/d
Sušni dotok 335 m³/h 33 l/s
Kišni dotok 670,0 m³/h 78 l/s
Biokemijska potrošnja kisika 1.608,0 kg/d 267 mg/l
Kemijska potrošnja kisika 3.618,0 kg/d 534 mg/l
Suspendirana tvar 1.876,0 kg/d 311 mg/l
Ukupni dušik po Kjehldahl-u 332,0 kg/d 55 mg/l
Ukupni fosfor 67,0 kg/d 11 mg/l
Nominalno opterećenje 33.500 ES
1.1.4.2. Potreban stupanj pročišćavanja
Direktiva 91/271/EEC, a shodno tome i hrvatska legislativa, ne zahtijeva uspostavljanje sustava

odvodnje otpadnih voda i pročišćavanje prikupljenih otpadnih voda za aglomeracije manje od 2.000
ES. Međutim, u slučaju da su ta mala naselja opremljena sustavima odvodnje, članak 7. Direktive
zahtijeva da se prikupljene otpadne voda pročišćavaju na odgovarajući način.
Najznačajniji zahtjevi Direktive 91/271/EEC odnose se na uspostavljanje sustava odvodnje i stupanj

pročišćavanja, ovisno o osjetljivosti područja, za aglomeracije veće od 2.000 ES, pri čemu su kriteriji i
rokovi gradnje različiti za aglomeracije manje od 10.000 ES, odnosno za veće od 10.000 ES. Ovi
kriteriji vezani su na ispuštanje u slatkovodne tekuće recipijente (rijeke, potoke, kanale…) u zavisnosti
od njihove osjetljivosti. Odlukom o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) definirana su osjetljiva
područja u Republici Hrvatskoj na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području.
Vodno područje rijeke Dunav je u cijelosti sliv osjetljivog područja.
Predviđeni recipijent za pročišćenu otpadnu vodu je rijeka Orljava koja teče odmah uz granicu parcele
uređaja. Orljava utječe u rijeku Savu i kao takva pripada vodnom području rijeke Dunav, pa je zato
klasificirana kao osjetljivo područje. Prema zahtjevima Direktive 91/271/EEC i Pravilnika o graničnim
vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14) potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje
otpadnih voda s trećim stupnjem pročišćavanja (biološkom obradom s uklanjanjem dušika i fosfora) –
Tablice 1.1-17 i 1.1-18.
Tablica 1.1-17. Najznačajniji zahtjevi Direktive 91/271/EEC i Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda (NN 80/13, 43/14), koji se odnose na uspostavljanje sustava odvodnje i stupanj pročišćavanja,
ovisno o osjetljivosti područja te veličini aglomeracije
Osjetljivost Veličina aglomeracije Sustav Stupanj
područja odvodnje pročišćavanja
< 2.000 ES Bez zahtjeva Odgovarajući (najmanje I. stupanj), za postojeći
sustav odvodnje
Manje osjetljivo 2.000 – 10.000 ES Opremiti sa sustavom odvodnje Odgovarajući (najmanje I. stupanj)
> 10.000 ES Opremiti sa sustavom odvodnje prvi (I) + drugi (II)
< 2.000 ES Bez zahtjeva Odgovarajući (najmanje I. stupanj), za postojeći
sustav odvodnje
Osjetljivo 2.000 – 10.000 ES Opremiti sa sustavom odvodnje Odgovarajući (najmanje II. stupanj)
> 10.000 ES Opremiti sa sustavom odvodnje prvi (I) + drugi (II) + treći (III)

Tablica 1.1-18. Zahtjevi za ispust iz CUPOV-a prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda
(NN 80/13)
Indikator Granična vrijednost (mg/l) Najmanji % smanjenja
Suspendirane tvari 35 90
Biološka potrošnja kisika BPK₅ , 25 (15*) 70
Kemijska potrošnja kisika KPKCr 125 75
Ukupni fosfor 2 80
Ukupni dušik (organski N + NH₄-N + NO₂-N + NO₃-N) 15 70
* Mjera zaštite okoliša iz Rješenja MZOPUG o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Klasa: UP/I 351-03/07-02/42, Ur.br: 531-08-1-1-1-02/11-
07-11, od 22. listopada 2007.
1.1.4.3. Lokacija CUPOV-a
Pročišćavanje otpadnih voda kanalizacijskog sustava aglomeracije Požega već postoji i provodi se na
Centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV), koji je smješten zapadno od samog
grada, na kraju gradske industrijske zone (Slika 1.1-23).
Lokacija je vrlo dobro odabrana obzirom da je:

 dobro zaštićena od mogućeg plavljenja rijeke Orljave,
 dobro smještena u prostor te tako nije problematična s obzirom na moguće utjecaje na okoliš,
 vlasništvo kompletne lokacije za proširenje CUPOV-a je uređeno.
Slika 1.1-23. Lokacija postojećeg CUPOV Požega
Za sada se provodi pročišćavanje samo putem mehaničkih postupaka. Prije ulaza u crpnu stanicu
otpadna voda prolazi kroz zaštitnu automatsku grubu rešetku. Na ovoj rešetki izdvaja se samo vrlo
kruti i kabasti otpad koji bi mogao oštetiti crpke koje otpadnu vodu dižu 6 m do fine automatske

rešetke kojom se iz otpadne vode izdvajaju preostale nečistoće veće od 4 mm. Pijesak, zemlja i
masnoće izdvajaju se iz otpadne vode u aeriranom pjeskolovu-mastolovu. Otpad s grube i fine
automatske rešetke i pijesak iz pjeskolova-mastolova zbrinjavaju se na deponiji Vinogradine.
1.1.4.4. Varijantna rješenja za pročišćavanje otpadnih voda
Kao što je normalno za uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, predviđena su tri
zasebna koraka pročišćavanja otpadnih voda (Slika 1.1-24):
 mehaničko pročišćavanje,
 biološko pročišćavanje i
 obrada viška mulja.
Svaki od spomenutih koraka biti će obrađen zasebno, a usporedbom različitih varijanti CUPOV-a
predložiti će se najpovoljnije rješenje.
Kanalizacija Ulaz u pročistač Prijem sadržaja septičkih jama
Uklanjanje otpada različitih

Komunalni otpad
veličina
Primarno
(mehaničko)
pročišćavanje Komunalni otpad Uklanjanje pijeska i masti
Mulj na stabilizaciju Taloženje primarnog mulja
Sekundarno Biološko pročišćavanje

(biološko)
pročišćavanje
Separacija mulja od vode Pročišćena voda u recipijent
Obrada Zgušćivanje viška mulja

mulja
Stabilizacija viška mulja
Otpad za daljnje zbrinjavanje Dehidracija viška mulja
Slika 1.1-24. Shematski prikaz tipičnih koraka pročišćavanja otpadnih voda te nusproizvodi kod pojedinačnih
koraka
Mehaničko pročišćavanje
Svrha mehaničkog pročišćavanja je odstraniti iz otpadnih voda kruti otpad različitih veličina te pijesak i
masti, koji bi mogli stvarati probleme u daljnjim procesima pročišćavanja otpadnih voda. Ovi postupci
uključuju uklanjanje različitih vrsta i veličina krupnijeg otpada pomoću grube rešetke, finim sitima
uklanjanje sitnijeg otpada koji je zajedno s otpadnom vodom prošao kroz grube rešetke te uklanjanje
pijeska i masti pjeskolovom i mastolovom. Otpadnu vodu nužno je pročistiti od spomenutog otpada

kako bi se spriječila moguća šteta na ugrađenoj opremi CUPOV-a i problemi s taloženjem u bazenima
za biološko pročišćavanje.
U Tablici 1.1-19. prikazane su moguće tehnologije uklanjanja krupnog otpada različitih veličina te
pijeska i masti, koje se najviše koriste kod pročišćavanja komunalnih otpadnih voda.
Tablica 1.1-19. Pregled mogućih tehnologija uklanjanja krupnog otpada različitih veličina te pijeska i masti
PRIMARNO (MEHANIČKO) PROČIŠĆAVANJE
Skidanje otpada većih dimenzija Gruba automatska rešetka Ručna rešetke
Skidanje otpada manjih dimenzija Fina rešetka Fino sito
Skidanje specifično težih tvari Uzdužni pjeskolov Vortex pjeskolov Kombinirana jedinica
Skidanje specifično lakših tvari Prozračivanje sa prekatima
Skidanje suspendiranih tvari Uglati taložnici Okrugli taložnici Mikrosita
Otpad koji završi u kanalizacijskom sustavu zbog različitih razloga treba odstraniti da bi se spriječila
moguća šteta na ugrađenoj opremi CUPOV-a. Krupni otpad može se odstraniti ugradnjom grube
rešetke s razmakom rešetki od 30 mm u kanal širine 1 m prije ulaza u crpnu stanicu uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda. Moguće su različite varijante čišćenja takve rešetke (od jednostavnog
ručnog čišćenja do sofisticiranog automatskog koje radi kontinuirano). Obzirom da se radi o relativno
maloj aglomeraciji s velikim udjelom sustava odvodnje razdjelnog tipa, ne očekuju se velike dnevne
količine krutog otpada, pa se može zato upotrijebiti jednostavniji automatski način čišćenja rešetke s
dizanjem košare jedanput dnevno i automatskim pražnjenjem sadržaja košare u kontejner.
Poslije uklanjanja krupnog otpada većih dimenzija još uvijek treba ukloniti otpad manjih dimenzija, koji
bi u svakom slučaju prošao kroz grubu rešetku. Zato je praksa da se iza crpne stanice za podizanje
vode na viši nivo ugradi još dodatna oprema za uklanjanje otpada manjih dimenzija. To se može
postići ugradnjom fine rešetke ili finog rotacijskog sita. Obje varijante mogu odstraniti većinu otpada
manjih dimenzija i rade s automatskim čišćenjem rešetke, odnosno sita. Poslije uklanjanja krutog
otpada slijedi uklanjanje po specifičnoj težini težih tvari od vode, koje su sklone taloženju (pijesak) te
po specifičnoj težini lakših tvari od vode, koje se mogu akumulirati na površini vode u bazenima za
biološko pročišćavanje (masti). Pijesak se može odstraniti u pjeskolovima, koji mogu biti izgrađeni u
različitim varijantama, odnosno konfiguracijama (uzdužni ili vrtložni). Pijesak se putem sabirnih kanala
transportira izravno u uređaj za ispiranje pijeska opremljen miješalicom, gdje se pijesak ispire vodom i
zatim transportira pomoću transportera u prijenosni spremnik (kontejner). Voda od ispiranja prikuplja
se u sifon i vraća na ulaz CUPOV-a.
Kompletan mehanički dio postojećeg CUPOV Požega udovoljava svim uvjetima pa se zato zadržava u
postojećem stanju. Ono što nedostaje je postrojenje za prihvat sadržaja sabirnih i/ili septičkih jama.
Naime, osim otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje, na CUPOV-u će se također pročišćavati
sadržaj septičkih i sabirnih jama kućanstva, koja neće biti spojena na sustav odvodnje. Prije biološkog
pročišćavanja, sadržaj septičkih jama također je potrebno provesti kroz mehanički tretman. Mehanički
predtretman i stanica za prihvat septika izvest će se kao jedinstveni objekt. Vozila za prikupljanje
sadržaja septičkih jama izravno se crijevom spajaju na kompaktnu prihvatnu stanicu smještenu (Slika
1.1-25) u građevini, gdje se mjeri i bilježi protok. Stanica ima integrirano fino sito opremljeno
transporterom za uklanjanje izdvojenog materijala, koji se odlaže u prijenosni spremnik. Transportirani
materijal raspršivači ispiru vodom tijekom transporta na transporteru te se potom odlaže u spremnik
zajedno s otpadnom vodom iz septičkih jama. Spremnik je opremljen uronjenom miješalicom i
uronjenom potisnom pumpom koja transportira sadržaj septičkih jama nizvodno od finih sita. Sva
oprema za prihvat sadržaja septičkih jama bit će ugrađena u izoliranu prostoriju, zaštićenu od
eksplozije.

Slika 1.1-25. Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama.
Biološko pročišćavanje
Biološko pročišćavanje namijenjeno je uklanjanju organskih zagađivala iz otpadne vode uključujući i

hranjivih tvari (dušika i fosfora). U principu poznajemo dva pristupa (Tablica 1.1-20):
 s fiksiranom biomasom i
 sa suspendiranom biomasom.
Kod fiksirane biomase površina na kojoj je biomasa fiksirana može biti stacionarna (prokapnici) ili
mobilna (rotacioni diskovi ili plivajući plastični nosioci). Rijetko se bilo koje od dva navedena rješenja
fiksirane biomase upotrebljava za veće UPOV-e pa se zato neće ni uzeti u obzir kao ozbiljnija
mogućnost u ovome slučaju.
Najčešće se za UPOV-e upotrebljava tehnologija na osnovu suspendirane biomase (postupci s

aktivnim muljem). Razlikujemo dvije mogućnosti:
 protočni sistemi (gdje se različite faze biološkog pročišćavanja i taloženje viška mulja provodi
u zasebnim bazenima ili pomoću membrana) i
 šaržni sistemi (gdje se svi procesi, uključujući naknadno taloženje mulja, odvijaju u jednom
bazenu).
Tablica 1.1-20. Pregled mogućih tehnologija biološkog pročišćavanja

SEKUNDARNO (BIOLOŠKO) ČIŠĆENJE
Suspendirana biomasa Fiksirana biomasa
Biološka obrada voda
Protočni sistemi Saržni sistemi Stacionarna površina Mobilna površina
Membrane (uronjene
Separacija faza/frakcija Taložnik (samostalan) Unutar biološkog bazena
ili vanjska montaža)
Budući da se radi o ključnom dijelu pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, biološko pročišćavanje
postupkom s aktivnim muljem će biti razrađeno u više varijanti. Kao rješenje koje će se primijeniti za
biološko pročišćavanje otpadnih voda analizirane su i kasnije vrednovane slijedeće varijante
pročišćavanja:
 konvencionalna tehnologija kao primjer protočnih sistema,
 SBR tehnologija, kao primjer šaržnog sistema i
 kombinirana tehnologija kao primjer kombinacije protočnog i šaržnog sistema.
Inače postoji još membranska tehnologija koja spada među protočne sisteme s tom razlikom da se za
separaciju pročišćene otpadne vode od mulja upotrebljavaju ultrafiltracijske membrane. Radi se o
prilično novoj tehnologiji koja je vrlo efikasna, ali s druge strane zahtjeva visoke investicijske troškove i

troškove pogona i održavanja, pa se zato ne uzima u obzir kao ozbiljna varijanta za CUPOV Požega,
obzirom da se u ovom slučaju traže jednostavna rješenja za pročišćavanje otpadnih voda za koja su
potrebna mala sredstva za upravljanje i održavanje, uz najviši stupanj pročišćavanja.
Konvencionalna tehnologija
Glavna karakteristika konvencionalnog biološkog uređaja (postupka s aktivnim muljem) je miješanje

ulazne otpadne vode s povratnim aktivnim muljem te vođenje otpadne vode u ozračivane
bioaeracijske bazene za uklanjanje glavnog dijela biološkog opterećenja. Tom procesu slijedi
taloženje viška mulja te konačno odvajanje tekuće od krute faze u naknadnim taložnicima. Za
tercijarno pročišćavanje, predloženi konvencionalni sustav sastoji se od selektora (razdjelnog okna)
anoksičnog (denitrifikacijskog) spremnika te aeracijskog (nitrifikacijskog) spremnika s recirkulacijum
vode s aeracijskog (nitrifikacijskog) spremnika u anoksični (denitrifikacijski) spremnik (Slika 1.1-26).
Stanica s puhalima Povratni mulj
Sredstvo za
taloženje
fosfora
Denitrifikacijski i aeracijski bazen Taložnik

Izlazno kontrolno okno
Razdjelno okno
& selektor
Zrak
Crpna stanica
povratnog i
viška mulja
Višak mulja
Slika 1.1-26. Shematski prikaz konvencionalnog tercijarnog biološkog postupka s aktivnim muljem
Otpadna voda gravitacijski otječe u selektor, gdje se miješa s povratnim aktivnim muljem. Mješovita
voda zatim se dijeli u dva jednaka protoka, koji utječu u aeracijske bazene. U selektor je ugrađena
uronjena miješalica koja održava sirovi i recirkulirani aktivni mulj u suspenziji.
U selektoru se vrši i uklanjanje fosfora kemijskim obaranjem (precipitacijom) uz doziranje otopine

željezo(III)-klorida (FeCl₃). Otopina željezo(III)-klorida za taloženje fosfora pohranjena je u
polietilenskom spremniku zapremine 1 m³. Otopina se dozira pomoću dvije crpke (jedna radna i jedna
pričuvna). Doziranje se kontrolira sukladno protoku ulazne otpadne vode na ulazu i izmjerene
koncentracije fosfora na izlazu iz UPOV-a. Selektor istovremeno služi i kao razdjelno okno da dijeli
protok u dva protočno jednaka dijela između dvije linije bioloških bazena. Mješovita voda zatim se
dijeli u dva protočno jednaka dijela te preljeva u aeracijske (nitrifikacijske) spremnike, gdje se odvija
oksidacija preostalog organskog zagađivala i pretvaranje amonijaka u nitrate (nitrifikacija). Za potrebe
biološkog pročišćavanja bila bi dovoljna starost mulja od 14-16 dana, ali djelomična aerobna
stabilizacija mulja traži starost 20 dana.
Zrak dovode puhala (jedno radno dok je drugo pričuvno) kroz membranske difuzore s finim
mjehurićima, koji su ugrađeni na dnu aeracijskog spremnika. Dovod zraka kontrolira se različitim
brzinama rada puhala na temelju mjerenja koncentracije otopljenog kisika. Puhala su smještena u
zgradi tehnologije u zasebnoj prostoriji za puhala, zajedno s dva puhala za kombiniranu jedinicu
mehaničkog pročišćavanja. Svako puhalo opremljeno je kućištem nepropusnim na zvuk i

promjenjivom brzinom rada. Zgrada je izolirana kako bi se spriječila emisija buke. Dostatno hlađenje
prostorije osigurano je prisilnom ventilacijom. Svaki cjevovod za dobavu zraka bit će opremljen
elektromotornom zapornicom za regulaciju dovoda zraka.
Za tercijarno pročišćavanje, trebalo bi dograditi također denitrifikacijski (anoksični) spremnik ispred

nitrifikacijskog (aeracijskog) spremnika. Otpadna voda bi tako prvo iz selektora ulazila u
denitrifikacijski bazen gdje se nitrati iz nitrifikacijskog (aeracijskog) bazena vraćaju recirkulacijom u
denitrifikacijski bazen i miješaju s otpadnom vodom koja dolazi iz selektora. Recirkulirana voda bogata
je nitratima, dok je otpadna voda koja dolazi iz selektora bogata organskim ugljikom. U tim uvjetima,
zbog velikog opterećenja otpadne vode organskim tvarima, nedostatka kisika (postižu se anoksični
uvjeti) i prisustva nitrata događa se denitrifikacija, tj. nitrati se pretvaraju u plinoviti dušik. Opisanom
procedurom u denitrifikacijskom bazenu iz otpadne vode vrši se uklanjanje dušika.
Pročišćena otpadna voda iz aeracijskih bazena otječe u naknadnu taložnicu, gdje se aktivni mulj
izdvaja iz pročišćene otpadne vode. Taložnica je kružna građevina, a otpadne vode uvode se u
taložnicu kroz sredinu spremnika, koji također služi kao komora za flokulaciju i distribuciju protoka.
Taložnica je opremljena mostom zgrtača. Površinski zgrtač kreće se zajedno s mostom. Plutajuće tvari
uklanjaju se s površine u muljno udubljenje i gravitacijski otječu u zdenac, a iz zdenca u ulaznu crpnu
stanicu. Cjevovod je opremljen ručnim ventilom, kako bi operater mogao otvoriti ventil u slučaju pojave
plutajućih tvari. Istaloženi mulj prikuplja se u udubljenje na dnu. Preljev za efluent montiran je oko
taložnice. Ispred preljeva nalaze se brane za plutajuće tvari. Istaloženi mulj iz taložnica gravitacijski
otječe u crpnu stanicu za mulj, u kojoj se nalaze crpke za recirkulaciju aktivnog mulja i crpke za višak
aktivnog mulja. Ugrađuju se ukupno tri potopljene crpke za recirkulaciju aktivnog mulja s promjenjivom
brzinom rada kako bi se recirkulacija regulirala prema potrebama. Recirkulirani mulj tlači se u
razdjelno okno i selektor.
Slika 1.1-27. Situacijski prikaz UPOV-a temeljenog na konvencionanoj tehnologiji

Protok se mjeri magnetskim mjeračem protoka na tlačnom cjevovodu, koji nadzire brzinu rada crpki za
recirkulaciju mulja. Protok recirkuliranog mulja prilagođava se prema dotoku otpadnih voda mjerenom
venturi mjeračem protoka na ulazu UPOV-a. Ugrađuju se i crpke za višak aktivnog mulja (jedna radna
i jedna pričuvna) za crpljenje viška mulja u spremnik za pohranu i zgušćivanje mulja. Situacijski prikaz
UPOV-a temeljenog na konvencionanoj tehnologiji dan je na Slici 1.1-27.
Sekventna (SBR) tehnologija
Takozvani „SBR-sistem“ („Sequencing Batch Reactor“) radi na intervalnom reaktorskom principu

pročišćavanja otpadnih voda s potpunim biološkim procesom pomoću aktivnog mulja (Slika 1.1-28).
SBR sustav je šaržni (sekvencijalni) sustav za pročišćavanje s aktivnim muljem tipa napuni-i-isprazni.
Postupak pročišćavanja načelno je isti kao i kod klasičnog biološkog pročišćavanja otpadnih voda
aktivnim muljem, s tom razlikom da se postupci aeracije (nitrifikacije), denitrifikacije i taloženja
(bistrenja) odvijaju jedan za drugim u istom spremniku. Koraci tipičnog SBR postupka za
pročišćavanje otpadnih voda uključuju punjenje spremnika istaloženom ili neistaloženom otpadnom
vodom, aeriranje otpadne vode kako bi se organske tvari pretvorile u biomasu, nakon čega slijedi
razdoblje mirovanja za taloženje i na kraju ispuštanje istaloženog efluenta. Daljnji koraci mogu se
dodati kako bi se osigurali anoksični i anaerobni uvjeti nužni za uklanjanje hranjivih tvari. Nakon
ispuštanja omogućuje se period mirovanja kako bi se omogućila fleksibilnost i sigurnost budući da se
dotok mora preusmjeriti u prazan spremnik dok se u ostalim spremnicima odvija aeracija, taloženje ili
ispuštanje. Ključni element SBR postupka je taj da se većina istaloženog mulja zadržava u spremniku
za sljedeći ciklus, čime se izbjegava potreba za crpkama za recirkulaciju mulja.
Slika 1.1-28. Shematski prikaz cikličnog rada SBR biološkog postupka s aktivnim muljem
Stanica s puhalima
Povratni mulj
Sredstvo za
taloženje
fosfora
SBR bazen
Izlazno kontrolno okno
Razdjelno okno
& selektor
Zrak
Višak mulja
Slika 1.1-29. Shematski prikaz biološkog postupka sa aktivnim muljem prema SBR tehnologiji.

Posebna pogodnost ovih uređaja je razvoj mnogobrojnih vrsta mikroorganizama u aktivnom mulju,
uslijed intervalnog ritmičkog mijenjanja uvjeta okoliša u uređaju, što rezultira i poboljšanom kvalitetom
izlazne vode. S druge strane, tehnologija je malo kompliciranija za pogon i upravljanje pa zato treba
zaposliti iskusne operatere. Na Slici 1.1-29. prikazana je shema predloženog SBR uređaja.
Situacijski prikaz UPOV-a temeljenog na SBR tehnologiji dan je na Slici 1.1-30.
Slika 1.1-30. Situacijski prikaz UPOV-a temeljenog na SBR tehnologiji
Otpadne vode iz pjeskolova gravitacijski utječu u distribucijsko okno. Općenito, okno služi kao
prihvatna komora za dolazne otpadne vode, koje zatim distribuira u jedan od SBR spremnika koji se u
to vrijeme puni otvaranjem pripadajuće elektromotorne zapornice. U okno je ugrađena uronjena
mješalica kako bi se recirkulirani i sirovi mulj zadržali u suspenziji.
Otpadne vode transportiraju se u jedan od dva SBR spremnika četvrtastog oblika. Svaki reaktor radi u
četiri faze: (1) punjenje reaktora s mehaničkim miješanjem, (2) aeracija reaktora, (3) taloženje mulja te
(4) pražnjenje reaktora – uklanjaju se i pročišćena otpadna voda i višak mulja. SBR spremnici rade s
vremenskim odmacima – dok se jedan reaktor puni novom količinom otpadnih voda, drugi se aerira,
taloži ili prazni. Rad oba reaktora optimiziran je tako da se dolazne otpadne vode uvijek prihvaćaju u
jedan od spremnika u bilo koje vrijeme. Obrada „doze“ u određenom SBR spremniku započinje
polusatnim punjenjem. Sadržaj reaktora trebalo bi stalno miješati kako bi se osiguralo dobro miješanje
i spriječilo taloženje mulja. Ovo se postiže dvjema uronjenim mješalicama ugrađenima u svaki SBR
spremnik. U ovom razdoblju sadržaj reaktora se miješa.
U sljedećoj fazi počinje aeracija spremnika dok se on još puni te se nastavlja još dva sata nakon što je
spremnik napunjen. Tijekom ovog vremena odvija se oksidacija preostalih organskih zagađivala i
pretvaranje amonijaka u nitrate (nitrifikacija). Zrak dovode 2 puhala (i treće rezervno) kroz
membranske difuzore s finim mjehurićima, koji su ugrađeni na dnu aeracijskog spremnika. Dovod

zraka kontrolira se različitim brzinama rada puhala na temelju mjerenja koncentracije otopljenog
kisika. Sva puhala (4+1) smještena su u zgradi tehnologije u zasebnoj prostoriji za puhala, zajedno s
dva puhala za aeraciju kombinirane jedinice za mehanički predtretman. Svako puhalo opremljeno je
kućištem nepropusnim na zvuk i promjenjivom brzinom rada. Zgrada je izolirana kako bi se spriječila
emisija buke. Dostatno hlađenje prostorije osigurano je prisilnom ventilacijom. Svaki cjevovod za
dobavu zraka bit će opremljen elektromotornom zapornicom za regulaciju dovoda zraka.
Nakon završetka faza biološkog pročišćavanja, odvija se taloženje. Tijekom ove faze aeracija i/ili
miješanje su isključeni i aktivni mulj se taloži na dnu reaktora. Nakon faze taloženja slijedi faza
izlijevanja - pročišćene otpadne vode ispuštaju se u sustav ispusta otvaranjem elektromotornih
zapornica (dekantatora). Istaloženi mulj uklanja se iz reaktora posredstvom uronjenih crpki koje tlače
mulj izravno u spremnik za pohranu i zgušćivanje mulja. Svaki reaktor ima dvije crpke za ovu svrhu.
Nakon što je pražnjenje dovršeno, reaktor je spreman za novi ciklus (prihvat nove doze otpadnih
voda).
Potrebno je upozoriti da kod SBR tehnologije treba obratiti pažnju na liniju vode (hidrauliku). Da bi se
osigurao nesmetani pogon, bazene je potrebno dignuti na višu kotu nego kod konvencionalne ili
kombinirane tehnologije. To poveća troškove na nekim od objekata (ulazno crpilište, viša tehnološka
zgrada).
Kombinirana tehnologija
Načelno, postupak pročišćavanja otpadnih voda u kompaktnom uređaju je isti kao i kod
konvencionalnog biološkog pročišćavanja otpadnih voda aktivnim muljem, s razlikom da se u ovom
kompaktnom postupku biološko pročišćavanje, naknadno taloženje i zgušćivanje mulja odvijaju u
jednom građevinskom objektu (bazenu). Bioaeracijski bazen, sekundarna taložnica i sabirnik
(zgušnjivač) mulja iz klasičnog uređaja spojeni su u jedan jedinstveni (građevinski) objekt. S tim se
smanjuje potreba za prostorom. Na Slici 1.1-31. prikazana je shema kompaktnog uređaja.
Stanica s puhalima
Sredstvo za
taloženje
fosfora Povratni mulj
Bioaeracijski bazen Bazen za

taloženje Izlazno kontrolno okno
Povratni mulj
Razdjelno okno
Zrak
Višak mulja
Slika 1.1-31. Shematski prikaz kombiniranog biološkog postupka s aktivnim muljem
Biološki stupanj pročišćavanja je izveden u kompaktnoj građevinskoj izvedbi iz armiranog betona i

razdvojen je u dvije zasebne linije koje objedinjuju slijedeće komponente:
 bioaeracijski bazen (BB),
 taložni bazen s miješanjem (MT),
 sustav za povratni mulj,
 sustav za miješanje te
 crpka viška mulja.

Kod kombinirane tehnologije, biološki bazen s aktivnim muljem (BB bazen), pomoću otvora na dnu je
hidraulički povezan s kombiniranim MT bazenom, gdje se vrši homogenizacija i taloženje mulja.
Biološki bazen se bitno ne razlikuje od konvencionalnog bazena s aktivnim muljem, međutim
sekundarni taložnik je ovdje nadomješten s dva SU bazena, čija funkcija i oprema se znatno razlikuje
od konvencionalnog sekundarnog taložnika.
MT bazeni rade na principu cikličkog procesa (ciklus traje 150 minuta), pri čemu odvod pročišćene
vode započinje na polovici ciklusa (Slika 1.1-32). Time je omogućen konstantni protok otpadne vode,
isto kao kod konvencionalnog postupka. Za vrijeme radnog ciklusa u bazenu u vremenskom nizu vrše
se različite faze (recirkirkulacija mulja, homogenizacija, taloženje, ispust), slično kao kod šaržnog
biološkog reaktora (SBR postupak).
Kod ovakvih pogonskih uvjeta u MT bazenu imamo veću koncentraciju aktivnog mulja, pa se u fazi
mirovanja polako tvore taložive flokule – veći djelići mulja, koji stvaraju filtar kroz koji otječe pročišćena
voda. Time nastaju uvjeti za bolje odvajanje aktivnog mulja od otpadne vode u MT bazenu. Pored
toga, u MT bazenu dolazi do endogene denitrifikacije, čime se snižava KPK vrijednost, a dolazi i do
djelomične biološke eliminacije fosfora.
Kod kombinirane tehnologije povratni mulj crpi se mamut crpkom. Miješanjem pomoću komprimiranog
zraka, koji se upuhuje pomoću perforirane cijevi, homogenizira se ugušćeni mulj kao i ostatak
pročišćene vode u SU bazenu. Ugrađeni, jednostavni aeracijski sustav smanjuje troškove investicije,
potrošnju energije i troškove održavanja. Instalirana puhala osiguravaju potrebnu količino zraka u
biološkom i MT bazenu. Za vrijeme upuhivanja zraka u MT bazen, u biološkom bazenu postignu se
anoksični uvjeti, tako da dolazi i do denitrifikacije.
MT1
BB
A - faza
S - faza V - faza
MT1 MT1
MT1
BB MT2 BB
BB
U - faza
BB MT1
Slika 1.1-32. Shematski prikaz cikličnog rada kombiniranog postupka s aktivnim muljem

Opis pojedinih faza u MT bazenu:
 Faza vraćanja mulja „S“: Ugušćeni mulj, koji je nastao u predhodnim fazama V i A, s dna MT
bazena crpi se u biološki bazen (BB). Otpadna voda za to vrijeme, iz biološkog bazena otječe
preko drugog MT bazena.
 Faza homogenizacije „U“: U toj fazi, koja traje nekoliko minuta, mulj preostao u MT bazenu,
promiješa se i homogenizira s otpadnom vodom doteklom iz biološkog bazena.
 Faza taloženja „V“: Promiješani mulj stvara flokule, koje se polako talože prema dnu SU
bazena. Time se stvara filtar, kroz koji u slijedećoj fazi prolazi otpadna voda iz biološkog
bazena, prema izlazu iz UPOV-a, a rezultat je bistra, pročišćena voda.
 Faza pražnjenja „A“: U toj fazi pročišćena otpadna voda proteče kroz filtar mulja, stvorenog u
prethodnoj fazi MT bazena. Istovremeno mulj se još ugušćuje. Pročišćena voda, koja otječe iz
MT bazena nadoknađuje se smjesom mulja i otpadne vode iz biološkog bazena (BB).
Na ovaj način se jednostavnim postupkom i upotrebom jednostavne opreme, postigne veoma dobar
učinak pročišćavanja, koji više nego odgovara zakonski propisanim granicama.
Bioaeracijski bazen je biološki stupanj uređaja gdje se mehanički pročišćena otpadna voda dovodi u
kontakt s flokulama aktivnog mulja, aerira kisikom iz zraka te ujedno intenzivno miješa. Pri tome se
odvijaju mikrobiološki procesi kojima dolazi do razgradnje organskog onečišćenja i stvaranja nove
količine biomase. Za potrebe ozračivanja u ovom kompaktnom uređaju predviđeni su membranski
difuzori smješteni na dnu aeracijskog bazena. Potreban kisik za održavanje metabolizma
mikroorganizama u aktivnom mulju dobavlja se pomoću puhala za zrak, koji su smješteni u pogonskoj
zgradi u tzv. kompresorskoj stanici. Dobava potrebnog zraka u aeracijski bazen regulira se pomoću
praćenja koncentracije otopljenog kisika u bazenu.
Preko posebnog spoja/otvora između aeracijskog bazena i naknadnog taložnika smjesa vode,
mješavina biomase i aktivnog mulja dospijeva u naknadni taložni bazen s miješanjem (MT). U
taložnom bazenu skupljaju se i izdvajaju sve taložive čestice iz sistema koje polako padaju na dno
taložnika te sifonskim vodom dospijevaju u okno za povrat mulja. Povratni mulj se vraća u
bioaeracijski bazen gdje se miješa s ulaznom otpadnom vodom. Biološki pročišćena i u naknadnom
taložniku izbistrena voda polako struji prema gornjem kraju taložnika i preko preljevnih cjevovoda
odlazi prema izlaznom i kontrolnom oknu te dalje u recipijent. Višak proizvedenog mulja se periodično
crpkama prebacuje na liniju obrade mulja. Predviđene tehničke karakteristike taložnog bazena
prikazane su u tablici nastavno.
Treba spomenuti da zbog specifičnosti rada ove tehnologije u svakom slučaju dolazi do uklanjanja
dušika u otpadnoj vodi (denitrifikaciji). Zato je tu tehnologiju vrlo jednostavno nadograditi na tercijarno
pročišćavanje samo s dodatkom postrojenja za obaranje fosfora, što znači bez ikakvih fizičkih
intervencija u bazenima (dodatne gradnje) kao što je to na primjer kod konvencionalne tehnologije ili s
primjenom cikličnog rada kao što je to kod SBR tehnologije.
Situacijski prikaz UPOV-a temeljenog na kombiniranoj tehnologiji dan je na Slici 1.1-33.

Slika 1.1-33. Situacijski prikaz UPOV-a temeljenog na kombiniranoj tehnologiji
1.1.4.5. Usporedba varijantnih rješenja
Usporedba varijantnih rješenja provedena je na osnovu višekriterijske analize uz uvažavanje troškova

investicije te pogona i održavanja kao i drugih nefinancijskih aspekata izgradnje UPOV-a.
Investicijski troškovi
Konvencionalni biološki sustavi su dokazani sustavi s dugom radnom poviješću i općenito se smatraju
robusnim postupcima s relativno jednostavnim pogonom i održavanjem. Specifično, konfiguracija
predložena u varijanti 1 s različitim biološkim procesima koji se odvijaju u nizu zasebnih spremnika
namijenjenih pojedinačnim biološkim procesima osigurava ujednačene uvjete u pojedinačnim
spremnicima s visokom pouzdanošću pogona. Optimalizacija sustava može se postići jednostavnom
promjenom omjera recikliranja (mulj). Zbog većeg broja bazena i cjevovoda ova varijanta ima nešto
veće troškove, osobito zbog povećanog obima građevinskih radova.
Zbog dvostruke funkcije SBR spremnika, troškovi građevinskih radova i zemljišta za takav tip uređaja
su nešto niži nego za konvencionalni postupak s aktivnim muljem. Moguće je ostvariti značajne uštede
u situacijama gdje geomehanička svojstva tla nisu povoljna. Ipak, s druge strane, kontrolni sustav
procesa je obično automatiziran i zahtijeva povećanu uporabu motornih zapornica, programabilnih
logičkih kontrolera ili računala i drugih uređaja i zbog toga veće troškove za samu opremu.
Kod kombinirane tehnologije bazen za miješanje i taloženje zamjenjuje zasebne taložnice koje su
inače potrebne pri konvencionalnom postupku. Osim toga, koncentracija aktivnog mulja u bazenu
aeracije je viša, što rezultira većom moći pročišćavanja i zbog toga je potrebna manja površina za

izgradnju bazena. Rezultat svega toga su manji troškovi za građevinske radove. U bazenu za
miješanje i taloženje nije potrebno koristiti uronjene crpke i mješalice što dodatno smanjuje trošak
opreme. S druge stane, potrebno je nešto veće ulaganje u automatizaciju procesa, pa su iz toga
razloga elektro radovi nešto veći nego kod konvencionalnog tipa UPOV-a.
Troškovi pogona i održavanja
Sve tehnologije rade na istoj biološkoj osnovi, tako da nastaju razlike samo u potrošnji struje te na
troškovima pogona i održavanja UPOV-a.
Odabir optimalnog rješenja
Idejn projekt s ishođenom lokacijskom dozvolom je već na raspolaganju za konvencionalni proces

pročišćavanja. Obzirom da su razlike u troškovima investicija te pogonskim troškovima male, nije
potrebno definirati konačnu tehnologiju pročišćavanja, nego se za potrebe samog javnog natječaja
može ostaviti otvorene uvjete tako da ponuditelji mogu sami odabrati tehnološko rješenje koje žele
ponuditi za biološki dio. Tako se investitor može nadati da će dobiti najpovoljnije rješenje s
tehnološkog i financijskog aspekta, jer će broj ponuditelja, a time i konkurencija, biti veći. Provedbom
natječaja po FIDIC žutoj knjizi investitor bi prenosio veći dio odgovornosti za konačnu kvalitetu rada
UPOV-a na ponuditelja.
Trebalo bi propisati slijedeće tehnološke uvjete:

 mehanički dio pročišćavanje treba provesti upotrebom kombinirane jedinice za pročišćavanje,
 biološki dio pročišćavanja, koji uključuje:
o biološko pročišćavanje s eliminacijom dušika i fosfora te
o djelomičnu stabilizaciju mulja s produženom aeracijom (starost mulja od 18 dana),
može se provesti uzimajući jednu od slijedećih tehnologija, uz uvažavanje odgovarajućih
standarda dimenzioniranja:
o konvencionalnu tehnologiju s proračunom prema ATV 131,
o SBR tehnologiju s proračunom prema ATV M210,
o kombiniranu tehnologiju s proračunom prema kombinaciji ATV 131 i ATV M210.
1.1.5. Obrada i zbrinjavanje viška mulja
Višak mulja, koji je već djelomično stabiliziran zbog produžene aeracije (starost mulja je 20 dana), tlači
se iz crpne stanice za mulj (kod konvencionalnog postupka), odnosno taložnog bazena (kod
kombiniranog postupka) ) ili izravno iz SBR spremnika (kod SBR postupka) u spremnik za pohranu i
zgušćivanje mulja, čiji je kapacitet dostatan za otprilike dva dana.
1.1.5.1. Zgušćivanje mulja
Postoje različite tehnologije za zgušćivanje mulja kao što je prikazano u Tablici 1.1-21. Zapravo sve
zavisi od daljnjih koraka kod obrade mulja, osobito načina stabilizacije te konačnog zbrinjavanja mulja.
Obzirom da osim produžene aeracije, koja osigurava već djelomično stabilizaciju mulja, nije
predviđena dodatna stabilizacija, gravitacijsko zgušćivanje mulja je najpovoljnije tehničko rješenje.
Spremnik za pohranu i zgušćivanje mulja je opremljen površinskom miješalicom sa šipkama i
mjeračem razine. U zgušnjivaču se mulj zgušnjava s ulazne koncentracije od 8 g/l na 25 g/l.
Nadmuljna voda otječe u ulaznu crpnu stanicu, dok se zgušćeni mulj tlači muljnom crpkom u
postrojenje za dehidraciju mulja.

Tablica 1.1-21. Pregled mogućih tehnologija obrade viška mulja
OBRADA SUVIŠNOG MULJA
Zgušćivanje Gravitacijsko Strojno Flotacija
Stabilizacija Anaerobna Aerobna Alkalijska (vapno)
Dehidracija Polja za sušenje Preše (tračne ili filtracijske) Centrifuge
Kompostiranje / poljopriv.
Konačna obrada / odlaganje Na specijalna odlagališta (?) Sušenje/termička obrada
pov.
1.1.5.2. Dehidracija mulja
Dehidracijom mulja uklanja se višak vode čime se smanjuje volumen mulja te omogućuje odvoz na
deponiju standardnim prijevoznim sredstvima (kamionima). Isto tako, smanjenjem volumena smanjuju
se i troškovi prijevoza. Dehidraciju je u načelu moguće postići i prirodnim cijeđenjem i isparavanjem na
poljima za sušenje mulja, lagunama, mehaničkim cijeđenjem (trakaste, vakuum i tlačne cjediljke ili
centrifugalne cjediljke). Svaki od navedenih načina ima svojih prednosti i nedostataka.
1.1.5.3. Varijante konačnog zbrinjavanja mulja
Dehidrirani mulj bi trebao sadržavati 22-23% suhe tvari prije ispuštanja u spremnik te odvoženja na
daljnje zbrinjavanje. Procjedna voda iz pužne preše odvodi se u sabirni bazen crpne stanice. Ukupna
količina mulja će biti 3.340 tona godišnje, odnosno u prosjeku 9,15 tona dnevno.
Mogućnosti konačnog zbrinjavanja mulja su slijedeće:

 odlaganje na poljoprivredne površine,
 sušenje i termička obrada (spaljivanje ili uplinjavanje/piroliza) i
 predaja mulja ovlaštenoj tvrtki za konačno zbrinjavanje.
Mogućnost odlaganja na poljoprivredne površine neće biti sigurna dok se ne naprave kemijske analize
prihvatljivosti mulja za odlaganje, pa je zato ta opcija problematična za planiranje.
Alternativa tome je termička obrada (spaljivanje ili piroliza) mulja. Uz to je nužno takav mulj prije toga
osušiti. Sušenje bi se moglo provesti putem solarnog sušenja ili putem bilo kojeg drugog načina
sušenja (uz dodavanjem topline ili električne energije), što sa sobom nosi više operativne troškove. Za
takav način sušenja zanimljiva je kombinacija s termičkom obradom mulja, jer ta metoda proizvodi
potrebnu toplinu ili energent za proizvodnju topline. Konačni produkt je aktivni ugljen, koje se može
koristiti u poljoprivredi.
Treća varijanta bi bila korištenje polja za ozemljavanje mulja, gdje mulj prolazi obradu dehidracije i
mineralizacije uz lokaciju uređaja. Proces ozemljavanja mulja specifičan je po tome što je dugotrajan i
osigurava autonomiju funkcioniranja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda bez potrebe za
zbrinjavanjem mulja, na dulji rok (do 10 godina). Smanjenje sadržaja vode u mulju bitan je čimbenik u
obradi mulja, jer se time znatno smanjuju troškovi njegova zbrinjavanja. Po isteku perioda obrade na
poljima, ovisno o nekoliko faktora, moguće je konačno zbrinjavanje na nekoliko načina:
 korištenje kao poboljšivač tla u za nepoljoprivrednu upotrebu (ako će biti dozvoljeno),
 spaljivanje u spalionici (ako stvarno nema alternativne mogućnosti odlaganja mineraliziranog
mulja).

Spaljivanje dehidriranog mulja (u inozemstvu)
Predviđena je primjena centrifuge, a zbog jednostavne prilagodbe promjenama količina mulja i dobre
efikasnosti dehidracije (Slika 1.1-34). Zgušćeni mulj transportira se u prešu ekscentričnom pužnom
crpkom putem tlačnog cjevovoda na kojem je ugrađen elektromagnetski mjerač protoka kako bi se
pomoću pretvarača frekvencija omogućio konstantan dotok u centrifugu. Ovo također omogućuje
doziranje otopine polimera. Višak vode se nakon centrifugiranja odvodi kao procjedna voda na
početak biološkog dijela uređaja. Otopina polimera priprema se u automatiziranoj stanici zapremine
1000 litara. Postrojenje se sastoji od tri spremnika opremljenih mješalicama kako bi se osiguralo
ravnomjerno i potpuno otapanje polimera. Polimer u prahu dozira se automatski iz lijevka u spremnik
pomoću spiralnog transportera. Otopina koncentracije oko 0,1% dozira se pomoću ekscentrične pužne
pumpe i kontrolira prema količini ulaznog mulja izmjerenog elektromagnetskim mjeračem protoka. Kod
ove opcije mulj bi se predao ovlaštenoj tvrtki, koja bi se pobrinula za konačno rješenje zbrinjavanja
mulja. Obzirom da nema izgrađene spalionice u blizini, trenutno se može računati na spaljivanje u
postojećim spalionicama u Austriji ili Mađarskoj. Takva opcija sa sobom nosi namanje troškove
investiranja, ali su zato troškovi konačnog zbrinjavanja visoki, jer uključuju troškove prijevoza,
naknadnog sušenja te konačnog spaljivanja mulja. Sve to ovisi o masi mulja.
Višak mulja
Centrifuga
U ulaznu Dehidrirani mulj
crpnu stanicu 23% ST
Polimer + voda
Spremnik i Mulja za
zgušnjivač mulja 2,5% ST Jedinica za pripremu daljnju obradu
i doziranje polimera
Slika 1.1-34. Shematski prikaz postupka dehidracije suvišnog mulja predviđenog ovim rješenjem
Piroliza osušenog mulja kao termička obrada
Kod ove varijante dehidrirani mulj može se osušiti na vlasitom postrojenju te obraditi pirolizom, gdje se
dobije dovoljno energije da se koristi u procesu sušenja te pirolize (Slike 1.1-35 i 1.1-36). Takav
proces tako pokriva svoje vlastite potrebe za energijom. Procese sušenja pirolize se može staviti u
dva zasebna klasična kontejnera duljine 12 m.
Slika 1.1-35. Prikaz postrojenja za sušenja dehidriranog mulja

Slika 1.1-36. Mogućnosti termičke obrade osušenog mulja putem pirolize
Korištenje polja za ozemljavanje za mineralizaciju mulja
U ovoj varijanti mulj ne treba dehidrirati putem korištenja centrifuge kao kod prve i druge varijante, jer
će se dehidracija provesti na poljima za ozemljavanje (polja za sušenje s biljkama), ali je zato mulj
potrebno prethodno (aerobno) stabilizirati da bi se smanjila mogućnost širenja neugodnih mirisa kroz
postupak ozemljavanja.
Ova tehnologija pridonosi uklanjanju vode iz mulja i njegovoj daljnjoj mineralizaciji. Korijenje biljaka
poboljšava funkcioniranje filtarskog sloja. Biljke koje se koriste su vrste trstika i šaš (Phragmites,
Echinochloa p., Scirpus). Polja za ozemljavanje (polja za sušenje mulja s trstikom) su podvrsta polja
za sušenje mulja. Za razliku od običnih polja za sušenje kod kojih se ne može nanositi novi sloj mulja
dok se prethodni ne ukloni, upotrebom trstike se mijenja proces. Gusti sloj korijenja i trstike stvara
propusne kanale za vodu. U toplo vrijeme, biljke uzimaju dio vode i hranjivih tvari za vlastite potrebe.
Stabilizirani mulj se miješa po potrebi s pročišćenom otpadnom vodom kako bi se osiguralo dovoljno
vlage za biljke i bolja raspodjela mulja. Miješanje se odvija u oknu za miješanje. Od tuda se mulj
crpkama odvodi na polja. Kisik se dovodi od lišća kroz korijene, za mikrobiološke populacije, što
zauzvrat pomaže stabilizaciji i mineraliziranju mulja - humusiranje. Korijenje trstike raste u širinu i
visinu i širi se na nove slojeve mulja. U zimi je zaustavljen rast trstike, ali se nastavlja rast korijenja
kroz dodani mulj. Osim toga, kroz proces smrzavanja i odmrzavanja iz mulja se stvara više rastresit
materijal koji se bolje suši. Mulj se nesmetano odlaže u zimi bez obzira na vrijeme ili prekrivenost
snijegom.

Mulj se uklanja s polja nakon 6-10 godina humusiranja. Nakon toga se ponovno nanosi tanki sloj
pijeska i trstika počinje ponovno rasti iz svog korijenja. Polja se rotiraju u ciklusima odlaganja mulja
(otprilike nakon svaka 2 tjedna se odlaže na isto polje). Prvih nekoliko godina se polja puštaju u pogon
sa smanjenim odlaganjem. Nakon toga mogu primati puni kapacitet mulja.
Investicijski troškovi su usporedivi s drugim procesom sušenja (npr. tračne preše za mulj). Troškovi
pogona su znatno manji od drugih procesa sušenja mulja. Polja traju više ciklusa od 10 godina uz
manje popravke. Ciklus aplikacije i zadržavanja mulja prije odlaganja je 6-10 godina. Nema neugodnih
mirisa. Uz izuzimanje vode u mulju se razgrađuje organska tvar (93-95% mineralizacije). Prednost
postupka u odnosu na mehaničko cijeđenje je u tome da ako se mulj naknadno kompostira u centru
za kompostiranje, mulj se može na poljima osušiti puno jeftinije nego mehaničkim putem. Postavljanje
polja može tako služiti kao skladište mulja do 10 godina, a zatim ga se može zbrinuti u centru za
zbrinjavanje mulja ili iskoristiti za poboljšavanje tla.
Potrebno je utrošiti 1-2 sata tjedno ili svaka 2 tjedna za obilazak polja. Za odlaganje mulja potrebno je
otvoriti ventile kod početka odlaganja i zatvoriti na kraju. U zimi se trstika siječe do visine 25 cm. Ako
je mulj prethodno stabiliziran, polja za ozemljavanje ne proizvode neugodne mirise, jer proces cijelo
vrijeme ostaje aeroban. Kisik dopire do mulja kroz vodu i kroz biljke, kroz gornje slojeve korijena. U
puno primjera instalacije polja za ozemljavanje se nalaze u neposrednoj blizini kuća.
Na polja za ozemljavanje (Slika 1.1-37) odlaže se stabilizirani biološki mulj bez komada plastike,
stakla i sl. Mulj se doprema na polje crpkama bez prethodnog cijeđenja sa sadržajem suhe tvari oko 3-
4%. Prije aplikacije mulja iz uređaja, potrebno je uzgojiti bilje. Mulj se aplicira u ravnomjernim
slojevima 75-100 mm. Nakon 5-7 dana izmjenjuju se polja na koja se aplicira mulj. Količine mulja koje
se apliciraju su od 50-60 kg suhe tvari mulja po m2 polja za sušenje godišnje. Polje je konstruirano od
filtarskog sloja šljunka i pijeska ukopanog u teren. Predviđena je izvedba niskog nasipa oko polja.
Sprječavanje otjecanja procjednih voda osigurava se vodonepropusnom folijom. Dubina polja je
ukupno 2,5 m.
Predviđeni su filtarski slojevi kako slijedi:

 šljunak (20 mm promjer), d=25 cm,
 šljunak (5 mm promjer), d=25 cm,
 pijesak, d=10 cm,
 pjeskovita ilovača u koju se sade biljke, d=25 cm.
Slika 1.1-37. Presjek kroz polje za ozemljavanje mulja
Procjedne vode su upotrebom biljaka poboljšane kvalitete, ali svejedno trebaju obradu prije ispuštanja.
Zato se procjedne vode vraćaju na biološko pročišćavanje. Odzračnici za prozračivanje filterskog sloja
napravljeni su u produžecima drenažnih cijevi za odvod procjedne vode. Voda iz mulja se uklanja
ocjeđivanjem i evapotransporacijom uz pomoć biljaka. Procjedna voda koja se prikupi drenažnim
sustavom, gravitacijski se odvodi do crpne stanice procjedne vode. Crpna stanica omogućuje visinu
dizanja potrebnu za priključenje na interni sustav odvodnje platoa uređaja i odvodnju do ulazne crpne
stanice uređaja.

Polja se rotiraju u ciklusima odlaganja mulja (otprilike nakon svaka 2 tjedna se odlaže na isto polje).
Prvih nekoliko godina se polja puštaju u pogon sa smanjenim odlaganjem. Nakon toga mogu primati
puni kapacitet mulja. Zato se polja prazne u ukupnom trajanju ciklusa od 6-10 godina da bi se
osigurao dovoljni kapacitet polja u svim razdobljima. Mulj se uklanja strojno te se nakon toga nanaša
tanki sloj pijeska i priprema novi ciklus (6-10 godina).
Izlazni mulj s polja za sušenje ima sadržaj suhe tvari od 40-70%. Finalni produkt nakon 6-10 godina je
vrlo dobro mineraliziran (93-95% organske tvari su razgrađene) i ima zemljoliku teksturu - humus.
Dugo vrijeme zadržavanja stvara uvjete za odumiranje patogena te omogućuje da se izlazni mulj
direktno koristi u poljoprivredi, ali ne za povrtlarske kulture i dječju hranu.
Zaključak usporedbe varijantnih rješenja
Predlaže se korištenje polja za ozemljavanje mulja (Slika 1.1-38).
Slika 1.1-38. Mogućnost prostornog smještanja polja za ozemljavanje mulja uz (nadrograđeni) CUPOV Požega

1.2. Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces
1.2.1. Hidrauličko opterećenje
Tablica 1.2-1. Pretpostavljeno maksimalno hidrauličko opterećenje CUPOV Požega

Parametar Jedinica Vrijednost
3
m /dan 6.030
Dnevni sušni dotok Qd 3
m /h 251
3
m /h 335
Mjerodavni sušni dotok Qmj (Qd/18)
l/s 93
Vršni satni sušni dotok qmax l/s 100

3
m /h 670
Mjerodavni kišni dotok Qmj,K (2 x Qmj)
l/s 186
Vršni satni kišni dotok qmax,K l/s 200
1.2.2. Opterećenje pokazateljima otpadnih tvari
Tablica 1.2-2. Pretpostavljeno maksimalno opterećenje CUPOV Požega pokazateljima otpadnih tvari
BPK-5 kg O2 / dan 1.608
KPK kg O2 / dan 3.618
Suspendirana tvar kg / dan 1.876
Ukupni N kg N / dan 332
Ukupni P kg P / dan 67

1.3. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehn. procesa te
emisija u okoliš
Na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda uklanjaju se iz voda krutine, pa tako nastaje:

 otpad s rešetki,
 pijesak s pjeskolova,
 masnoće iz mastolova i
 mulj iz taložnika.
Količina krutog otpada koji se izdvaja na rešetkama ovisi o sastavu otpadne vode i razlikuje se prema
navikama stanovnika, odnosno što i koliko krupnih tvari stanovnici ubacuju u kanalizaciju (papiri,
plastika, krpe, vata, kore od voća i povrća i dr.). Prema iskustvenim opažanjima, količine krutog otpada
s rešetki mogu se računati:
 za razmak rešetke 15 - 25 mm, godišnji otpad = 3 – 10 l/st,
 za razmak rešetke 30 – 50 mm, godišnji otpad = 2 – 5 l/st.
Na CUPOV Požega pretpostavljena je „gruba rešetka“, s razmakom štapova 25 mm, pa se količina

otpada procjenjuje na 3 l/st godišnje. Ukupna dnevna količina otpada iznosit će 0,3 m 3. Na sitnoj
rešetki automatskog sita otvora 5 mm, ostajat će godišnje otpada do 15 l/st, odnosno ukupna dnevna
količina bit će 0,3 m3. Ovaj je otpad moguće odložiti na sanitarno odlagalište.
Na pjeskolovu se uklanjaju mineralne čestice. Količina pijeska koja se prikuplja u pjeskolovu ovisi o
načinu odvođenja oborinskih i otpadnih voda, kao i prilikama u sustavu javne odvodnje. Kod
mješovitog načina odvodnje iskustveno se uzima 5 – 12 l/st godišnje te je za CUPOV Požega
usvojena vrijednost od 8 l/st, odnosno ukupna dnevna količina pijeska od 0,7 m3. Pijesak će se nakon
ispiranja radi odvajanja mogućih organskih primjesa odlagati na sanitarno odlagalište.
Odvojene masnoće i druge plutajuće tvari biološki će se obraditi te će se dalje odlagati sa

stabiliziranim muljem. Biološki stabiliziran i potom odvodnjen mulj sadržavat će oko 30% suhe tvari.
Obujam stabiliziranog mulja oslobođenog viška vode iznositi će 8 m3/dan. Ovako obrađen mulj
(stabiliziran i oslobođen viška vode) također se može odlagati na sanitarnom odlagalištu. Ukupna
količina mulja će biti 3.340 tona godišnje, odnosno u prosjeku 9,15 tona dnevno.
Tablica 1.3-1. Projektirani zahtjevi izlaznih karakteristika CUPOV Požega prema pokazateljima otpadnih tvari
*
BPK-5 mg O2 / l < 15
KPK mg O2 / l < 125
Suspendirana tvar mg / l < 35
Ukupni N mg N / l < 15
Ukupni P mg P / l < 2
07-11, od 22. listopada 2007.
Ukupna procijenjena maksimalna dnevna količina otpada (komunalni otpad, pijesak i mulj) kojeg je
potrebno zbrinuti je cca 10 m3/dan te se prema tome maksimalna dnevna količina efluenta za
ispuštanje u recipijent procjenjuje na 6.020 m3/dan, odnosno 1.878.240 m3/god.

Specifični jedinični faktori emisije pojedinih procesa i postupaka koji se primjenjuju u predloženim
varijantama preuzeti su iz literaturnih podataka i prikazani u Tablici 1.3-2.
Tablica 1.3-2. Specifični jedinični faktori emisije pojedinih procesa i postupaka

Procesi i postupci Specifični jedinični faktori emisije
nastajanje CO₂
električna energija 1,04 kgCO₂-e/kWh
gorivo (dizel) 2,3 kgCO₂-e/l
gorivo (benzin) 2,7 kgCO₂-e/l
potrošnja goriva 0,554 l/km
proizvodnja kemikalija (Fe soli) 0,539 kgCO₂-e/kgST
proizvodnja kemikalija (Polimer) 1,182 kgCO₂-e/kgST
proizvodnja kemikalija (NaOCl i limunska kiselina) 1,124 kgCO₂-e/kgST
proizvodnja kemikalija (metanol) 0,2 kgCO₂-e/kgST
nastajanje N₂O
sekundarna obrada 0,01-0,05 kgN₂O-N/kgN denit.
odlaganje na odlagalištu 0,0082 kgN₂O-N/kgN odlož.
poljoprivreda 0,0159 kgN₂O-N/kgN odlož.
nastajanje CH₄
nesagoreni metan pri spaljivanju mulja 0,0034 kgCH₄/kgCH₄ spaljenog
odlaganje mulja na odlagalištu 0,00283 kgCH₄/kg odložene ST
polja za ozemljavanje mulja 0,0041 kgCH₄/kg odložene ST
Tablica 1.3-3. Produkcija CO2 na području aglomeracije Požega

Stavka / tehnološki proces Jedinica Količina
Električna energija
Crpne stanice kWh/god 4.734
CUPOV kWh/god 1.186.250
Godišnja količina CO₂ kgCO₂-e/god 1.238.623
Gorivo – odvoz viška mulja
Količina viška mulja t/god 2.508
Broj odvoza / 167
Duljina ture km 15
Potrošnja goriva l/god 1.390
Godišnja količina CO2 kgCO₂-e/god 3.196
UKUPNO CO2 kgCO₂-e/god 1.241.819
1.4. Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju

zahvata
Osim prethodno opisanih, nisu potrebne nikakve druge aktivnosti za realizaciju ovog zahvata.

2. Podaci i opis lokacije zahvata
2.1. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima
Grad Požega središte je Požeško-slavonske županije, koja se nalazi u sjeveroistočnom dijelu

Republike Hrvatske i zauzima površinu od 1.815 km², što čini 3,2% kopnene površine Hrvatske.
Graniči s pet županija: Sisačko-moslavačkom, Bjelovarsko-bilogorskom, Virovitičko-podravskom,
Osječko-baranjskom i Brodsko-posavskom. Požeško-slavonska županija (Slika 2.1-1) se sastoji od 10
jedinica lokalne samouprave i to pet gradova - Požege, Pakraca, Lipika, Pleternice i Kutjeva te pet
općina - Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika, unutar kojih je smješteno čak 277 naselja.
Slika 2.1-1. Položaj Požeško-slavonske županije u RH i administrativno teritorijalni ustroj
Grad Požega (45,34° N i 17,68° E) nalazi se na 152 m nadmorske visine, u plodnoj dolini koja je
okružena slavonskim gorskim prstenom Psunja, Papuka, Dilja i Požeške gore. Grad kao jedinica
lokalne samouprave obuhvaća 32 naselja: Alaginci, Bankovci, Ćosine Laze, Crkveni Vrhovci,
Dervišaga, Donji Emovci, Drškovci, Emovački Lug, Golobrdci, Gornji Emovci, Gradski Vrhovci,
Komušina, Krivaj, Kunovci, Laze Prnjavor, Marindvor, Mihaljevci, Nova Lipa, Novi Mihaljevci, Novi
Štitnjak, Novo Selo, Požega, Ramanovci, Seoci, Stara Lipa, Šeovci, Škrabutnik, Štitnjak, Turnić,
Ugarci, Vasine Laze i Vidovci. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, područje bilježi ukupno
26.248 stanovnika. Osim grada Požege, prema predviđenoj aglomeraciji Požega gravitiraju i neka od
naselja općina Velika i Brestovac.
Velika je smještena na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini, 12 km sjeverno od Požege.

Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 270 m. U sastavu općine Velika nalaze se sljedeća naselja:
Antunovac, Biškupci, Bratuljevci, Doljanci, Draga, Gornji Vrhovci, Kantrovci, Klisa, Lučinci, Markovac,
Milanovac, Milivojevci, Nježić, Oljasi, Ozdakovci, Poljanska, Potočani, Radovanci, Smoljanovci,
Stražeman, Toranj, Trenkovo, Trnovac i Velika. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina
Velika bilježi ukupno 5.607 stanovnika. U preliminarnu aglomeraciju Požega uvrštena su naselja
Trenkovo, Trnovac i Antunovac. Područje Općine Brestovac svojim zapadnim dijelom graniči s gradom
Pakracem, a na istoku se pruža granica s gradom Požegom i općinom Velika. Područje općine
obuhvaća 48 naselja. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina Brestovac bilježi ukupno
3.726 stanovnika. U preliminarnu aglomeraciju Požega uvrštena su naselja Završje, Nurkovac,
Brestovac, Dolac, Daranovci, Zakorenje, Donji Gučani, Gornji Gučani, Busnovi i Ivandol.

Položaj aglomeracije prikazan je na Slikama 2.1-2. i 2.1-3.
Aglomeracija
Požega
Slika 2.1-2. Položaj aglomeracije na topografskoj podlozi
Aglomeracija
Požega
Slika 2.1-3. Položaj aglomeracije na ortofoto podlozi

2.1.1. Usklađenost zahvata s dokumentima prostornog uređenja
Zahvat je usklađen s odredbama slijedećih dokumenata prostornog uređenja:
 Prostorni plan Požeško-slavonske županije („Požeško-slavonski službeni glasnik“, broj:

5/02, 5A/02, 4/11 i 4/15)
 Prostorni plan uređenja Grada Požege („Službene novine Grada Požege“, broj: 16/05)
 Generalni urbanistički plan Požege („Službene novine Grada Požege“, broj: 8/06, 8/07 i
16/11)
 Prostorni plan uređenja Općine Brestovac („Službeni glasnik Općine Brestovac“, broj: 2/08,
3/12, 7/13 i 3/15)
 Prostorni plan uređenja Općine Velika ("Službeno glasilo Općine Velika", broj 04/05, 02/10,
01/11 i 01/15)
2.1.2. Prirodna obilježja šireg prostora zahvata
2.1.2.1. Geomorfološka obilježja
Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji, ovo područje pripada panonskoj megaregiji i to

slavonskom gromadnom gorju. Slavonsko gorje nalazi se u južnom dijelu panonskog bazena i
dodirnom području panonske mase i Dinarida. Dijeli se na više tektonskih jedinica, među kojima se na
području zahvata nalaze:
 tektonska jedinica Požeška zavala - formirana je u najmlađoj fazi alpske orogenoze, kada je
formiran savski i dravski rov te recentni sklop slavonskog gorja. Podloga zavale je izgrađena
od stijena psunjsko-krndijskog metamorfnog kompleksa na kojima sjede sedimenti neogena
debljine gotovo 3000 m,
 tektonska jedinica Požeška gora – Dilj gora - ima obilježje borane strukture, poremećene
uzdužnim i poprečnim rasjedima. Požeška gora ima formu antiklinale. Naslage krede
predstavljaju tektonsko-erozijske ostatke paleo reljefa mezozojske antiforme. Dilj gora se
sastoji od više antiklinalnih i sinklinalnih formi, a centralni dio čine dvije antiklinale. Kao dio Dilj
gore, strukturna jedinica Kusonja ima antiklinalni oblik s jezgrom od sarmatskih naslaga.
Osobine reljefa određene su položajem u širem prostoru, kako Županije, tako i prirodno-geografske
cjeline Požeške kotline kao dijelu šire geografske regije Istočne Hrvatske.
Područje Požeške kotline je složene geološke građe i reljefno jako raščlanjeno. U građi reljefa
razlikuju se gorski masivi, prigorja i podgorja te nizinsko-brežuljkasti prostor. Gorski masivi koji
omeđuju Požešku kotlinu su najmarkantniji reljefni oblici, različite visine i smjera pružanja. Sjeverni i
sjeverozapadni dio masiva su većih nadmorskih visina i čine ih Psunj (984 m), Papuk (953 m) i Krndija
(792 m), dok južnu i jugoistočnu granicu čine nešto niže Požeška (616 m) i Dilj gora (459 m).
Središnji dio kotline je prostor nizinsko-valovitog reljefa, izdužen u smjeru zapad-istok, u dužini oko 40
km, širine 15-20 km. U građi zavale javljaju se kvartarne naslage, dok su najmlađi sedimenti
zabilježeni u naplavnim ravnima duž vodotoka. Zavala je nagnuta prema jugu, na što ukazuju i
nadmorske visine naselja. U središnjem dijelu kotline nadmorske visine kreću se od 150-200 m.
Slika 2.1-4. prikazuje detaljniju hipsometrijsku analizu područja zahvata.

Slika 2.1-4. Visinski razredi u području zahvata (u metrima)
2.1.2.2. Geološka obilježja i mineralne sirovine
Veći dio prostora obuhvata zahvata leži na naslagama najmlađe (holocenske) starosti, a riječ je o
aluvijalnim sedimentima. Recentni materijal je donesen sustavom manjih tokova i postupno
pretaložavan u niže dijelove terena u tektonski-erozijski predisponirane doline. Aluvijoni se sastoje od
fragmenata vezanih stijena, šljunaka, šljunkovitih pijesaka i silta.
Površine istočno i zapadno su izgrađene od naslaga prapora pleistocenske starosti. Sastoje se od

žutosmeđih lesnih siltoznih ilovina. Krećući se prema sjeveru, oko dominantnih aluvijalnih nanosa sve
su starije geološke naslage, od pliokvartarnih i gornjopontskih, preko tortonskih, do najstarijih naslaga
iz karbona-perma.
Rubni pojas gorja i depresiju Požeške zavale izgrađuju mlađe neogenske naslage s razvojem
miocena, pliocena i kvartara. U podlozi kotline nalaze se također starije stijene progresivno-
metamorfnog kompleksa za područje Požeštine.
Istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina ima dugu tradiciju. U kamenarstvu je stalna aktivnost na
otkopavanju i preradi tehničkog kamena na stijenama dijabaznog sastava u Vidovcima. Na Požeškoj
gori su brojni šumarijski kamenolomi gdje se povremeno eksploatiraju amfilobiti, amfilobitski škriljevci,
graniti, vapnenci i drugi materijali za nasipavanje šumarijskih komunikacija. Nalazišta spilita se nalaze
na sjevernim padinama Požeške gore južno od grada Požege. Ove stijene su eksploatirane kao
tehnički kamen na lokacijama Pakao i Nakop potok u Vidovcima. Stijene riolita nisu imale prije neko
ekonomsko značenje, osim kao tehnički kamen. Nalazište u Dervišagi je davno zatvoreno, a u lesnim
glinama platoa sjeverno od Požege nalazi se kop koji je van upotrebe.

2.1.2.3. Seizmološka obilježja
Seizmička aktivnost je usko povezana sa strukturno-tektonskim odnosima i kretanjima pojedinih

tektonskih cjelina. Gorska područja koja okružuju požešku zavalu su horstovi koji svojim strukturno-
tektonskim odnosima ukazuju na moguće zone seizmičke aktivnosti. Najjače područje pojačane
seizmičke aktivnosti na širem području aglomeracije je područje Dilj gore, za koje je vezan i najveći
broj potresa, kao i najjači potresi koji su se dogodili na ovome prostoru. U Požegi i u široj okolici,
uključujući tu obronke Papuka, Psunja i Požeške gore ima više epicentara potresa koji ne formiraju
izrazitije epicentralno područje, a jačina tih potresa ne prelazi iznose magnituda od 3,5º MCS.
Pema maksimalnom intenzitetu dosadašnjih potresa, na prostoru aglomeracije mogu se očekivati

potresi do jačine 6º MCS ljestvice.
2.1.2.4. Klimatska obilježja
U Požeško-slavonskoj županiji dominira umjereno kontinentalna klima na koju veoma jak

modifikacijski utjecaj imaju reljef i nadmorska visina, što se ističe u klimatskim različitostima gorskog
okvira i zavale.
Srednja mjesečna temperatura je viša od 10ºC u više od četiri mjeseca u jednoj godini. Srednja
temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se između -3ºC i -18ºC, a ne prelazi -22ºC. U godišnjem hodu
temperature zraka izdvaja se jedan maksimum i jedan minimum. Najtopliji mjesec je srpanj, s
prosječnom temperaturom od 20,5ºC, dok je najhladniji siječanj, s prosječnom temperaturom od –
1,1ºC.
Strujanje zraka na području Požeške kotline, u svim godišnjim dobima je sa zapada, što je i odlika
prevladavajućeg zapadnog strujanja u umjerenim širinama, ali je i uvjetovano pružanjem kotline u
smjeru zapad-istok. U godišnjoj ruži vjetrova najučestaliji su vjetrovi sa zapada, sjeverozapada i
jugozapada, a zatim slijede strujanja iz pravca sjeveroistoka, istoka, juga i jugoistoka.
Vjetrovitost je promjenjiva, a značajke za ovo područje su slabi vjetrovi i tišina. Vjetar je prosječno
najjači u proljeće (1,5B), ali su općenito razlike u prosječnoj jačini vjetra po sezonama minimalne (1,3B
– 1,5B). U svim sezonama sjeverni je vjetar najjači (1,5 - 1,77 B). U proljeće jednakom jačinom (1,7B)
pušu sjeveroistočni i istočni vjetar. Zimi je najslabiji istočnjak, a u ostalim sezonama jugozapadnjak.
Srednja godišnja naoblaka na području Požeške kotline iznosi 5,6 desetina, što ovo područje svrstava
u oblačniji dio Hrvatske. Povezana s naoblakom je i insolacija. Godišnje se na ovom području može
očekivati oko 1975 sunčanih sati.
Ukupne količine oborina kreću se od 700 do 900 mm godišnje.
Snijeg na području aglomeracije pada oko 19 dana u godini, najčešće od studenog do travnja,
međutim, česta su i odstupanja od navedenog prosjeka.
Prosječna godišnja vrijednost relativne vlage zraka za područje Požeške kotline iznosi 82%.

2.1.3. Vodno-gospodarska osnova i stanje vodnih tijela
Požeško-slavonska županija pripada području sliva rijeke Save i to slivnom području rijeke Orljave i
slivnom području Ilova-Pakra. Veća vlažnost gorskog okvira utjecala je na razvoj relativno guste mreže
površinskih vodotokova, koji gravitiraju prema hidrološkim osima - Orljavi, Londži i Pakri. Opće
karakteristike sliva rijeke Orljave su bujični vodotoci koji se formiraju na strmim obroncima planina te
prelaze u središnji plato, blago nagnut prema samoj dolini. Za sliv Orljave značajno je to, da se velike
vode javljaju u svibnju, srpnju i rujnu, a minimalne u kolovozu.
Glavni vodotoci u svojim dolinama meandriraju, a korita su uglavnom nestabilna, pa dolazi do čestih
promjena u situacijskom smislu, uz pojavu nanosa koji se nepredviđeno taloži i stvara nepovoljne
proticajne profile te izaziva izlijevanje vode pri pojavi maksimalnih kiša. Nakon pojava takvih kiša
dolazi relativno brzo do formiranja poplavnih voda bujičnog karaktera, koje u osnovnom koritu
izazivaju protoke veće od kapaciteta, pa dolazi do izlijevanja.
2.1.3.1. Izvorišta pitke vode
Slika 2.1-5. Pregled postojećih crpilišta i izvorišta na području Požeštine

Glavne količine vode za vodoopskrbu na području Požeštine (Slika 2.1-5) zahvaćaju se iz podzemlja
odnosno iz aluvija rijeke Orljave te prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka (sjeverna
brdska područja).
Crpilišta podzemne vode iz aluvija rijeke Orljave stabilne su izdašnosti kada se promatra odnos
ljeto/zima te se, uz redovitost održavanja zdenaca i osvajanje novih, mogu koristiti s konstantnom
izdašnošću. Problem jedino predstavlja povećana koncentracija mangana, za koju se pretpostavlja da
je rezultat regulacije rijeke Orljave uzvodno od crpilišta.
Brdski izvori smješteni na obroncima Papuka svojim visinskim položajem omogućavaju vodoopskrbu
bez ulaganja dodatne energije (crpljenje). Uglavnom se radi o preljevnom tipu zahvata, dok se na
novom crpilištu Dubočanka voda zahvaća s 50-60 m dubine. Vodoopskrbna konstrukcija je formirana
na način da se omogućava prihvat brdskih voda u svim godišnjim uvjetima, a po potrebi se
nadopunjava vodom iz crpilišta u dolini rijeke Orljave.
Izdašnost vodozahvata s obronaka Papuka, zbog njegove specifične geološke strukture, varira u
odnosu ljeto/zima na način da im je najmanja izdašnost u ljetnim mjesecima, kada je i najveća potreba
za vodom. Međutim, temeljem provedenih istraživanja, uočile su se mogućnosti zahvata dodatnih
količina podzemne vode iz visoko vrijednih gorskih vodonosnika, odnosno karbonatnih naslaga u
središnjem dijelu masiva, koje bi se koristile u uvjetima smanjene izdašnosti prirodnih izvora, tj. u
vršnim mjesecima potrošnje vode. U nedavnom periodu, u vodoopskrbni sustav uključeno je novo
vodocrpilište "Dubočanka". Što se tiče brdskih izvorišta, osnovni problem koji se javlja je velika
zamućenost vode tijekom obilnijih oborina. Ovo je posebno bilo izraženo tijekom 2013. i 2014. godine
kada se povećana mutnoća vode zadržavala od 15 do 20 dana.
Prostorno, većina vodocrpilišta uz rijeku Orljavu smještena su u blizini većih urbanih središta. Od većih
zahvata to su vodocrpilište "Luke" i vodocrplilište "Zapadno polje". Vodocrpilište "Istočno polje" je
napušteno zbog negativnih uzoraka analize vode. Upravo se zbog napuštanja vodocrpilišta "Istočno
polje" krenulo u istražne radove i eksploataciju crpilišta "Luke". Kako se vodoopskrbni sustav prvo
počeo razvijati u većim urbanim sredinama to jasno upućuje na zaključak da su se prvo počela
istraživati i eksploatirati vodocrplilišta neposredno uz njih. S druge strane, ova činjenica može
ukazivati na njihovu ugroženost urbanizacijom koja je nakon toga uslijedila. U novije vrijeme poduzete
su aktivnosti na vodoistražnim radovima, na izgradnji i na uključivanju izvorišta na sjevernom brdskom
području regije. Ovo je uvjetovano širenjem vodoopskrbne mreže prema tim područjima te potrebom
za dodatnim količinama vode.
Nizinska vodocrpilišta
Vodocrpilište "Luke"
Na vodocrplilištu se vrši demanganizacija vode. Kapacitet uređaja za demanganizaciju vode je oko 30

l/s što predstavlja ograničavajući faktor ovog izvorišta.
Vodocrpilište "Zapadno polje"
Na vodocrpilištu "Zapadno polje" (Slika 2.1-6) problemi s povećanom količinom mangana pojavili su
se 2009. godine. Pretpostavlja se da je do njih došlo zbog regulacije rijeke Orljave čime su probijene
prirodne barijere koje su spriječavale dotok mangana u podzemne vode u prostoru vodocrpilišta.
Istražne radove o uzrocima prodora mangana i spriječavanju njegovog širenja u prostor vodocrpilišta
vršio je Hrvatski geološki institut.

Slika 2.1-6. Vodocrpilište „Zapadno polje“
Analiza je uključila prijedlog smjernica za redukciju mangana. Prema analizi, smanjenje utjecaja
mangana moguće je upotrebom jedne od dviju predloženih mjera. Prva mjera se odnosi na izvedbu
injekcijske zavjese, dok se druga odnosi na prilagodbu načina rada crpilišta. Mora se uzeti u obzir da
obje metode imaju kao posljedicu smanjenje kapaciteta vodocrpilišta.
Metoda 1. Izvedbom injekcijske zavjese moguće je spriječiti migraciju mangana od vodonosnika

prema crpilištu. Međutim, osim povoljnog učinka u pogledu spriječavanja migracije mangana, treba
voditi računa o tome da se mijenjaju rubni uvjeti na priljevnom području eksploatacijskih zdenaca i
smanjuje mogućnost induciranog napajanja vodonosnika iz Orljave, što bi za posljedicu imalo veća
sniženja razine podzemne vode i sukladno tome manji eksploatacijski kapacitet crpilišta.
Slika 2.1-7. Situacijski (prostorni) prikaz promjene razine podzemnih voda uslijed gradnje injekcijske zavjese

Iz prikaza na Slici 2.1-7. vidljiva je promjena razine podzemne vode koja bi se dogodila uslijed
izgradnje injekcijske zavjese. Najveće sniženje dogodilo bi se u središnjem dijelu crpilišta (označeno
tamnoplavom bojom).
Metoda 2. Ukoliko se odluči probleme s visokim koncentracijama mangana na crpilištu rješavati

pomoću prilagodbe rada crpilišta, tada bi zdenci Z-9 i novi zdenac ZB-5 trebali biti kontinuirano u
pogonu s kumulativnom količinom crpljenja od cca 17 l/s, a tako iscrpljenu vodu trebalo bi zatim
ukloniti ili demanganizirati. Primjenom ove metode stvorila bi se hidraulička barijera koja bi
spriječavala dotok manganom bogate vode na preostale eksploatacijske zdence.
Na vodocrpilištu "Zapadno polje" provodi se metoda prilagođenog načina crpljenja što za posljedicu
ima uglavnom ispravnu vodu za piće, osim par negativnih uzoraka, u razdoblju od 2011-2013 godine.
Na Slici 2.1-8. vidljive su trajektorije strujanja vode prema zdencima B-5 i Z9 i ZB-6 čime se stvara
hidraulička barijera protoku mangana prema ostatku crpilišta.
Slika 2.1-8. Situacijski (prostorni) prikaz promjene trajektorija strujanja vode uslijed prilagođavanja načina rada
Brdska izvorišta
Vodocrpilište "Dubočanka"
Vodocrpilište "Dubočanka" novo je vodocrpilište smješteno u općini Velika. Iako pripada brdskom
području, nije karakterističnog preljevnog tipa zahvata, već se voda zahvaća s dubine od oko 50-60 m.
Zahvaćena voda dobre je kvalitete, a izdašnost je oko 34 l/s. Obzirom na lokaciju i ugroženost
nizinskih crpilišta predviđa se povećanje značaja ovog vodocrpilišta. Crpilište "Dubočanka" pušteno je
u pogon 2013. godine. U 2014. godini količina iscrpljene vode za to vodocrpilište je bila 140.239 m³.
Vodocrpilište "Veličanka"
Vodocrpilište "Veličanka" predstavlja preljevni tip zahvata. Nalazi se na brdskom području. "Veličanka"
je izrazito oscilatornog kapaciteta koji znatno ovisi o količinama oborina. Moguća su zamućenja uslijed
dugotrajnijih oborina. Zahvaćena voda se gravitacijski dovodi do vodospremnika "Velika". Za potrebe
prigušenja dovoda u vodospremnik koristi se mjerno regulacijsko okno "Veličanka".

Vodocrpilište "Stražemanka"
Kapacitet "Stražemanke" također ovisi o količinama oborina i predstavlja preljevni tip zahvata. Moguća
su znatnija zamućenja uslijed dugotrajnih oborina, koja mogu trajati 15-20 dana. Zahvaćena voda
namijenjena je za vodoopskrbu zapadnog dijela regije Požeština.
Vodoistražni radovi na planiranim vodozahvatima
Za potrebe osiguranja dovoljne količine kvalitetne vode u budućnosti, pokrenute su aktivnosti na

pronalasku novih lokacija vodozahvata. U nastavku se navode rezultati vodoistražnih radova na
sjeverozapadnom području regije Požeština.
Tisovac
Vodoistražnim radovima obuhvaćena je izrada dvije istražno-pijezometarske bušotine (T1 i T2).

Rezultati su pokazali optimalni kapacitet crpljenja od 12,80 l/s i 9,30 l/s (dakle ukupno na dvije
bušotine 22,10 l/s).
Uzeti uzorci vode tijekom probnog bušenja nisu odgovarali "Pravilniku o parametrima sukladnosti i
metodama analize vode za ljudsku potrošnju" (NN 125/2013) i "Izmjenama Pravilnika o parametrima
sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju" (NN 141/2013). Razlog je bila povećan
sadržaj željeza, bakra, mutnoće te mikrobioloških pokazatelja (ukupni koliformi, fekalni koliformi,
escherichia coli, enterokoki, broj aerobnih bakterija, clostridium perfrigens). Dodatna prerada
zahvaćene vode može ukloniti negativne sastojke.
Striježevica
Vodoistražnim radovima obuhvaćena je izrada dvije istražno-pijezometarske bušotine (SP-1 i SP-2).

Rezultati su pokazali optimalni kapacitet crpljenja od 4,20 l/s i 2,20 l/s (dakle ukupno na dvije bušotine
6,60 l/s).
Uzeti uzorci vode tijekom probnog bušenja nisu odgovarali "Pravilniku o parametrima sukladnosti i
metodama analize vode za ljudsku potrošnju" (NN 125/2013) i Izmjenama Pravilnika o parametrima
sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju" (NN 141/2013). Razlog je bila povećan
sadržaj mangana, željeza i bakra, te mikrobioloških pokazatelja na bušotini SP-1 te povećan sadržaj
mangana i mikrobioloških pokazatelja na bušotini SP-2. Crpilište se nalazi na slivu Orljave te je
vjerojatno zbog toga pojavljuje povećana koncentracija mangana, što je slučaj i na vodocrpilištima u
Požegi.
2.1.3.2. Zone sanitarne zaštite izvorišta
Zone sanitarne zaštite izvorišta (Slika 2.1-9) ustanovljene su "Odlukom o vodozaštitnim područjima
izvorišta voda za piće JP komunalnih djelatnosti Tekija s.p.o. Požega" od 21.07.1997. godine i
objavljene su u Požeško-slavonskom službenom glasniku.
Zone su utvrđene prema tada važećim pravilnicima, a svi vodozahvati prikazani su Tablicom 2.1-1.

Tablica 2.1-1. Zone sanitarne zaštite
Vodozahvati
Zapadno polje
Crpilište
Vidovci
Stražemanke
Veličanka
Odluka o vodozaštitnim područjima izvorišta voda za piće JP komunalnih djelatnosti Tekija s p. o. Požega,
Božji zdenac
Izvorište "Kutjevačkog vodovoda":
 tri izvora kod lugarska kuće
 površinski zahvat Mala rika
 površinski zahvat Kutjevačka rika
Izvorište "Čaglinskog vodovoda":
Požeško-slavonski službeni glasnik, br. 4. od 21.07.2014. godine
 kaptirani izvor Radaškovac

 kaptirani izvor Gložje
Izvorište vodovoda "Djedina rijeka"
 kaptirani izvor Drinje
Izvorište vodovoda "Ruševo"
 kaptirani izvor Bijeli zdenac
 kaptirani izvor Lasac
 kaptirani izvor Medvjedovac
Izvorište vodovoda "Paka"
 izvorište "Staro selo"
Izvorište
Izvorište vodovoda "Sovski dol"
 izvorište "Valovčica"
Izvorište vodovoda "Šnjegavić"
 izvorište uz vodotok Desni potok
Izvorište vodovoda "Stara Lipa"
 izvorište 500 m južno od naselja uz poljski put
Izvorište vodovoda "Orljavac"
 2 kaptirana izvora na području bivšeg sela Stari
 Orljavac
Izvorište vodovoda "Gučani - Zakorenje"
 izvorište "Pljaštak"
Izvorište vodovoda "Brodski Brđani"
 izvorište "Bara"
Izvorište vodovoda "Kamenska - Mijači"
 izvorište "Oravica"
Izvorište vodovoda "Zagrađe"
 izvorište 450 m sjeverno od sela
Izvorište "Bučje"
Površinski zahvat Bistra (Kaptol)
Naveden zone sanitarne zaštite se moraju uskladiti s novim pravilnicima, no očekuje se da neće doći
do promjene obuhvata utvrđenih zona.
Prijedlog utvrđivanja zona sanitarne zaštite za vodocrpilište "Dubočanka" je dostavljen u Hrvatske

vode i on je pred usvajanjem.
Vodozahvati nemaju stalnu posadu, ali su uključeni u sustav daljinskog nadzora i upravljanja.
Monitoring je moguć iz centra, a prate se tlakovi, mutnoća, razine u zdencima i sl. Plan je da se u
budućnosti ovim monitoringom obuhvate i manja izvorišta, barem za potrebe mjerenja protoka.

Slika 2.1-9. Postojeće zone sanitarne zaštite i građevinska površine na području Požeštine (bez Dubočanke)
2.1.3.3. Vodna tijela na području obuhvata zahvata
Vodna tijela predstavljaju najmanja tijela za upravljanje vodama, a izdvojena su za opisivanje stanja
voda, definiranje ciljeva u zaštiti voda, definiranje problema i mjera za ostvarivanje postavljenih ciljeva,
definiranje programa monitoringa i praćenje te izvještavanje o rezultatima provedbe.
Kod izdvajanja vodnih tijela poštuju se sljedeći kriteriji:

 vodna tijela se međusobno ne preklapaju niti se sastoje od jedinica koje se međusobno
dodiruju,
 vodna tijela nisu podjeljena između različitih kategorija površinskih voda, a granice su
utvrđene na mjestima gdje se različite kategorije susreću,
 vodna tijela ne prelaze granice između različitih tipova voda,
 vodna tijela prvenstveno određuju prirodne (zemljopisne i hidromorfološke) značajke koje
mogu značajno utjecati na vodne ekosustave,
 u slučaju promjene hidromorfoloških značajki uslijed fizičkih zahvata, vodna tijela su određena
kao kandidati za umjetna ili znatno promjenjena vodna tijela.
Za potrebe Planova upravljanja vodnim područjima, provodi se načelno delineacija i

proglašavanje zasebnih vodnih tijela površinskih voda na:
 tekućicama s površinom sliva većom od 10 km2,
 stajaćicama površine veće od 0,5 km2 te
 prijelaznim i priobalnim vodama bez obzira na veličinu.

Za vrlo mala vodna tijela na lokaciji zahvata, koja se zbog svoje veličine, a prema Zakonu o vodama
odnosno Okvirnoj direktivi o vodama, ne proglašavaju zasebnim vodnim tijelom primjenjuju se uvjeti
zaštite kako slijedi:
 sve manje vode koje su povezane s vodnim tijelom koje je proglašeno Planom upravljanja
vodnim područjima, smatraju se njegovim dijelom i za njih važe isti uvjeti kao za to veće vodno
tijelo,
 za manja vodna tijela koja nisu proglašena Planom upravljanja vodnim područjima i
nisu sastavni dio većeg vodnog tijela, važe uvjeti kao za vodno tijelo iste kategorije (tekućica,
stajaćica, prijelazna voda ili priobalna voda) najosjetljivijeg ekotipa na tom vodnom području
(Tekućice: Vodno područje rijeke Dunav ekotip 1A).
Na području utjecaja zahvata izdvojeno je jedno (1) podzemno i dvanaest (12) površinskih vodnih
tijela (Slike 2.1-10. do 2.1-21).
Podzemno vodno tijelo:

1. grupirano vodno tijelo DSGNKCPV_26 – SLIV ORLJAVE
Površinska vodna tijela:

1. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN130002 (Orljava)
2. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135027 (Emovački potok)
3. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135026 (Orljava)
4. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135032 (Orljavica)
5. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135024 (Vučjak
6. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135031 (Veličanka)
7. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135025 (Glogovac)
8. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135030 (Kiseli potok)
9. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135041 (Orljavica)
10. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135019 (Kaptolka)
11. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135040 (Vilički potok)
12. vodno područje rijeke Dunav, područje podsliva rijeke Save - DSRN135034 (Perenački potok)
Stanje grupiranog podzemnog vodnog tijela, prema Planu upravljanja vodnim područjem za razdoblje
2013. – 2015., prikazano je Tablicom 2.1-2., značajke površinskih vodnih tijela Tablicama 2.1-3. do
2.1-14., a stanje površinskih vodnih tijela Tablicama 2.1-3a. do 2.1-14a.
Tablica 2.1-2. Stanje grupiranog vodnog tijela DSGNKCPV_26 – SLIV ORLJAVE

Stanje Procjena stanja
Kemijsko stanje dobro
Količinsko stanje dobro
Ukupno stanje dobro

Tablica 2.1-3. Karakteristike vodnog tijela DSRN130002
KARAKTERISTIKE VODNOG TIJELA DSRN130002
Šifra vodnog tijela

DSRN130002
Water body code
Vodno područje
Vodno područje rijeke Dunav
River basin district
Podsliv
područje podsliva rijeke Save
Sub-basin
Ekotip
T04B
Type
Nacionalno / međunarodno vodno tijelo
HR
National / international water body
Obaveza izvješćivanja
nacionalno, Savska komisija
Reporting obligations
Neposredna slivna površina (računska za potrebe PUVP)
106 km2
Immediate catchment area (estimate for RBMP purposes)
Ukupna slivna površina (računska za potrebe PUVP)
737 km2
Total catchment area (estimate for RBMP purposes)
Dužina vodnog tijela (vodotoka s površinom sliva većom od 10 km 2)
43.1 km
Length of water body (watercourses with area over 10 km 2)
Dužina pridruženih vodotoka s površinom sliva manjom od 10 km2
180 km
Length of adjoined watercourses with area less than 10 km 2
Ime najznačajnijeg vodotoka vodnog tijela
Orljava
Name of the main watercourse of the water body
Tablica 2.1-3a. Stanje vodnog tijela DSRN130002 (tip T04B )

Granične vrijednosti koncentracija
Procjena pokazatelja za*
Stanje Pokazatelji
stanja
procjenjeno stanje dobro stanje
BPK5 (mg O2/l) dobro 2,0 - 4,1 < 4,1
Kemijski i fizikalno kemijski KPK-Mn (mg O2/l) dobro 6,0 - 8,1 < 8,1
elementi kakvoće koji podupiru
biološke elemente kakvoće Ukupni dušik (mgN/l) dobro 1,5 - 2,6 < 2,6
Ekološko
stanje Ukupni fosfor (mgP/l) dobro 0,2 - 0,26 < 0,26
Hidromorfološko stanje dobro 0,5% - 20% <20%

Ukupno stanje po kemijskim i
fizikalno kemijskim i dobro
hidromorfološkim elementima
Kemijsko stanje dobro stanje
*prema Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 89/2010)

Slika 2.1-10. Vodno tijelo DSRN130002


DSRN135027
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
19.8 km2
19.8 km2
5.91 km
22.8 km
Emovački potok
Tablica 2.1-4a. Stanje vodnog tijela DSRN135027 (tip T03A )

Stanje Pokazatelji
stanja
BPK5 (mg O2/l) vrlo dobro < 2,0 < 4,1
Kemijski i fizikalno kemijski KPK-Mn (mg O2/l) vrlo dobro < 6,0 < 8,1
biološke elemente kakvoće Ukupni dušik (mgN/l) umjereno 2,6 - 3,5 < 2,6
Ekološko
stanje Ukupni fosfor (mgP/l) umjereno 0,26 - 0,4 < 0,26
Hidromorfološko stanje vrlo dobro <0,5% <20%

fizikalno kemijskim i umjereno



DSRN135026
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
15.1 km2
15.1 km2
3.40 km
36.7 km
Orljava

Stanje Pokazatelji
stanja
Ekološko




DSRN135032
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
27.6 km2
75.4 km2
7.43 km
48.6 km
Orljavica

Stanje Pokazatelji
stanja
biološke elemente kakvoće Ukupni dušik (mgN/l) loše 3,5 - 4,5 < 2,6
Ekološko

fizikalno kemijskim i loše



DSRN135024
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
7.85 km2
7.85 km2
0.87 km
20.5 km
Vučjak

Stanje Pokazatelji
stanja
Ekološko




DSRN135031
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
8.14 km2
83.9 km2
8.51 km
1.45 km
Veličanka

Stanje Pokazatelji
stanja
BPK5 (mg O2/l) dobro 2,0 - 4,1 < 4,1
Ekološko
stanje Ukupni fosfor (mgP/l) vrlo dobro < 0,2 < 0,26




DSRN135025
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
22.8 km2
23.0 km2
4.26 km
25.2 km
Glogovac

Stanje Pokazatelji
stanja
Ekološko




DSRN135030
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
19.9 km2
19.9 km2
5.11 km
40.0 km
Kiseli potok

Stanje Pokazatelji
stanja
biološke elemente kakvoće Ukupni dušik (mgN/l) vrlo dobro < 1,5 < 2,6
Ekološko
stanje Ukupni fosfor (mgP/l) vrlo loše > 0,5 < 0,26

fizikalno kemijskim i vrlo loše



DSRN135041
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T02A
Type
HR
nacionalno
47.8 km2
47.8 km2
7.63 km
83.3 km
Orljavica

Stanje Pokazatelji
stanja
Ekološko




DSRN135019
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
43.0 km2
43.0 km2
13.7 km
66.2 km
Kaptolka

Stanje Pokazatelji
stanja
BPK5 (mg O2/l) vrlo loše > 6,0 < 4,1
Kemijski i fizikalno kemijski KPK-Mn (mg O2/l) umjereno 8,1 - 10,0 < 8,1
biološke elemente kakvoće Ukupni dušik (mgN/l) vrlo loše > 4,5 < 2,6
Ekološko
stanje Ukupni fosfor (mgP/l) vrlo loše > 0,5 < 0,26

fizikalno kemijskim i vrlo loše



DSRN135040
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
11.9 km2
11.9 km2
2.79 km
19.3 km
Vilički potok

Stanje Pokazatelji
stanja
Ekološko




DSRN135034
Water body code
Vodno područje
Podsliv
Sub-basin
Ekotip
T03A
Type
HR
nacionalno
7.15 km2
38.5 km2
6.56 km
4.86 km
Perenački potok

Stanje Pokazatelji
stanja
Ekološko
stanje Ukupni fosfor (mgP/l) vrlo dobro < 0,2 < 0,26


2.1.3.4. Mjerodavni protok recipijenta
Kao mjerodavni protok uzima se protok prijemnika Q p koji odgovara protoku trajnosti 90% u točki
mjerenja (Q90).
Podaci o mjerodavnom protoku recipijenta preuzeti su iz Novelacije Studije izvodljivosti i aplikacije za

prijavu projekta - Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Požega;
Separat: Procjena utjecaja na prijamnik metodologijom primjene kombiniranog pristupa, kojeg su
izradili "HIDROPROJEKT-ING" d.o.o. Zagreb i "SL CONSULT" d.o.o. Ljubljana u listopadu 2015.
godine. Ovi se podaci temelje na mjerenjima Državnog hidrometeorološkog zavoda Republike
Hrvatske, na mjernoj postaji Vidovci (Slike 2.1.22 i 2.1.23) te su prikazani Tablicom 2.1-15.

Slika 2.1-22. Mjerna postaja Vidovci
MJERNA POSTAJA
ISPUST
CUPOV
Slika 2.1-23. Prostorni smještaj CUPOV-a i mjerne postaje Vidovci

Tablica 2.1-15. Podaci o mjerodavnom protoku recipijenta
Parametar Jedinica 2008 2009 2010 2011 2012 2013 Prosjek
Minimum (m³/s) 0,31 0,31 0,12 0,89 0,18 0,32 0,35

Maksimum (m³/s) 57,00 57,00 10,10 105,30 13,69 28,15 45,21
Prosjek (m³/s) 4,20 4,20 1,14 7,67 1,23 3,03 3,58
Q90% (m³/s) 0,94 0,94 0,18 1,76 0,20 0,43 0,74
Usvojena vrijednost mjerodavnog protoka recipijenta Q90 = 0,74 m3/s = 2.664 m3/h = 63.936 m3/dan.
2.1.4. Kulturno-povijesna baština
U Požeško-slavonskoj županiji postoje mnogi važni povijesni, kulturni i baštinski lokaliteti, uključujući
ključne arheološke ostatke, povijesne utvrde i gradove, sakralne građevine te pojedinačne stambene i
javne zgrade, koji govore o kontinuitetu naseljavanja i kulturi življenja i stanovanja u različitim stilskim,
oblikovnim i vremenskim razdobljima. Na području zahvata posebno se ističe zaštićena povijesna
jezgra grada Požege (br. rješenja P-779) te bi se pri izvođenju infrastrukturnih radova posebnu
pozornost trebalo obratiti na očuvanje i poštivanje zatečenog stanja. U Tablici 2.1-16. dat je pregled
zaštićenih kulturnih dobara na području aglomeracije Požega.
Tablica 2.1-16. Zaštićena kulturna dobra na području aglomeracije Požega
Mjesto Naziv Status zaštite
Brestovac Arheološki lokalitet Sv. Martin Zaštićeno Z-2313

Brestovac Arheološka zona „Gaišće“ U postupku
Brestovac Rana srednjovjekovna nekropola Evidentirano
Brestovac Kurija Preventivna zaštita
Brestovac Crkva Sv. Martina Biskupa Lokalna zaštita
Brestovac Zgrada općine Lokalna zaštita
Dolac Arheološka zona „Šašnice i Katunišća“ U postupku
Dolac Antičko naselje Evidentirano
Dolac Dolački grad Preventivna zaštita
Dolac Dolački stari grad Preventivna zaštita
Dolac Ostaci crkve Sv. Kuzme i Damjana Preventivna zaštita
Dolac Arheološki lokalitet Kuzma-Gradina Lokalna zaštita
Požega Povijesna urbana cjelina grada (ujedno i arheološka cjelina) Preventivna zaštita P-779
Požega Franjevački samostan s crkvom Sv. Duha Zaštićeno
Požega Poljoprivredna škola u Ratarnici U postupku
Požega Kompleks vojarne U postupku
Požega Kazneni zavod U postupku
Požega Katedrala Sv. Terezije Avilske Zaštićeno
Požega Kapela Sv. Roka Zaštićeno
Požega Crkva Sv. Lovre Zaštićeno
Požega Kip Sv. Trojstva Zaštićeno
Požega Isusovački kolegij Zaštićeno
Požega Kapela Sv. Filipa i Jakova U postupku
Požega Samostan sestara milosrdnica Sv. Vinka U postupku
Požega Zgrada Muzeja Zaštićeno
Požega Palača Suda Zaštićeno
Požega Plača Županije Zaštićeno
Požega Zgrada apoteke, Županijska 2 Preventivna zaštita
Požega Staklana Josipa Krautza, Trg Sv. Trojstva 5 Preventivna zaštita
Požega Kuća Gašpar, Trg Sv. Trojstva 6 Preventivna zaštita
Požega Kuća Kušević, Trg Sv. Trojstva 7 Preventivna zaštita
Požega Kuća Filić, Cehovska 2 Preventivna zaštita

Požega Kuća Preis, Trg Sv. Trojstva 8 Preventivna zaštita
Požega Kuća Reiter, Trg Sv. Trojstva 9 Preventivna zaštita
Požega Kuća Horvat, Trg Sv. Trojstva 10 Preventivna zaštita
Požega Kuća Schorsch, Trg Sv. Trojstva 11 Preventivna zaštita
Požega Ljekarna P. Thallera, Trg Sv. Trojstva 12 Preventivna zaštita
Požega Kuća dr. Archa, Trg Sv. Trojstva 13 Preventivna zaštita
Požega Tiskara L. Keina, Trg Sv. Trojstva 14 Preventivna zaštita
Požega Atelier M. Kraljevića, Trg Sv. Trojstva 15 Preventivna zaštita
Požega Kuća Ciraky, Kanižlićeva 11 i 13 Preventivna zaštita
Požega Zgrada Stare svilane, Trg Matka Peića 3 Zaštićeno
Požega Svratište "Kruni", Županijska 17 U postupku
Požega Zgrada velikog župana Županijska 9 U postupku
Požega Zgrada Županije, Županijska 11 Zaštićeno
Požega Palača Hranilović, Lermanova 8 Zaštićeno
Požega Kuća Samardžija, Lermanova 10 Zaštićeno
Požega Kino "Central", Lermanova 1 Zaštićeno
Požega Zgrada "Prve požeške štedionice", A. Kanižlića 1 Zaštićeno
Požega Kuća Koydl, Lermanova 6 Zaštićeno
Požega Kuća Lerman, Lermanova 4 Zaštićeno
Požega Kuća Wolf, Pape Ivana Pavla II, 2 Zaštićeno
Požega Kuća Kraljević, Pod Gradom 3 Zaštićeno
Požega Kuća Gabrielli, Sv. Florijana 3 Zaštićeno
Požega Kuća u Ul. Sv. Florijana 9 Preventivna zaštita
Požega Kuća Spitzer Preventivna zaštita
Požega "Prva gradska bolnica", Vučjak 34 Zaštićeno
Požega Kuća Klesinger, Trg Sv. Trojstva 4 Zaštićeno
Požega Zgrada FINA-e, Trg Sv. Trojstva 19 Zaštićeno
Požega Kompleks gradskog magistrata, Trg Sv. Trojstva 1-3 U postupku
Požega "Kazališna kavana", Trg Sv. Trojstva 20 Zaštićeno
Požega O.Š. Antuna Kanižlića, A. Kanižlića 2 Zaštićeno
Požega Restoran "Mislav", Cirakijeva 12 Zaštićeno
Požega OŠ. Julija Kempfa, ugao Ulice Kamenita vrata i Ul. dr. Franje Tuđmana U postupku
Požega Židovsko groblje Preventivna zaštita P-587
Požega Kip fra Luke Ibrišimovića Sokola, Trg Sv. Terezije Avilske U postupku
Požega Kip Sv. Ivana, zgrada Wolf, Ulica pape Ivana Pavla II, 2 U postupku
Požega Kip Sv. Marije Imaculate, zgrada Muzeja U postupku
Požega Srednjovjekovne gradske zidine s polukružnom kulom U postupku
Trenkovo Dvorac Trenkovo Zaštićeno Z-418
Trenkovo Tradicijska zabatna kuća, Trenkova 22 Evidentirano
Trenkovo Tradicijska zabatna kuća, S.Radića 19 Evidentirano
Trenkovo Uzdužna kuća iz 1921., S.Radića 14 Evidentirano
Trenkovo Suvremeni privatni poklonac, Trenkova 62 Evidentirano
Trenkovo Crkva Sv. Dimitrija U postupku
Trenkovo Prapovijesno nalazište „Preko Veličanke“ Evidentirano
2.1.5. Gospodarska obilježja
2.1.5.1. Poljoprivreda
Obradive poljoprivredne površine na području Požeško-slavonske županije (oranice i vrtovi, voćnjaci,

vinogradi i livade) zauzimaju 43,13% ukupne površine zemljišta, a čine 90,95% od ukupne površine
poljoprivrednog zemljišta. Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine, na području Županije se nalazi
13.521 poljoprivrednih kućanstava i 37 poslovnih subjekata koji se bave poljoprivredom.
Vinogradarska proizvodnja povezana je s proizvodnjom i prometom vina, a sve je više privatnih
proizvođača vina. Proizvodnja mlijeka, mesa i jaja je vrlo važan segment gospodarstva Županije.
Uzgoj goveda je zbog mnogostrukih koristi potencijalno veoma važna grana bavljenja stočarstvom.

2.1.5.2. Industrija
Prerađivačka industrija sudjeluje s 33 % u ukupnom gospodarstvu Požeško-slavonske županije te

predstavlja najvažniju gospodarsku granu. U najvažnije grane prerađivačke industrije spadaju
proizvodnja metala i gotovih metalnih proizvoda te proizvodnja prehrambenih proizvoda i pića.
Područje Županije bogato je nemetalnim mineralnim sirovinama, poljoprivrednim površinama i vodnim
resursima. Blizina sirovinskoj osnovi kod industrijskih subjekata smanjuje transportne i druge troškove.
Sektori koji se mogu smatrati konkurentnima na tržištu su: drvna industrija, građevinska industrija,
poljoprivredno-prehrambena industrija, tekstilna industrija te sektor metaloprerađivačke industrije.
2.1.5.3. Turizam
Turizam nije jače razvijen u Požeško-slavonskoj županiji, što je i vidljivo iz podataka prezentiranih u
nastavku, ali postoje velike mogućnosti za razvoj. Danas se broj turističkih dolazaka kreće oko 9.000
do 10.000 na razini županije. Općina Velika, s kompleksom bazena, ima veliku mogućnost za daljnji
razvoj i povećanje turističkih kapaciteta. Također grad Požega kao kulturno i administrativno središte
područja ima dobre potencijale za povećanje turističkog prometa. Prema podacima Turističke
zajednice Požeško-slavonske županije smještajni objekti u Požeško-slavonskoj županiji sa stanjem u
rujnu 2013. godine broje ukupno 418 kreveta. Prema podacima turističke zajednice grada u Požegi
ima 75 soba sa 156 ležajeva.
2.2. Odnos zahvata prema zaštićenim područjima i području ekološke

mreže
2.2.1. Zaštićena područja
Zahvaljujući zemljopisnom položaju i raznolikosti, Požeško-slavonska županija obiluje velikim brojem

raznolikih tipova staništa odnosno ekoloških sustava. Na temelju Zakona o zaštiti prirode, zaštićena
područja na širem prostoru aglomeracije Požega su:
 Park prirode: Papuk
 Park šuma: Jankovac
 Spomenik parkovne arhitekture: Park oko dvorca, Trenkovo
 Spomenik prirode: Stanište Tise, Debeljak u PP Papuk
 Posebni (floristički) rezervat: Turjak-Mališćak-Pliš-Lapjak unutar PP Papuk
 Značajni krajobraz: Požeška gora (preventivna zaštita)
U postupku zaštite su sljedeća područja:

 Stablo zelene duglazije (Pseudotsuga mensiensi) – iznad predjela Kuzma, južno od naselja
Brestovac
 Dolina rijeke Orljavice (Rudine)
 Područje Šušnjara
Kao osobito vrijedna krajobrazna područja, utvrđena su područja vodotoka Veličanka, Radovanka,
Stražemanka, Kloštar, Ligmanov potok, Trnovac i Purovački potok. Parkom prirode Papuk, koji se na
području Požeško-slavonske županije proteže na oko 19.000 ha (ukupna površina je oko 33.000 ha)
upravlja JU „Park prirode Papuk”, dok ostalim zaštićenim prirodnim vrijednostima kao i područjem
Nacionalne ekološke mreže upravlja JU za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske
županije.

2.2.2. Područje ekološke mreže
Na području Požeško-slavonske županije nalazi se veliki broj lokacija pod mrežom NATURA 2000
(Slika 2.2-1). S obzirom na područje zahvata, vidljivo je da se najveći dio mreže nalazi u izvan
područja ekološke mreže, no unutar područja aglomeracije Požega nalazi se dio područja „Potoci oko
Papuka (HR2001329). Premda izvan obuhvata aglomeracije, područje dijela rijeke Orljave u ekološkoj
mreži je u zoni dosega utjecaja jer je uzvodni dio rijeke recipijent za pročišćenu vodu iz UPOV-a.
Pregled područja očuvanja značajnih za ptice i područja značajnih za vrste i stanišne tipove na širem
prostoru zahvata naveden je u Tablicama 2.2-1. i 2.2-2.
HR1000040 HR2000580
HR2001355
HR2001329
HR2001286
HR2001329
Aglomeracija
Požega
HR2001389 HR2001407 HR2001385
Požega
HR2001393 HR2000623
Slika 2.2-1. Područje Natura 2000 u široj okolici zahvata (Kartografski izvor: Bioportal DZZP)
Tablica 2.2-1. Područja očuvanja značajna za ptice (POP)
Identifikacijski broj područja Naziv područja
HR1000040 Papuk
Tablica 2.2-2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS)
Identifikacijski broj područja Naziv područja
HR2000580 Papuk
HR2001286 Orljavac
HR2001389 Banićevac
HR2001393 Nurkovac
HR2001355 Psunj
HR2000623 Šume na Dilj gori
HR2001329 Potoci oko Papuka
HR2001385 Orljava
HR2001407 Orljavica

2.2.2.1. Područje „Potoci oko Papuka“ (HR2001329)
Područje aglomeracije zahvaća dijelove potoka Voćinska i dio toka Orljave uzvodno od grada Požege.
Površina ekološke mreže iznosi 432,26 ha.
Rak kamenjar (Austropotamobius torrentium) u ovom području ima stalnu populaciju koja čini <2%
nacionalne populacije.
Obična lisanka (Unio crassus) u ovom području ima stalnu populaciju koja čini <2% nacionalne
populacije. Ovaj školjkaš živi u potocima i rijekama na pješčanom i šljunkovitom dnu, u čistoj tekućoj
vodi bogatoj kisikom. Dolazi i u jezerima s protočnom vodom. Dobar je indikator za utvrđivanje
biološke kvalitete vode. Vrsta je osjetljiva na onečišćenja vodotoka kao i na proces eutrofikacije,
posebno zato što su juvenilni stadiji osjetljivi na povišene količine nitrata. Osim toga osjetljiva je i na
promjene sastava ihtiofaune kao i na promjene riječnih tokova (Lajtner, 2009).
Vidra (Lutra lutra) u ovom području ima stalnu populaciju od 74 jedinke koja čini <2-15% nacionalne
populacije.
Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion su stanišni cilj očuvanja
koji prekriva 20 ha površine područja.
2.2.2.2. Područje „Orljava“ (HR2001385)
Rijeka Orljava sa svojom dužinom od 89 kilometara pripada dijelom u ekološku mrežu i to segment od
naselja Kuzmica do naselja Dragovci gdje prolazi nizinskim područjem između Požeške i Dilj gore.
Površina ekološke mreže iznosi 128,65 ha.
Obična lisanka (Unio crassus) je cilj očuvanja u ovom području. Ima stalnu populaciju koja čini <2-15%
nacionalne populacije. Na području rijeke Orljave, vrsta je utvrđena kod mjesta Dragovci, Jaguplije,
Kuzmica, Sloboština, Zakorenje i Bučje (Lajtner 2009, 2010). Populacija u području ekološke mreže
“Orljava” po procjeni čini 2 – 15% nacionalne populacije.
Vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion su drugi stanišni cilj
očuvanja područja. Na predmetnom području spomenuta vodena vegetacija prostire se na površini od
20 hektara. Riječ je o zakorijenjenim podvodnim ili plivajućim zajednicama tekućica brdskog i
nizinskog područja. Raspoznaju se po vrstama Ranunculus trichophyllus, R. fluitans, R. penicillatus,
R. peltatus, R. aquatilis, Myriophyllum spp., Callitriche spp., Sium erectum, Zannichellia palustris, i
Fontinalis antipyretica. Ovu vegetaciju ugrožava regulacija vodotoka.

3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na
okoliš
3.1. Sažeti opis mogućih utjecaja zahvata
Izravni utjecaji zahvata tijekom izgradnje osjetit će se na samoj lokaciji zahvata, odnosno na području
kretanja građevinske mehanizacije angažirane na poslovima gradnje. Do akcidentnih situacija i drugih
nepredviđenih utjecaja tijekom izgradnje zahvata može doći prilikom utovara, istovara i zbrinjavanja
građevinskog materijala i otpada, tijekom manipulacije građevinskom mehanizacijom (nekontrolirano
izlijevanje goriva i maziva iz transportnih vozila i upijanje takvih tekućina u tlo), kao i uslijed djelovanja
prirodnih sila, kao što su udar groma ili izrazito ekstremni vremenski uvjeti (ispiranje neadekvatno
zbrinutog, iskopanog, građevinskog ili otpadnog materijala koje može dovesti do onečišćenja tla i
površinskih i podzemnih voda u prostoru i bližoj okolici gradilišta) te uslijed požara na otvorenom ili
požara građevinske mehanizacije. Uz pravilnu organizaciju gradilišta i pridržavanje pravila
građevinske struke, vjerojatnost pojavljivanja ovakvih situacija vrlo je mala, a njihova eventualna
pojava bi imala vrlo male i lokalne utjecaje na objekte u izgradnji i tlo na lokaciji.
Tijekom korištenja zahvata moguće su akcidentne situacije uslijed požara unutar objekta i izvan
objekta (utjecaj na kakvoću zraka, kontaminacija tla te površinskih i podzemnih voda), zatim curenje
goriva i maziva te izlijevanje kemijskih sredstava za čišćenje pogona (utjecaj na tlo i podzemne vode),
istjecanje rashladnih sredstava iz sustava za hlađenje (utjecaj na zrak) te situacije izazvane
nedovoljnim održavanjem sustava odvodnje (utjecaj na podzemne vode i tlo). Međutim, takve
akcidentne situacije tijekom korištenja pogona imaju vrlo malu vjerojatnost pojavljivanja, ukoliko se
pogonski sustavi, strojevi i objekti redovito kontroliraju i održavaju te ukoliko se primjenjuju propisani
postupci i mjere zaštite na radu.
3.1.1. Utjecaji na tlo
Tijekom radova na izgradnji sustava mogući su negativni utjecaji na tlo izazvani radom građevinskih
strojeva i akcidentnim situacijama. Nekontroliranim i nepredviđenim izlijevanjem pogonskoga goriva i
maziva radnih i transportnih strojeva na površinu gradilišta ili okolne površine, može doći do
procjeđivanja štetnih tvari u tlo i posljedičnog onečišćenja. No ovaj je utjecaj malo vjerojatan ukoliko se
pravilno primjenjuju propisi kojima se regulira sigurno rukovanje i skladištenje štetnih i opasnih tvari na
gradilištima. Taloženje prašine tijekom radova na izgradnji sustava ne predstavlja opasnost za tlo jer
se radi o prašini koja se stvara na tom istom tlu te prema tome za njega nije štetna.
Tijekom uporabe zahvata ne očekuje se povećanje negativnih učinaka na tlo, budući da je projektnim
rješenjem predviđeno adekvatno zbrinjavanje svih oborinskih, fekalnih i otpadnih voda kao i
zbrinjavanje svih drugih otpadnih tvari koje će nastajati radom pogona.
3.1.2. Utjecaji na vodna tijela
Tijekom građevinskih radova u okviru izgradnje zahvata najveća opasnost za vodna tijela prijeti u
slučaju akcidentnih situacija, tijekom kojih može doći do nekontroliranog izlijevanja toksičnih i štetnih
tvari te zbog neadekvatno zbrinutog otpada nastalog na gradilištu. Brzina i intenzitet pronosa
onečišćenja kroz tlo ovisi o nizu čimbenika povezanih s hidrogeološkim i pedološkim značajkama
područja. Lokacija zahvata nalazi se u aluvijalnom području, koje karakteriziraju relativno tanak
krovinski pokrov i visoka razina podzemne vode, što ga čini izrazito ranjivim područjem. Međutim,

dobrom organizacijom gradilišta i pridržavanjem odgovarajuće građevinske regulative, ovi se negativni
utjecaji mogu u potpunosti izbjeći. Zbog toga se tijekom izvođenja radova ne očekuju pogoršanja
ekološkog, kemijskog i hidromorfološkog stanja vodnih tijela u području obuhvata zahvata. Sekundarni
izvor opasnosti tijekom izgradnje su nepovoljni vremenski uvjeti za gradnju, tijekom kojih može doći do
povećane erozije tla na mjestu izvođenja radova, budući da se lokacija zahvata nalazi na erozivnom
tlu.
Tijekom korištenja zahvata ne očekuju se značajni utjecaji na površinske i podzemne vode. Projektnim
rješenjem predviđena je izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda koji će osigurati sve
standarde pročišćavanja sukladne Zakonu o vodama i Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda u okoliš. Najveću opasnost za vodotoke i podzemnu vodu tijekom korištenja pogona
predstavljaju onečišćenja nastala tijekom akcidentnih situacija, odnosno kao posljedica elementarnih i
drugih nepogoda.
Vodni režimi rijeke Save i rijeke Orljave, jednako kao i režim podzemnih voda, u širem području
zahvata neće se promijeniti.
3.1.2.1. Procjena utjecaja na recipijent metodologijom kombiniranog pristupa
Koncentracija onečišćujućih tvari u prijemniku

prema projektiranim izlaznim vrijednostima CUPOV-a
Koncentracija onečišćujućih tvari u prijemniku nizvodno od mjesta ispuštanja efluenta izračunava se

prema izrazu
𝐶𝑢𝑧𝑣 ∙ 𝑄𝑢𝑧𝑣 + 𝐶𝑔𝑣𝑒 ∙ 𝑄𝑒𝑓𝑚𝑎𝑥𝑑

𝐶𝑛𝑖𝑧 = 𝑄𝑛𝑖𝑧
[1]
gdje je:
Cuzv – srednja godišnja vrijednost koncentracije onečišćujuće tvari u prijemniku uzvodno od mjesta
ispuštanja efluenta [mg/l],
3
Quzv – mjerodavni protok prijemnika uzvodno od mjesta ispuštanja efluenta [m /dan],
3
Qniz – protok prijemnika nizvodno od mjesta ispuštanja efluenta = zbroj Quzv i Qefmaxd [m /dan],
Cgve – dopuštena koncentracija onečišćujuće tvari prema pravilniku [mg/l],
3
Qefmaxd – maksimalni dnevni protok efluenta [m /dan].
Ulazni parametri i rezultati izračuna prikazani su u Tablici 3.1-1.
Tablica 3.1-1. Koncentracija onečišćujućih tvari u prijemniku nizvodno od mjesta ispuštanja efluenta prema
projektiranim izlaznim vrijednostima CUPOV-a
Ulazni podaci Rezultati izračuna
Onečišćujuća
tvar Cuzv Quzv Cgve Qefmaxd Qniz Cniz GVFK Zadovoljava
3 3 3
mg/l m /dan mg/l m /dan m /dan mg/l mg/l -
BPK5 2 63.936 15* 6.020 69.956 3,1 4,1 DA
KPK-Mn 6 63.936 125 6.020 69.956 16,24 8,1 NE
Ukupni N 1,5 63.936 15 6.020 69.956 2,6 2,6 DA
Ukupni P 0,2 63.936 2 6.020 69.956 0,35 0,26 NE
07-11, od 22. listopada 2007.
Budući da projektirane vrijednosti izlaznih koncentracija onečišćujućih tvari iz CUPOV-a ne

zadovoljavaju tražene uvjete kakvoće (GVFK) za ispuštanje efluenta, potrebno je odrediti
njihove maksimalne dozvoljene dnevne koncentracije u efluentu.

Makismalne dozvoljene dnevne koncentracije onečišćujućih tvari u efluentu
Dnevna koncentracija onečišćujućih tvari u efluentu koja je prihvatljiva za ispuštanje u prijemnik Cdozd
izračunava se prema izrazu
𝐶 ′𝑛𝑖𝑧 ∙ 𝑄𝑛𝑖𝑧 − 𝐶𝑢𝑧𝑣 ∙ 𝑄𝑢𝑧𝑣

𝐶𝑑𝑜𝑧𝑑 = 𝑄𝑒𝑓𝑚𝑎𝑥𝑑
[2]
gdje je:
Cniz' - vrijednost GVFK za dobro stanje voda za osnovne fizikalno-kemijske pokazatelje [mg/l].
Vrijednosti ulaznih parametara i rezultati izračuna prikazani su u Tablici 3.1-2.
Tablica 3.1-2. Maksimalne dozvoljene izlazne koncentracije onečišćujućih tvari iz CUPOV-a

Onečišćujuća
tvar Cuzv Quzv Cniz' Qefmaxd Qniz Cdozd
3 3 3
mg/l m /dan mg/l m /dan m /dan mg/l
BPK5 2 63.936 4,1 6.020 69.956 26,4
KPK-Mn 6 63.936 8,1 6.020 69.956 30,4
Ukupni N 1,5 63.936 2,6 6.020 69.956 14,3
Ukupni P 0,2 63.936 0,26 6.020 69.956 0,9
Dnevno i godišnje dozvoljeno opterećenje recipijenta
Dnevno dozvoljeno opterećenje Odozd i godišnje dozvoljeno opterećenje Odozg izračunavaju se prema
izrazima
Odozd = Cdozd • Qefmaxd [3]

i
Odozg = Cdozd • Qefmaxg [4]

gdje je:
Qefmaxg - maksimalni godišnji protok efluenta.
Rezultati izračuna prikazani su u Tablici 3.1-3.
Tablica 3.1-3. Dnevno i godišnje dozvoljeno opterećenje recipijenta

Onečišćujuća
tvar Cdozd Qefmaxd Qefmaxg Odozd Odozg
3 3
mg/l m /dan m /dan kg/dan kg/god
BPK5 26,4 6.020 2.197.300 158,93 58.008,72
KPK-Mn 30,4 6.020 2.197.300 183,00 66.797,92
Ukupni N 14,3 6.020 2.197.300 86,09 31.421,39
Ukupni P 0,9 6.020 2.197.300 5,42 1.977,57

3.1.3. Utjecaji na zrak
Tijekom građevinskih radova na izgradnji sustava doći će do povećane emisije prašine u zrak i do
emisije štetnih tvari putem ispušnih plinova građevinskih i transportnih strojeva. Količina prašine koja
će se podizati s površine gradilišta mijenjat će se u ovisnosti o intenzitetu i vrsti radova, korištenim
radnim strojevima, kao i o meteorološkim prilikama na užem području gradilišta. U ljetnim mjesecima,
uz visoke temperature, slabo strujanje i povećanu turbulenciju zraka, ovi utjecaji će biti znatnije
izraženi nego u prijelaznim mjesecima (proljeće, jesen) i zimi, kada je provjetravanje prostora
pojačano zbog opće cirkulacije atmosfere. Negativni utjecaji na kakvoću zraka usko su prostorno
ograničeni na zonu gradilišta i njenu bližu okolicu, a obzirom na opseg radova i potrebnu građevinsku
mehanizaciju te ograničeno trajanje izvođenja radova, može ih se smatrati vrlo malim. Vlaženjem
puteva i smanjivanjem brzine vozila unutar gradilišta može se preventivno djelovati na količinu emisije
prašine, što će se provoditi prvenstveno radi zaštite radnika i opreme na lokaciji. Nakon završetka
izgradnje, ovi negativni utjecaji u potpunosti prestaju.
3.1.4. Utjecaji na staništa, biljni i životinjski svijet
Tijekom izgradnje doći će do privremene promjene stanišnih uvjeta i emisija u okoliš s radnih površina,
nastalih kao posljedica korištenja građevinske mehanizacije. Ovi su utjecaji privremenog karaktera i
odnose se na razdoblje izgradnje. Pravilnom organizacijom gradilišta koja će ograničiti radni pojas na
način da se oštećenja postojećeg biljnog pokrova izvan prostora objekta i prometnih površina svedu
na najmanju moguću mjeru te sanacijom radnog prostora odmah po završetku radova, negativni
utjecaji izgradnje znatno će se reducirati. Taloženje prašine na listovima biljaka može privremeno
utjecati na njihove životne funkcije. Drugi negativni utjecaji odnose se na uznemiravanje vrsta u bližoj
okolici gradilišta, koje bi mogle zbog buke strojeva i onečišćenja zraka privremeno napustiti svoja
staništa. Svi navedeni utjecaji, iako izrazito nepovoljni, po svojem su značaju vrlo mali i nakon
završetka izgradnje prestaju.
Područje trajnog zaposjedanja ovog zahvata u odnosu na stanišna područja vrlo je malo te zbog toga
neće doći do promjene u sastavu flore i faune ovog područja, jer svi predstavnici mogu opstati na
okolnim staništima. Zbog toga je ukupni negativni utjecaj ovog zahvata na biljne i životinjske zajednice
i vrste zanemariv te se ne očekuju utjecaji koji bi doveli do smanjenja brojnosti populacija ili nestanka
pojedinih životinjskih ili biljnih vrsta u okolici zahvata.
3.1.4.1. Utjecaj na ekološku mrežu
Zahvat aglomeracije obuhvaća prostor oko vodotoka u POVS području „Potoci oko Papuka“
(HR2001329), odnosno dijelove potoka Voćinska i dio toka Orljave uzvodno od grada Požege.
Gradnja sustava odvodnje neće imati utjecaja na ciljeve očuvnja ovog područja ekološke mreže jer se
radovi neće izvoditi u vodotocima.
Nakon izgradnje sustava i spajanja na CUPOV stanje vodotoka će se poboljšati očuvanjem kvalitete
vode što će imati pozitivan utjecaj na raka kamenjara, školjkaša običnu lisanku i vrste iz biljne
zajednice Ranunculion fluitantis i Callitricho – Batrachion, a potencijalno i za vidru u mjeri koliko se
pojavljuje u ovim dijelovima vodotoka u naseljenim područjima.
Nizvodno od ispusta pročišćene vode iz CUPOV-a nalazi se POVS područje „Orljava“ (HR2001385)
koja je u zoni utjecaja zahvata putem protoka vode u područje ekološke mreže.
Kako zahvat uključuje izgradnju sustava odvodnje za mnoga naselja i nadogradnju postojećeg
CUPOV Požega sa prvog (mehanički tretman) na treći stupanj pročišćavanja, temeljen na tehnologiji
aktivnog mulja s naknadnim taloženjem i ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u vodotok Orljava te

dehidracijom i mineralizacijom suvišnog mulja na poljima za ozemljavanje, kvaliteta otpadnih voda će
se poboljšati i svesti u zakonski dozvoljene parametre što će imati izrazito pozitivan utjecaj na
školjkaša običnu lisanku, ali i akvatička staništa sa svim prisutnim vrstama, uz mogućnost prirodne
rekolonizacije Orljave vrstama koje su zbog onečišćenja nestale.
3.1.5. Utjecaji na stanovništvo i ljudsko zdravlje
Tijekom izvođenja građevinskih radova na izgradnji sustava lokalno stanovništvo koje živi uz gradilište
bit će izloženo povećanim emisijama ispušnih plinova građevinske i transportne mehanizacije,
povećanoj koncentraciji prašine u zraku i povećanoj razini buke tijekom dana. U večernjim i noćnim
satima te danima kada neće biti aktivnosti na gradilištu, razina prašine i buke bit će značajno manja ili
potpuno zaustavljena. Izloženost previđenim razinama emisija prašine, ispušnih plinova i buke može
djelovati uznemiravajuće na stanovništvo, ali ne predstavlju značajnu opasnost za ljudsko zdravlje. Svi
navedeni utjecaji privremenog su karaktera i nemoguće ih je izbjeći pri izvođenju ovakvog zahvata, ali
će po završetku radova u potpunosti nestati.
Tijekom korištenja zahvata neće dolaziti do nekontroliranih emisija prašine i štetnih tvari u zrak te neće
biti opasnosti od takvih emisija za ljude.
Kao pozitivan utjecaj, tijekom građevinskog perioda pojavit će mogućnost dodatnog zapošljavanja
lokalnog stanovništva na poslovima izgradnje te mogućnost stjecanja dodatnih prihoda u djelatnosti
trgovine, ugostiteljstva, usluge smještaja i prehrane za radnike i sl. Po završetku izgradnje, otvorit će
se 3 nova radna mjesta za rad na CUPOV-u. Krajnji korisnici imat će više kvalitetne pitke vode te bolju
i sigurniju vodoopskrbu, a zbog izgradnje sustava odvodnje i CUPOV-a imati će i manje troškove
pražnjenja septičkih jama.
3.1.6. Utjecaji na materijalna dobra i infrastrukturu
Tijekom građevinskih radova mogući su manji, kratkotrajni, lokalni negativni utjecaji na poljoprivrednu
proizvodnju na parcelama u zoni izvođenja zemljanih radova uzrokovani nastalom prašinom i drugim
lebdećim česticama.
Po završetku izgradnje, obzirom na tip i karakteristike planiranog zahvata te njegov smještaj u

prostoru, ne očekuju se trajni negativni utjecaji zahvata na materijalna dobra u okolici (poljoprivredna
imanja, stambene i gospodarske objekte, infrastrukturu, kulturno-povijesnu baštinu).
3.1.7. Utjecaji na krajobraz
Negativni utjecaji na krajobraz pojavit će se tijekom građevinskih radova na izgradnji zahvata.

Prisutnost građevinskih strojeva i konstrukcija nepovoljno će djelovati na vizualnu kvalitetu prostora.
Međutim, ovi su utjecaji ograničenog trajanja i nakon završetka radova u potpunosti i trajno nestaju.
Izgradnjom planiranog zahvata prostor će se dovesti u kultivirano stanje, čime će se unaprijediti

lokalna vizura krajobraza. Kao dio projektne dokumentacije zahvata nužno je izraditi i projekt
krajobraznog uređenja kojim će se predvidjeti mjere zadržavanja estetskih vrijednosti postojećeg šireg
prirodnog krajobraza ovog prostora.

3.1.8. Utjecaji na klimu
Tijekom građevinskih radova na izgradnji pogona doći će do emisije ispušnih plinova radnih strojeva i
transportnih sredstava. Ovaj će utjecaj biti privremen i ograničen samo na razdoblje tijekom kojega će
se izvoditi građevinski radovi, nakon čega u potpunosti prestaje. Zbog malog obuhvata zahvata u
odnosu na globalnu klimu, taj se minimalni utjecaj može smatrati zanemarivim.
Tijekom korištenja sustava ne očekuju se emisije štetnih tvari u količinama koje bi negativno utjecale
na klimu. Povećanje količine vode koja će se putem sustava odvodnje ispuštati u recipijent, imat će
zanemariv utjecaj na bilancu voda.
3.1.8.1. Otpornost na klimatske promjene
Alat za analizu klimatske otpornosti (climate resilience analyses) sastoji se od 7 modula koji se
primijenjuju tijekom razvoja projekta:
1. Analiza osjetljivosti (SA),
2. Procjena izloženosti (EE),
3. Analiza ranjivosti (VA),
4. Procjena rizika (RA),
5. Identifikacija opcija prilagodbe (IAO),
6. Procjena opcija prilagodbe (AAO),
7. Uključivanje akcijskog plana za prilagodbu u projekt (IAAP).
Predviđeno je da se prvih 4 modula izradi u ranoj (strateškoj) fazi realizacije zahvata, dok se module 5
i 6 može izostaviti, ukoliko je prethodno utvrđeno da ne postoji značajna ranjivost i rizik.
Modul 1 - Analiza osjetljivosti projekta (Sensitivity-S)
Osjetljivost projekta na ključne klimatske promjene (primarne i sekundarne promjene) procjenjuje se

kroz četiri teme:
 Postrojenja i procesi in situ
 Ulaz (voda, energija i dr.)
 Izlaz (proizvodi i dr.)
 Transport
te se vrednuje ocjenama 2-visoko osjetljivo, 1-umjereno osjetljivo i 0-zanemariva osjetljivost.
Osjetljivost na klimatske promjene

2 3 Visoka
1 2 Umjerena
0 1 Zanemariva
U Tablici 3.1-4. ocjenjena je osjetljivost sustava vodoopskrbe i odvodnje na klimatske varijable i s

njima povezane opasnosti, kroz spomenute četiri teme.

Tablica 3.1-4. Osjetljivost zahvata na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti
Vodoopskrba Odvodnja
Postrojenja i procesi in situ

Transport
Transport
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Izlaz
KLIMATSKE VARIJABLE I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI
VO Primarni učinci OD
1 Prosječna temperaatura zraka 1
2 Ektremna temperatura zraka 2
3 Prosječna količina oborine 3
4 Ekstremna količina oborine 4
5 Prosječna brzina vjetra 5
6 Maksimalna brzina vjetra 6
7 Vlažnost 7
8 Sunčevo zračenje 8
Sekundarni učinci i opasnosti
9 Temperatura vode 9
10 Dostupnost vodnih resursa 10
11 Klimatske nepogode (oluje) 11
12 Poplave 12
13 Erozija tla 13
14 Požar 14
15 Kvaliteta zraka 15
16 Nestabilnost tla / klizišta 16
17 Koncentracija topline urbanih središta 17

Modul 2 - Procjena izloženosti zahvata (Exposure-E)
Podaci o izloženosti trebaju biti prikupljeni za klimatske promjene na koje je projekt visoko ili umjereno
osjetljiv i to za sadašnje i buduće stanje klime. U Tablici 3.1-5. prikazana je sadašnja i buduća
izloženost projekta kroz primarne i sekundarne klimatske promjene.
Izloženost klimatskim
promjenama
Visoka 3 3
Umjerena 2 2
Zanemariva 1 1
Tablica 3.1-5. Izloženost zahvata prema klimatskim varijablama i s njima povezanim opasnostima
OSJETLJIVOST IZLOŽENOST LOKACIJE - SADAŠNJE STANJE IZLOŽENOST LOKACIJE - BUDUĆE STANJE
Prim. utjecaji
Predviđeni globalni rast prosječne temperature zraka
u posljednjem desetljeću 21. st.u odnosu na
posljednjih 20 godina 20. st. varira od 1,8 do 4°C,
Požega se nalazi na području umjereno ovisno o scenariju emisije plinova staklenika (Meehl i
kontinentalne klime. Srednja godišnja temperatura sur. 2007).
Prosječna
zraka iznosi 11°C za period od 1981. do 2010. Prema projekcijama promjene temp. zraka na
temperaatura 2
Na razini RH tijekom 20-og stoljeća izmjeren je području zahvata, u prvom razdoblju (2011. – 2040.)
zraka
kontinuiran porast prosječne temperature od 0,02 zimi se očekuje povećanje od 0,6°C, a ljeti od 1°C, u
– 0,07 °C po desetljeću. odnosu na razdoblje 1961. – 1990. U drugom
razdoblju (2041. – 2070.) očekuje se povećanje zimi
od 2°C, a ljeti od 2,4°C (Branković i sur. 2012).
http://klima.hr/klima.php?id=klimatske_promjene
Apsolutna maksimalna temperatura zraka iznosila
je 38,5°C (u kolovozu 2000.), a apsolutna
Ektremna
minimalna temperatura zraka -24,1°C (u siječnju Ne očekuje se daljnji porast ekstremnih temperatura,
temperatura 2
1985.), za period od 1981. do 2010. već jedino povećanje broja i trajanja toplotnih udara.
zraka
Prema dostupnim podacima nije zabilježen porast
ekstremnih temperatura, i toplotnih udara.
Na području Požege godišnje padne u prosjeku 934
Prema projekcijama promjene oborine na području
mm oborine: 512 mm u toplom dijelu godine
Prosječna zahvata, promjene količine oborine u bližoj
(travanj – rujan) i 422 mm u hladnom dijelu godine 2
količina oborine budućnosti (2011. – 2040.) i daljnjem periodu (2041.
(listopad – ožujak). Najviše oborine padne u lipnju
-2070.) su zanemarive.
(99 mm), a najmanje u veljači (52 mm).
Najveća dnevna količina oborine u razdoblju od
1981. do 2010. iznosila je 81 mm (u kolovozu Nema raspoloživih podataka za analizu, niti rezultata
Ekstremna
1989.). Vjerojatnost pojave godišnjeg dnevnog provedenih analiza i procjena budućih trendova 1
količina oborine
maksimuma najveća je u kolovozu, lipnju i povećanja ekstremnih oborina.
listopadu.
Prosječna Izloženost lokacije nije zabilježena Nisu očekivane promjene izloženosti za budući
period. 1
brzina vjetra
Maksimalna Izloženost lokacije nije zabilježena Nisu očekivane promjene izloženosti za budući
period. 1
brzina vjetra
Izloženost lokacije nije zabilježena Nisu očekivane promjene izloženosti za budući
Vlažnost 1
period.
Sunčevo Sunčeva zračenja izraženija su u proljetnom i
Očekuje se lagani porast sunčevog zračenja. 2
zračenje ljetnom periodu.
Sek. utjecaji
Poželjna temperatura vode za vodoopskrbu iznosi
Temperatura 15°C. Prema analizama kvalitete vode može se
Ne očekuju se promjene. 2
vode zaključiti kako je temperatura vode vodocrpilišta na
području obuhvata projekta zadovoljavajuća
Glavne količine vode za vodoopskrbu na području
Ne očekuje se smanjenje dostupnosti vodnih resursa.
Požeštine zahvaćaju se iz podzemlja odnosno iz
Predmetnim zahvatom nadogradit će se
aluvija rijeke Orljave te prirodnih izvora po obodu
Dostupnost vodoopskrbni sustav, rekontruirati kritični dijelovi
gorskih vodonosnika Papuka (sjeverna brdska 2
vodnih resursa sustava, povezati susutav te će se smanjiti gubici u
područja). Ukupna izdašnost zahvata je između 140
sustavu. Ovime će zahvat pozitivno utjecati na
i 250 l/s, a prosjek crpljene i zahvaćene količine
dostupnost vodnih resursa.
vode iznosi oko 125 l/s.

OSJETLJIVOST IZLOŽENOST LOKACIJE - SADAŠNJE STANJE IZLOŽENOST LOKACIJE - BUDUĆE STANJE
Klimatske Nema podataka. Pojava nevrjemena i oluja
nepogode razornih razmjera nisu uobičajene za predmetnu Nema podataka. 1
(oluje) lokaciju.
Poplavno područje nalazi se uz rijeku Orljavu, kao i
unutar uskog pojasa uz korita manjih vodotoka,
bujica i kanala na području zahvata. Prema Karti
Na temelju dostupnih podataka, ne očekuje se
opasnosti od poplava po vjerojatnosti
Poplave povećanje ekstremnih oborina pa prema tome ni 1
poplavljivanja, područje zahvata se pretežno nalazi
povećanja rizika od poplavljivanja.
u zoni male vjerojatnosti pojavljivanja. Lokacije
glavnih objekata i postrojenja nalaze se u zonama
male vjerojatnosti pojavljivanja.
Erozija tla u manjoj mjeri može se pojaviti na U slučaju pojave ekstremnih oborina i suša moguće
Erozija tla brežuljkastim dijelovima zahvata. Pojava erozije tla je povećanje erozije, uz napomenu da se ovi ekstremi 1
uslijed djelovanja vjetra nije zabilježena. ne očekuju.
Ne očekuje se povećanje opasnosti od pojave
Požar Pojava požara uobičajena je za urbano područje. 1
značajnijih požara.
Kvaliteta zraka Zanemarivo Ne očekuju se promjene 1
Nisu zabilježena klizišta, ali može se pojaviti na Uslijed povećanje ekstremnih oborina, može se
Nestabilnost tla višim dijelovima terena s većim nagibom. Lokacije povećati rizik od pojave klizišta na kosim padinama
/ klizišta glavnih objekata i postrojenja nalaze se izvan naselja.
potencijalno ugroženih područja.
Konc.topline Područje Grada Požega predtavlja urbanizirano
Daljnjom urbanizacijom očekuje se daljnje povećanje
urbanih područje sa značajnom koncentracijom topline 1
koncentracije topline.
središta tijekom ljeta.

Modul 3 - Analiza ranjivosti projekta (Vulnerability-V)
Ranjivost se računa prema izrazu: V = S × E, gdje je S osjetljivost, a E izloženost koju klimatski utjecaj na
projekt ima.
Osjetljivost
Razina ranjivosti projekta 0 1 2
Izloženost
Visoka 3 1 0 1 2
Umjerena 2 2 0 2 4
Zanemariva 1 3 0 3 6
Tablica 3.1-6. Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti – sadašnje stanje
Vodoopskrba Odvodnja Vodoopskrba Odvodnja
IZLOŽENOST – SADAŠNJE STANJE


Transport
Transport
Transport
Transport
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Izlaz
OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE VARIJABLE
RANJIVOST RANJIVOST
I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI
7 Vlažnost 7
12 Poplave 12
13 Erozija tla 13
14 Požar 14
17 Konc.topline urbanih središta 17

Tablica 3.1-7. Ranjivost zahvata s obzirom na klimatske varijable i s njima povezane opasnosti – buduće stanje
Vodoopskrba Odvodnja Vodoopskrba Odvodnja
IZLOŽENOST – BUDUĆE STANJE


Transport
Transport
Transport
Transport
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Izlaz
Ulaz
Izlaz
OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE VARIJABLE
RANJIVOST RANJIVOST
I S NJIMA POVEZANE OPASNOSTI
7 Vlažnost 7
12 Poplave 12
13 Erozija tla 13
14 Požar 14
17 Konc.topline urbanih središta 17
Modul 4 - Procjena rizika
Procjena rizika proizlazi iz analize ranjivosti s fokusom na ranjivosti koje su ocjenjene umjerenim ili
visokim. Međutim, u usporedbi s analizom izloženosti, procjenom rizika se lakše uočava veza
klimatskih promjena s provedbom/eksploatacijom projekta. U nastavku je prikazana tablica rizika.
Gotovo
Pojavljivanje Malo vjerojatno Moguće Vrlo vjerojatno Gotovo sigurno
nemoguće
Posljedice 1 2 3 4 5
Beznačajne 1 1 2 3 4 5
Male 2 2 4 6 8 10
Umjerene 3 3 6 9 12 15
Velike 4 4 8 12 16 20
Katastrofalne 5 5 10 15 20 25

Tablica 3.1-8. Ranjivost zahvata na dostupnost vodnih resursa
Ranjivost VO 10 Dostupnost vodnih resursa
Postrojenje …
Ulaz
Nivo ranjivosti Izlaz
Transport
Glavne količine vode za vodoopskrbu na području Požeštine zahvaćaju se iz podzemlja odnosno iz
Opis aluvija rijeke Orljave te prirodnih izvora po obodu gorskih vodonosnika Papuka (sjeverna brdska
područja).
Rizik Nedostatne količine vodnih resursa za potrebe vodoopskrbe u sušnom periodu godine.
VO 1 Prosječna temperatura zraka

Vezani utjecaj
VO 3 Prosječna količina oborine
Ukupna izdašnost zahvata je između 140 i 250 l/s, a prosjek crpljene i zahvaćene količine vode
Rizik od pojave 2
iznosi oko 125 l/s.
Nedostatak vodoopskrbnih kapaciteta može značajno utjecati na područje zahvata: smanjenje
Posljedice 4
standarda i razvojnih mogućnosti.
Faktor rizika 8/25
Mjere smanjenja rizika:

- Primjenjene mjere Praćenje izdašnosti izvora i oborina.
- Potrebne mjere Nisu predviđene dodatne mjere.
Tablica 3.1-9. Ranjivost zahvata na poplave

VO 12
Ranjivost Poplave
OD 12
Postrojenje …
Ulaz
Nivo ranjivosti Izlaz
Transport
Velika vjerojatnost pojavljivanja poplave je uz nasipima ograđena područja oko rijeke Save i kanal Sava
Opis
– Odra.
Vodoopskrba – poremećaj kvalitete sirove i obrađene vode.
Rizik
Odvodnja – plavljenje zone mješovite odvodnje.
VO 4 Ekstremna količina oborine
Vezani utjecaj
VO 11 Klimatske nepogode (oluje)
Na temelju dostupnih podataka, ne očekuje se povećanje rizika od poplavljivanja izvan nasipima
Rizik od pojave 2
ograđenih područja
Poremećaj kvalitete vode za vodoopskrbu zahtijevao bi primjenu dodatnih mjera zaštite za obradu
zahvaćene vode (npr. nova postrojenja i sl.)
Posljedice 4
Problemi plavljenja u mješovitom dijelu sustava odvodnje mogu se rješavati dodatnim
rasterećenjem sustava i rekonstrukcijom postojećeg mješovitog sustava u razdjelni.
Faktor rizika 8/25
Mjere smanjenja rizika:

- Primjenjene mjere VO: monitoring kvalitete sirove vode.
OD: sustav odvodnje opremljen je kišnim preljevima kojima se višak vode direktno ispušta u vodotoke.
- Potrebne mjere VO: nisu predviđene dodatne mjere.
OD: dugoročno predviđeno izdvajanje potoka iz kanalizacijskog sustava - dio zona mješovite odvodnje
se pretvara u razdjelni.
Obzirom na dobivene vrlo niske vrijednosti faktora rizika (8/25), može se zaključiti da nema potrebe za
primjenom dodatnih mjera smanjenja utjecaja.

3.1.9. Utjecaji buke
Tijekom pripreme izgradnje i građenja pogona, glavni izvor buke bit će građevinska mehanizacija.
Ovaj će utjecaj biti prostorno ograničen na bližu okolicu gradilišta, trajanje emisije buke ovisit će o
trenutnim aktivnostima na gradilištu, a u potpunosti će nestati nakon završetka izgradnje pogona.
Tijekom korištenja pogona, buka koja će se javljati tijekom tehnološkog procesa u dijelovima pogona
bit će ujednačene jačine i frekvencije, a smještaj izvora buke unutar zatvorenih objekata doprinjet će
znatnom smanjenju emisije buke u okoliš. S obzirom na zakonsku regulativu, potencijalni utjecaj buke
koju će emitirati pogon tijekom redovitog rada, može se smatrati zanemarivim.
3.1.10. Utjecaji otpada
Tijekom izgradnje i korištenja pogona nastajat će otpad koji će trebati zbrinuti na odgovarajući način.
Temeljne obveze pogona u vezi njegovog zbrinjavanja na temelju gospodarskih načela i načela zaštite
okoliša prilikom postupanja s otpadom, zakonski su regulirane. Pri tome je obavezna primjena ciklusa
praćenja otpada od mjesta nastanka do konačnog zbrinjavanja, s mogućnošću identifikacije svih
subjekata uključenih u ovaj proces.
3.2. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
U slučaju razmatranog zahvata, s obzirom na njegov zemljopisni položaj, osnovne značajke i prostorni
obuhvat, nisu izvjesni nikakvi prekogranični utjecaji.
3.3. Opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja i

ekološku mrežu
Uzimajući u obzir značajke zahvata te da neće biti nikakvih emisija koje bi mogle doseći zaštićena
područja, može se zaključiti da predloženi zahvat neće imati nikakvog utjecaja na zaštićena područja.
Lokacija zahvata smještena je izvan područja ekološke mreže te se ne očekuju nikakvi utjecaji ovog
zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

3.4. Obilježja utjecaja
Vjerojatni i mogući utjecaji predmetnog zahvata navedeni su u Tablicama 3.4-1. i 3.4-2. Procjena značaja utjecaja je kvantificirana za svaku promatranu
sastavnicu okoliša.
3.4.1. Obilježja utjecaja tijekom izgradnje
Tablica 3.4-1. Obilježja utjecaja zahvata na sastavnice okoliša tijekom izgradnje

Sastavnica UTJECAJ
okoliša Akcidentne situacije Emisija prašine Emisije štetnih plinova Buka
Tlo -2, I -1, I, S 0 0
Voda -2, I -1. I 0 0
Zrak 0 -1, I -1, I 0
Flora -1, I -1, I, N 0 0
Fauna 0 -1, I, N, S -1, I -1, I
Ljudi i ljudsko
-5/0, I, N -1, I, N, S -1, I -2, I
zdravlje
Materijalna dobra 0 -1, I 0 0
Krajobraz -1 -1, I 0 0
Klima 0 0 0 0
Zaštićena područja 0 0 0 0
Ekološka mreža 0 0 0 0
Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI

Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)
Značaj utjecaja: Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak
Kvantitativna
-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5
oznaka:

3.4.2. Obilježja utjecaja nakon izgradnje
Tablica 3.4-2. Obilježja utjecaja zahvata na sastavnice okoliša nakon izgradnje

Sastavnica UTJECAJ
okoliša Akcidentne situacije Ispuštanje efluenta u recipijent Emisije štetnih plinova Zbrinjavanje mulja
Tlo -1, I +3, N 0 -1, I
Voda -1, I +4, I 0 0
Zrak 0 -1, I -1, I 0
Flora -1, I +2, N 0 +1
Fauna 0 +1, N -1, I +1
Ljudi i ljudsko
-5/0, I, N +2, N 0 +1
zdravlje
Materijalna dobra 0 0 0 0
Krajobraz 0 0 0 0
Klima 0 0 -1, I 0
Zaštićena područja 0 0 0 0
Ekološka mreža 0 +4 0 0
Tumač oznaka: I = IZRAVNI, N = NEIZRAVNI, S = SEKUNDARNI, K = KUMULATIVNI

Učinak utjecaja: Negativan (-) Neutralan (0) Pozitivan (+)
Značaj utjecaja: Izrazito jak Jak Umjeren Malen Zanemariv Nema utjecaja Zanemariv Malen Umjeren Jak Izrazito jak
Kvantitativna
-5 -4 -3 -2 -1 0 +1 +2 +3 +4 +5
oznaka:

4. Prijedlog mjera zaštite i praćenja stanja
okoliša
4.1. Mjere zaštite okoliša
Mjere zaštite okoliša tijekom izvođenja i korištenja zahvata te u slučaju ekološke nesreće, a koje se
odnose na CUPOV Požega, propisane su Rješenjem MZOPUG o prihvatljivosti zahvata za okoliš,
Klasa: UP/I 351-03/07-02/42, Ur.br: 531-08-1-1-1-02/11-07-11, od 22. listopada 2007. godine (Prilog
1), tako da se mjere u nastavku odnose prvenstveno na ostatak zahvata (rekonstrukciju vodoopskrbne
mreže te proširenje i izgradnju sustava odvodnje otpadnih voda), osim kod mjera za zaštitu voda.
4.1.1. Mjere zaštite tla
Uz izvođenje građevinskih radova u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom, a

zbog neugrožavanja okolnog tla od strane predmetnog zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama
zaštite tla tijekom izgradnje. Također nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite tla tijekom korištenja
sustava, ukoliko sustavi pročišćavanja, odvodnje i monitoringa otpadnih voda budu izgrađeni i
održavani u skladu s glavnim projektom i vodopravnom dozvolom.
4.1.2. Mjere zaštite voda
Tijekom izvođenja zahvata osigurat će se sigurno rukovanje i skladištenje štetnih i opasnih tvari na
gradilištu, u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom te nema potrebe za drugim
dodatanim mjerama zaštite voda tijekom izgradnje. Također nema potrebe za dodatnim mjerama
zaštite voda tijekom korištenja sustava vodoopskrbe i odvodnje, obzirom na postojanje mreže
odvodnje i kolektora koji otpadne vode odvode na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.
Dozvoljene koncentracije onečišćujućih tvari u efluentu na izlazu iz CUPOV Požega detaljno će se

propisati vodopravnim aktom Hrvatskih voda.
Prema provedenim izračunima po metodologiji kombiniranog pristupa, uz pretpostavku rada CUPOV-a

s punim projektiranim kapacitetom (6.020 m3/dan), rijeka Orljava kao recipijent pročišćenih otpadnih
voda CUPOV Požega nije u mogućnosti osigurati dovoljno razrjeđenje efluenta kada joj je protok
manji od 350.000 m3/dan, odnosno 4 m3/s. Zbog toga bi investitor trebao osigurati mogućnost
selektivnog ispuštanja pročišćenih otpadnih voda iz prostora CUPOV-a i ispuštati ih u recipijent u
količinama koje su proporcionalne njegovu protoku.
Novelacija Studije izvodljivosti i aplikacije za prijavu projekta - Izgradnja sustava odvodnje i

pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Požega; Separat: Procjena utjecaja na prijamnik
metodologijom primjene kombiniranog pristupa ("HIDROPROJEKT-ING" d.o.o. Zagreb i "SL
CONSULT" d.o.o. Ljubljana, listopad 2015) ocjenjuje da trenutno razpoloživi podaci Hrvatskih voda
predstavljaju samo grubu procjenu stanja vodnog tijela te da bi za dobivanje kvalitetnih podataka
trebalo provesti dugotrajna mjerenja protoka i kvalitete vode, čiji bi rezultati tada mogli biti osnova za
utvrđivanje stvarnog stanja.
Također naglašava da stvarni učinak pročišćavanja otpadnih voda na budućem uređaju za

pročišćavanje otpadnih voda nije poznat, tako da je i taj dio ulaznih podataka neizvjestan, odnosno
nije jasno defniniran.

Stoga se prije propisivanja dodatnih mjera temeljenih na vrijednostima dobivenim metodologijom
kombiniranog pristupa, u gore navedenom dokumentu predlaže slijedeće:
1. zatražiti izuzeće donošenja dodatanih mjera za sljedeće plansko razdoblje, 2016. - 2021., dok se
ne prikupe kvalitetni podaci na osnovi kojih bi se moglo odrediti stvarne potrebe oko traženog
stupnja pročišćavanja,
2. obavljati mjerenja kakvoće pročišćene otpadne vode prije ispuštanja u prijamnik (Tekija d.o.o.),
3. provoditi mjerenja kakvoće prijamnika uzvodno i nizvodno od mjesta ispuštanja (Hrvatske vode),
4. nakon provedenih mjera ponovno provesti metodologiju primjene kombiniranog pristupa te na
temelju stvarnih podataka izračunati realne podatke koji će biti osnova za donošenje dodatnih
mjera, odnosno poduzimanje daljnjih akcija.
4.1.3. Mjere zaštite zraka
Tijekom izvođenja građevinskog zahvata nije moguće izbjeći lokalno povećanje emisije prašine i
plinova u zrak. Pored mjera zaštite na radu na gradilištima ne očekuje se potreba za dodatnim
mjerama zaštite od prašine. Budući da ovi negativni utjecaji prestaju nakon završetka gradnje, nema
potrebe za dodatnim mjerama zaštite zraka od emisije prašine.
4.1.4. Mjere zaštite staništa, biljnog i životinjskog svijeta
Fauna, flora i staništa nisu značajno ugroženi predmetnim zahvatom te ne zahtjevaju druge posebne
mjere zaštite tijekom izgradnje i korištenja zahvata. Zaštićena područja prirode te područja ekološke
mreže ne zahtijevaju mjere zaštite s obzirom na udaljenost od zahvata i tip zahvata.
4.1.5. Mjere zaštite ljudi i ljudskog zdravlja
Uz izvođenje građevinskih radova u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom, s

posebnim nalaskom na sigurnost i zdravlje radnika, tijekom građevinskih radova se ne očekuje
posebna potreba za mjerama zaštite ljudi, odnosno stanovništva na širem području zahvata.
4.1.6. Mjere zaštite materijalnih dobara i infrastrukture
Tijekom izvođenja zahvata, gradilište će se organizirati i voditi u skladu s pravilima struke,

organizacijom gradilišta i zakonskom regulativom u skladu s očuvanjem postojećih prometnica i druge
infrastrukture u širem području obuhvata zahvata. Ukoliko se tijekom zemljanih radova naiđe na
predmete i/ili objekte arheološkog značaja, potrebno je obustaviti radove i zaštititi nalaze te o
navedenom bez odlaganja obavijestiti nadležni konzervatorski odjel Ministarstva kulture kako bi se
poduzele odgovarajuće mjere zaštite nalaza i nalazišta.
4.1.7. Mjere zaštite krajobraza
Tijekom izvođenja zahvata nije moguće izbjeći privremeno narušavanje vizure krajobraza. U sklopu
glavnog projekta zahvata potrebno je izraditi projekt krajobraznog uređenja prostora te u skladu s njim
izvesti završni dio uređenja okoliša u skladu s postavkama prostorno-planske dokumentacije. Nakon
završetka zahvata nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite, jer krajobraz nije značajno ugrožen
predmetnim zahvatom.
4.1.8. Mjere zaštite klime
Tijekom izgradnje i korištenja zahvata ne očekuje se značajan utjecaj na klimu, pa zbog toga dodatne
mjere zaštite i ublažavanja utjecaja na klimu nisu potrebne.

4.1.9. Mjere zaštite od buke
Tijekom izgradnje i korištenja zahvata ne očekuju se emisije buke veće od dozvoljenih te zbog toga
druge posebne mjere zaštite nisu potrebne.
4.1.10. Mjere zaštite od utjecaja otpada
Zbrinjavanje otpada tijekom izgradnje i korištenja zahvata bit će organizirano u skladu sa zakonskom
regulativom i standardima zaštite okoliša te dodatne mjere zaštite od utjecaja otpada nisu potrebne.
Sve površine će se po završetku gradnje sanirati te dovesti u prvotno stanje. Uz izvođenje radova
prema pravilima struke te pridržavajući se projekta organizacije gradilišta i svih mjera zaštite
definiranih na razini glavne projektne dokumentacije nisu potrebne dodatne mjere zaštite okoliša te će
utjecaji biti na razini koja je prihvatljiva za okoliš.
4.2. Program praćenja stanja okoliša
Program praćenja stanja okoliša koji se odnosi na CUPOV Požega, propisan je Rješenjem MZOPUG
o prihvatljivosti zahvata za okoliš, Klasa: UP/I 351-03/07-02/42, Ur.br: 531-08-1-1-1-02/11-07-11, od
22. listopada 2007. godine (Prilog 1).
Za ostatak zahvata nije potrebno predvidjeti nikakav program praćenja stanja okoliša.

5. Izvori podataka
Projektna dokumentacija
 Novelacija Studije izvodljivosti i aplikacije za prijavu projekta - Izgradnja sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Požega – Hidroprojekt-Ing d.o.o., Zagreb i Sl
Consult d.o.o., Ljubljana, travanj 2015.
 Novelacija Studije izvodljivosti i aplikacije za prijavu projekta - Izgradnja sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Požega; Separat: Procjena utjecaja na prijamnik
metodologijom primjene kombiniranog pristupa – Hidroprojekt-Ing d.o.o., Zagreb i Sl Consult
d.o.o., Ljubljana, listopad 2015.
 Lajtner, J., Klobučar, G. & Maguire, I. (2008): Izvješće za potrebe izrade prijedloga
potencijalnih Natura 2000 područja; slatkovodni mekušci (Theodoxus transversalis i Unio
crassus) i slatkovodni rakovi (Austropotamobius torrentium i Austropotamobius pallipes),
Technical report, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb.
 Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. & Kapetanović, I. (2009): NATURA 2000
Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj. Istraživanja provedena tijekom 2009.
godine. Report for SINP, Prirodoslovno matematički fakultet, Zagreb, 49 pp.
 Lajtner, J., Klobučar, I.V.G., Crnčan, P. & Kapetanović, I. (2010): NATURA 2000
Rasprostranjenost vrste Unio crassus u Hrvatskoj. Istraživanja provedena tijekom 2010.
godine. Ekološka udruga Emys, Zagreb, 44 pp.
Baze podataka
 GEOPORTAL DGU - Državna geodetska uprava, http://geoportal.dgu.hr/
 ARKOD – sustav identifikacije zemljišnih parcela u RH, http://www.arkod.hr/
 NATURA 2000 u Hrvatskoj – Državni zavod za zaštitu prirode, http://natura2000.dzzp.hr/
 BIOPORTAL – Informacijski sustav zaštite prirode, DZZP, http://www.bioportal.hr/
Okoliš općenito
 Zakon o zaštiti okoliša (NN 080/2013, 153/2013, 078/2015)
 Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 035/2008)
 Pravilnik o mjerama otklanjanja šteta u okolišu i sanacijskim programima (NN 145/2008)
 Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 061/2014)
 Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari (NN 044/2014)
 Nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02)
 Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)
 Konačni nacrt nacionalne liste pokazatelja (NLP), Agencija za zaštitu okoliša, 2009.
 Direktiva o integralnom sprečavanju i kontroli zagađivanja 96/61/EEC, 2008/1/EEC
Prostorno uređenje i građenje

 Zakon o prostornom uređenju (NN 153/2013)
 Zakon o gradnji (NN 153/2013)
 Odluka o donošenju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 050/99,
096/2012, 084/2013)
 Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997), Ministarstvo prostornog uređenja,
graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno uređenje, Zagreb
 Izmjena i dopuna Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske (NN 076/2013)

Priroda
 Zakon o zaštiti prirode (NN 080/2013)
 Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/2014)
 Pravilnik o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke
mreže (NN 015/2014)
 Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN
088/2014)
 Pravilnik o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i
uzgoja divljih svojti (NN 035/2008)
 Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013)
 Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/2013, 105/2015)
 Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN
143/2008)
 Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i
flore
 Direktiva Vijeća 2009/147/EZ od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica
 Direktiva Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području
okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske
Tlo i poljoprivreda
 Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 039/2013, 048/2015)
 Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 009/2014)
 Pravilnik o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 043/2014)
Zaštita od požara
 Zakon o zaštiti od požara (NN 092/2010)
 Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/2011)
 Pravilnik o Registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o Očevidniku prijavljenih
velikih nesreća (NN 139/2014)
 Pravilnik o zaštiti šuma od požara (NN 033/2014)
 Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/2011)
 Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku
Hrvatsku u 2015. godini (NN 036/2015)
 Nacionalna strategija zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine (NN 068/2013)
Vode
 Zakon o vodama (NN 153/2009, 130/2011, 056/2013, 014/2014)
 Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 066/2011, 047/2013)
 Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 080/2013, 043/2014, 027/2015)
 Pravilnik o upravljanju i uređenju sustava za navodnjavanje (NN 083/2010, 076/2014)
 Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 097/2010, 031/2013)
 Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima
obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN
003/2011)
 Uredba o standardu kakvoće voda (NN 073/2013, 151/2014)
 Uredba o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda (NN 089/2010,
046/2012, 051/2013, 120/2014)
 Odluka o donošenju Plana upravljanja vodnim područjima (NN 082/2013)
 Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 081/2010)
 Strategija upravljanja vodama (NN 091/2008)
 Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 005/2011)
 Državni plan obrane od poplava (NN 084/2010)
 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira
za djelovanje Zajednice u području vodne politike
 Direktive Vijeća 80/68EEC o zaštiti voda od onečišćenja opasnim tvarima
 Direktive Vijeća 2006/118/EEC o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja

Šume
 Zakon o šumama (NN 140/2005, 082/2006, 129/2008, 080/2010, 124/2010, 025/2012,
068/2012, 094/2014)
 Pravilnik o čuvanju šuma (NN 028/2015)
 Uredba o postupku i mjerilima za osnivanje služnosti u šumi ili na šumskom zemljištu u
vlasništvu Republike Hrvatske u svrhu izgradnje vodovoda, kanalizacije, plinovoda, električnih
vodova (NN 108/2006)
 Deklaracije i rezolucije ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma - Ministerial
Conference on the Protection of Forests in Europe (MCPFE)
Zrak
 Zakon o zaštiti zraka (NN 130/2011, 047/2014)
 Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 003/2013)
 Pravilnik o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN 129/2012,
097/2013)
 Pravilnik o praćenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (NN 134/2012)
 Uredba o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u zraku u Republici Hrvatskoj
(NN 108/2013)
 Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz nepokretnih izvora (NN
117/2012, 090/2014)
 Uredba o graničnim vrijednostima sadržaja hlapivih organskih spojeva u određenim bojama i
lakovima koji se koriste u graditeljstvu i proizvodima za završnu obradu vozila (NN 069/2013)
 Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/2012)
 Uredba o tvarima koje oštećuju na ozonski sloj i fluoriranim stakleničkim plinovima (NN
090/2014)
 Uredba o praćenju emisija stakleničkih plinova i mjera za njihovo smanjenje u Republici
Hrvatskoj (NN 087/2012)
 Uredba o utvrđivanju Popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih
tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN
022/2014)
 Zakon o potvrđivanju Konvencije o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (NN‐MU
12/93)
 Konvencija o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka (Geneva 1979)
 Direktiva Vijeća 96/62/EC o procjeni i upravljanju kakvoćom vanjskog zraka (članci 5., 6. i 11.)
 Direktiva Vijeća 2008/50/EC o kakvoći okolnog zraka i čišćem zraku za Europu
 Direktiva Vijeća 1999/30/EC o kakvoći zraka
Buka
 Zakon o zaštiti od buke (NN 030/2009, 055/2013, 153/2013)
 Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/2004)
 Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/2008)
Kultura i baština
 Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 069/99, 151/2003, 157/2003 Ispravak,
087/2009, 088/2010, 061/2011, 025/2012, 136/2012, 157/2013, 152/2014)
 Pravilnik o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova
na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 074/2003, 044/2010)
 Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/2010)
 Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972.)
Krajobraz
 Zakon o potvrđivanju Konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02)

Informiranje javnosti
 Uredba o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite
okoliša (NN 064/2008)
Otpad
 Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 094/2013)
 Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 023/2014, 051/2014)
 Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 038/2008)
 Pravilnik o vrstama otpada (NN 027/96)
 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 097/2005, 115/2005, 081/2008, 031/2009,
156/2009, 038/2010, 010/2011, 081/2011, 126/2011, 038/2013, 086/2013)
 Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/2001)
 Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada (NN 050/2005, 039/2009)

6. Prilozi
1. Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva o prihvatljivosti zahvata za okoliš (CUPOV), Klasa: UP/I
351-03/07-02/42, Ur.br: 531-08-1-1-1-02/11-07-11, od 22. listopada 2007.
2. Očitovanje Ministarstva zaštite okoliša i prirode o usklađenosti

projekta sa zahtjevima Direktive o pticama 79/409/EEC i Direktive o
staništima 92/43/EEC, Klasa: 612-07/12-64/80, Ur.br: 517-07-1-1-2-12-
18, od 13. prosinca 2012.


Elaborat Zastite Okolisa 70

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elaborat Zastite Okolisa 70

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izgradnja sustava

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ANTUNOVAC

Izgradnja sustava vodoopskrbe, odvodnje i

TEKIJA d.o.o. za obavljanje vodnih usluga

Kontakt osobe: Mile Beslić, Emilija Gašpar

Ovlašteni voditelj stručnih

Andrea Knez, mag.ing.prosp.arch.

Stručni tim izrađivača

Nenad Petrović, mag.ing.geoing. Robert Španić, dipl.ing.biol.

Nikola Malešević, mag.oecol. et prot.nat. Dr.sc. Stjepan Dekanić, dipl.ing.šum.

Roberta Skukan, mag.biol.exp., mag.ing.agr. Nikola Koletić, mag.oecol. et prot.nat.

ZAGREB, studeni 2015.

1. PODACI I OPIS OBILJEŽJA ZAHVATA _________________________________ 1

2. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA ________________________________ 58

3. OPIS MOGUĆIH ZNAČAJNIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ _________ 101

4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE I PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA __________ 116

5. IZVORI PODATAKA ______________________________________________ 119

Elaborat zaštite okoliša 1

1.1.1. Određivanje aglomeracije

Slika 1.1-1. Granice aglomeracije Požega te ostale okolne preliminarne aglomeracije

Elaborat zaštite okoliša 2

1. Požega 27.390 780,0 35,1 - -

1.1.2. Sustav vodoopskrbe

Elaborat zaštite okoliša 3

Slika 1.1-2. Postojeći vodoopskrbni sustav na području Požeštine

Elaborat zaštite okoliša 4

Tablica 1.1-2. Pokrivenost vodoopskrbom na području Požeštine

Uvedeni sustav za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima (NUS) pruža mogućnost

1.1.2.2. Polazne osnove tehničkog rješenja razvoja vodoopskrbnog sustava

Elaborat zaštite okoliša 5

Iz prethodnih tablica, kada se sagleda vodoopskrbna bilanca, vidljivo je da su ukupni zahtjevi za

Elaborat zaštite okoliša 6

Kako bi se osigurao dovod vode, odnosno zadovoljavajuća vodoopskrba potrošača na području

1.1.2.3. Planirana dogradnja vodoopskrbnog sustava

Planirana dogradnja vodoopskrbnog sustava na području aglomeracije, u prvoj fazi investicije,

Sagledavajući iznesenu problematiku mogu se determinirati dvije osnovne varijante.

 Varijanta "A" - rekonstrukcija postojećeg magistralnog vodovoda Požega - Velika, uključujući

 Varijanta "B" - izgradnja uređaja za demanganizaciju na postojećim nizinskim crpilištima,

Elaborat zaštite okoliša 7

Opis Varijante "A"

Elaborat zaštite okoliša 8

Tablica 1.1-7. Izabrani elementi strategija za uspješno rješavanje gubitaka vode

Edukacija i organizacija Kontinuirano školovanje ljudi (metodologija i Povećanje efikasnosti, optimalno

U sklopu predloženog rješenja predviđeno je provođenje strategije smanjenja gubitaka u

Elaborat zaštite okoliša 9

Hidraulički proračun varijante "A"

Hidraulički model cjelokupnog vodoopskrbnog sustava Požeštine je izvršen u programskom paketu

Predloženim rješenjem predviđena je rekonstrukcija jednog od temeljnih objekata na području

Elaborat zaštite okoliša 10

Elaborat zaštite okoliša 11

Opis Varijante "B"

Varijantom "B" predviđa se izgradnja uređaja za demanganizaciju voda na području vodocrpilišta

Elaborat zaštite okoliša 12

Hidraulički proračun varijante "B"

Hidraulički model cjelokupnog vodoopskrbnog sustava Požeštine također je izvršen u programskom

Elaborat zaštite okoliša 13

Tablica 1.1-8. Pregled varijantnih rješenja za sustav vodopskrbe

 Nemogućnost dobave dovoljnih  Rekonstrukcija transportnog cjevovoda  Izgradnja uređaja za demanganizaciju

Elaborat zaštite okoliša 14

1.1.3.1. Javna odvodnja na području regije Požeština

Na području Požeštine (cijela regija) izgradnja kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje

Materijal izgradnje kanalizacijskih cjevovoda na području Požeštine je svakojak, ovisno o trendu