Predmet: Elektroenergetski sistem i okolina (I parcijalni ispit)

Pitanja za pripremu

1. Navesti osnovne karakteristike nepoželjnog utjecaja rudnika uglja na okoliš

- površinski kopovi

Postoje dvije osnovne vrste rudnika uglja: podzemni rudnici i površinski kopovi.

Najveći uticaj na okolinu kod površinske eksploatacije uglja je u zauzimanju i degradiranju velikih
površina zemljišta.

Prostori površinskih kopova su izuzetno velikih dimenzija odnosno to su često čitava područja.
Otkopavanje i devastiranje ovako velikih površina zemljišta ima za posljedicu: neminovnost izgradnje
novih naselja odnosno preseljenja stanovništva, izgradnju nove infrastrukture, komunalije, škole, itd.

Površinski kopovi zbog neminovnosti postojanja odlagališta jalovine, utiču na uništavanje zemljišta i
promjenu morfologije zemljišta. Na promjenu morfologije zemljišta utiče i amfiteatar površinskog
kopa kroz posljedice odvodnjavanja.

Povećanje površinskog kopa direktno utiče na promjenu režima podzemnih i površinskih voda,
izmještanje vodotoka, stvaranje vještačkih akumulacija vode, itd. Ovo ima za posljedicu promjenu
mikro klime i uspjeh poljoprivrede.

- podzemna eksploatacija

Kod podzemnih rudnika najnegativniji uticaj sastoji se u slijeganju terena što je posebno
karakteristično ako se radi o eksploataciji mimo dozvoljenih kritičnih dimenzija.

Fizičko razaranje zemljišta je temeljni uticaj na okolinu kod dobijanja goriva rudarenjem

2. Navesti osnovne karakteristike nepoželjnog utjecaja TE i HE na okoliš

- kod utjecaja HE objasniti

- utjecaj brane na životinjski svijet u i van vode

- utjecaj na socijalnom planu

- utjecaj na kulturno naslijeđe

- utjecaj na saobraćaj

- kod utjecaja TE objasniti

- previsok CO2

- utjecaj otpadnog materijala

- promjena klimatskih uvjeta okoline

Formiranjem velikih akumulacionih jezera potapaju se velike površine, najčešće plodnog zemljišta.
Isto tako, neminovnost je preseljenje priobalnih naselja što ima za posliedicu velike materijalne
izdatke. Tako, potopljeno zemljište ostaje trajno izgubljeno kao i eventualni kulturni spomenici. Pored
zauzimanja velikih površina zemlje, izgradnjom hidroelektrana mijenja se hidrodinamički pritisak na
obalama akumulacije koji je u funkciji vremena i dubine. Radom hidroelektrane mijenjaju se nivoi
gornje i donje vode, mijenjaju se geološke i geomehaničke karakteristike stijene u dodiru s vodom,
izgradnjom akumulacije mijenja se nivo podzemnih voda u zoni uticaja akumulacije. Nizvodno od
brane dolazi do morfoloških promjena korita rijeke, mijenja se režim voda i nanosa, itd.

Postojanje akumulacije, kao i način rada objekata za evakuaciju voda pojedinih tipova hidroelektrana,
imaju uticaj na pojačanu aktivnost bliže okoline.

Uticaj na socijalnom i psihološkom planu očituje se kroz problem preseljavanja stanovništva, problem
stalnih mjera sigurnosti nizvodnog područja ugroženog mogućim preljevanjem velikih količina vode
ili rušenjem brane.

U akumulacijama se vrši promjena kvalitete vode (zbog skupljanja i koncentracije nanosa, pojave
raznog bilja i drugih uzroka) izražena starenjem i drugim negativnim karakteristikama koje mogu
uticati na promjenu ekološke ravnoteže u vodi. Ukoliko se koristi za potrebe čovjeka, voda u
akumulaciji može direktno uticati na njegovo zdravlje samo u slučaju da ima takav minerološki ili
bakteriološki sastav koji izaziva specifična oboljenja

Postojanje velikih površina vode akumulacionih bazena utiče na promjenu mikro klime područja, na
podneblje, temperaturni režim vode i zraka (smanjuje amplitudu temperaturnih promjena), povećava
vlažnost zraka i utiče na režim vjetrova.

Nagle promjene količine vode u vodotoku odražavaju se na uvjete razvoja flore i faune. Stepen ovih
promjena ovisi od promjena režima voda kako po kvaliteti tako i po kvantitetu vode u akumulaciji i
nizvodnom dijelu vodotoka. Mijenja se vegetacija u zoni uspora i nizvodno od akumulacije. Osjeća se
uticaj na vodno bilje i druge organizme kako u zoni jezera tako i u nizvodnom toku. Sve se ovo
odražava na riblji svijet u akumulaciji i nizvodno, na divljač, domaće životinje, ptice, insekte i ostalu
floru. PregraĎivanjem riječnih tokova naročito stradaju ribe, pošto se zaustavljanjem nanosa
spriječava dolazak hranljivih sastojaka za vodene organizme kojima se one hrane. TakoĎer, prelivanje
vode preko brane šteti ribama pošto time voda postaje zasićena azotom.

Mnogo vode u akumulacijama znači zauvijek mnogo izgubljenog poljoprivrednog zemljišta, uništenih
kulturno-istorijskih spomenika, saobraćajnica.

termo//

Agregatno stanje goriva je veoma važna osobina koja je povezana sa uvjetima izgaranja. Da se
postigne dobro izgaranje, potrebno je ostvariti dobro miješanje goriva sa zrakom. To je naročito lahko
kod plinovitih goriva. Dobro miješanje nešto je teže pri izgaranju tekućih goriva, a teško je kod krutih
goriva.

U praksi, meĎutim, zahtijeva se odreĎeni protok zraka, koji je najveći za kruta goriva a znatno manji
za plinovita i tekuća zbog mogućnosti boljeg miješanja goriva i zraka. S povećanjem protoka zraka
smanjuje se stepen djelovanja jer se u atmosferu odvodi veća količina ugrijanih plinova. Uz intenzivno
miješanje goriva i zraka manja je i količina čaĎi, ugljičnog monoksida i ugljikovodika u plinovima
izgaranja.

Termoelektrane u procesu proizvodnje električne energije stvaraju ogromne količine otpadnih

materijala koje završavaju u okolini, dovodeći do njene sve veće zagaĎenosti. To je naročito
potencirano u termoelektranama s lošim kvalitetom uglja (lignita) koji se najviše troši u
termoelektranama lociranim na samim kopovima uglja ili u njihovoj neposrednoj blizini. Spaljivanjem
lignita nastaju velike količine dimnih plinova i pepela.

tako da se u električnu energiju pretvara samo oko trećine dovedene energije. Ove otpadne materije i
toplota ne samo da su po količini velike već su i veoma štetne.

Dok se čvrste otpadne materije (pepeo, čaĎ, prašina) odlažu, ili talože u blizini mjesta nastanka,
dimni plinovi se difuzijom kroz zrak raznose na velika rastojanja, tim veća što su viši dimnjaci kroz
koje se izbacuju. Visoki dimnjaci se predviĎaju u cilju sma-njenja prizemne koncentracije pojedinih
zagaĎivača

Otpadna toplota iz termoelektrana, odvedena rashladnom vodom bilo u rijeku, jezero iii more
(protočno hlaĎenje), bilo direktno u atmosferu putem rashladnih tornjeva (povratno hlaĎenje),
predstavija značajno opterećenje okoline. U slučaju protočnog hlaĎenja, poslije miješanja sa
rashladnom vodom, znatno raste temperatura vode u rijeci koja time utiče kako na fizičko-kemijske
karakteristike vode. tako i na poremećaj ekološke ravnoteže u rijeci.

Kod rijeka, nakon potpunog miješanja toplog mlaza sa osnovnim protokom, dolazi do porasta
temperature. Usljed velikog toplotnog kapaciteta mora ovaj porast temperature je zanemarljiv. U svim
slučajevima, meĎutim, postoji jedna zona u koju se izlijevaju otpadne tople vode u kojoj je
temperatura viša od temperature okoline i od temperature vode u koju se ulijeva.

U slučaju povratnog hlaĎenja dolazi do povišenja temperature i vlažnosti zraka (izbacuje se i do 3

l/kWh vode u obliku vodene pare), do promjene zračenja sa zemljine površine, do povećanja
oblačnosti i padavina i vjerovatnoće pojave magle. Osim navedenih izmjena u mikro klimi, postoje i
drugi uticaji, kao što je promjena sadržaja kiseonika, promjena uvjeta života mikroorganizama, itd.
Postoje i drugi uticaji termoelektrana na okolinu putem otpadnih voda iz sistema za transport i
kontrolu pepela i šljake na deponiji, sistema za kemijsku pripremu vode i drugih,

Potpuna slika uticaja termoelektrana na okolinu može se dobiti tek kada se, pored površina koje su
zauzete objektima i deponiranjem pepela, dodaju i one koje su degradirane i ugrožene njihovim
radom.

3. Podloge za prognoziranje razvoja elektroenergetike ( porast broja stanovništva, raspodjela

potrošnje elektroenergetike na razvijene i nerazvijene zemlje, porast potrošnje električne

energije i privredni razvoj )

Povećavanjem broja stanovništva i razvojem industrije povećava se potreba za energijom što dalje
rezultira povećanim korištenjem energetskih izvora sa spaljivanjem fosilnih goriva.
Normalno je zaključiti da, što je bilo kojeg društva veća proizvodnja, odnosno potrošnja svih vidove
energije, to je njegov stepen razvoja veći.

S druge strane, u obrnutom smjeru razvijenije tehnologije jednog društva direktno utiču na
razvijenije stanje tehnologije u njegovom sektoru energetike

Uticaj privrednog razvoja ???

4. U kojim sektorima se najviše troši energija u Evropi?

Transport i industrija

5. Lociranje elektroenergetskih objekata i odlagališta otpada.

S obzirom da se radi o javnim funkcijama to je neophodno detaljno usaglašavanje svih subjekata prije
donošenja definitivne odluke o lokaciji hidroelektrane.

Termoelektrane u procesu proizvodnje električne energije stvaraju ogromne količine otpadnih

materijala koje završavaju u okolini, dovodeći do njene sve veće zagaĎenosti. To je naročito
potencirano u termoelektranama s lošim kvalitetom uglja (lignita) koji se najviše troši u
termoelektranama lociranim na samim kopovima uglja ili u njihovoj neposrednoj blizini. Spaljivanjem
lignita nastaju velike količine dimnih plinova i pepela.

Dok se čvrste otpadne materije (pepeo, čaĎ, prašina) odlažu, ili talože u blizini mjesta nastanka,
dimni plinovi se difuzijom kroz zrak raznose na velika rastojanja, tim veća što su viši dimnjaci kroz
koje se izbacuju. Visoki dimnjaci se predviĎaju u cilju sma-njenja prizemne koncentracije pojedinih
zagaĎivača prema propisima, iznos i sastav specifičnih emisija produkta izgaranja ovisi, s jedne
strane, o fizikalnim i kemijskim osobinama goriva, a s druge strane o vrsti i opremljenosti te veličini i
načinu pogona postrojenja za energetsku pretvorbu.

Otpadna toplota iz termoelektrana, odvedena rashladnom vodom bilo u rijeku, jezero iii more
(protočno hlaĎenje), bilo direktno u atmosferu putem rashladnih tornjeva (povratno hlaĎenje),
predstavija značajno opterećenje okoline. U slučaju protočnog hlaĎenja, poslije miješanja sa
rashladnom vodom, znatno raste temperatura vode u rijeci koja time utiče kako na fizičko-kemijske
karakteristike vode. tako i na poremećaj ekološke ravnoteže u rijeci

6. Odabir lokacije elektroenergetskih objekata

Termoelektrane u procesu proizvodnje električne energije stvaraju ogromne količine otpadnih

materijala koje završavaju u okolini, dovodeći do njene sve veće zagaĎenosti. To je naročito
potencirano u termoelektranama s lošim kvalitetom uglja (lignita) koji se najviše troši u
termoelektranama lociranim na samim kopovima uglja ili u njihovoj neposrednoj blizini. Spaljivanjem
lignita nastaju velike količine dimnih plinova i pepela.

S obzirom da se radi o javnim funkcijama to je neophodno detaljno usaglašavanje svih subjekata prije
donošenja definitivne odluke o lokaciji hidroelektrane.
Lokacija Termoelektrane: mora biti u blizini rudnika zbog primarne energije, lokacija za odlaganje
otpada i blizina voda zbog rashladne i radne vode.

Lokacija hidroelektraane: lokacija gdje ima dovoljana kolicina vode.

7. Osnovne mjere koje se primjenjuju u svrhu eliminiranja utjecaja energetike na okoliš

- eliminiranja utjecaja energetskih objekata na okoliš

- eliminiranje utjecaja eksploatacije energije na okoliš

Za rješavanje problema vezanih za uticaj energetskih objekata na okolinu, po pravilu uvijek treba
praviti detaljne tehno-ekonomske analize koje treba da odgovore na brojna kompleksna pitanja.
Pošto se, u principu, radi o multidisciplinarnoj inženjerskoj oblasti nemoguće je jednoobrazno riješiti
eliminisanje štetenog uticaja svih energetskih objekata. Svaki objekt zaslužuje posebnu pažnju
stručnjaka različitih profila.

Osim toga, treba imati u vidu da su termoelektrane kontinuirani zagaĎivač u normalnom pogonu dok
su hidroelektrane i nuklearne elektrane, osim uzimanja odreĎenog prostora, opasne za okolinu u
uvjetima udesa.

Imajući u vidu činjenicu da je potrebno sve više električne energije to je neminovnost sve većeg
uticaje energetskih izvora na okolinu. Iz naprijed datih podataka vidi se da za proizvodnju 12 GWh
električne energije trebaju ogromne količine proizvedenog uglja, mnogo vode u akumulacijama, a što
znači zauvijek mnogo izgubljenog poljoprivrednog zemljišta, uništenih kulturno-istorijskih spomenika,
saobraćajnica, itd.

Rudnici uglja u toku eksploatacije imaju znatan uticaj na okolinu. Isto tako, i u fazi ispitivanja i
utvrĎivanja rezervi za pojedine rudnike nastaje uticaj na okolinu.

U toku eksploatacije, u ovisnosti o vrsti i kvaliteti uglja, promjene okoline rudnika se povećavaju. Ovo
povećanje je tim veće što je proizvodnja rudnika veća.

8. Koji su osnovni tipovi energije koja se koristi u industriji i za široku potrošnju? Kako se definira
primarna energija (i šta spada u nju) . Šta se podrazumijeva pod obnovljivim izvorima energije a šta
su to neobnovljivi izvori?

• Tipovi energije: • Primarna energija odnosi se na sve tipove energije izlučene ili izravno dobivene iz
prirodnih resursa.

• Primarna energija može se podijeliti na dvije grupe:

– Obnovljiva (solarna energija, vjetar, geotermalna energija, energija plime i oseke, biomasa);

– Neobnovljiva (fosilna goriva: sirova nafta, ugljen, prirodni plin, loživo ulje, itd.)

9. Koje su aktuelne teorije o postanku nafte i po svom kemijskom sastavu šta predstavlja sirova nafta?

• Postoji više teorija o postanku nafte: organska, anorganska i anorgansko-organska. Danas

prevladava mišljenje da je nafta organskoga porijekla, nastala od supstancija različitih sitnih
životinjskih i biljnih morskih organizama, tj. planktona, algi i kopnenoga bilja • Po svom hemijskom
sastavu nafta je mješavina velikog broja različitih ugljikohidrata i malih količina spojeva sumpora
(0.15- 6%), kisika (do 2%), dušika (0.05-0.4%)

10. Koji su najveći proizvođači, izvoznici i uvoznici derivata nafte?

11. Koja su osnovna zagađenja naftom ili njenim derivatima okoline? Navedite primjere.

• Zagađenje naftom • Šteta nanijeta morskom okolišu može dovesti do stradavanja jedne ili više
vrsta u hranidbenom lancu, što zatim lančano vodi do stradavanja vrste na samom vrhu hranidbenog
lanca. Naravno da utjecaj nafte ovisi o njenoj koncentraciji i sastavu.

Razlivena nafta, zbog svoje velike koncentracije organske tvari, dovodi do visoke biološke aktivnosti.
Dolazi do eksplozije bakterija, što je osnova za daljnje neprirodno bujanje života te poremećaje u
lancu viših i nižih organizama.

• Jadransko more je pretrpjelo niz onečišćenja naftom. Na otocima vanjskog ruba zamijećene su
pojave katranskih grumena mase od pola kilograma pa do nekoliko kilograma.

• Naftni izljevi u slatkovodnim sistemima puno su destruktivniji za okolinu premda su manje

publicirani od izljeva u ocean. Takvi su izljevi češći, manjeg volumena i komponirani su od rafiniranih
naftnih produkata.
• Satkovodna područja su puno osjetljivija i puno važnija za ljudsko zdravlje i okolinu jer se naftni
izljevi pojavljuju u naseljenim područjima gdje ljudi koriste vodu za piće.

• U slatkovodnom području svi organizmi direktno su izloženi smrtonosnim učincima naftnog izljeva:
sisavci, ptice,ribe, kukci, mikroorganizmi i vodena vegetacija.

12. Koje su osnovne karakteristike prirodnog (zemnog) plina? Koji je njegov kemijski sastav? Kako se
plin transportira u okvirima svjetske potrebe? Šta predstavlja procent sastojaka prirodnog plina?

• Osobine prirodnog plina:

• Zemni ili prirodni plin je fosilno gorivo koje se najvećim dijelom (85% do 95%) sastoji od metana
(CH4), koji je najjednostavniji ugljikovodik bez mirisa i okusa.

• Procjene su da bi zalihe prirodnog plina, uz današnju razinu iskorištavanja, mogle potrajati još nekih
sto godina.

• Udio metana u prirodnom plinu u Rusiji se kreće oko 98% dok je u Holandiji taj udio od 80% do
85%.

• Načini transporta:

• CNG(compressed natural gas)

• LNG (liquefied natural gas)

• plinovod

13. Koje su osnovne grane gdje se prirodni plin najviše koristi?

Upotreba prirodnog plina je raznovrsna. Plin se upotrebljava u domaćinstvu, koristi se kao sredstvo za
grijanje, u industriji itd., ali se u zadnje vrijeme sve više javlja kao i alternativno gorivo prema nafti za
pogon motornih vozila .

14. Šta znači CNG, LNG u smislu transporta prirodnog plina? Na koji način nabavlja prirodni plin
Bosna i Hercegovina? Koji je procent plinificiran u BiH u smislu korištenja plina i za široku upotrebu?

• Načini transporta:

• CNG(compressed natural gas)

• LNG (liquefied natural gas)

Trenutno se BiH opskrbljuje plinom cjevovodom iz Rusije preko Ukrajine, Mađarske i Srbije. Samo mali
dio BiH ima pristup plinskom snadbjevanju: cjevovodi su sprovoedeni na prostoru blizu Zvornika pa do
Sarajeva, dok jedna grana odlazi u pravcu Zenice.
15. Koje su osnovne osobine uglja i koja je teorija o nastanku uglja koji se sada eksploatira?

Osobine uglja: • Organskog porijekla, uglavnom biljnog

• Razlikujemo dvije faze nastanka uglja: 1. Taloženje organske tvari u slatkovodnim sredinama 2.
Pougljenjivanje – slijeganje tla i prekrivanje treseta nanosima pijeska i gline

• Obzirom na položaj, ugljena serija može biti otkrivena, poluotkrivena i pokrivena

16. Koji su najveći proizvođači a koji su najveći potrošači svih vrsta uglja?

17. Koji je utjecaj eksploatacije uglja u svim svojim segmentima na okolinu?

• Utjecaj eksploatacije uglja na okoliš

• Neki od negativnih utjecaja su korištenje zemljišta, velike količine otpada, zagađivanje vode i zraka
• Gorenje uglja proizvodi stotine miliona tona čvrstog otpada godišnje

• Rudnik uglja narušava prirodne ljepote, iziskuje migraciju stanovništva sa tog područja, te uništava
prisutnu vegetaciju

18. Osnovni principi katodne zaštite.

Katodna zaštita podzemnog izoliranog metalnog objekta podrazumijeva skup

aktivnosti preko kojih se uspostavlja negativniji potencijal u svakoj tački objekta u odnosu

na već utvrnene minimalne vrijednosti. Naprimjer, za čelične cjevovode, minimalna

zaštitna vrijednost potencijala u odnosu na referentnu bakar/bakar-sulfatnu elektrodu je –

0,85 (V). Drugim riječima, katodna zaštita je polariziranje izolirane metalne površine.

Polariziranje ustvari predstavlja pomjeranje potencijala metala na negativnu stranu u

odnosu na njegov prirodni (korozioni) potencijal.

Katodna zaštita se može primijeniti na sve metalne podzemne i podvodne objekte, a

prema propisima, preporučuje se njena primjena gdje je:

-specifični otpor tla manji od 50 Wm,

-pH vrijednost tla manja od 5 (mjereno na dubini objekta),

-registrirano prisustvo lutajućih struja,

-moguće dokazati sulfatnu redukciju.

Katodna zaštita se principijelno primjenjuje na izolirane metalne konstrukcije, ali isto

tako može se primijeniti i na neizolirane objekte, uz nešto veće troškove.

U praksi se susreću slijedeće vrste katodne zaštite:

-protektorska zaštita,

-zaštita sa nametnutom strujom,

-zaštita od lutajućih struja.

Osnovni elementi katodne zaštite su: stanica katodne zaštite (ako se radi o sistemu s

nametnutom strujom) ili protektor (ako se radi o protektorskoj zaštiti), anodno uzemljenje

i kabelska instalacija.

19. Karakteristike podzemnih metalnih objekata koji se katodno štite.

20. Polarizacija objekata koji se štite katodnom zaštitom.

21. Katodna zaštita galvanskim anodama.

-osnovni principi

22. Katodna zaštita nametnutom strujom.

-osnovni principi

23. Katodna zaštita od utjecaja lutajućih struja.

-osnovni principi

24. Elementi sistema katodne zaštite (galvanskim anodama, nametnutom strujom).

- navesti elemente

25. Principi projektiranja katodne zaštite.

26. Kriteriji primjene katodne zaštite.

-navesti kriterije (zaštitni potencijal, gustoća struje itd)

Prof dr Alija Muharemović, dipl el ing