Tehnicke Preporuke

Direkcija za distribuciju Page 1 of 6
Naziv tehničke preporuke Oznaka
z Uputstvo za izradu tehničke preporuke u elektrodistributivnoj

TP-0
djelatnosti
z Kriterij za koncipiranje i dimenzioniranje elektrodistributivnih
TP-1
mreža i postrojenja
z Transformatorska stanica 10-20/0.4 kV, kablovska TP-2
z Transformatorska stanica 10-20/0.4 kV, stubna TP-3
{ JS jednostavna
{ JS jednostavna - I
{ JS jednostavna - II
{ JS jednostavna - III
{ JS klasična
{ JS klasična - I
{ JS klasična - II
{ JS klasična - III
{ Temelj - nacrt
z Rasklopna postrojenja 20 kV i pripremne transformacije 35/X kV TP-4
z Elektroenergetski kablovi nazivnog napona od 1 kV do 35 kV TP-5
z Stubovi za elektroenergetske vodove niskonaponskih i

TP-6
srednjenaponskih nadzemnih mreža
{ AB stub
{ Čahura za uzemljenje
{ Stezaljke za uzemljenje
z Tipizacija čeličnih pocinčanih konzola za ugradnju na armirano-

TP-6A
betonske stubove
{ Sve konzole - varijanta1

{ Kutna - varijanta2
{ Nosiva - varijanta2
z Tipizacija temelja armirano-betonskih stubova NN i SN

TP-6B
distributivnih mreža
4.12.2003
{ Betonska cijev
{ Izbor kružnog betonskog temelja
{ Izbor prizmatičnog betonskog temelja
{ K temelj sa cijevima
{ K temelj bez cijevi
{ M temelj
{ P temelj
{ P temelj bez cijevi
{ Podaci za betonski kružni temelj
{ Podaci za betonski prizmatični temelj
{ Podaci za direktno temeljenje
{ Pregled mogućih načina temeljenja
{ Stabilizaciona ploča - plan armature
{ Temelj D
{ Temeljna ploča
{ Temeljna ploča - plan armature
z Srednjenaponske nadzemne mreže TP-7
z Niskonaponske nadzemne mreže TP-8
z Niskonaponski priključci individualnih stambenih/poslovnih

TP-9
objekata
4.12.2003
{ Varijante priključenja i razvod kod individualnih objekata
{ Varijante priključenja individualnih objekata
z Niskonaponski priključci višespratnih stambenih objekata TP-10
{ Mogućnost izvedbe vanjskog priključka višespratnog objekta
z Obračunsko mjerno mjesto TP-11
z Distributivni centri upravljanja električnom energijom TP-12
z Informatika TP-13
z Telekomunikacije TP-14
z Vozila i mehanizacija TP-15
z Zaštita i upravljanje SN postrojenjima i mrežom TP-16
z Priključenje maloh elektrana na elektrodistributivni sistem TP-17
z Projektovanje i izgradnja uzemljenja i uzemljivača u distributivnim

TP-18
mrežama i postrojenjima
{ Prilog
z Izolatori
4.12.2003
JAVNO PREDUZEĆE
ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU
___________________________________________________________________________________
TP-0
UPUTSTVO ZA IZRADU TEHNIČKIH

PREPORUKA U ELEKTRODISTRIBUTIVNOJ
DJELATNOSTI JP ELEKTROPRIVREDA BiH
Sarajevo, juli 2000.

JAVNO PREDUZEĆE ELEKTROPRIVREDA BIH
SARAJEVO
Direkcija za distirbuciju
Na osnovi člana 4.2., tačka 4.2.4. Uputstva za izradu tehničkih preporuka u

elektrodistributivnoj djelatnosti JP Elektroprivreda BiHod 01.08.2000.g., Direktor Direkcije za
distribuciju Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH donio je :
ODLUKU
o utvrđivanju Tehničkih preporuka – Dopune Tehničkih preporuka pod nazivom
………………………………………………………………
Usvaja se Tehnička preporuka pod nazivom : “…………………………………….”

II
Tehnička preporuka iz prethodnog člana čini sastavni dio ove odluke.
III
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od ……………..
Broj :
Sarajevo,
DIREKTOR DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU
Sead Spahić
JP ELEKTROPRIVREDA BiH
Direkcija za distribuciju
___________________________________________________________________________________
JAVNO PREDUZEĆE ELEKTROPRIVREDA BiH

SARAJEVO
Generalni direktor
Na osnovu člana 56 i 70 stav 2 Statuta Javnog Preduzeća Elektroprivreda BiH, Generalni direktor Javnog
preduzeća donio je
Uputstvo
za izradu Tehničkih preporuka u elektrodistributivnoj djelatnosti JP Elektroprivreda BiH ( Oznaka TP 0)
I.OSNOVNE ODREDBE II. OPĆA NAČELA RADA I

SADRŽAJA
1.1. Na osnovu člana 56 i 70, stav 2 Statuta
Javnog Preduzeća Elektroprivreda BiH ( u 2.1. Opće napomene
nastavku teksta JP EP BiH), utvrđuju se
Uputstvo za izradu Tehničkih preporuka u 2.1.1. Po svojoj osnovnoj namjeni Tehničke
Direkciji za distribuciju JP EP BiH preporuke pružaju informacije u obliku
1.2. Svrha izdavanja Uputstva je postizanje tehničkih uslova, preporuka, uputa,
uređenosti i jednoobraznosti u postupku izrade, pravila prakse i pravilnika, osoblju kojem
donošenja i primjene Tehničkih preporuka u je povjerena proizvodnja, projektovanje,
elektrodistributivnoj djelatnosti JP EP BiH. izgradnja, pogon ili održavanje
1.3. Tehničke preporuke donose se s ciljem: elektroenergetskih objekata, postrojenja ili
- unapređivanja standardizacije, tipizacije i uređaja u elektroprivredi.
racionalizacije opreme, elemenata Za postizanje navedenog cilja, tekst treba
elektroenergetskih objekata, postrojenja i biti što je moguće kraći i sažetiji,
usluga jednostavnog načina izražavanja.
- unapređenja kvaliteta opreme i usluga 2.1.2. U izražavanju se treba pridržavati
definisanjem tehničkih uslova primjene, gramatike, pravila i riječi bosanskog
konstrukcije, geometrijskih i mehaničkih jezika tačno prema njihovom značenju,
karakteristika materijala i elemenata te izbjegavajući tuđice i lokalizme.
ispitivanja gotovih elemenata
- potvrđivanja usklađenosti opreme, 2.2. Sadržaj tehničkih preporuka
elemenata i usluga s normama i tehničkim
propisima Svaki elaborat – Tehnička preporuka – treba
- poticanja, unapređivanja i usvajanja sadržavati ( okvirno ):
tehničkih unapređenja i inovacija u - Naslov
području opreme, postrojenja i vođenja - Sadržaj
pogona. - Uvod sa Odlukom o usvajanju (
1.4. Tehničke preporuke u smislu ovog utvrđivanju)
Uputstva primjenjuju se u elektroprivrednoj - Područje primjene
djelatnosti, i njima se određuju pravila, - Definicije pojmova ( značenje
odrednice ili karakteristike opreme, elemenata upotrijebljenih izraza)
i usluga. - Tekst Tehničke preporuke
1.5. Tehničke preporuke namijenjene su - Priloge
postizanju optimalnog nivoa uređenosti u - Popis zakona, normi, pravilnika
razmatranom području, na nivou sistema. - Literaturu
Primjenjuju se nakon usvajanja u Direkciji za 2.2.1. Naslov
distribuciju JP EP BiH. Naslov Tehničkih preporuka mora biti kratak s
1.6. Pri uređivanju bilo koje oblasti, u jasnom naznakom o kojem predmetu se radi.
Tehničkim preporukama treba uvažavati Naziv Tehničkih preporuka piše se na
postojeće domaće norme i akte republičkog naslovnoj strani elaborata, u sredini lista
Zavoda za standardizaciju, mjeriteljstvo i formata A4.
patente, kao i odgovarajuće normativne akte Osim naslova i oznake Tehničkih preporuka,
međunarodnih i regionalnih organizacija za na naslovnoj stranici se nalazi :
standardizaciju koje je usvojio taj Zavod. - logotip JP EP BiH
Juli 2000. Str.1

___________________________________________________________________________________
- JP EP BiH, Direkcija za distribuciju U sklopu elaborata potrebno je posebno
- Datum donošenja Tehničkih preporuka napisati sve primijenjene zakone, pravilnike,
- Nomenklatura norme s punim naslovom, brojem i godinom
2.2.2. Sadržaj izdanja.
U sadržaj treba uključiti naslove: 2.2.9. Od literature se navodi samo ona na
- poglavlja temelju koje su rađene predmetne tehničke
- priloga preporuke.
Tekst sadržaja kao i sav ostali tekst, piše se na
listu A4 formata, sa zaglavljem i podnožjem 2.3. Napomene
slijedećeg sadržaja:
Zaglavlje: Moguće je koristiti i napomene.
- JP EP BiH, Direkcija za distribuciju U napomenama ne treba postavljati zahtjeve.
One služe samo za dodatna objašnjenja.
- Naziv Tehničkih preporuka
Podnožje : 2.4. Naslovi poglavlja
- Datum primjene
- Broj stranice elaborata - Svi dijelovi poglavlja i odjeljaka moraju
imati naslove.
2.2.3. Uvod - Svi crteži označeni su naslovom s
Uvod elaborata sadrži opće informacije vezane pozivom na tekst , a u tekstu je objašnjenje
uz obrađivanu temu. njihovog značenja.
Uz uvod, prilaže se “Odluka o utvrđivanju - Tablica mora imati naslov, osim onih vrlo
Tehničkih preporuka”. malih, koje čine sastavni dio teksta.
2.2.4. Područje primjene - Velika slova treba koristiti samo za
U podnaslovu “područje primjene” treba jasno početno slovo naslova.
i sažeto obrazložiti područje na koje se
Tehničke preporuke primjenjuju , zajedno sa 2.5. Podjela teksta, priloga i označavanje
granicama ( ako ih ima) za takvu primjenu.
Također treba opisati i način praćenja primjene 2.5.1. Podjela teksta
izrađene Tehničke primjene.
2.2.5. Definicije pojmova Tehničke preporuke mogu biti pisane u jednom
U ovaj podnaslov treba uključiti samo ili više dijelova (poglavlja). Svaki dio (
definicije pojmova koji su važni za poglavlje ) sastoji se od niza uzastopno brojem
razumijevanje obrađivanih Tehničkih označenih odjeljaka. Odjeljak može dalje biti
preporuka. Za sve ostale definicije iz podijeljen na članke, odnosno tačke.
odgovarajućeg područja treba se pozvati na Detaljnija podjela na tačke nije potrebna.
odgovarajuće važeće standarde za pojmove ili Članci su označeni pripadnim decimalnim
pravilnik o tehničkim normativima za područje brojem svakog odjeljka.
koje te definicije prikazuje. Ako se smatra Tačke se označavaju decimalnim brojem od
potrebnim uključivanje već definisanih broja koji nosi njegovo poglavlje.
pojmova, uz posebne definicije koje su važne Daljnja neoznačena podjela članka ili tačke
za razumijevanje Tehničkih preporuka, onda to zove se stavak.
treba učiniti identično sa onima iz važećeg Poglavlje, odjeljak, članak ili tačka označavaju
Standarda ili Pravilnika, a izvor takve se arapskim brojem.
definicije treba navesti. 2.5.2. Oznaka crteža i tabela
2.2.6. Tekst Tehničkih preporuka Crteži ili skice označavaju se rednim arapskim
Karakteristike predmetnih Tehničkih brojem kroz pripadne Tehničke preporuke.
preporuka opisuju se i prikazuju zavisno od Ako su u sklopu teksta, tada im pripada opća
predmeta koji se obrađuje. oznaka “slika …”.
2.2.7. Prilozi Tabele u tehničkim preporukama označavaju
Prilozi mogu sadržavati dodatne podatke kao se rednim rimskim brojevima.
na primjer : 2.5.3. Oznaka priloga i nabrajanje pozicija
- crteže, skice, tebele, dijagrame Prilozi se označavaju velikim slovima.
- upute kao dopunu glavnom tekstu Pozicije koje se priakzuju u obliku nabrajanja,
- ostale detalje označavaju se malim slovima ispred male
Na odgovarajućem mjestu u glavnom tekstu zagrade.
potrebno se pozvati na prilog, te objasniti Ako je potrebno dijeliti poziciju na manje
eventualni status priloga podjele, tada se ti dijelovi označavaju crticom
2.2.8. Popis zakona, normi, pravilnika ispred ili arapskim brojem i malom zagradom
ispred odgovarajućeg dijela pozicije.
Juli 2000. Str.2

___________________________________________________________________________________
- Ako se navodi decimalni broj, za
III. POJEDINI DETALJI decimalni znak koristi se zarez.
Ukoliko ima više od četiri decimale, tada se
3.1. Dosljednost grupišu po tri. Na primjer:
0,0005 ili 0,000 05
Važno je da se tokom rada na jednom - Brojevi od jedan do deset u tekstu se pišu
elaboratu zadrži dosljednost u poštivanju slovima. Međutim, ako se izražava brojni
terminologije, definicija, označavanja, zahtjev, tada se koristi broj. Na primjer :
skraćenica i sl. “ Stubovi svih tipova i dužina temelje se
na dubini od 2 m …”
3.2. Mjerne jedinice Brojevi iznad deset se pišu brojevima,
osim ako nisu na početku rečenice.
U svim tehničkim preporukama obavezna je Na primjer :
primjena mjernih jedinica u skladu sa “Svakih 15 primjeraka se ispituje … “
“Uredbom sa zakonskom snagom o mjernim “Petnaest primjeraka se priprema za …”
jedinicama i mjerilima” ( Sl. list RBiH 14/93 ).
3.7. Temperatura i porast temperature
3.3. Skraćenice Temperatura se izražava u stepenima
Celzijusa.
Skraćenice treba koristiti pažljivo i njihovu U tekstu treba razlikovati trenutne
upotrebu ograničiti tamo gdje ne mogu izazvati temperature i porast temperature ( razliku
zabunu. između temperatura). Ako se govori o
Kod prve upotrebe skraćenice treba napisati porastu temperature, treba jasno utvrditi
puni tekst značenja i zatim skraćenicu u početnu temperaturu.
zagradi.
Opće pravilo je da se skraćenica sastoji od 3.8. Hemijske formule
početnih slova riječi. Mjerne jedinice treba U tekstu treba nazive hemikalija prikazati
pisati kao simbole samo poslije brojnih riječima, a u zagradi eventualno formule.
vrijednosti. U tablicama i jednačinama treba koristiti
Treba izbjegavati upotrebu simbola ili samo formule.
skraćenice u glavnim naslovima.
Značenje i objašnjenje skraćenica potrebno je 3.9. Izvodi iz drugih tehničkih
grupisati na jednom mjestu ( npr. uz odjeljak – preporuka
definicije pojmova).
Skraćenice dimenzija treba pisati : Opće je pravilo : nepoželjno je citiranje
“ 25 mm x 50 mm”, a ne “25 x 50 mm”. izvoda dijela iz jedne tehničke preporuke
u drugu. Izvod koji je uzet iz tehničke
3.4. Odstupanja preporuke može biti izmijenjen a da to u
preuzetom dijelu ostane.
Odstupanja ( tolerancije) treba pisati na Slično vrijedi i kod pozivanja na druge
slijedeći način: publikacije.
20 + 5o C ( ne 20o C + 5o C )
- -
3.10. Naredbodavni izraz
20 +6 oC Tehnički uslovi obaveznog su karaktera,

-4
za razliku od tehničkih preporuka ili
Crteži ili skice mogu biti smješteni uz sam uputa. Ova razlika mora biti vidljiva i
tekst koji se na njih odnosi ili grupisani na fizički – odvajanjem teksta koji sadrži
kraju cijelog teksta. obavezne zahtjeve od teksta koji sadrži
Upotreba grafičkih simbola na crtežima treba neobavezne preporuke ili upute.
biti u skladu sa važećim standardima. Neobavezni materijal ne treba nikada
stavljati u isti članak ili u tačku koja sadrži
3.6. Brojevi obavezujuće odredbe.
- Kod pisanja cijelih brojeva izostavljaju se IV. PRIJEDLOG, IZRADA I USVAJANJE

tačke i zarezi a u tekstu se ostavlja prostor TEHNIČKIH PREPORUKA
između tri broja.
Na primjer : 4.1. Prijedlog izrade Tehničkih preporuke
10 000 ili 1 000 000
4.1.1. Postupak izrade Tehničkih
Juli 2000. Str.3

___________________________________________________________________________________
preporuka,odnosno njenih izmjena i dopuna, Direkciji za distribuciju i član Radne grupe
može pokrenuti svaka fizička ili pravna osoba za obradu Tehničkih preporuka iz Direkcije za
iz JP EP BiH podnošenjem pismenog zahtjeva. distribuciju, organiziraju umnožavanje
U zahtjevu mora biti jasno određen predmet usvojene Tehničkih preporuka, njeno
standardizacije s obrazloženjem iz kojeg je distribuiranje u pojedine elektrodistributivne
moguće ocijeniti opravdanost zahtjeva. dijelove JP EP BiH i druge institucije, te
4.1.2. Sve inicijative i prijedlozi za izradu nadziru primjenu usvojenih Tehničkih
podloga Tehničkih preporuka ili njihovih preporuka.
izmjena i dopuna upućuju se u Direkciju za 4.2.8. Primjena usvojenih Tehničkih
distribuciju, Vodećem inžinjeru za preporuka je obavezna.
standardizaciju. 4.2.9. Pojedine Tehničke preporuke usvajaju
4.1.3. Obrada prijedloga sastoji se u : se kao posebne cjeline.
- definisanju projektnog zadatka 4.2.10. Jednom godišnje, u Direkciji za
- sadržaju Tehničkih preporuka distribuciju izrađuje se popis usvojenih
- određivanju uslova i načina izrade podloga Tehničkih preporuka. Ovaj posao organizira i
4.1.4. Prije daljnje procedure, o nadgleda Vodeći inžinjer za standardizaciju.
prijedlozima projektnih zadataka raspravlja se 4.2.11. Za tumačenje primjene Tehničkih
u stručnoj grupi kojom rukovodi Tehnički preporuka nadležni su Vodeći inžinjer za
direktor Direkcije za distribuciju. standardizaciju i članovi Radne grupe za
obradu Tehničke preporuke.
4.2. Izrada i usvajanje Tehničkih preporuka 4.2.12. Ovo Uputstvo stupa na snagu danom
donošenja , a primjenjuje se od 01.08.2000.
4.2.1. Direkcija za distribuciju, po nalogu godine.
Direktora Direkcije , izdaje rješenje kojim se
imenuje obrađivač Tehničkih preporuka. Kao
obrađivač može se imenovati : U Sarajevu, juli 2000.g.
- Radna grupa sastavljena od članova
Stručnog tima iz oblasti koja se obrađuje Broj:
- Radna grupa sastavljena od članova više
različitih Stručnih timova čija se djelatnost Izradili :
dotiče razmatrane oblasti
- Po potrebi , specijalizirane institucije Stručni tim Direkcije za distribuciju:
izvan JP EP BiH.
U sastavu Radne grupe za obradu Tehničkih Salim Mutapčić, dipl.el.ing.
preporuka obavezno se imenuje jedan Suada Penava, dipl.el.ing.
predstavnik Direkcije za distribuciju .
4.2.2. Vodeći inžinjer za standardizaciju u
Direkciji za distribuciju i obrađivač ,
pripremaju nacrt – radni materijal Tehničkih
preporuka za javnu raspravu, obrađuju
prigovore, primjedbe i prijedloge iz javne GENERALNI DIREKTOR :
rasprave i utvrđuju prijedlog za donošenje
Tehničkih preporuka. Meho Obradović
4.2.3. Stručna grupa kojom rukovodi
Tehnički direktor Direkcije za distribuciju
obavlja recenziju prijedloga Tehničkih
preporuka i predlaže Direktoru Direkcije za
distribuciju usvajanje izrađenog prijedloga.
4.2.4. Na osnovu provedenog postupka po
ovom Uputstvu, Direktor Direkcije za
distribuciju odlukom donosi pojedinačne
tehničke preporuke za oblast
elektrodistributivne djelatnosti Javnog
preduzeća.
4.2.5. Odluka o usvajanju je sastavni dio
Tehničkih preporuka.
4.2.6. Na kraju elaborata treba naznačiti
obrađivača Tehničkih preporuka i datum
izrade.
4.2.7. Vodeći inžinjer za standardizaciju u
Juli 2000. Str.4

JAVNO PREDUZEĆE
ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE p.o.
SARAJEVO
TP-2
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA TRANSFORMATORSKU STANICU
10-20/0.4 kV - KABLOVSKU
Sarajevo, april 1997.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH
Direkcija za distribuciju TP-2
TEHNIČKE PREPORUKE
ZA TRANSFORMATORSKU STANICU 10-20/0,4 kV
- kablovsku–
1. UVOD
Nedostatak tehničkih preporuka, koje bi definisale osnovne parametre kod projektovanja i izgradnje
transformatorskih stanica 10-20/0,4 kV, dovelo je do toga da je svako distributivno preduzeće razvijalo svoj tip
transformatorske stanice, kako u pogledu vanjskog izgleda, tako i u pogledu korištene električne opreme.
Da bi se broj tipova transformatorskih stanica smanjio, a samim tim pojednostavila nabavka i montaža
transformatorskih stanica, potrebno je uočiti sličnost među pojedinim tipovima transformatorskih stanica (broj i tip
srednjenaponskih polja, odabrane snage transformatora, broj niskonaponskih izvoda), te ih objediniti u jedan tip koji
bi pokrivao veliko područje u pogledu primjene u distributivnim mrežama.
Svrha ovih Tehničkih preporuka je određivanje osnovnih tehničkih uvjeta za slobodnostojeće i transformatorske
stanice u objektu 10-20/0,4 kV s kablovskim priključcima, na srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu, te mrežu
javne rasvjete.
Analiza postojećih transformatorskih stanica pokazala je da je najveći broj distributivnih transformatorskih stanica
izveden s jednim transformatorom i dva ili tri vodna polja na srerdnjenaponskoj strani, dok su snage
transformatorskih jedinica od 250 kVA do 630 kVA. Niskonaponski razvod s osam niskonaponskih izvoda
zadovoljava u potpunosti u pogledu napajanja potrošača na niskom naponu.
Na osnovu navedenih polaznih pretpostavki izrađene su ove Tehničke preporuke za transformatorsku stanicu 10-
20/0,4 kV kablovske izvedbe i snagom energetskog transformatora do 630 kVA.
2. PODRUČJE PRIMJENE
2.1. Ova Tehnička preporuka definira tehničke uvjete za projektovanje i izgradnju transformatorskih stanica 10-
20/0,4 kV, 250, 400 i 630 kVA.
2.2. Na područjima svih “Elektrodistribucija” JP ELEKTROPRIVREDA BiH obavezno je pridržavati se

ovih tehničkih preporuka.
2.3. Tehnička dokumentacija distributivne transformatorske stanice 10-20/0,4 kV, kablovske, sastoji se u pravilu
od dva dijela:
- standardne “tipske” dokumentacije (elektromontažnog i građevinskog dijela) koja podliježe odobrenju

“Elektrodistribucije”,
- prilagodnog dijela za koji također saglasnost daje “Elektrodistribucija”.
2.4. Ove tehničke preporuke odnose se na distributivne transformatorske stanice 10-20/0,4 kV, 250, 400 i 630
kVA, standardne izvedbe
2.5. Transformatorske stanice s posebnim zahtjevima (npr. mjerenje el.energije na srednjem naponu, veći broj
srednjenaponskih polja itd.) ne obrađuju se ovom preporukom.
2.6. Tehničke preporuke za TS 10-20/0,4 kV, kablovske ne odnose se na:
- već izgrađene objekte,

- nabavljenu opremu prije donošenja odluke o primjeni istih, ukoliko to nije posebnom odredbom drugačije
određeno.
3. DEFINICIJE POJMOVA
3.1. Nazivni napon, nazivna struja, nazivna snaga i nazivna frekvencija su vrijednosti kojima se označavaju tehničke
karakteristike električnih uređaja, vodiča i pribora.
April 1997. 1
3.2. Kratkotrajno podnosiva struja je struja koju uređaj može podnijeti u zatvorenom položaju tokom određenog
kratkog vremena pod utvrđenim uvjetima upotrebe i ponašanja.
3.3. Podnosiva vršna vrijednost struje je vršna vrijednost struje koju sklopni uređaj može podnijeti.
3.4. Sklopni blok je kombinacija jednog ili više sklopnih uređaja s pripadajućom mjernom, signalnom i
upravljačkom opremom, opremljenim svim električnim i mehaničkim spojevima i nosivim dijelovima.
3.5. Tipski ispitan sklopni blok je sklopni blok koji je izradio i opremio proizvođač, koji odgovara poznatom tipu ili
sistemu, bez izmjena koje bi mogle bitno utjecati na izvedbu za koju je tipskim ispitivanjem provjereno da
zadovoljava odgovarajući standard iz područja sklopnih blokova.
3.6. Sklopna aparatura s metalnim okolopom izolirana plinom je ona aparatura u kojoj se barem djelimično vrši
izolacija izolacijskim plinom, a koji nije zrak atmosferskog pritiska.
3.7. Sklopka (mahanička) je mehanički sklopni uređaj koji može uključivati, vodtiti i prekidati nominalnu struju u
normalnim uvjetima strujnog kruga, pod čime se podrazumijevaju eventualni uvjeti preopterećenja te da tokom
određenog vremena podnosi struje u određenim nenormalnim uvjetima strujnog kruga, kao što su one pri kratkom
spoju.
3.8. Rastavna sklopka je sklopka koja u otvorenom položaju zadovoljava zahtjeve izoliranja utvrđene za rastavljač
(vidljivo rastavno mjesto).
3.9. Rastavna sklopka s osiguračima je rastvana sklopka kod koje jedan ili više polova imaju u seriji ugrađen
osigurač, s kojim čini kombinirani uređaj.
3.10. Osigurač – rastavna sklopka je rastavna sklopka u kojoj rastali uložak ili nož rastalnog uloška s rastalnim
uloškom čini njen pokretni kontakt.
3.11. Zemljospojnik je mehanički sklopni uređaj za uzemljivanje dijelova strujnog kruga koji je u stanju voditi u
određenom trajanju nenormalne struje, kao što su struje kratkog spoja, ali ne i voditi struju u nenormalnim uvjetima
strujnog kruga.
3.12. Uzemljiti znači ostvariti električnu vodljivu vezu između metalnog dijela postrojenja i zemlje.
3.13. Zaštitno uzemljenje je izravno uzemljenje metalnih dijelova električnih postrojenja koji ne pripadaju strujnom
krugu, radi zaštite ljudi od opasnog napona dodira ili napona koraka.
3.14. Pogonsko (radno) uzemljenje je uzemljenje koje služi za uzemljenje metalnih dijelova koji pripadaju strujnom
krugu električnog postrojenja.
3.15. Združeno uzemljenje je uzemljenje koje se postiže spajanjem radnog i zaštitnog uzemljenja u
transformatorskoj stanici ili kada se isto uzemljenje koristi kao radno i kao zaštitno.
3.16. Oblikovanje potencijala je postupak pri rasporedu uzemljivača kojim se utiče na raspodjelu potencijala da bi se
smanjio napon dodira i napon koraka.
3.17. Napon uzemljenja je napon koji pri struji zemljospoja nastaje između uzemljivača i referentne zemlje.
3.18. Napon dodira je dio napona uzemljenja koji čovjek može premostiti dodirom.
3.19. Napon koraka je dio napona uzemljenja koji čovjek može premostiti korakom dužine 1m.
4. TRANSFORMATOR SNAGE
Transformatori su traofazni uljni izrađeni i ispitani u skladu s L 20 i L 21.
April 1997. 2
4.1. Tehnički podaci o transformatoru
Niz nazivnih snaga 250, 40, 630 kVA

Nazivni prijenosni omjer 10-20/0,4 kV (preklopivi)
Frekvencija 50 Hz
Spoj Dyn 5
Napon kratkog spoja 4%
Regulacija napona ± 2x2,5 %
nazivnog napona 10 kV-20 kV
(ručna na strani višeg napona pomoću
preklopke u beznaponskom stanju)
U skladu s L 23 dopušteni nivo buke uljnih transformatora za distribuciju električne energije je:
Nazivna snaga Dopušteni nivo buke uljnih tranformatora

(kVA) - dB (A)
250 65
400 68
630 70
Mjerenje nivoa buke izvodi se prema standardu L23.

Trasformator mora izdržati unutarnje kvarove bez oštećenja kotla uslijed kojeg bi došlo do neželjenog istjecanja
ulja.
4.2. Oprema transformatora
4.2.1. Tipiziraju se za upotrebu hermetički zatvoreni uljni transformatori

Standardna oprema transformatora:
- džep za termometar,
- priključak za uzemljenje,
- ispust za ulje,
- kuke za dizanje,
- natpisna pločica,
- termički protektor,
- sigurnosni ventil,
- kotači
- otvor za nalijevanje ulja
5. OPREMA SREDNJENAPONSKOG RAZVODA
5.1. Tehničke karakteristike
5.1.1. Srednjenaponski razvod je nazivnog napona 24 kV i treba imati ove karakteristike
- nazivni napon (kV) 24

- nazivna frekvencija (Hz) 50
- nazivna struja (A) 400
- kratkotrajna podnosiva struja (kA) 16
- podnosiva vršna vrijednost struje (kA) 40
- podnosivi atmosferski udarni napon (kV) 125
- jednominutni napon ind. frekvencije (kV) 50
- stupanj zaštite (vrata zatvorena) IP4X
5.1.2. Razvod srednjeg napona u pravilu se treba sastojati od jednog transformatorskog i dva vodna polja. Tipizira se
za upotrebu kompaktni SN sklopni blok izoliran plinom SF6 s jednim transformatorskim i dva vodna polja (u
rasklopnim transformatorskim stanicama, tri vodna polja).
April 1997. 3
5.2. Vodna polja
Vodna polja trebaju biti opremljena rastavnim sklopkama s prigrađenim zemljospojnikom. Između kontakata
rastavne sklopke i zemljospojnika mora postojati mehanička blokada. Na prednjoj strani vodnog polja mora postojati
pokazivač položaja rastavne sklopke i zemljospojnika ili polje mora biti konstrukcijski riješeno tako da omogućava
vizuelno određivanje uklopnog stanja rastavne sklopke, odnosno zemljspojnika.
5.3. Transformatorsko polje
5.3.1. Transformatorsko polje treba biti opremljeno rastavnom sklopkom u kombinaciji sa visokonaponskim
osiguračima, te naponskim svitkom za isključenje, 230 V, 50 Hz. Tipkalo za isklop treba smjestiti na prednjoj strani
transformatorskog polja. Prorada udarne igle osigurača odnosno pritisak na tipkalo treba djelovati na tropolni isklop
rastavne sklopke transformatorskog polja.
5.3.2. Na prednjoj strani transformatorskog polja mora postojati pokazivač položaja rastavne sklopke ili polje mora
biti konstrukcijski riješeno tako da omogućava vizuelno određivanje uklopnog stanja rastavne sklopke.
6. OPREMA NISKONAPONSKOG RAZVODA
6.1. Niskonaponski distributivni razvod
6.1.1. Funkcionalno gledano, niskonaponski distributivni razvod sastoji se od dva polja: dovodnog i razvodnog.
6.1.2. Niskonaponski distributivni razvod nazivnog napona 0,4 kV treba imati karakteristike:
nazivni napon (V) 400

nazivna frekvencija (Hz) 50
nazivna struja (A) 1000
kratkotrajna podnosiva struja (kA) 25
podnosiva vršna
vrijednost struje (kA) 51,5
stupanj zaštite IPOO
standard L 25
6.1.3. Dovodno polje služi za prihvat energije s transformatora, smještaj uređaja za mjerenje napona i rednih
stezaljki.
6.1.4. U skladu sa navedenim, u dovodnom polju treba omogućiti ugradnju:

- voltmetra s preklopkom za mjerenje tri fazna i jednog linijskog napona
- elemenata pomoćnih strujnih krugova
- rednih stezaljki
6.1.5. Razvodno polje sastoji se od maksimalno 8 grupa niskonaponskih visokoučinskih osigurača-rastavnih sklopki
na osiguračkim letvama, sa mogućnošću tropolnog isključenja, s postoljima za nazivnu struju 400 A. Za priključak
kabla treba koristiti V-direktne stezaljke.
6.1.6. Za uzemljenje treba izvesti posebnu sabirnicu i osigurati mjesto za priključak prijenosne naprave za
uzemljenje i kratko spajanje.
6.1.7. Na niskonaponskom razvodu potrebno je osigurati pogodno mjesto za smještaj stacionarne kondenzatorske
baterije.
6.1.8. Tehnički je opravdano kompenzirati jalovu energiju kondenzatorskim baterijama priključenim na jedan
niskonaponski odvod u razvodnom polju. Kondenzatorska baterija treba sadržavati samo osnovni stepen (bez
automatike i regulacije).
April 1997. 4
Preporučene veličine kondenzatorskih baterija, ovisno o snazi transformatora, su:
Snaga Presjek priključnog Osigurač Snaga kondenzatora

transformatora kabla (mm²)
(kvA) Al Cu (A) (kVAr)
250 25 16 63 25
400 70 50 125 50
630 70 50 125 50
6.2. Razvod javne rasvjete
6.2.1. Razvod javne rasvjete treba imati ove karakteristike:
nazivni napon (V) 400

nazivna frekvencija (Hz) 50
nazivna struja (A) 150
stupanj zaštite (JR unutar TS) IPOO
standard L 25
6.2.2. Razvod javne rasvjete smješta se unutar transformatorske stanice.
6.2.3. Napajanje razvoda javne rasvjete obavlja se s jednog osiguračkog odvoda na niskonaponskom razvodu. To, u
pravilu treba biti zadnji NN odvod.
6.2.4. Razvod javne rasvjete treba biti opremljen sa maksimalno četiri trofazna niskonaponska odvoda napajana
preko dva sklopnika čime je omogućena regulacija rasvjete u dva stepena. Biranje stepena i način upravljanja
rasvjetom (automatski, ručno, daljinskim upravljanjem) obavlja se posebnom grebenastom preklopkom smještenom
u ormaru.
6.2.5. Zaštita niskonaponskih strujnih krugova riješena je niskonaponskim visokoučinskim osiguračima.
6.2.6. Potrošnja energije javne rasvjete mjeri se, u pravilu, poluindirektnim električnim brojilom (5A, 380/220 V, 50
Hz).
7. ELEKTRIČNA ZAŠTITA POSTROJENJA
7.1. Zaštita transformatora od kratkog spoja
7.1.1. Transformator se na visokonaponskoj strani štiti od kratkih spojeva visokonaponskim visokoučinskim

osiguračima sa udarnom iglom.
7.1.2. Nazivne vrijednosti struja osigurača (Io) za odabrani niz snaga (Sn) transformatora su slijedeće:
Nazivna snaga
transformatora Sn (kVA) 250 400 630
Nazivna struja 10 kV 30 50 75
osigurača Io (A) 20 kV 16 25 40
7.1.3. Ukoliko proizvođači opreme (transformatora i osigurača) definiraju za svoje proizvode vrijednosti osigurača
različite od navedenih, treba koristiti tako odabrane osigurače.
7.2. Nadtemperaturna zaštita transformatora
7.2.1. Preporučuje se direktna nadtemperaturna zaštita transformatora pomoću termičkog protektora ugrađenog na
poklopac u području najtoplijeg ulja s proradom kod temperature:
368,15 (95°C)
7.2.2. Da bi se izbjegla statička i dinamička pogreška mjerenja temperature ulja preporučuje se ugradnja senzora
termičkog protektora direktno u ulje oko 5 do 10 cm ispod poklopca transformatora.
April 1997. 5
8. MJERENJE
8.1. Mjerenje napona na 0,4 kV strani treba predvidjeti voltmetrom sa skalom 0-500 V priključenim preko
grebenaste sklopke (tri fazna i jedan linijski napon).
8.2. Za potrebe povremenih mjerenja treba osigurati odgovarajući broj rednih stezaljki.
9. SPOJEVI TRANSFORMATORA S POSTROJENJIMA SREDNJEG I NISKOG NAPONA
9.1. Viskonaponska strana transformatora
9.1.1. Spojni vod između visokonaponske strane transformatora i odgovarjućeg transformatorskog polja treba izvesti
sa tri (3) jednožilna kabla umreženim polietilenom, nazivnog napona 20 kV oznake i karakteristike prema L 18
odnosno L 30:
3 x (XHE 49-A, 1 x 50/16 mm² ili 1x 150/25 mm2 , 20 kV)
9.1.2. Razmak obujmica za učvršćenje kabla između tranformatora i transformatorskog polja treba iznositi najviše
600 mm kako bi se spriječilo štetno djelovanje dinamičkih sila kratkog spoja.
9.2. Niskonaponska strana transformatora
9.2.1. Spojni vod između niskonaponske strane transformatora i niskonaponskog razvoda treba izvesti jednožilnim
vodovima izolirani PVC masom za 378,15 K (105°C), nazivnog napona 1 kV oznake i značajki prema L 16:
3 x (2 x P/MT, 1 x 240 mm², 1 kV)

za fazne vodiče i
1 x P/MT, 1 x 240 mm², 1 kV
za neutralni vodič
9.2.2. Umjesto voda P/MT može se primijeniti i vod P/FT (L – 17).
9.2.3. Vodovi se polažu slobodno u zraku.
10. DISPOZICIJA TRANSFORMATORSKE STANICE
10.1. Elementi postrojenja srednjeg napona stavljaju se u zajedničku prostoriju s transformatorom kod
slobodnostojećih transformatorskih stanica, a odvojeno kod transformatorskih stanica u objektu.
10.2. Raspored opreme i transformatora unutar prostorije treba ispunjavati ove uvjete:
- što veće iskorištenje prostora

- jednosatvno rukovanje opremom
- brzu zamjenu elemenata postrojenja.
10.3. Poslužiavnje uređaja transformatorske stanice obavlja se unutar ili izvan transformatorske stanice.
10.4. Preporučuje se da se građevinski dio slobodnostojeće transformatorske stanice izradi tako da se može
transportovati u elementima ili kao kompaktni objekt.
10.5. Temelj transformatorske stanice mora biti riješen tako da se omogući sakupljanje cjelokupne količine ulja
energetskog tranformatora (uljno korito zapremine minimalno 0,6 m³, uljno nepropusno). Dozvoljava se korištenje
cijele površine trafo boksa za sakupljanje ulja pod uvjetom da se onemogući oticanje vani i u prostor rasklopnog
postrojenja.
10.6. Otvore za uvođenje kabla kroz temelje treba riješiti na način koji omogućava efikasno brtvljenje tj.
sprječavanje prodora vode unutar transformatorske stanice.
10.7. Tlocrt i presjek transformatorske stanice sa smještajem opreme prikazani su u prilozima.
April 1997. 6
11. UVJETI LOKACIJE TRANSFORMATORSKE STANICE
11.1. Transformatorsku stanicu treba u pravilu, locirati u središtu potrošnje.
11.2. Transformatorsku stanicu u objektu treba predvidjeti u prostoru na nivou terena (u prizemlju objekta).
11.3. Transformatorskoj stanici mora se omogućiti pristup kamionom te mogućnost lakog unošenja i zamjene
opreme i elemenata postrojenja, kao i lako uvođenje svih kablova.
11.4. Pri odabiranju lokacije treba posebno paziti da transformatorska stanica ne bude ugrožena od odronjavanja i
klizanja terena, bujica, podzemnih voda i sl.
11.5. U područjima snježnih smetova treba pažljivim izborom lokacije i orijentacijom nastojati smanjiti zatrpavanje
transformatorske stanice i prodor snijega.
11.6. Treba nastojeti da vrata transformatorskog prostora ne budu izložena najjačem djelovanju ljetnog sunca.
11.7. Treba izbjegavati lokacije u područjima velikih vlaga – neposredne blizine voda, da bi se smanjila
kondenzacija vlage.
12. GRAĐEVINSKI DIO TRANSFORMATORSKE STANICE
12.1. Slobodnostojeća transformatorska stanica treba biti skladno oblikovana kako bi se uklopila u okolinu.
12.2. Minimalna nosivost tla za potrebe proračuna iznosi 0,1 N/mm².
12.3. S obzirom da je slobodnostojeća kablovska distributivna transformatorska stanica zamišljena i u kompaktnoj

betonskoj ili blindiranoj izvedbi, predlaže se primjena takvog rješenja tamo gdje to okolnosti dopuštaju.
12.4. Prostor transformatora treba imati posebna vrata koja omogućavaju unošenje i iznošenje transformatora.
12.5. Građevinsku bravariju transformatorske stanice treba izvesti od čvrstog i nezapaljivog materijala koji ne
iziskuje posebno održavanje.
12.6. Vrata transformatorske stanice trebaju se otvarati prema vani, a s unutarnje strane bez ključa.
12.7. Ventilacija transformatorske stanice treba biti osigurana prirodnim putem. Ventilacijski otvori moraju sa
unutrašnje strane biti zaštićeni mrežom sa otvorima 3 x 3 mm.
12.8. Tipski projekt transformatorske stanice (standardna dokumentacija) mora sadržavati proračun hlađenja
transformatora.
12.9. Ispod srednjenaponskog sklopnog bloka i niskonaponskog razdjelnog bloka treba osigurati pogodan prostor za
polaganje kabla.
13. UZEMLJENJE
13.1. Opći uvjeti
13.1.1. U transformatorskoj stanici mora postojeti jedan sistem uzemljenja na koje se spajaju:
- uzemljvači
- kotao transformatora
- metalni plaštevi kablova srednjeg napona
- metalni plaštevi kablova niskog napona
- vodiči za uzemljenje mreža srednjeg napona
- izloženi vodljivi dijelovi opreme niskog i srednjeg napona
- strani vodljivi dijelovi.
April 1997. 7
13.1.2. Efikasnost izjednačavanja potencijala treba provjeriti mjerenjem i potvrditi ispitnim protokolom.
13.1.3. Radi mjerenja otpora rasprostiranja uzemljivača treba unutar transformatorske stanice na lako pristupačnom
mjestu ugraditi rastavnu spojnicu (mjerni spoj). U transformatorskoj stanici je potrebno predvidjeti mjerno mjesto i
“sabirnicu za izjednačenje potencijala”, na koju se vezuju odvojeno svi elementi koji treba da se uzemljavaju.
13.2. Osnove za proračun uzemljenja
Za dimenzioniranje otpora uzermljivača transformatorske stanice mjerodavni su:
- način uzemljenja i podešenja zemljospojne zaštite mreže 10(20) kV

- struja mjerodavna za proračun uzemljivača
- primjenjena zaštita od slučajnog dodira u niskonaponskoj mreži
- geoelektrične osobine tla utvrđene, u pravilu, mjerenjem.
13.3. Izvedba uzemljivača
Ukoliko su zadovoljeni uvjeti za izvođenje združenog uzemljenja kablovske TS 10-20/0,4 kV (L 34), isto treba
izvesti na slijedeći način:
- u temelje transformatorske stanice treba položiti uzemljivač izveden od Fe-Zn trake 25x4 mm, te
ostaviti van temelja mogućnost za spajanje na “Sabirnicu za izjednačenje potencijala”,
- za slobodnostojeću transformatorsku stanicu na razmaku 1m od temelja, a na dubini 0,5 m, treba
postaviti uzemljivač u obliku prstena izveden od Fe-Zn trake dimenzija 25x4. Ovaj prsten treba
direktno spojiti s prvim prstenom (temeljnim uzemljivačem ukoliko on postoji),
- ostali dijelovi sistema uzemljenja predmet su prilagodne dokumentacije za svaku konkretnu
transformatorsku stanicu.
14. UVJETI ZA OGRANIČENJE UTJECAJA BUKE
14.1. Izvedba transformatorske stanice i izbor transformatora mora u pogledu zaštite sredine od buke, u kojoj žive i
borave ljudi, ispuniti zahtjeve L 9 i L 6.
14.2. Za slobodnostojeću transformatorsku stanicu se smatra da će buka koju emitira transformator biti ispod
dopuštenog nivoa određene za okolinu u kojoj je stanica smještena.
14.3. Preporučuje se takva izvedba transformatorske stanice i izbor transformatora, koji će osigurati da buka ne bude
veća od 35 db (A) izvan transformatorske stanice i u prostorijama gdje borave ljudi.
14.4. Kod mjerenja na vanjskim prostorima oko stanice preporučuje se postavljanje mikrofona na visini 1,2 m iznad
tla i na udljenosti 3,5 m od transformatorske stanice.
15. INSTALACIJA RASVJETE I UTIČNICA
15.1. Na niskonaponskom razvodnom bloku trebaju na prikladnom mjestu biti ugrađene redne stezaljke za
priključak instalacije za rasvjetu i utičnice.
15.2. Cjelokupna rasvjeta svih prostora transformatorske stanice mora se istodobno uključivati i isključivati
sklopkom instaliranom pokraj ulaznih vrata transformatorske stanice.
15.3. Prosječna osvjetljenost opće rasvjete treba biti najmanje 60 Ix.
15.4. Raspored svjetiljki mora zadovoljiti slijedeće uvjete:
a.) bezopansu zamjenu žarulja i kad je transformatorska stanica u pogonu, bez upotrebe ljestava ili drugih
predmeta na koje bi se čovjek morao popeti,
b.) takvo osvjetljenje postrojenja, da se mogu lako čitati svi natpisi, oznake i upute, odnosno da se mogu
sigurno obavljati svi poslovi rukovanja i revizije u postrojenju.
15.5. Utičnica je jednofazna. Njen zaštitni kontakt spaja se na zaštitno uzemljenje transformatorske stanice.
April 1997. 8
16. OSTALI UVJETI
16.1. Zaštita od požara
16.1.1. Sve elemente transformatorske stanice treba izraditi u skladu sa važećim Pravilnikom o tehničkim
normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara, L 5.
U transformatorskoj stanici se ne postavljaju protupožarni aparati. Stručne ekipe distribucije obučene su i opremljene
aparatima za gašenje požara na elektroenergetskim postrojenjima.
16.2. Natpisi i upozorenja
16.2.1. Oznake izvan transformatorske stanice.

Na vanjskoj strani transformatorske stanice potrebno je ispisati oznaku transformatorske stanice (šifra TS), te
postaviti tablicu upozorenja (POZOR – VISOKI NAPON)
16.2.2. Oznake unutar transformatorske stanice
-na sklopnim blokovima srednjeg napona :redni broj i naziv (odvoda ili trafo polja)
-na kablu srednjeg napona :tipska oznaka, broj kabla, te mjesto
priključka drugog kraja
-na kablovima niskog napona :tipska oznaka i naziv izvoda te mjesto
priključenja drugog kraja
-jednopolna šema postrojenja
-tablice sa pet pravila za siguran rad
-upute za pružanje prve pomoći
17. ZONE OPASNOSTI I MJESTA ZA UZEMLJENJE I KRATKO SPAJANJE
17.1. Općenito
17.1.1. Transformatorsku stanicu treba opremiti postrojenjima takvih karakteristika da bude moguća primjena svih
pet (5) pravila za siguran rad:
1. Isključenje – vidljivo odvajanje od napona

2. Osiguranje od ponovnog (slučajnog) uključenja
3. Provjera beznaponskog stanja
4. Uzemljavanje i kratko spajanje
5. Ograđivanje od dijelova pod naponom
17.1.2. Postupak primjene navedenih pravila određen je važećim Pravilnikom o zaštiti na radu i korištenju električne
energije (L 7).
17.1.3. Prema stepenu opasnosti od električne struje i reguliranja sigurnog pristupa transformatorskoj stanici i
potrebe boravka osoblja, obavljena je podjela na tri zone opasnosti:
I ZONA – prostor oko transformatorske stanice u kome je dozvoljeno kretanje svim radnicima sa radnim zadatkom,
a za posjetioce je obavezna pratnja stručnog radnika.
II ZONA – prostor u kome se obavlja rukovanje i nadzor postrojenja srednjeg i niskog napona, te je dozvoljeno
kretanje radnicima koji dolaze radi izvršenja radnih zadataka, a posjetioci u ovoj zoni moraju imati pratnju stručnog
radnika.
III ZONA – predstavlja ZONU OPASNOSTI i obuhvata prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti manjoj
od sigurnosnog razmaka, te je pristup dozvoljen samo kod radova u beznaponskom stanju i to radnicima koji
sprovode osiguranje mjesta rada, radnicima navedenim u dokumentu za rad poslije osiguranja mjesta rada i
radnicima koji vrše unutrašnji i spoljni nadzor.
April 1997. 9
17.2. Uzemljavanje i kratko spajanje
17.2.1. Uzemljavanje i kratko spajanje u pravilu se provodi na svim mjestima isklopa i na mjestu rada. Sva vodna
polja na srednjenaponskom sklopnom bloku trebaju biti opremljena zemljospojnicima.
17.2.2. Preporučuje se primjena naprava dimenzioniranih za stvarnu struju i za trajanje kratkog spoja.
17.2.3. Izbor presjeka užeta prijenosnih naprava za uzemljanje i kratko spajanje obavlja se prema tablici:
Presjek bakrenog Najveća dopuštena struja kratkog spoja Ik (kA) u trajanju od

užeta
S (mm2) 10 s 5s 2s 1s 0,5 s 0,2 s
25 1,5 2,2 3,5 5,0 6,8 11,0
35 2,2 3,1 4,8 7,0 9,5 15,4
17.2.4. Uže treba biti izrađeno od tankih bakrenih žica. Primijenjene stezaljke i uže moraju biti dimenzionirani tako
da izdrže očekivana termička i dinamička naprezanja struje kratkog spoja.
17.2.5. Prema isključenim dijelovima postrojenja koja nisu uzemljeni i kratko spojeni treba se ponašati kao da su
pod naponom.
17.2.6. Vrijednosti date u tablici izračunate su prema izrazu:
S = 5,07 Ik"√tk (mm²)

za tk > 0,2 s
O1 = 293,15 K (20°C) – početnu temeraturu užeta
O2 = 523,15 K (20°C) – krajnju temeraturu užeta
Ik" = najveća početna izmjenična struja kratkog spoja (kA)
tk = trajanje kratkog spoja (s)
17.3. Mjesta rada u transformatorskoj stanici 10-10/0,4 kV – kablovska izvedba
17.3.1. U tehničkoj dokumentaciji tipske transformatorske stanice proizvođač treba dati prikaz primjene mjera za
siguran rad za potencijalna mjesta rada u transformatorskoj stanici.
18. OSTALA OPREMA
18.1. U ostalu opremu trasformatorske stanice ubraja se:
- pogonski dnevnik transformatorske stanice

- ručica za rukovanje osiguračima
- poluge za upravljanje pogonima rastavnih sklopki
- tablica upozorenja “NE UKLJUČUJ”
19. UVJETI OSIGURANJA KVALITETE
19.1. Uvod
19.1.1. Radi osiguranja kvalitete ugrađene opreme u transformatorsku stanicu kao i kvalitete transformatorske
stanice kao cjeline potrebno je tokom izgradnje objekta (nabavka opreme, izgradnja, puštanje u pogon) vršiti
određena ispitivanja i mjerenja kako bi se dokazala kvaliteta ugrađenih elemenata, odnosno izvedenih radova.
19.2. Preuzimanje opreme
19.2.1. Pri isporuci opreme transformatorske stanice proizvođač je dužan dostaviti potvrde o kvaliteti isporučene
opreme kojima se dokazuje da je oprema izrađena i ispitana u skladu sa važećim standardima (atesti).
April 1997. 10
19.2.2. Pojedini dijelovi odnosno elementi transformatorske stanice moraju imati potvrde o kvaliteti u skladu sa
slijedećim propisima:
Ţrasformator L 21
SN razvod L 12, L 13, L 29, L 31
NN razvod L 25
SN rastavna sklopka L 28
NN osigurač- rastavna sklopka L 24
Kućište transformatorske stanice L 11, L 27, L 32
19.3. Puštanje objekta u pogon
Nakon izgradnje objekta, a prije puštanja u pogon, potrebno je obaviti određena mjerenja i o njima izdati izvještaje:
a) Izvještaj o funkcionalnom ispitivanju zaštite transformatora (u skladu sa člankom 65 L 2).

b) Izvještaj o mjerenju otpora pogonskog i zaštitnog uzemljenja TS (u skladu sa članovima 157 i 158 L 2).
c) Zapisnik o ispitivanju SN kabla za vezu trafo-trafo sklopka (u skladu s tč.20. L 19).
d) Ispitivanje plašta SN kabla za vezu trafo-trafo sklopka (prema L 33).
e) Izvještaj o ispitivanju dielektrične čvrstoće transformatorskog ulja i izolacije namotaja.
f) Situacija položenog uzemljenja.
20. LITERATURA
LO.A TEHNIČKE PREPORUKE “Elektrodistribucije”

Sarajevo-TS 10(20)/0,4kV, 1x 630 kVA- kablovska izvedba
LO.B BILTEN BROJ 16 HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE –
Tehnički uvjeti za TS 10(20)/0,4 kV, 1x 630 kVA-kabelska izvedba
L–1 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih
mreža i pripadajućih transformatorskih stanica(Sl.list br.13/78)
L–2 Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1000 V (Sl.list br.4/74 i 13/79)
L–3 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od
prenapona (Sl.list br. 7/71 i 44/76)
L–4 Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih
postrojenja (Sl.list br. 19/68)
L–5 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i
uređaja od požara (Sl.list br. 74/90)
L–6 Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl.list br. 13/78)
L–7 Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (Sl.BiH 34/88)
L–8 Zakon o zaštiti na radu (Sl. BiH 22/90)
L–9 Zakon o zaštiti od buke (Sl. BiH 46/89)
L – 10 Zakon o standardizaciji (Sl.list br. 37/88 i 23/91)
L – 11 Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton (Sl.list br. 11/87)
L – 12 – JUS A 5.012/63 Dielektrična čvrstoća čvrstih izolatorskih materijala prema naponu industrijske
frekvencije. Postupci ispitivanja.
L – 13 –JUS BO.030/78 Koordinacija izolacije u visokonaponskim postrojenjima
L – 14 –JUS N:B4.050/8 Alati i oprema za rad pod naponom iznad 1 kV. Izolacione zaštitne ploče. Opšti
tehnički zahtjevi i ispitivanja.
L– 15 – JUS N.CO.010/83 Elektroenergetika. Boje za označavanje i sistem označavanja žila i kablova,
izoliranih vodiča za nazivne napone do 1 kV.
L– 16 – JUS N.C4.201/90 Elektroeneregetika. Instalacioni vodovi s izolacijom od PVC mase, tip P/M,
nazivnog napona 450/750 V.
L – 17 – JUS N.C3.202/90 Elektroenergetika. Instalacioni vodovi sa izolacijom od PVC mase, tip P/F,
nazivnog napona 450/750 V.
L – 18 – JUS N.C5.230/87 Elektroeneregetika. Kablovi sa izolacijom od termoplastičnog ili umreženog
polietilena, s plaštom od termoplastičnih ili elastomernih masa, za nazivne
napone od 1 kV do 35 kV.
April 1997. 11
L – 19 – JUS N. C5.235/87 Elektroenergetika. Ispitivanje kablova s izloacijom od termoplastičnog ili

umreženog polietilena, s plaštom od termoplastičnih ili elastomernih masa za
nazivne napone od 1 kV do 35 kV
L – 20 – JUS N.H1.005/90 Energetski transformatori. Trofazni uljni distributivni transformatori nazivnih
snaga od 50 do 2500 kVA. Nazivne vrijednosti i oprema.
L – 21 – JUS N.H1.011/85 Energetski transformatori. Opći tehnički uvjeti.
L – 22 – JUS N.H1.050/74 Energetski transformatori. Plinski relej.
L – 23 – JUS N.H1.551/90 Energetski transformatori. Određivanje razine buke transformatora i prigušnica.
L – 24 – JUS N.K5.012/82 Niskonaponske sklopke, rastavljači, rastavne sklopke i kombinacije sa topljivim
osiguračima. Opći tehnički uvjeti i ispitivanja.
L – 25 – JUS N.K5.503/88 Niskonaponski sklopni blokovi. Posebni zahtjevi za kanalne razvode.
L – 26 – JUS U.J6.201/89 Akustika u građevinarstvu. Tehnički uvjeti za projektiranje i građenje zgrada.
L – 27 – JUS U.M1.051/87 Beton. Kontrola proizvodnje u tvornicama betona za beton kategorije
BII.
L – 28 IEC 265/68/708
L – 29 – IEC 298/90 A.C. metal – enclosed switchgear and controlgear for rated voltages above 1 kV
and up to including 52 kV.
L – 30 IEC 502-1/75
L – 31 – IEC 694/80 Common Clauses for high – voltage switchgear and controlgear standards.
L – 32 DIN 1048
L – 33 VDE 0298 teil 1/11/82
L – 34 “Elektrodistribucija” Sarajevo i Tehnička preporuka – Uzemljenje, Sarajevo,
1989.
April 1997. 12
JAVNO PREDUZEĆE ELEKTROPRIVREDA
BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
Generalni direktor
Na osnovu člana 56 i 70 stav 2 Statuta Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, na prijedlog

Direktora Direkcije za distribuciju, Generalni direktor Javnog Preduzeća donio je:
ODLUKU
o utvrđivanju Tehničkih preporuka za TRANSFORMATORSKU STANICU 10-20/0,4 kV,

KABLOVSKU (Oznaka TP-2)
Usvajaju se Tehničke preporuke za TRANSFORMATORSKU STANICU 10-20/0,4 kV,

KABLOVSKU (OZNAKA TP-2) kao pravila za izbor opreme, materijala i načina izvođenja
radova na području elektrodistributivne djelatnosti Javnog Preduzeća.
II
Tehničke preporuke iz prethodnog člana čine sastavni dio ove odluke.
III
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od 29.04.1997. godine.
Broj: 0101 – 2896/97 GENERALNI DIREKTOR

Sarajevo, 22.04.1997. godine
Emir Aganović, dipl.el.ing.,s.r.
JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-3
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA TRANSFORMATORSKU STANICU
10-20/0.4 kV - STUBNA IZVEDBA
Sarajevo, decembar 2001.

STS Tip I STS Tip II
( oprema na niskonaponskoj strani : samo NN prekidač za zaštitu ( oprema na niskonaponskoj strani : razvodni ormar sa NN prekidačem i
transformatora i dva odlaza) četiri odlaza štićena osiguračima )
Oznaka Krajnja Prolazna VN osigurači LR na stubu Oznaka Krajnja Prolazna VN osigurači LR na stubu
STS STS
STS I - K * STS II - K *
(Prilog 2 ) (Prilog 6 )
STS I - P * STS II - P *
(Prilog 2 ) (Prilog 6 )
STS I – K - R * * STS II - K - R * *
(Prilog 3) (Prilog 7)
STS I - P- R * * STS II- P- R * *
(Prilog 3 ) (Prilog 7)
STS I – K - O * * STS II - K- O * *
(Prilog 4) (Prilog 8 )
STS I – P-O * * STS II – P - O * *
STS I - K - OR * * * STS II - K - OR * * *
STS I – P - OR * * * STS II – P - OR * * *
Dva osnovna tipa STS moguće je koristiti u ukupno po osam ( 8 ) varijanti ovisno o opremljenosti VN strane i načinu priključenja na SN dalekovod. Upotreba pojedinog
varijantnog rješenja određuje se nakon detaljne elektroenergetske analize konkretnog područja i definiše se u Projektnom zadatku za svaki pojedinačni objekat.
Detalji dizajna svakog od varijantnih rješenja bit će definisani u Tipskom projektu.
TRANSFORMATORSKA STANICA
10 –20 /0.4 kV - STUBNA
VARIJANTE OPREMLJENOSTI DVA OSNOVNA TIPA STUBNIH TRANSFORMATORSKIH STANICA

TP3 - Prilog 1
SADRŽAJ:
1. U V O D ................................................................................................................... 2
2. PODRUČJE PRIMJENE ........................................................................................... 2
3. OSNOVNI TEHNIČKI PODACI O TRANSFORMATORSKOJ STANICI ......... 2
4. TIPOVI TRANSFORMATORSKIH STANICA .................................................…. 3
5. OSNOVNI TEHNIČKI PODACI O OPREMI ...................................................….. 4
6. ELEKTRIČNA ZAŠTITA POSTROJENJA ............................................................. 6
7. MJERENJE .............................................................................................................. 6
8. SPOJEVI TRANSFORMATORA S POSTROJENJIMA SREDNJEG I NISKOG 6

NAPONA ..................................................................................................................
9. IZBOR STUBA I MEHANIČKO OPTEREĆENJE.................................................. 7
10. TEMELJENJE............................................................................................................ 8
11. UZEMLJENJE ......................................................................................................... 8
12. UVJETI ZA OGRANIČENJE UTICAJA BUKE..................................................... 8
13. LOKACIJA TRANSFORMATORSKE STANICE.................................................. 8

14. TRANSPORT I MONTAŽA..................................................................................... 9
15. OSTALI UVJETI ...................................................................................................... 9
16. ZONE OPASNOSTI ZA UZEMLJENJE I KRATKO SPAJANJE .......................... 9
17. UVJETI OSIGURANJA KVALITETE..................................................................... 10
18. ZAVRŠNE ODREDBE ............................................................................................. 11
19. LITERATURA .......................................................................................................... 12
PRILOZI ....................................................................................................................
decembar, 2001. 1
1. UVOD
Nedostatak Tehničkih preporuka, koje bi definirale osnovne parametre kod projektovanja i izgradnje distributivnih
transformatorskih stanica 10-20/0,4 kVstubne izvedbe, doveo je do toga da je svako distributivno preduzeće
razvijalo svoj tip transformatorske stanice, kako u pogledu vanjskog izgleda tako i u pogledu karakteristika ugrađene
opreme. Da bi se pojednostavila nabavka i montaža, potrebno je unificirati rješenje. Svrha ovih Tehničkih preporuka
je određivanje osnovnih tehničkih parametara distributivnih transformatorskih stanica 10-20/0,4 kV stubne izvedbe.
Ove tehničke preporuke predstavljaju samo početnu fazu na izradi tipizacije transformatorskih stanica stubne
izvedbe koja treba da je kompletna i detaljna sa tačno utvrđenim i najsitnijim detaljima, kako kod primjene ili izbora
ne bi dolazilo do dilema. Kompletna tipizacija treba da bude riješena tipskim projektom, odvojeno za svaki tip i
varijantno rješenje .
Ove Tehničke preporuke predstavljaju dopunu – izmjenu ranijih tehničkih preporuka koje su definisale ovu oblast,
i u potpunosti je zamjenjuju.
2.1. Ove Tehničke preporuke definiraju tehničke uvjete za projektovanje i izgradnju standardnih distributivnih
transformatorskih stanica 10-20/0,4 kV stubne izvedbe.
2.2. Na području svih elektrodistributivnih dijelova JP ELEKTROPRIVREDA BiH obavezno je pridržavati se ovih
tehničkih preporuka.
2.3. Tehnička dokumentacija distributivne transformatorske stanice 10-20/0,4 kV stubne izvedbe sastoji se u pravilu
od standardnog dijela Glavnog projekta i posebnog dijela Glavnog projekta
2.4. “Tehničke preporuke za transformatorsku stanicu 10-20/0,4 kV do 160 kVA, stubnu” ne odnose se na:
- već izgrađene objekte
- nabavljenu opremu prije donošenja odluke o primjeni,
ukoliko posebno odredbom to nije drugačije propisano.
3. OSNOVNI TEHNIČKI PODACI O TRANSFORMATORSKOJ STANICI
Nazivni napon (V)

VN 10000-20000
NN 400/231
Nazivna frekvencija (Hz) 50
Nazivna snaga transformatora (kVA) do 160
Položaj TS u SN mreži Krajnja ili prolazna
Uklapanje u SN mrežu nadzemni priključak
Vodiči srednjenaponskog priključka AlFe 50 mm2
Uklapanje u NN mrežu nadzemni ili kablovski priključak
Vodiči niskonaponskog priključka Nadzemni X00/0 –A 3x70 + 71,5 mm2 i XP00 –A
4x70 mm2
Podzemni XP00 – A 4x150 mm2
Stub Armirano-betonski
Tabela 1.
decembar, 2001. 2
4. TIPOVI TRANSFORMATORSKIH STANICA
• Osnovna podjela na tipove izvedena je u odnosu na opremljenost niskonaponske strane stubne transformatorske
stanice:
- Tip I : Oprema niskonaponske strane sastoji se od niskonaponskog prekidača sa polugom za rukovanje,
ugrađenog na stubu stanice i niskonaponskih metal-oksidnih odvodnika prenapona ugrađenih na
samonosivom kablovskom snopu.
- Tip II : Oprema niskonaponske strane sastoji se od razvodnog ormara ugrađenog na stub stanice, sa opremom
kao u tački 5.3.2 i niskonaponskih metal-oksidnih odvodnika prenapona ugrađenih na samonosivom
kablovskom snopu.
• Sa aspekta dizajna srednjenaponske strane , osnovni tipovi transformatorskih stanica stubne izvedbe mogu se
koristiti u jednoj od slijedećih varijanti, odnosno u njihovoj međusobnoj kombinaciji :
- bez visokonaponskih osigurača
- sa visokonaponskim osiguračima
- bez linijskog rastavljača na stubu transformatorske stanice
- sa linijskim rastavljačem na stubu transformatorske stanice
• Sa aspekta uklapanja u srednjenaponsku mrežu, sve varijante osnovnih tipova transformatorskih stanica stubne
izvedbe mogu se koristiti kao :
- Krajnja STS
- Prolazna STS
Tabelarni pregled ovako definisanih tipova i varijantnih rješenja transformatorskih stanica stubne izvedbe, dat je u
Prilogu 1 .
4.1. Način označavanja tipova i varijanti transformatorskih stanica stubne izvedbe
Za potrebe jednoznačne identifikacije osnovih tipova i varijantnih rješenja transformatorske stanice stubne izvedbe ,
koristiti slovne i brojne oznake prema slijedećem sistemu:
Prva oznaka: Oznaka osnovnog tipa transformatorske stanice (brojna oznaka I ili II )
Druga oznaka: Oznaka varijantnog rješenja obzirom na način uklapanja u srednjenaponsku mrežu (slovna oznaka;
K – krajnja, P - prolazna)
Treća oznaka: Oznaka varijantnog rješenja obzirom na opremljenost srednjenaponske strane (slovna oznaka; O-
sa osiguračima )
Četvrta oznaka: Oznaka varijantnog rješenja obzirom na opremljenost srednjenaponske strane (slovna oznaka; R-
sa linijskim rastavljačem na transformatorskoj stanici)
Primjer označavanja :
Transformatorska stanica stubne izvedbe tipa II, krajnja, sa visokonaponskim osiguračima i linijskim rastavljačem ,
po navedenom načinu označavanja imala bi jedinstvenu oznaku : STS II – K - OR. Odsustvo slova “O “ i/ili “R”
značilo bi da je transformatorska stanica bez visokonaponskih osigurača i/ili linijskog rastavljača, a slovo “P”
umjesto slova “K” značilo bi da se radi o prolaznoj transformatorskoj stanici.
4.2. Primjena i izbor osnovnih tipova i varijantnih rješenja transformatorskih stanica stubne izvedbe
Obzirom da uvođenje više tipova transformatorskih stanica može dovesti do neselektivnog korištenja pojedinih
tipova , odluka o izboru tipa stanice za konkretno mjesto primjene mora biti donesena nakon detaljne
elektroenergetske analize razmatranog područja. Tip stanice treba da bude definisan u Projektnom zadatku a detalji
dizajna svakog pojedinog tipa i varijantnog rješenja bit će definisani tipskim projektima.
Ovdje su kao primjer dati po jedan slučaj upotrebe oba osnovna tipa transformatorskih stanica stubne izvedbe , kao
minimalna odnosno maksimalna varijanta opremljenosti .
STS I - K( P )
- obezbijeđeni uslovi zaštite od previsokog napona dodira uz korištenje osnovne opreme
- obezbijeđena adekvatna i selektivna zaštita pripadajućeg srednjenaponskog voda
- obezbijeđeno odvajanje dionice u kvaru (u pravilu grupe stubnih transformatorskih stanica)
- obezbijeđeno brzo ponovno uspostavljanje napona,
decembar, 2001. 3
Ostala varijantna rješenja osnovnog tipa I, primjenjuju se ukoliko jedan ili više od naprijed navedenih uslova nije
ispunjen, u kombinaciji koja odgovara konkretnom slučaju.
STS II - K(P) - OR
- nisu obezbijeđeni uslovi zaštite od previsokog napona dodira te bi bilo potrebno koristiti dodatne elemente za
zaštitu
- nije obezbijeđena adekvatna i selektivna zaštita pripadajućeg srednjenaponskog voda
- nije obezbijeđeno odvajanje dionice u kvaru za grupu stubnih transformatorskih stanica
- nije obezbijeđeno brzo ponovno uspostavljanje napona
Ostala varijantna rješenja osnovnog tipa II, primjenjuju se ukoliko je jedan ili više od naprijed navedenih uslova
ispunjen, u kombinaciji koja odgovara konkretnom slučaju.
5. OSNOVNI TEHNIČKI PODACI O OPREMI
5.1. ENERGETSKI TRANSFORMATOR
5.1. 1 Tehnički podaci transformatora
Tipiziraju se za upotrebu hermetički zatvoreni trofazni uljni transformatori, izrađeni prema važećim standardima.
Tehnički podaci transformatora su dati u Tabeli 2.
Nazivna snaga 20, 30, 50, 100, 160

Nazivni odnos transformacije (kV) 10-20/0,4 (preklopivi ili prespojivi) i
20/0,4 kV
Nazivna frekvencija (Hz) 50
Grupa spoja Yzn5
Napon kratkog spoja (%) 4
Regulacija napona do ±5% nazivnog napona (u
beznaponskom stanju, pomoću preklopke
na strani višeg napona)
Tabela 2.
5.1.2. Oprema transformatora
Standardna oprema transformatora uključuje:
- priključak za uzemljenje
- ispust za ulje
- kuka za dizanje
- natpisna pločica
- pogon preklopke
- otvor s čepom za nalijevanje ulja
- sigurnosni ventil
5. 2. OPREMA SREDNJENAPONSKOG RAZVODA
Srednjenaponska oprema transformatorske stanice stubne izvedbe sastoji se od izolatora zateznog ili nosnog
ovješenja i metal-oksidnih odvodnika prenapona, kao standardnih elemenata dizajna.
U ovisnosti od odabranog varijantnog rješenja, transformatorska stanica stubne izvedbe na srednjenaponskoj strani
može da bude opremljena i sa :
- visokonaponskim osiguračima kao zaštitom transformatora od kratkog spoja
- linijskim rastavljačem na stubu STS
decembar, 2001. 4
Osnovne karakteristike linijskog rastavljača
- Nazivni napon 24 kV
- Nazivni izolacioni nivo 50kV/125 kV
- Nazivna frekvencija 50 Hz
- Nazivna struja 200 A
Kao polovi rastavljača moraju biti ugrađeni kompozitni polimerni izolatori.

Dizajn linijskog rastavljača treba da bude takav da je omogućena i vertikalna i horizontalna montaža .
Linijski rastavljač mora biti opremljen ručnim polužnim pogonom i polugom odgovarajuće dužine zavisno od načina
montaže
5. 3. OPREMA NISKONAPONSKOG RAZVODA
5. 3. 1. Tip I
Opremu niskonaponskog razvoda za ovaj tip transformatorske stanice čine :
- niskonaponski prekidač sa polugom za rukovanje, montiran na stub stanice
- metal-oksidni odvodnici prenapona montirani na samonosivom kablovskom snopu
Niskonaponski prekidač treba da zadovolji sljedeće uslove:
- rad u širokim vanjskim temperaturnim promjenama
- rad pri velikim promjenama opterećenja
- rad u uslovima promjenjivog stepena vlažnosti i klimatskih uslova
Prekidači su četveropolni ili tropolni kao alternativa a sadrže:
- kućište prekidača
- okidač
- radni mehanizam
Indikator preopterećenja treba da registrira kumulativno puno opterećenje transformatora, te kada isto pređe
ukupno (kumulirano) trajanje od 24 sata, dolazi do isključenja prekidača. Ovo predstavlja na izvjestan način
zaštitu od preopterećenja sa dužom vremenskom zadrškom. Pokazivač na indikatoru treba da je moguće
vizuelno očitati sa zemlje na kazaljki pokazivača.
Zavisno od snage transformatora u prekidač se ugrađuje isključni zaštitni blok koji kod određenih situacija vrši
isključenje transformatora na sekundarnoj strani.
Obzirom da je ovaj prekidač predviđen za vanjsku montažu, potrebno je da bude izrađen u odgovarajućem
stepenu zaštite (IP 54).
Osnovne karakteristike niskonaponskog prekidača
Nazivna snaga transformatora (kVA)

20 30 50 100 160
Nazivni napon (V) 400/231
Nazivna struja isključnog bloka (A) 29 44 73 145 231
Broj polova 4
Broj izvoda 1-2
Presjek odlaznog aluminijskog provodnika 35-70
(mm²)
Stepen zaštite IP-54
Tabela 3.
5.3.2. Tip II
Oprema niskonaponske strane smještena je u razvodnom ormaru pričvršćenom na stub transformatorske stanice.
Ormar treba da bude izrađen od aluminijskog lima ili dekapiranog čeličnog lima potrebne debljine, sa stepenom
mehaničke zaštite IP 54. Ormar izrađen od dekapiranog lima treba da bude zaštićen od korozije elektrostatskim
farbanjem – plastificiranje u RAL.
Niskonaponski ormar treba biti konstruktivno tako riješen da omogući smještaj sve potrebne opreme, da obezbijedi
sigurno rukovanje i spriječi prodor vlage u unutrašnjost.
Dovodno polje treba opremiti prekidačem 500 V, X A, sa termomagnetskim okidačem
decembar, 2001. 5
Odvodno polje se sastoji od 4 trofazna niskonaponska odvoda sa izoliranim osiguračkim letvama 160 A i
osiguračima velike prekidne moći . U ormaru predvidjeti prostor za ugradnju još jedne izolirane osiguračke letve ,
bez ugradnje iste, za napajanje ormara javne rasvjete .
U razvodnom ormaru treba predvidjeti mogućnost smještaja i priključenja prenosnih uređaja za mjerenje napona i
struje.
Niskonaponski prekidač služi za upravljanje i zaštitu u niskonaponskim strujnim krugovima. Niskonaponski prekidač
je tropolni a polovi prekidača i pogonski mehanizam trebaju biti smješteni u kompaktno izolovano kućište otporno na
toplinu, vlagu i mehaničke udarce.
Nazivne vrijednosti prekidača odabiru se prema pogonskim uslovima i parametrima datim u prethodnim tablicama.
Niskonaponski prekidač je opremljen sa termomagnetnim okidačem (preopteretni – toplinski i kratkospojni –
magnetski elementi). Izbor okidača vrši se na osnovu temperature okoline i nazivne struje prekidača za pripadni
okidač i temperaturu okoline.
Osnovne tehničke karakteristike prekidača.
Nazivna snaga transformatora (kVA)

20 30 50 100 160
Nazivni napon (V) 400 / 231
Nazivna struja (A) 29 44 73 145 231
Broj izvoda 1
Okidač termomagnetni
Termički član sa regulacijom
Magnetni član sa regulacijom
Stepen zaštite IP 20
Tabela 4.
Tropolni nosač osigurača – osiguračka letva je zajednički element za tri niskonaponska visokoučinska uloška. Spojni
kontakti osiguračke letve pričvršćuju se sa vijcima na sabirnice i ujedno nose osiguračku letvu. Između pojedinih
osigurača su izolacione pregrade, koje služe za zaštitu od direktnog dodira dijelova pod naponom i za obilježavanje
pojedinih odvoda. Osiguračka letva mora biti izolovana.
6. ELEKTRIČNA ZAŠTITA POSTROJENJA
6.1. Zaštita transformatora od kratkog spoja
U ovisnosti od odabranog varijantnog rješenja , transformator se s visokonaponske strane štiti od kratkih spojeva na
jedan od slijedećih načina :
- srednjenaponskim osiguračima, nazivne struje IO odabrane u ovisnosti od snage transformatora Sn
- zaštitom srednjenaponskog voda iz napojne transformatorske stanice
6.1. Zaštita transformatora od preopterećenja
Zaštita transformatora od preopterećenja ostvaruje se pomoću niskonaponskog prekidača.
Karakteristika djelovanja isključnog bloka prekidača usklađena je karakteristikom dopuštenog termičkog naprezanja
transformatora. Isključni blok inicira isključenje prekidača u trenutku kad kumulativno opterećenje u bilo kojoj fazi
pređe dopuštenu vrijednost.
6.2. Zaštita od prenapona
Osnovna zaštita od prenapona energetskog transformatora na visokonaponskoj strani ostvaruje se ugradnjom metal-
oksidnih odvodnika prenapona klase 10 kA.
Osnovna zaštita od prenapona na niskonaponskoj strani ostvaruje se ugradnjom metal-oksidnih odvodnika

prenapona klase 5kA.
decembar, 2001. 6
6.3. Zaštita pripadajuće niskonaponske mreže
Kod transformatorske stanice tip I, niskonaponski vod se od preopterećenja i kratkih spojeva štiti niskonaponskim
prekidačem.
Preopterećenje voda onemogućava se usklađivanjem vršne struje voda sa nazivnom strujom isključnog bloka
prekidača, a preporučuje se i ograničavanje maksimalne preuzete snage kod potrošača.
Kod transformatorske stanice tip II, niskonaponski vod se od preopterećenja i kratkih spojeva štiti niskonaponskim
visokoučinskim osiguračima smještenim u razvodnom ormaru.
Presjek i dužina voda se biraju tako da budu zadovoljeni uslovi zaštite od opasnog napona dodira i da minimalna
struja kratkog spoja izazove isključenje zaštitnog uređaja u vremenu koje je dozvoljeno termičkom karakteristikom
voda.
7. MJERENJE
Trajno mjerenje napona i struja na niskonaponskim odvodima nije predviđeno.

Za potrebe povremenih kontrolnih i periodičnih mjerenja ovih veličina predvidjeti korištenje odgovarajuće opreme ,
pogodne za postavljanje u razvodni ormar.
8. SPOJEVI TRANSFORMATORA S POSTROJENJIMA SREDNJEG I NISKOG NAPONA
8.1. Srednjenaponska strana transformatora
Tipska stubna distributivna transformatorska stanica 10-20/0,4 kV priključuje se na 10-20 kV nadzemnu

dalekovodnu mrežu
- jednostrukim ili dvostrukim zateznim zavješenjem spojnog voda sa odgovarajućom vršnom konzolom za krajnje
priključenje transformatorske stanice
- jednostrukim ili dvostrukim nosnim zavješenjem spojnog voda sa odgovarajućom vršnom horizintalnom
konzolom za prolazno priključenje transformatorske stanice
Odvodnici prenapona se priključuju na mjestu spoja srednjenaponskog voda i priključnog voda transformatora.
U ovisnosti od varijantnog rješenja, transformator se na srednjenaponsku mrežu priključuje direktno odnosno preko
odgovarajućih srednjenaponskih osigurača. Priključni vod je istog tipa i presjeka kao srednjenaponski vod.
Srednjenaponski osigurači se ugrađuju poslije odvodnika prenapona.
Distributivna transformatorska stanica 10-20/0,4 kV - stubna može se priključiti i na kablovsku srednjenaponsku

mrežu, ali samo kao iznimno rješenje koje će se obraditi konkretnim projektom.
8.2 Niskonaponska strana transformatora
Za osnovni tip I transformatorske stanice, spoj između transformatora i niskonaponskog prekidača na stubu, izvodi
se aluminijskim kablom sa izolacijom od umreženog polietilena, presjeka 4 x 150 mm².
Za osnovni tip II transformatorske stanice, spoj između transformatora i niskonaponskog prekidača u razvodnom
ormaru, izvodi se kablom sa izolacijom od umreženog polietilena i vodičima od bakra, tip XP00 4 x 95 mm2 .
Spoj na niskonaponsku mrežu izvodi se samonosivim kablovskim snopom X00/0 – A ili X00 -A, odgovarajućeg
presjeka.
Metal-oksidni odvodnici prenapona se priključuju na samonosivi kablovski snop na stubu transformatorske stanice
kod izvođenja združenog uzemljenja, odnosno na prvom stubu niskonaponske mreže kod izvođenja odvojenog
zaštitnog i radnog uzemljenja.
9. IZBOR STUBA I MEHANIČKO OPTEREĆENJE
9.1. Materijal i izvedba stuba
Tipizira se za upotrebu armirano-betonski stub. Izvedbu stuba treba prilagoditi zahtjevima i standardima za
elektrodistributivnu djelatnost JP ELEKTROPRIVREDA BiH [L15].
decembar, 2001. 7
9.2. Kategorija stuba
Vrsta armirano-betonskog stuba definirana je prema nazivnoj sili koju stub može podnijeti. Za transformatorske
stanice do 160 kVA upotrijebiti stub sa nazivnom vodoravnom silom u vrhu od 1600 daN, visine 10 ili 12 m.
9. 3. Statička provjera stuba
Stub se statički provjerava tako da nazivna vodoravna sila na vrhu stuba bude veća ili jednaka rezultanti svih
vodoravnih sila reduciranih na vrh stuba za najnepovoljniju kombinaciju opterećenja u zadanim uvjetima.
9. 4. Mehaničko opterećenje
Mehaničko opterećenje na konstrukciju transformatorske stanice određuje se prema [L3]. Pri tome se svaka
kombinacija opterećenja razmatra zasebno.
U normalnim uvjetima predviđa se opterećenje konstrukcije transformatorske stanice koncentriranim silama: vodiča,
transformatora, težinom opreme, vlastitom težinom, težinom montera, te vjetrom i dodatnim teretom. U izvanrednim
uvjetima opterećenja pretpostavlja se da do prekida vodiča može doći samo na jednom ovjesištu.
Potrebno je provesti seizmički proračun konstrukcije za sve kategorije tla i za II kategoriju seizmičnosti objekta
prema [L19].
9. 5. Mehanička ispitivanja
Potrebno je predvidjeti tipsko ispitivanje po utvrđenom programu prema važećim propisima za određeni tip stuba.
Program ispitivanja treba temeljiti na [L13].
Atest tipskog ispitivanja je dio osnovne dokumentacije stuba.
Posebna ispitivanja provode se u slučaju odstupanja od propisane kvalitete ili prema posebnom zahtjevu naručioca.
10. TEMELJENJE
10.1. Osnove za proračun temelja
Temelj stubne transformatorske stanice treba proračunati prema nazivnoj vodoravnoj sili na vrhu stuba i ukupnoj
okomitoj sili na temeljnoj stopi prema jednoj od priznatih metoda za karakteristične vrste tla navedene u [L3].
Podatke o temeljenju, prema [L3] i [L16], za karakteristične vrste tla iskazani su tabelarno u prilogu 10 .
10.2. Konstrukcija temelja
Predviđa se nearmirani blok temelj valjkastog ili prizmatičnog oblika.
Za sve vrste treba predvidjeti minimalnu kvalitetu betona MB 20, odnosno prema preporuci proizvođača stuba.
10.3. Izvedba temelja
U slučaju da se izvodi kablovska niskonaponska mreža, odnosno kablovski srednjenaponski priključak, u temelju
treba ugraditi PVC cijevi odgovarajućeg presjeka za uvod kablova.
11. UZEMLJENJE
Na distributivnu tranformatorsku stanicu stubne izvedbe primjenjuju se uvjeti uzemljenja prema [L1] .
11.1. Osnove za proračun uzemljenja
Za dimenzioniranje otpora uzemljivača transformatorske stanice mjerodavni su:
decembar, 2001. 8
- primjenjena zaštita od opasnog napona dodira u niskonaponskoj mreži

- tretman neutralne tačke 20(10 ) kV mreže
- geomehaničke (geoelektrične) osobine tla
11.2. Izvedba uzemljivača
Na uzemljivač zaštitnog uzemljenja spajaju se: metalni dijelovi stuba, kućište energetskog transformatora, svi
metalni dijelovi visokonaponske i niskonaponske opreme koji u normalnom pogonu nisu sastavni dio strujnog
kruga. Ovaj uzemljivač upotrebljava se i za uzemljenje odvodnika prenapona.
Radno uzemljenje izvesti prema [L1] .
Zadruženo radno i zaštitno uzemljenje izvodi se samo ukoliko su ispunjeni uvjeti definirani prema [L1].
12. UVJETI ZA OGRANIČENJE UTICAJA BUKE
Izbor transformatora, u pogledu zaštite od buke sredine u kojoj žive i borave ljudi, mora ispuniti zahtjeve prema
[L10] i [L12].
13. LOKACIJA TRANSFORMATORSKE STANICE
Distributivnu transformatorsku stanicu stubne izvedbe treba locirati što je moguće bliže središtu konzuma, gdje
istodobno treba voditi računa o mogućnostima što jednostavnijeg i ekonomičnijeg uklapanja u niskonaponsku i
srednjenaponsku mrežu.
Transformatorsku stanicu treba locirati na statički stabilnom tlu, gdje ne postoji opasnost od odrona, podzemnih
voda i bujica.
Potrebno je voditi računa o mogućnostima pristupa autodizalice, ako pri montaži tako i pri potrebi brze i jednostavne
zamjene transformatora i u najnepovoljnijim vremenskim prilikama.
Pri izboru lokacije treba voditi računa o važećim propisima prema [L3] i [L6].
14. TRANSPORT I MONTAŽA
Distributivna transformatorska stanica stubne izvedbe predviđena je za potrebe opskrbe električnom energijom u
ravničarskim i brdskim predjelima. U cjelovitoj izvedbi transformatorske stanice treba biti predviđeno i označeno
mjesto težišta za podizanje i transport mehaničkom rukom. Cjelokupni transport i montažu transformatorske stanice
treba prilagoditi vozilima s prikolicom za transport stubova i slične opreme mehaničkom rukom, a za montažu na
otežanim lokacijama treba predvidjeti koturače za dizanje transformatora i opreme na transformatorsku stanicu.
14.1. Montažne visine
Svim elementima transformatorske stanice treba biti omogućena laka i jednostavna montaža i pristup. U vezi s tim,
određuju se montažne visine:
- donja ivica transformatora 4 m od tla
- niskonaponski prekidač 3,5 m od tla
- poluga za rukovanje 1,2 m od tla.
- niskonaponski razvodni ormar 1,0 m od tla
15. OSTALI UVJETI
15.1. Zaštita od požara
Sve elemente transformatorske stanice treba izraditi u skladu sa [L6].
Na transformatorskoj stanici se ne postavljaju protupožarni uređaji. Stručne ekipe distribucije obučene su i

opremljene uređajima za gašenje požara na elektroenergetskim postrojenjima.
decembar, 2001. 9
15.2. Natpisi i upozorenja
15.2.1. Oznake na transformatorskoj stanici
Na stubu transformatorske stanice, pored poluge za rukovanje niskonaponskim prekidačem, treba ispisati oznaku
transformatorske stanice (šifra TS) i oznaku upozorenja “POZOR-VISOKI NAPON”.
15.2.2. Oznake na niskonaponskim izvodima
Na kablovima niskog napona treba postaviti oznaku tipa, presjeka i naziva izvoda i mjesta priključenja drugog kraja.
15.2.3. Jednopolna šema i snimak uzemljivača
Za transformatorsku stanicu tipa II, jednopolna šema i snimak uzemljivača treba da budu postavljeni na pogodnom
mjestu u niskonaponskom razvodnom ormaru .
16. ZONE OPASNOSTI ZA UZEMLJENJE I KRATKO SPAJANJE
16.1. Općenito
16.1.1. Pravila za siguran rad
Transformatorsku stanicu treba opremiti elementima takvih karakteristika da bude moguća primjena svih pet pravila
za siguran rad:
1. Isključenje – vidljivo odvajanje od napona

2. Osiguranje od ponovnog (slučajnog) uključenja
3. Provjera beznaponskog stanja
4. Uzemljivanje i kratko spajanje
5. Ograđivanje od dijelova pod naponom
Postupak primjene navedenih pravila određen je prema [L8].
16.1.2. Zone opasnosti
S obzirom na stepen opasnosti, te potrebe rukovanja i održavanja, stanica je podijeljena na slijedeće zone opasnosti:
I ZONA – prostor oko transformatorske stanice.
II ZONA – prostor sa koga se obavlja rukovanje i nadzor postrojenja.
III ZONA – predstavlja ZONU OPASNOSTI i obuhvata prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti manjoj
od sigurnosnog razmaka.
16.2. Uzemljenje i kratko spajanje
Uzemljenje i kratko spajanje u pravilu se provodi u svim mjestima isklopa i na mjestu rada.
Preporučuje se primjena naprava dimenzioniranih za stvarnu struju i trajanje kratkog spoja.
Naprava za uzemljenje i kratko spajanje treba obavezno imati atest ovlaštene organizacije.
Prema isključenim dijelovima postrojenja koji nisu uzemljeni i kratko spojeni treba se ponašati kao da su pod
naponom.
decembar, 2001. 10
16.3. Mjesta rada
U tehničkoj dokumentaciji tipske transformatorske stanice proizvođač treba dati prikaz mjera za siguran rad za
potencijalna mjesta rada za svaku zonu opasnosti na transformatorskoj stanici.
Radi osiguranja kvalitete ugrađene opreme u transformatorsku stanicu kao i kvalitete transformatorske stanice kao
cjeline potrebno je tokom izgradnje objekta (nabavka opreme, izgradnje, puštanje u pogon) obavljati određena
ispitivanja i mjerenje kako bi se dokazala kvaliteta ugrađenih elemenata, odnosno izvedenih radova.
17.1. Preuzimanje opreme
Pri isporuci pojedinačnih elemenata transformatorske stanice, isporučilac je dužan dostaviti potvrde o kvaliteti
isporučene opreme kojima se dokazuje da je oprema izrađena i ispitana u skladu sa važećim domaćim i
međunarodnim standardima i propisima.
17.2. Puštanje opreme u pogon
Nakon izgradnje objekta, a prije puštanja u pogon potrebno je obaviti određena mjerenja i ispitivanja i o njima izdati
izvještaje:
a) Izvještaj o funkcionalnom ispitivanju zaštite transformatora .

b) Izvještaj o mjerenju otpora pogonskog i zaštitnog uzemljenja.
c) Izvještaj o ispitivanju dielektrične čvrstoće trafo – ulja i izolacije namotaja.
d) Snimak uzemljivača TS.
e) Dodatnu dokumentaciju za slučaj odstupanja od propisane kvalitete ili u slučaju posebnog zahtjeva naručioca
18. ZAVRŠNE ODREDBE
Danom stupanja na snagu ovih Tehničkih preporuka prestaju da važe Tehničke preporuke za transformatorsku
stanicu 10(20)/0.4 kV, stubnu (oznaka TP-3 ) , od 22.04.1997 kao i “Smjernice za interpolaciju stubnih TS
10(20)/0.4 kV”, od decembra 1999.g.
decembar, 2001. 11
19. LITERATURA
L1 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih

transformatorskih stanica (Sl.list.br.13/78
L2 Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona iznad

1000 V (Sl.list.br. 4/74)
L3 Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog

napona od 1kV do 400kV (Sl.list.br. 65/88)
L4 Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetskih postrojenja od prenapona (Sl.list.br.

7/71 i 44/76)
L5 Pravilnik o tehničkim mjerema za pogon i održavanje elektroenergetskih

postrojenja(Sl.list.br.74/90)
L6 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja od požara

(Sl.list.br.74/90)
L7 Pravilnik o tehničkim propisima o gromobranima (Sl.list br. 13/78)
L8 Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju električne energije (Sl.BiH 34/88)
L9 Zakon o zaštiti na radu (Sl.BiH 22/90)
L10 Zakon o zaštiti od buke ( Sl.BiH 46/89)
L11 Zakon o standardizaciji (Sl.list br. 37/88 i 23/91)
L12 Pravilnik o najvišem dopuštenom nivou buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. br. 37/90)
L13 Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton ( Sl. list 11/87 )
L14 TP-3 : Tehničke preporuke za transformatorsku stanicu 10-20/0.4 kV – stubnu ( JP lektroprivreda

BiH, april 1997.g. )
L15 TP-6 : Tehničke preporuke za stubove elektroenergetskih vodova niskonaponskih i

srednjenaponskih nadzemnih mreža ( JP Elektroprivreda BiH, april 1997.g. )
L16 Proračun temelja AB stubova za montažu stubne TS sa nazivnom silom 1600daN za tlo grupe
“B”, “C” i “D” (dr.sc.Ahmet Imamović,dipl.ing.građ., Tuzla juni 2000.g.)
L17 JUS N.K5.503/88 - Niskonaponski sklopni blokovi – Zahtjevi za tipski ispitane i parcijalno
ispitane blokove
L18 IEC 60 076/2000 – Power transformers – Part 1 : General
L19 IEC 60 616 : 1978 - Terminal and tapping markings for power tranformer
L20 IEC 60 551 : 1987 – Determination of transformer and reactor sound levels
decembar, 2001. 12
PRILOZI
decembar, 2001. 13
SARAJEVO
Na osnovu člana 4.2., tačka 4.2.4. “Uputstva za izradu tehničkih preporuka u elektrodistributivnoj djelatnosti JP
Elektroprivreda BiH” od 01.08.2000.g., Direktor Direkcije za distribuciju Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH
donio je :
ODLUKU
o utvrđivanju Tehničkih preporuka za transformatorsku stanicu
10-20/0,4 kV- stubna izvedba (Oznaka TP-3)
Usvajaju se Tehničke preporuke za transformatorsku stanicu 10-20/0.4 kV- stubna izvedba
II
III
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od 28. 12.2001.g.
IV
Ovom odlukom povlače se iz upotrebe “Tehničke preporuke za transformatorsku stanicu 10-20/0.4 kV, stubnu “ ,
od 22.04.1997.g.
Broj :
Sarajevo,
Direktor Direkcije za distribuciju
Enver Jamak
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
2
Al Fe 3x50 mm
O-1
20/XA
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5
XP00 -A (4x150mm)2 P-1

500V, X A
I>>
3 3
5 kA 5 kA
Rz Ro
min 20m
X00/0 -A 3x70mm2 + 71,5mm2
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
O-1 In(A) 6 6 10 16 25
P-1 In(A) 165 165 165 165 265
Napomena:- Podešenje termomagnetnog elementa vrši se na osnovu temperature okoline i nazivne struje prekidaèa P-1
za pripadni okidaè i temeraturu okoline
TRANSFORMATORSKA STANICA JP ELEKTROPRIVREDA BiH

"DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"
10-20/0,4kV - STUBNA SARAJEVO
STS I - K(P) - O TP 3 - Prilog 4
JEDNOPOLNA ŠEMA
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
R-1
200A,12kV
2
Al Fe 3x50 mm
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5 NN ORMARIC
P-1, TM-1
500V, X A
XP00 4x95mm2
I>>
2
3 50 Hz 380 V Cu 4x(30x5)mm
L1,2,3
N
PE
OL-1
160/XA
3 3 3 3 3
5 kA 5 kA 5 kA 5 kA 5 kA
Rz Ro X00/0 -A 3x70mm + 71,5mm

2 2
min 20m
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
P-1 In(A) 100 100 100 160 250
Napomena:- Izbor termomagnetnog okidaèa TM-1 vrši se na osnovu temperature okoline i nazivne struje prekidaèa P-1
za pripadni okidaè i temperaturu okoline
- Izbor ulo3aka NN osiguraèa osiguraèkih letvi vrši se na osnovu uslova u mre3i i karaktera mre3e

STS II - K(P) - R
TP 3 - Prilog 7
JEDNOPOLNA ŠEMA
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
2
Al Fe 3x50 mm
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5 NN ORMARIC
P-1, TM-1
500V, X A
XP00 4x95mm 2
I>>
2
3 50 Hz 380 V Cu 4x(30x5)mm
L1,2,3
N
PE
OL-1
160/XA
3 3 3 3 3
Rz Ro X00/0 -A 3x70mm + 71,5mm

2 2
min 20m
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
P-1 In(A) 100 100 100 160 250

STS II - K(P)
TP 3 - Prilog 6
JEDNOPOLNA ŠEMA
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
R-1
200A,12kV
2
Al Fe 3x50 mm
O-1
20/XA
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5 NN ORMARIC
XP00 4x95 mm 2 P-1, TM-1

500V, X A
I>>
2
3 50 Hz 380 V Cu 4x(30x5)mm
L1,2,3
N
PE
OL-1
160/XA
3 3 3 3 3
Rz Ro X00/0 -A 3x70mm + 71,5mm

2 2
min 20m
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
O-1 In(A) 6 6 10 16 25
P-1 In(A) 100 100 100 160 250

STSII- K(P) - OR
TP 3 - Prilog 9
JEDNOPOLNA ŠEMA
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
2
Al Fe 3x50 mm
O-1
20/XA
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5 NN ORMARIC
P-1, TM-1
500V, X A
2
XP00 4x95mm
I>>
2
3 50 Hz 380 V Cu 4x(30x5)mm
L1,2,3
N
PE
OL-1
160/XA
3 3 3 3 3
Rz Ro X00/0 -A 3x70mm + 71,5mm

2 2
min 20m
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
O-1 In(A) 6 6 10 16 25
P-1 In(A) 100 100 100 160 250

STS II- K(P)- O TP 3 - Prilog 8
JEDNOPOLNA ŠEMA
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
R-1
200A,12kV
2
Al Fe 3x50 mm
O-1
20/XA
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5
XP00 -A (4x150mm)2 P-1

500V, X A
I>>
3 3
5 kA 5 kA
Rz Ro
min 20m
X00/0 -A 3x70mm2 + 71,5mm2
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
O-1 In(A) 6 6 10 16 25
P-1 In(A) 165 165 165 165 265

STS I - K(P) -OR
TP 3 - Prilog 5
JEDNOPOLNA ŠEMA
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
R-1
200A,12kV
2
Al Fe 3x50 mm
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5
XP00 -A (4x150mm)2 P-1

500V, X A
I>>
3 3
5 kA 5 kA
Rz Ro
min 20m
X00/0 -A 3x70mm2 + 71,5mm2
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
P-1 In(A) 165 165 165 165 265

STS I - K(P) - R TP 3 - Prilog 3
JEDNOPOLNA ŠEMA
DV 10(20) kV
3
12 kV, 10 kA
2
Al Fe 3x50 mm
>Q
T-1
10-20/0,4kV
( 2x2,5%)
Puk X kVA
Yzn5
XP00 -A (4x150mm)2 P-1

500V, X A
I>>
3 3
5 kA 5 kA
Rz Ro
min 20m
X00/0 -A 3x70mm2 + 71,5mm2
ili spojeno
T-1 Pn(kVA) 20 30 50 100 160
In10 (A) 1,15 1,73 2,88 5,77 9,23

In0, 4 (A) 28,86 43,3 72,16 144,3 231
P-1 In(A) 165 165 165 165 265

STS I - K(P) TP 3 - Prilog 2
JEDNOPOLNA ŠEMA
PRESJEK A-A
10 cm
AB STUB
PIJESAK
BETONSKA CIJEV
200 cm
BETON MB 20
20 cm
50cm
39cm
A A
A
UDUBLJENJE (OLUK) ZA
SMJEŠTAJ DOZEMNOG VODA
ÈAHURA ZA UZEMLJENJE
2
=1daN/cm =2daN/cm
2
=3daN/cm
2
TIP TEMELJA P-1,80-50 P-1,40-50 P-0,90-50

A 1,80m 1,40m 0,90m

NACRT TEMELJA TP 3 - Prilog 10

JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-5
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA ELEKTROENERGETSKE KABLOVE
NAZIVNOG NAPONA OD 1 kV DO 35 kV

Direkcija za distribuciju TP - 5
TEHNIČKE PREPORUKE
ZA ELEKTROENERGETSKE KABLOVE NAZIVNOG NAPONA 1 kV DO 35 kV
1. UVOD
1.1. Odredbama ovih Tehničkih preporuka propisuju se tahnički uvjeti i osnovne smjernice za izbor, izvedbu,
projektiranje, polaganje, spajanje, završavanje, ispitivanje i održavanje elektroenergetskih kablovskih vodova.
1.2. Na područjima svih Elektrodistribucija JP ELEKTROPRIVREDA BiH obavezno je pridržavati se ovih

Tehničkih preporuka.
1.3. Tehničkim preporukama obuhvaćeni su kablovski vodovi nazivnog napona: do 1 kV, 20 kV i 35 kV. U
slučaju kada se primjenjuje kabl nekog drugog nazivnog napona ispod 35 kV, treba postupiti prema odredbama za
prvi viši nazivni napon.
Tehničke preporuke odnose se i na:
- signalne i kontronle kablove sa pet ili više vodiča ili različitog presjeka za prijenos signala strujom,
frekvencije do najviše 105 Hz.
1.4. tehničke preporuke ne odnose se na:
- elektroenergetske kablove za nazivne napone iznad 35 kV,

- elektroenergetske kablove na vozilima, motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i avionima,
- elektrenergetske kablove za polaganje atmosfere eksplozivnih smjesa,
- instalacijske i izolirane vodove za električne instalacije nazivnog napona do 1 kV,
- telekomunikacijske kablove svih vrsta,
- elektroenergetske kablove s izolacijom od papira i metalnim plaštem, punjenim uljem ili neutralnim plinom
pod pritiskom,
- već izgrađene objekte,
- nabavljenu opremu prije donošenja odluke o primjeni, ukoliko to nije utvrđeno posebnom odredbom.
2. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ENERGETSKIH KABLOVA
2.1. Definicija pojmova
2.1.1. Kablovski vod ili kraće “kabl” je vrsta voda s jednim ili više vodiča. Svaki od vodiča je po cijeloj svojoj
dužini prekriven slojem izolacijskog materijala, a zatim svi zajedno obuhvaćeni s jednim ili više zaštitnih slojeva.
U kablovski vod ubraja se pored kabla u užem smislu i posteljica, kablovska kanalizacija, kablovske spojnice i
završeci i sve ostalo što je potrebno za siguran rad kabla.
2.1.2. Jednožilni kabl sastoji se od jedne žile i odgovarajućih zaštitnih slojeva.

Višežilni kabl sastoji se od dvije do pet žila uključujući i žile upotrebljene kao neutralni i zaštitni vodič s
odgovarajućim zaštitnim slojevima.
Mnogožilni kabl sastoji se od najmanje šest žila istog presjeka.
2.1.3. Žila je osnovni sastavni element kabla, koji se sastoji od vodiča i pripadne izolacije, te poluvodljivih
slojeva, ako postoje.
2.1.4. Vodič je vodjivi dio žile izveden od jedne ili više žica, čija je funkcija da provodi električnu struju. Može
biti; jednožični, višežični, okrugli, sektorski, kompaktirani ili nekompaktirani vodič.
2.1.5. Kabl s naročito impregniranom izolacijom u ne tekućem kompaundu, služi za okomito ili koso polaganje s
visinskom razlikom trase od nekoliko stotina metara.
April 1997 1
2.1.6. Nazivni presjek vodiča kabla je vrijednost izražena u mm², koja služi za označavanje vodiča.
2.1.7. Izolacija postavljena na vodič ili poluvodljivi sloj oko vodiča može biti:
- ekstrudirana izolacija (izolacija od umjetnih masa kao primjerice od polivinil klorida, termoplastičnog
polietilena, termostabilnog – umreženog polietilena, kopolimera i td.)
- vulkanizirana izolacija na temelju gume ili toploskuljajućeg materijala.
2.1.8. Poluvodljivi sloj čini sloj od poluvodljivog materijala, a služi za kontrolu električnog polja u izolaciji i za
uklanjanje praznina na granicama izolacije.
2.1.9. Zaštitni slojevi kabla sastoje se od:
- električne zaštite – ekrana (metalni sloj iz bakrenih žica ili bakrenih traka, a u posebnim slučajevima i iz
upletenih bakrenih žica),
- metalnog plašta (zatvorena košuljica od metala primjericeolova, aluminija ili čelika, a služi za zaštitu ispod
njega ugrađenih elemenata kabla),
- armature (metalna košuljica od traka, okruglih ili plosnatih žica, a služi kao mehanička zaštita od vanjskog
djelovanja),
- vanjskog plašta (izgrađenog od ekstrudirane umjetne mase i postavljenog preko metalnog plašta, električne
zaštite ili armature kabla),
- vanjskog zaštitnog sloja (obično nemetalni i neekstrudirani vanjski zaštitni sloj kabla),
- separatora (koji služi za uklanjanje mjeđusobno štetnih utjecaja između različitih sastavnih elemenata kabla,
kao primjerice između vodiča i izolacije i plašta).
2.1.10. U kablovski pribor, kao nužni sastavni element za pogon kabla ubraja se:
- pribor za spajanje vodiča,

- kablovska spojnica i
- kablovski završetak.
2.1.11. Spojna čahura služi za galvansko spajanje vodiča, te se razlikuje:
- čahura za lemljenje,
- čahura za prešanje i
- vijčana čahura.
2.1.12. Kablovska stopica služi za galvansko završavanje vodiča, a može biti:
- stopica za lemljenje,
- stopica za prešanje i
- vijčana stopica.
2.1.13. Kablovska spojnica je garnitura koja međusobno spaja dva ili više kablova. Na mjestu spajanja, funkciju
kabla preuzima spojnica.
2.1.14. Kablovski završetak je garnitura, koja kraj jednožilnog ili višežilnog kabla mehanički, a po potrebi i
hidraulički ili pneumatski završava i omogućuje priključak na električna postrojenja.
2.1.15. Utični pribor je vrsta kablovskog pribora koji svojom konstrukcijom omogućava spajanje kabla na
metalno – oklopljena postrojenja. Prema funkciji i8 terminu postoji: sklopna uvodnica, kablovski utikač, rastavljivi
završetak.
2.1.16. Dopušteno strujno opterećenje (ili strujna opteretivost) kabla je struja, koja može trajno proticati vodičem
kabla, određenog tipa u normalnim uvjetima, bez bojazni da će se kabl prekomjerno ugrijati.
April 1997 2
2.1.17. Lutajauća struja je struja, koja izlazi iz vodiča u okolni prostor. Može teći vodljivim (metalnim)
predmetima, koji su u okolnom prostoru postavljeni u druge svrhe (metalne cijevi, armature kabla itd). Svojim
proticanjem lutajuća struja može prouzročiti korozijska oštećenja.
2.1.18. Područje lutajućih struja je prostor oko istomjernih postrojenja, u kojem lutajuće struje mogu prelaziti iz
istosmjernih postrojenja na metalne predmete. Veličina područja ovisi:
- o srednjoj godišnjoj razlici potencijala između ulaznih i izlaznih mjesta lutajućih struja,
- o vodljivosti tla,
- o otporu zemlje kod ulaza i izlaza lutajućih struja i
- otporu između povratnog vodiča istosmjerne struje i zemlje.
2.1.19. Ugroženo područje je prostor u kojem lutajuće struje izlaze iz cijevi ili kabla u okolinu.
2.1.20. Zaštićeno područje je prostor u kojem su cijevi i kablovi zaštićeni od lutajućih struja katodnom zaštitom.
2.2. Označavanje kabla
2.2.1. Oznaka kabla (Lit. 1) sastoji se od grupe slovnih i brojčanih simbola, kojima se redom označavaju:
- vrsta materijala upotrebljenog za izolaciju i plašt,

- osobine konstrukcije značajne za primjenu kabla,
- oznaka za zaštitni vodič (ukoliko postoji),
- vrsta materijala, oblik presjek i sastav vodiča,
- broj žila i nazivni presjek vodiča,
- nazivni napon kabla.
2.2.2. Slovni simbol za vrstu izolacije i plašt kabla, poluvodljive slojeve i za oplet izoliranih vodiča (u zgradi su
oznake izolacije ISO 1043-1/87
P - polivinilklorid (PVC),
E - termoplastični polietilen (PE)
X - termostabilni (umreženi) polietilen (PE-X),
G - guma (NR) prirodna,
Ev - polivinilacetat,
B - butil guma (IIR),
N - polikloropen (CR),
F - fluoronirani etilenpropilen (FEP) ,
Pa - poliamid (PA),
Pt - poliester,
Pu - poliuretan,
Ni - nitril-guma,
IP - impregnirani papir,
NP- naročito impregnirani papir,
T - tekstilni oplet,
SI - silikonska guma,
EP - klorosulfonirani polietilen (SCM),
Ec - klorirani polietilen,
Ab - butadien - akrilonitril
F - politetra – fluoretilen (PTFE)
A - aluminijski prešani plašt,
Az - aluminijski plašt od trake,
Av - aluminijski valoviti plašt,
O - olovni plašt,
ZO- zasebni olovni plašt za svaku žilu,
April 1997 3
H - poluvodljivi sloj za ograničenje električnog polja (radijalno polje),

h - poluvodljivi plašt.
2.2.3. Označavanje konstrukcijske osobine izoliranih vodiča slovnim simbolom, značajnim za primjenu:
A – otporan prema atmosferilijama,
F – finožični,
J – jače konstrukcije (deblja izolacija),
K – pokositren,
L – lakša konstrukcija,
M – mnogožični,
N – ne podržava gorenje (nezapaljiv),
O – pojačan elementom za nošenje(samonosivi),
R – s razmaknutim žilama,
S – naročito savitljiv,
T – otporan na toplinu,
U – s paralelnim žilama,
V – visokonaponski,
Z – električna zaštita (ekran) od metala.
2.2.4. Označavanje zaštitne osobine konstrukcije kabla brojčanim simbolima:
00 – konstrukcija bez posebne mehaničke zaštite,

44 – ispod vanjskog plašta nalazi se armatura od pocinčane okrugle čelične žice, obavijena u suprotnom smjeru
pocinčanom čeličnom trakom,
49 – ispod vanjskog plašta od termoplastične mase – postoji električna zaštita u obliku omota ili opleta od
bakrenih žica ili metalnih traka, postavljenih oko svake žile posebno i izvedbom uzdužne vodonepropusne zaštite,
91 – elementi konstrukcije kabla isti su kao i kod brojčanog simbola 49, s ti da se na vanjskom (poluvodljivom)
plaštu koncentrično nalazi dodatna električna zaštita.
2.2.5. Oznaka za vrstu materijala vodiča, njegova oblika i prisustvo zaštitnog vodiča označava se tako, da se prvo
označi materijal, a zatim oblik vodiča (L 1):
- za vodiče iz bakra oznaka se izostavlja,

- za vodiče iz aluminija stavlja se simbol “A”,
- za višežične vodiče okruglog presjeka simbol je “OV”,
- za višežične vodiče sektorskog presjeka stavlja se simbol “SV”,
- za jednožične vodiče sektorskog presjeka stavlja se simbol “SJ”,
- za jednožične vodiče simbol je “OJ”.
2.2.6. Izolirani vodovi i kablovi, koji sadrže zaštitni vodič obilježen zeleno/žutombojom, označavaju se slovnim
simbolom “Y”.
2.2.7. Broj žila i nazivni presjek vodiča, označavaju se brojem žila puta nazivni presjek vodiča mm² kao slijedi:
- oznaka presjeka (u mm²) stavlja se poslije oznake tipa vodiča,

- presjek koncentričnog vodiča ili električne zaštite izražava se u mm², a razdvaja se kosom crtom od oznake
presjeka faznih vodiča,
- četverožilni kablovi, kod kojih jedna žila ima smanjeni presjek vodiča (neutralni ili zaštitni vodič), označavaju
se tako, da se iza presjeka faznih vodiča stavlja znak plus (+), a zatim presjek neutralnog ili zaštitnog vodiča,
- oznaka zaštitnog vodiča, koji je ravnomjerno raspodijeljen u međuprostoru između faznih žila, jednaka je
oznaci faznih vodiča i s njom se spaja znakom plus (+), (primjerice 3x25+3x16/3).
2.2.8. Nazivni napon energetskog kabla označava se brojem i izražava u kV.

Za više fazne sisteme, nazivni napon kabla se označava naponom između vodiča i zemlje (Uo- fazni napon) i
između dva vodiča (U – linijski napon) koji se razdavajuju kosom crtom (Uo/U), a izražavaju se u u kV.
Kablovi nazivnog naponam Uo/U, ovisno o nazivnom naponu mreže u trofaznom sistemu primjenjuju se:
April 1997 4
Tablica br.1
Nazivni napon kabla Nazivni napon mreže Un u trofaznom
Uo/U – kV/kV sistemu Un=√3xUo-kV
0,6/1 1
12/20 20
20/35 35
2.3. Obilježavanje žila i vanjskog plašta
2.3.1. Obilježavanje žila bojama izvodi se na kablovima i izoliranim vodovima radi međusobnog raspoznavanja
žila (L 2).
2.3.2. Obilježavanje žila se izvodi:
- bojom mješavine za izolaciju, ili

- bojenjem površine izolacije, ili
- obojenom trakom.
Boje moraju biti postojane, tj. ne smiju se lako brisati i moraju se uočavati (L 2 i L 22).
2.3.3. Žile višežilnih kablova nazivnog napona Uo/U=0,6/1 kV, obilježavaju se bojama, koje su sastavni dio
izolacijskog materijala.
Kod četverožilnih kablova (Uo/U=0,6/1 kV) za ugradnju u niskonaponske mreže kabl treba sadržavati žile u
bojama:
zeleno/žuta, crna, svijetlo/plava, smeđa.
2.3.4. Standardna boja vanjskog plašta od PVC, polietilena ili polikloropena za sve kablove nazivnog napona
Uo/U≥0,6/1 kV je crna (L 31).
2.3.5. Žile kablova nazivnog napona jednakog ili većeg od 12/20 kV (Uo/U) izrađuju se s izolacijom prirodne
boje i nije potrebno njihovo dodatno tvorničko obilježavanje.
2.3.6. Na vanjskom plaštu kabla obilježen je (L 34 i L 35):
- naziv proizvođača kabla ili njegov zaštitni znak,

- godina proizvodnje,
- konstrukcijska oznaka kabla prema važećem standardu,
- broj žila, nazivni presjek vodiča i električne zaštite,
- nazivni napon kabla Uo/U u kV.
Oznake se moraju pojavljivati najmanje svakih 50 cm.
2.3.7. Srednjenaponski kabl sadrži: uz spomenute oznake i oznaku dužine kabla metrima. Označavaju se izvodi u
razmaku po 1 m slijedom rasta prirodnih brojeva.
2.3.8. Postojanost oznaka i boja na vanjskom plaštu kabla mora odgovarati odredbama iz L 22.
2.4. Vodič kabla
2.4.1. Vodiči klase 1 i 2 namijenjeni su za upotrebu u izoliranim vodovima i kablovima za stalne instalacije (l 3).
Vodiči klase 1 su jednožični vodiči (oznaka J), a prema obliku mogu biti okrugli (O) i sektorski (S).
Vodiči klase 2 su použeni višežični vodiči (oznaka V), a prema obliku mogu biti okrugli (O) i sektorski (S).
April 1997 5
2.4.2. Vodiči se izgrađuju od:
- mekožarenog bakra sa ili bez metalne prevlake i

- aluminija ili legure aluminija sa ili bez metalne prevlake.
2.4.3. Vodiči kabla klase 1 (prema L 3 i L 50) za stalne instalacije mogu biti:
- okrugli jednožični (oznaka OJ) nazivnog presjeka 6-16 mm² za bakar i 25-150 mm2 za kompaktirani aluminij,
- sektorski višežični (oznaka SV) kompaktirani, nazivnog presjeka 50-400 mm2 za aluminij.
Osnovni podaci okruglih i sektorskih višežičnih aluminijskih vodiča klase 2 prema L 3 i L 50:
Tablica broj 2.
Nazivni presjek mm2 Najmanji broj žica za Vanjski promjer okruglih Najveći otpor vodiča pri
okrugle i sektorske vodiče vodiča mm (max) 20oC ohma/km
25 6 6,5 1,20
35 6 7,5 0,868
50 6 8,6 0,641
70 12 10,3 0,443
95 15 12,0 0,320
150 15 15,0 0,206
185 30 16,8 0,164
240 30 19,2 0,125
2.4.5. Mjerenje električnog otpora vodiča izvodi se na tvorničkim gotovim dužinama (ili dijelovima) kabla prema
L 6.
2.5. Izbor tipiskih kablova
2.5.1. Kablovi nazivnog napona Uo/U=0,6/1 kV upotrebljavaju se u mrežama izmjenične struje, u kojima najviši
napon pod normalnim uvjetima rada (pogona) nije veći od nazivnog napona kabla povišen za 20 posto, odnosno
Um=1,2 X U kV.
U mrežama nazivnog napona 1 kV, tipizira se za upotrebu energetski kabl nazivnog napona 0,6/1 kV, četvreožilni
kabl sa izolacijom od umreženog polietilena i vanjskim plaštom od polivinilklorida (PVC), konstrukcije bez
posebne mehaničke zaštite.
Tip kabla: XP00-A 4x150 mm2; za prilključke i javnu rasvjetu: XP00-A 4x70 mm2 i 4x35 mm2; za priključenje
transformatora 10-20/0,4 kV na niskonaponskoj strani: 3x(2xP/MT, 1x240 mm2) za fazne vodiče i 1xP/MT, 1x240
mm2 za neutralan vodič.
2.5.2. U mrežama nazivnog napona 10 kV i 20 kV, tipizira se za upotrebu energetski kabl nazivnog napona
Uo/U=12/20 kV, jednožilni kabl sa izolacijom od umreženog polietilena, plaštom od termoplastičnog polietilena i
električnom zaštitom. Tip kabla: XHE 49-A 3x(1x150/25 mm2).
2.5.3. U mrežama nazivnog napona 35 kV, tipizira se za upotrebu energetski kabl nazivnog napona Uo/U =20/35
kV, jednožilni kabl sa izolacijom od umreženog polietilena, plaštom od termoplastičnog polietilena i električnom
zaštitom.
Tip kabla: XHE 49-A 3x(1x150/25 mm2)
Vrijednost najviših napona kablova Um ovisno o nazivnom naponu mreže su u tablici broj III.
Tablica broj III
Nazivni napon mreže Nazivni napon kabla, Najviši napon kabla,

Un u kV Uo/U kV/kV trofaznog sistema kV
1 0,6/1 1,2
10
20 12/20 24,0
April 1997 6
30
35 20/35 38,0
2.5.4. Za popravke i manje intervencije u mreži (do 50 m), gdje ugradnja prijelazne spojnice nije ekonomski
opravdana, dopušta se ugradnja postojećeg tipa kabla (primjerice kabl s izolacijom od impregniranog papira ili
trožilnih kablova s izolacijom od umjetne mase jednakog tipa), dok je za sve ostale ugradnje potrebno primjeniti
tipizirani kabl uz upotrebu odgovarajućih spojnica.
2.5.5. Najviše dopuštene trajne radne (pogonske) temperature vodiča i najviše dopuštene temeperature vodiča u
slučaju kratkog spoja za kablove obuhvaćene ovim tehničkim preporukama iznose:
Tablica broj IV
Najviša dopuštena temperatura vodiča - Co

Vrsta izolacije
Kratki spoj
Trajni rad (trajanje najviše 5 sek)
Polivinilkloirid (PVC) 70 160
Termostabilni
(umreženi) polietilen (PE-X) 90 250
2.5.6. Kablovi obuhvaćeni ovim Tehničkim preporukama namijenjeni su Trajnom polaganju: u zemlju, u vodu, na
otvorenom prostoru, u kablovske kanale i u zatvorene prostorije.
2.5.7. Nazivni presjek faznog aluminijskog vodiča u ovisnosti o nazivnom naponu kabla iznosi:
Tablica broj V
Nazivni napon kabla Nazivni presjek faznog aluminijskog vodiča (mm2) i vrsta
Uo/U kV/kV izolacije
- termostabilni (umreženi) polietilen (PE-X)
0,6/1 150, 70, 35
12/20 150, 50
20/35 150
2.5.8. Izolacija vodiča se izrađuje u obliku ekstrudiranog (brizganog) sloja od termostabilne mase na bazi
umreženog polietilena (PE-X), koja mora odgovarati zahtjevima utvrđenim u L26 i L 27.
2.5.9. Konstrukcija odabranih tipova kablova mora odgovarati zahtjevima utvrđenim u literaturi L 29, L 31, L 34,
L 35.
2.5.10. Kablovi prema ovim Tehničkim preporukama označavaju se grupom simbola prema
L1 koja sadrži:
- slovni simbol za vrstu izolacije i plašta,
- brojčani simbol za konstrukciju kabla,
- slovni simbol za materijal i oblik vodiča,
- slovni simbol za označavanje prisustva zeleno/žute žile (ako postoji),
- broj žila i nazivni presjek vodiča i
- brojčani simbol za nazivni napon.
2.5.11. Primjeri označavanja tipskih kablova:
a.) Četverožilni kabl s izolacijom od umreženog polietilena i sa plaštem od polivinilklorida, konstrukcije bez
posebne mehaničke zaštite, aluminijskim faznim višežičnim vodičima okruglog presjeka 150 mm2 i zaštitnim
vodičem istog presjeka za nazivni napon 0,6/1 kV, označava se:
XP00-AY, 4x150/OV mm2, 0,6/1 kV ili XP00-A, 4x150 mm2
April 1997 7
Primjenjuje se u distributivnim trofaznim mrežama, u kojima dopušteni trajni pogonski napon ne prelazi za više od
20 posto nazivni napon mreže.
b.) Kabl sa izolacijom od umreženog polietilena (PE-X), sa poluvodljivim slojevima oko vodiča i izolacije,
plaštem od polietilena (PE), uzdužnom vodonepropusnom i električnom zaštitom u obliku omota ili poleta od
bakrenih žica presjeka 25 mm2 , sa jednim aluminijskim vodičem presjeka 150 mm2 , za nazivni napon 12/20 kV
ili 20/35 kV, označava se:
XHE 49-A, 1x150 OV/25 mm2, 12/20 kV ili XHE 49-A, 1x150/25 mm2
Kablovi se polažu na zemlju ili zrak – na otvorenom.
c.) U posebnim slučajevima, kada se kabl polaže u izrazito grmljavinskim zonama, preporučuje se primjena kabla
za nazivne napone 12/20 kV i 20/35 kV, oznake: XHE h 91-A, koji je jednake konstrukcije kao XHE 49-A, s tim
da ima vanjski plašt od poluvodljivog polietilena, a preko plašta dodatnu električnu zaštitu.
2.6. Dopuštene trajne struje kabla
2.6.1. Strujno opterećenje kabla treba tako ograničiti, da na svim mjestima duž kabla razvijena toplinska energija
u kablu bude odvedena u okolni prostor pod postojećim uvjetima.
2.6.2. Kod projektiranja kabla potrebno je uzeti u obzir da odvođenje topline ovisi o konstrukciji i dimenziji
kabla, vrsti struje i napona o temperaturi medija. U normalnom pogonu kabla toplina se razvija u: vodiču, izolaciji,
vodljivim slojevima, mtealnom plaštu i armaturi.
2.6.3. Geometrijske karakteristike kabla neznatno ovise o temperaturi, pa se mogu smatrati konstantama za jedan
određeni kabl.
2.6.4. Strujno opterećenje kabla ovisi najviše o promjeni ambijentnih uvjeta tj. od temperaturemedija i toplinskog
otpora medija u koji je kabl položen.
Strujno opterećenje kabla određuje se izrazom:
It=Cn x In, (A)
gdje je: Cn – umnožak korekcijskih fakora

In – nazivno strujno opterećenje određeno prema L-37 za odgovarajući tip, presjek i napon kabla
2.6.5. Nazivno strujno opterećenje u normalnom pogonu vrijedi za izravno položene kablove u zemlju na
posteljicu od pijeska ili usitnjene zemlje bez ili sa mehaničkom zaštitom od: opeke, platičnih štitnika i sličnim, te
prolazom kabla kroz cijevi u zemlji duž trase, u najvećoj dužini do 10 m, uz određene nazivne uvjete okoline.
2.6.6. Kod slobodnog polaganja kabla u zraku vrijedi odgovarajuće nazivno strujno opterećenje za normalni
pogon, uz ispunjenje nazivnih uvjeta za polaganje kabla u zraku. Pri tome se podrazumijeva: da se ne spriječava
ohlađivanje kabla putem konvekcije i zračenja, da nema porasta temperature okoline i da nema stranih izvora
topline.
2.6.7. Nazivno strujno opterećenje definira dopuštenu trajnu struju opterećenja za pojedinačno položene kablove,
odnosno za kablovske sisteme (tri pojedinačna kabla) pri tzv. distributivnom dijagramu opterećenja.
Distributivno opterećenje kabla je pogonsko stanje, kod kojeg se na dnevno razdoblje od punog (maksimalnog)
opterećenja (određenog trajanja) nadovezuje razdoblje manjeg opterećenja (određenog trajanja).
Odnos između opterećenja i maksimalnog dnevnog opterećenja naziva se stupanj distributivnog opterećenja.
Stupanj distributivnog opterećenja (m) prema l 37 – je količnik površine ispod dijagrama dnevnog opterećenja i
ukupne površine pravokutnika određenog maksimalnim opterećenjem unutar 24 sata (vidi prilog 8.2.).
Za tako određeni stupanj distributivnog opterećenja ne smije nazivno opterećenje za odabrani tip i presjek kabla
kod polaganja u zemlju ili u zrak (iz tablica nazivnih strujnih opterećenja uzimajući u obzir i sve potrebne
korekcijske faktore), prijeći maksimalno opterećenje.
April 1997 8
2.6.8. Dopuštene radne temeperature vodiča i specifični toplinski otpor izolacije kabla – prema L 37 – prikazane su
u tablici VI.
Tablica broj VI
Dopušteno zagrijavanje izolacije

Vrsta Dopuštena radna za polaganje Specifični toplinski otpor
izolacije temperatura u zemlji u zraku izolacije Km/W
vodiča oC 20oC 30oC
PVC 70 50 40 6,0
PE 70 50 40 3,5
PE-X 90 70 60 3,5
2.6.9. Nazivni uvjeti polaganja kabla u zemlju (prema L 37):
Tablica broj VII.
Distributivno opterećenje m=0,7

Dubina polaganja 0,7 do 1,2 m
Način polaganja kabla:
- 1 višežilni kabl
- 3 jednožilna kabla u trokutu
Posteljica od usitnjene zemlje ili finog pijeska
Mehanička zaštita:
- opeka
- betonske ploče
- plastični štitnici ili mreža
Temperatura zemljišta na dubinu polaganja 20oC
Specifični toplinski otpor zemljišta:
- vlažno područje 1,0 k.m./W
- suho područje 2,5 k.m./W
Uzemljenje električne zaštite kabla obostrano
Prilikom polaganja kabla ne polagati traku za uzemljenje.
2.6.10. Nazivni uvjeti polaganja kabla u zraku (prema L 37)
Tablica broj VIII.
Distributivno opterećenje m=1,0

Način polaganja kabla
- 1 višežilni kabl
- 3 jednožilna kabla u trokutu
- 3 jednožilna kabla u ravnini sa međusobnim razmakom d
d=vanjski promjer kabla
Polaganje slobodno u zraku uz nesmetano odvođenje topline

- udaljenost kabla od zida, poda ili stropa ≥ 2 cm
- razmak kablova položenih jedan do drugog ≥ 2d
- razmak kablova jedan iznad drugog ≥ 2d
- razmak između redova kablova na kablovskim policama ≥ 30 cm
Temperatura okoline 30oC
Uz dovoljno provjetravanje i bez izravnog zračenja sunca
Uzemljenje električne zaštite kabla obostrano
April 1997 9
2.6.11. Nazivna struja opterećenja (prema L 37)

Na nazivne uvjete polaganja kabla (u zemlji i u zraku određene su i nazivne struje opterećenja, ovisno o nazivnom
naponu kabla Uo/U, konstrukciji kabla te o mjestu ugradnje kabla.
2.6.11.1. Strujno opterećenje kabla Uo/U=0,6/1 kV a aluminijskim vodičem za polaganje u zemlju ili zrak
prikazano je u tablici broj IX (prema L 37).
Tablica broj IX
Vrsta izolacije PVC PE - X
Konstrukcijska oznaka PPOO-A PP44-A XPOO-A XP44-A
Nazivni presjek aluminijskog
vodiča mm Strujno opterećenje u (A) za polaganje u zemlji
25 102 102 112 112
35 122 122 134 134
50 144 144 158 158
95 215 215 234 234
150 275 275 300 300
185 313 313 342 342
Nazivni presjek aluminijskog vodiča

mm2 Strujno opterećenje u (A) za polaganje u zraku
25 81 81 101 101
35 99 99 125 125
50 119 119 149 149
95 186 186 234 234
150 246 246 311 311
185 285 285 360 360
2.6.11.2. Strujno opterećenje kabla Uo/U=12/20 kV a aluminijskim vodičem, za polaganje u zemlju ili zrak u
obliku trokuta, prikazano je na tablici broj X (prema L 37).
2.6.11.3. Strujno opterećenje kabla Uo/U=20/35 a aluminijskim vodičem, za polaganje u zemlju ili zrak u obliku
trokuta, prikazano je u tablici broj XI (prema L 37).
2.6.12. Korekcijski faktori za prearačunavanje strujnog opterećenja prema L – 37.

Pri pogonskim uvjetima koji odstupaju od nazivnih uvjeta za polaganje kablova (definiranih u tač. 2.6.9. i 2.6.10.),
potrebno je strujno opterećenje u tablicama IX, X i XI množiti s korekcijskim faktorima kako slijedi:
Tablica broj X
Vrsta izolacije PE – X
Konstrukcijska oznaka kabela XHE 49-A XHEh 91-A
Nazivni presjek aluminijskog vodiča mm2 Strujno opterećenje u (A) za polaganje u zemlji
70 210
95 251
150 319
185 361
Nazivni presjek aluminijskog vodiča mm2 Strujno opterećenje u (A) za polaganje u zraku
70 231
95 280
150 366
185 420
April 1997 10
Tablica broj XI
Vrsta izolacije PE – X
Konstrukcijska oznaka kabela XHE 49 – A XHEh 91 – A
Nazivni presjek aluminijskog vodiča mm2 Strujno opterećenje u (A) za polaganje u zemlji
150 322
185 364
240 422
Nazivni presjek aluminijskog vodiča mm2 Strujno opterećenje u (A) za polaganje u zraku
150 367
185 421
240 496
2.6.12.1. Korekcijski faktor (f1) za preračunavanje strujnog opterećenja kablova položenih u zemlju, u ovisnosti o:
specifičnom toplinskom otporu i temperaturi zemljišta, te faktoru distributivnog opterećenja za sve konstrukcije
kabla, prikazan je u tablici XII.
2.6.12.2. Korekcijski faktor (f2) za preračunavanje strujnog opterećenja četverožilnih kablova u ovisnosti o: broju
kablova u istom rovu, specifičnom toplinskom otporu zemljišta, te faktoru distributivnog opterećenja, uz
međusobni svijetli razmak od 7 cm, prikazan je u tablici XIII.
2.6.12.3. Korekcijski faktor (f2) za preračunavanje strujnog opterećenja jednožilnih kablova u trofaznom sistemu,
položenih u trokut, uz međusobni svijetli razmak od 25 cm u ovisnosti o: broju sistema u istom rovu, specifičnom
toplinskom otporu zemljišta te faktoru distributivnog opterećenja, prikazan je na slici XIV.
2.6.12.4. Korekcijski faktor za preračunavanje strujnog opterećenja kablova kod polaganja kablova u zraku (na
policama, nosačima i td.) vidljiv je u L – 37.
2.7. Dopuštene struje kratkog spoja
2.7.1. Struje kratkog spoja u vodičima kablova iz aluminija, ovisno o: vrsti izolacije, početnoj temperaturi vodiča,
vrsti materijala i presjeka vodiča, a za trajanje kratkog spoja od 1 sekunde, prikazane su u tablici (prema L – 37)
XV.
April 1997 11
Tablica broj XII
1 2 3 4 5 6
Dopuštena Temperatura
radna zemljišta oC Specifični toplinski otpor zemljišta u k.m/W
temperatura
vodiča oC 0,7 1,0 1,5 2,5
Distributivno opterećenje Distributivno opterećenje Distributivno Distributivno
opterećenje opterećenje
0,50 0,60 0,70 0,85 1,00 0,50 0,60 0,70 0,85 1,00 0,50 0,60 0,70 0,85 1,00 0,5 do 1,00
90 5 1,24 1,21 1,18 1,13 1,07 1,11 1,09 1,07 1,03 1,00 0,99 0,98 0,97 0,96 0,94 0,89
10 1,23 1,19 1,16 1,11 1,05 1,09 1,07 1,05 1,01 0,98 0,97 0,96 0,95 0,93 0,91 0,86
15 1,21 1,17 1,14 1,08 1,03 1,07 1,05 1,02 0,99 0,95 0,95 0,93 0,92 0,91 0,89 0,84
20 1,19 1,15 1,12 1,06 1,00 1,05 1,02 1,00 0,96 0,93 0,92 0,91 0,90 0,88 0,86 0,81
25 1,02 1,00 0,98 0,94 0,90 0,90 0,88 0,87 0,85 0,84 0,78
30 0,95 0,91 0,88 0,87 0,86 0,84 0,83 0,81 0,75
35 0,82 0,80 0,78 0,72
0,68
70 5 1,29 1,26 1,22 1,15 1,09 1,13 1,11 1,08 1,04 1,00 0,99 0,98 0,97 0,95 0,93 0,86
10 1,27 1,23 1,19 1,13 1,06 1,11 1,08 1,06 1,01 0,97 0,96 0,95 0,94 0,92 0,89 0,83
15 1,25 1,21 1,17 1,10 1,03 1,08 1,06 1,03 0,99 0,94 0,93 0,92 0,91 0,88 0,86 0,79
20 1,23 1,18 1,14 1,08 1,01 1,06 1,03 1,00 0,96 0,91 0,90 0,89 0,87 0,85 0,83 0,76
25 1,03 1,00 0,97 0,93 0,88 0,87 0,85 0,84 0,82 0,79 0,72
30 0,94 0,89 0,85 0,84 0,82 0,80 0,78 0,76 0,68
35 0,77 0,74 0,72 0,63
40 0,59
April 1997 12
Tablica broj XIII

1 2 3 4 5 6
Specifični toplinski otpor zemljišta u k.m/W

Vrsta Broj
izolacije kablova 2,5 1,5 1,0 0,7
kabla Distributivno Distributivno Distributivno Distributivno
opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0
PE – X 1 1,02 1,03 0,99 0,94 0,89 1,06 1,05 1,00 0,94 0,89 1,09 1,06 1,01 0,94 0,89 1,11 1,07 1,02 0,95 0,89
kabl 2 0,95 0,89 0,84 0,77 0,72 0,98 0,91 0,85 0,78 0,72 0,99 0,92 0,86 0,78 0,72 1,01 0,94 0,87 0,79 0,72
0,6/1 kV 3 0,86 0,80 0,74 0,68 0,62 0,89 0,81 0,75 0,68 0,62 0,90 0,83 0,77 0,69 0,62 0,92 0,84 0,77 0,69 0,62
4 0,82 0,75 0,69 0,63 0,57 0,84 0,76 0,70 0,63 0,57 0,85 0,78 0,71 0,63 0,57 0,86 0,78 0,72 0,64 0,57
5 0,78 0,71 0,65 0,59 0,53 0,80 0,72 0,66 0,59 0,53 0,81 0,73 0,67 0,59 0,53 0,82 0,74 0,67 0,60 0,53
6 0,75 0,68 0,63 0,56 0,51 0,77 0,69 0,63 0,56 0,51 0,78 0,70 0,64 0,57 0,51 0,79 0,71 0,65 0,57 0,51
8 0,71 0,64 0,59 0,52 0,47 0,72 0,65 0,59 0,52 0,47 0,73 0,66 0,60 0,52 0,47 0,74 0,66 0,60 0,53 0,47
10 0,68 0,61 0,56 0,49 0,44 0,69 0,62 0,56 0,50 0,44 0,70 0,63 0,57 0,50 0,44 0,71 0,63 0,57 0,50 0,44
PVC Distributivno Distributivno Distributivno Distributivno
kabl opterećenje opterećenje opterećenje opterećenje
0,6/1 kV
0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0
1 0,91 0,92 0,94 0,94 0,89 0,97 0,97 1,00 0,94 0,89 1,04 1,03 1,01 0,94 0,89 1,13 1,07 1,02 0,95 0,89
2 0,86 0,87 0,85 0,77 0,72 0,91 0,90 0,86 0,78 0,72 0,97 0,93 0,87 0,78 0,72 1,01 0,94 0,88 0,79 0,72
3 0,82 0,80 0,75 0,68 0,62 0,86 0,82 0,76 0,68 0,62 0,91 0,84 0,77 0,69 0,62 0,92 0,84 0,78 0,69 0,62
4 0,80 0,76 0,70 0,63 0,57 0,84 0,77 0,71 0,63 0,57 0,86 0,78 0,72 0,63 0,57 0,87 0,79 0,73 0,64 0,57
5 0,78 0,72 0,66 0,59 0,53 0,81 0,73 0,67 0,59 0,53 0,81 0,74 0,68 0,59 0,53 0,82 0,75 0,68 0,60 0,53
6 0,76 0,69 0,64 0,56 0,51 0,77 0,70 0,64 0,56 0,51 0,78 0,71 0,65 0,57 0,51 0,79 0,72 0,65 0,57 0,51
8 0,72 0,65 0,59 0,52 0,47 0,73 0,66 0,60 0,52 0,47 0,74 0,67 0,61 0,52 0,47 0,75 0,67 0,61 0,53 0,47
10 0,69 0,62 0,57 0,49 0,44 0,70 0,63 0,57 0,50 0,44 0,71 0,64 0,58 0,50 0,44 0,71 0,64 0,58 0,50 0,44
April 1997 13
Tablica broj XIV
1 2 3 4 5 6
Specifični toplinski otpor zemljišta u k.m/W

Vrsta Broj
izolacije sistema 2,5 1,5 1,0 0,7
kabla Distributivno opterećenje Distributivno opterećenje Distributivno Distributivno
opterećenje opterećenje
0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0 0,5 0,6 0,7 0,85 1,0
PE – X 1 1,09 1,04 0,99 0,93 0,87 1,11 1,05 1,00 0,93 0,87 1,13 1,07 1,01 0,94 0,87 1,17 1,09 1,03 0,94 0,87
kabl 2 1,01 0,94 0,89 0,82 0,75 1,02 0,95 0,89 0,82 0,75 1,04 0,97 0,90 0,82 0,75 1,06 0,98 0,91 0,83 0,75
12/20 i 20/35 3 0,94 0,87 0,81 0,74 0,67 0,95 0,88 0,82 0,74 0,67 0,97 0,89 0,82 0,74 0,67 0,99 0,90 0,83 0,74 0,67
kV 4 0,91 0,84 0,78 0,70 0,64 0,92 0,84 0,78 0,70 0,64 0,93 0,85 0,79 0,70 0,64 0,95 0,86 0,79 0,71 0,64
5 0,88 0,80 0,74 0,67 0,60 0,89 0,81 0,75 0,67 0,60 0,90 0,82 0,75 0,67 0,60 0,91 0,83 0,76 0,67 0,60
6 0,86 0,79 0,72 0,65 0,59 0,87 0,79 0,73 0,65 0,59 0,88 0,80 0,73 0,65 0,59 0,89 0,81 0,74 0,65 0,59
8 0,83 0,76 0,70 0,62 0,56 0,84 0,76 0,70 0,62 0,56 0,85 0,77 0,70 0,62 0,56 0,86 0,78 0,71 0,62 0,56
10 0,81 0,74 0,68 0,60 0,54 0,82 0,74 0,68 0,60 0,54 0,83 0,75 0,68 0,61 0,54 0,84 0,76 0,69 0,61 0,54
April 1997 14
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Vrsta Dopuštena Dopuštena
izolacije radna temperatura Temperatura vodiča na početku kratkog spoja oC
kabla temperatura vodiča u kratkom
vodiča spoju
o o
- C C Nazivna kratkotrajna gustoća struje KS(IS) u A/mm2
PE - X 90 250 94 98 102 104 105 109 113 116 120
PE - kabl 70 150 - - 72 75 77 82 87 91 96
PVC – kabl
≤ 300 mm2 70 160 - - 76 78 81 85 90 95 99
> 300 mm2 70 140 - - 68 71 73 78 83 88 93
2.7.2. Za vrijeme trajanja kratkog spoja različitog od 1 sekunde, potrebno je vrijednosti u tablici XV množiti a
faktorom 1√t, gdje je:
t – vrijeme stvarnog trajanja kratkog spoja
Pri tome je maksimalno dopušteno vrijeme trajanja kratkog spoja ograničeno na 5 sekundi.
2.8. Djelatni otpor vodiča
Djelatni otpor vodiča kabla je najveći otpor koji se može pojaviti na radnoj temperaturi vodiča preračunat preko
temperaturnog kojeficijenta otpora.
Najveće dopuštene vrijednosti djelatnog otpora aluminijskog vodiča kabla
Tablica broj XVI
Nazivna radna Djelatni otpor

Vrsta temperatura vodiča Konstrukcijska Broj žila, presjek i vodiča
o
izolacije C oznaka kabla oblik vodiča R (Ohm/km)
PVC 70 PPOO – A 4x25/OV 1,44
0,6/1 kV 4x35/OV 1,05
4x50/SV 0,770
4x95/SV 0,384
4x150/SV 0,248
4x185/SV 0,197
PE – X 90 XPOO – A 4x25/OV 1,54
0,6/1 kV 4x35/OV 1,12
4x50/SV 0,822
4x95/SV 0,410
4x150/SV 0,264
4x185/SV 0,210
PE – X 90 XHE 49 – A 1x70/OV 0,568
12/20 i 1x95/OV 0,410
20/35 1x150/OV 0,264
1x185/OV 0,210
1x240/OV 0,160
2.9. Induktivni otpor kabla
Induktivni otpor kabla određen je pogonskom frekvencijom, geometrijom kabla i načinom polaganja kabla. U
tablici XVII prikazani su orijentacioni (kataloški) podaci za kablove različitih konstrukcija uz pogonsku
frekvenciju 50 Hz. Kod jednožilnih kablova podaci su dati za polaganje u trokutu uz uzemljenje električne zaštite
kabla na oba kraja.
April 1997 15
Vrsta Konstrukcijska Broj žila, presjek i oblik Induktivni otpor kabla

izolacije oznaka kabla vodiča kod 50 Hz Ohm/km,fazi
PVC PPOO – A 4x25/OV 0,086
0,6/1 kV 4x35/OV 0,083
4x50/SV 0,083
4x95/SV 0,082
4x150/SV 0,080
4x185/SV 0,080
PE – X XPOO – A 4x25/OV 0,081
0,6/1 kV 4x35/OV 0,081
4x50/SV 0,076
4x95/SV 0,073
4x150/SV 0,073
4x185/SV 0,072
XHE 49 – A 1x70/OV 0,1256

12/20 kV 1x95/OV 0,120
1x150/OV 0,1130
1x185/OV 0,1099
XHE 49 – A 1x150/OV 0,1256

20/35 kV 1x185/OV 0,1162
1x240/OV 0,1162
2.10. Pogonski kapacitet i kapacitivni otpor kabla
Pogonski kapacitet kabla određen je geometrijom kabla i veličinom relativne dielektrične konstante, koja za
umreženi polietilen iznosi: Er = 2,3, dok je kapacitivni otpor kabla određen pogonskim kapacitetom i pogonskom
frekvencijom.
Vrijednosti pogonskog kapaciteta i kapacitivnog otpora uz pogonsku frekvenciju 50 Hz, prikazane u u tablici
XVIII.
Tablica broj XVIII
Vrsta Konstrukcijska oznaka Broj žila, presjek i Pogonski kapacitet Kapacitivni otpor kabla
izolacije kabla oblika vodiča kod 20oC qF/km, kod 50 Hz Ohm/km, fazi
fazi
PE – X XHE 49 – A 1x70/OV 0,196 16,249
12/20 kV 1x95/OV 0,222 14,394
1x150/OV 0,254 12,539
1x185/OV 0,273 11,667
PE – X XHE 49 – A 1x150/OV 0,191 16,675
20/35 kV 1x185/OV 0,209 15,353
1x240/OV 0,227 14,031
2.11. Nulta impedencija
Nulta impedansa kabla je karakteristična veličina neophodna pri proračunu dozemnih kratkih spojeva u mreži.
April 1997 16
Prava vrijednost nulte impedanse kabla može se odrediti samo mjerenjem.

Za dovoljno tačne proračune dozemnih kratkih spojeva mogu se koristiti kataloški podaci za nulte impedanse iz
tablice XIX.
Tablica broj XIX
Nulta impedansa za jednožilne kablove

Konstrukcijska oznaka kabla Broj žila, presjek i oblik vodiča položene u trokutu sa aluminijskim
vodičem
XHE 49 – A 1x70/OV 1,46+j0,66
12/20 kV 1x95/OV 1,30+j0,66
1x150/OV 0,96+j0,37
1x185/OV 0,91+j0,37
XHE 49 – A 1x150/OV 0,95+j0,39
20/35 kV 1x185/OV 0,90+j0,39
1x240/OV 0,86+j0,38
3. POLAGANJE KABLOVA
3.1. Opće odredbe u polaganju kablova
3.1.1. Kablom treba postupati – prigodom polaganja – tako, da se njegove nazivne osobine bitno ne mijenjaju.
Posebno treba skrenuti pažnju na:
- dimenzioniranje presjeka vodiča prema očekivanom strujnom opterećenju,

- uticaj grupiranja kablova ili nekog drugog susjednog izvora topline, specifičnu toplinsku vodljivost medija u
koju je kabl položen, zaštitu od sunčevog zračenja i dr.
- dopuštenu struju kratkog spoja,
- zaštitu od lutajućih struja i korozije,
- stabilnost terena i vibracije,
- zaštitu od mehaničkih oštećenja kabla,
- zaštitu od kemijskih utjecaja, a ako je potrebno odabirom posebne konstrukcije kabla i
- glatkoću i čvrstoću podloge na koju se kabl polaže.
3.1.2. Kablovi potrebni za napajanje potrošača električnom energijom, kao i za građenje mjesnih kablovskih
mreža, mogu se polagati (ovisno o njihovoj konstrukciji) u suhim i vlažnim prostorijama, u zemlji, u javno-
prometnim površinama, u vodi na otvorenom prostoru.
3.1.3. Pod javno prometnim površinama podrazumijevaju se općenito: javno – prometni putevi, raskrsnice, trgovi,
mostovi, prolazi, nadvožnjaci, podvožnjaci i slično.
3.1.4. Način izrade i sadržaj investicijsko – tehničke dokumentacije za polaganje kabla, propisan je važećim
zakonom građenja objekata.
3.1.5. Trasa kabla, određena položajem krajnih tačaka koje kabl treba povezati, mora ispuniti uvjet
najekonomičnijeg i najsvrsihodnijeg pravca u skladu zahtjeva projektiranja, građenja i ekspolatacije.
3.1.6. Trasa kabla mora biti usklađena sa postojećim stanjem različitih opskrbnih postrojenja, uz potpuno
pridržavanje propisa, uvjeta i planova nadležnih organa i zainteresiranih organizacija (na primjer: organizacija za
prostorno planiranje, vodovodnih instalacija, kanalizacije, plina, telefona, toplovoda, mjesnog prometa,
elektrodistribucije, željeznice, uprave za puteve, vodoprivrede).
3.1.7. Kod planiranja i izgradnje javno – prometnih puteva, te ugradnje raznih instalacija, preporučuje se
pridržavanje rasporeda elektroenergetskih kablovskih vodova u odnosu na različita opskrbna postrojenja (prilog
8.3. i 8.4.). Mogući je drugačiji raspored, uvažavajući međusobni razmak instalacija.
April 1997 17
3.1.8. U skladu sa prethodnom tačkom, preporučuju se daljnja načela za smještaj podzemnih instalacija na
urbaniziranom području:
- u pravilu postrojenja za opskrbu trebaju biti izvan kolnika, a kanalizacija i plinovod visokog pritiska u
kolniku,
- ukoliko prostor izvan kolnika nije dovoljan za smještaj većeg broja instalacija, u kolnik treba predvidjeti
toplovod, te ostale magistralne vodove,
- kod podjele treba uzeti u obzir uzajamni utjecaj različitih postrojenja, te nužni prostor za rad, izgradnju i
ekspolataciju postrojenja,
- za smještaj vodova i postrojenja izvan kolnika, treba raspoloživi prostor u hodniku, stazi za bicikliste,
zelenilu, živici – rasporediti zone,
- u načelu, spomenute zone treba predvidjeti na objema stranama ulice,
- od označenih širina zone može se u slučaju potrebe odstupiti,
- pješački hodnik dijeli se počevši od linije granice ulice na zone (uvažavajući dubinu polaganja (prilog 8.5.):
E – zonu (elektrovodovi),
PV – zonu (plin),
V – zonu (vodovod),
PTT - zonu (pošta),
- vodovi ne smiju biti vođeni paralelno ispod šinskih postrojenja, a međusobno križanje se može izvest pod
kutom ne manjim od 30 stepeni,
- vodovi, koji ne služe u javnom opskrbljavanju smiju biti smješteni u javne površine samo tada, kada ne
ometaju postrojenja javnog opskrbljavanja.
3.1.9. Uobičajeni način polaganja pojedinačnih vrsta vodova:
a.) Instalacije pošte (PTT – zona):

uobičajena širina zone 0,7 m,
pokrivač kod upotrebe cijevi 0,5 m,
pokrivač kod polaganja kabla 0,6 m.
Kod polaganja ispod dubine od 1,1 m mora se do narednog položaja ostaviti međuprostor najmanje od 0,3 m, da bi
se omogućilo križanje drugih vodova (primjerice, kućnih priključaka).
b.) Vodovi za opskrbu električnom energijom (E – zona)

Ovdje ubrajamo: srednjenaponske (do 35 kV) i niskonaponske kablove, signalne kablove, kablove za opskrbu,
javno prometnih sredstava, kablova ulične rasvjete, te dovode javne sigurnosti:
pokrivač 0,6 m,
dubina do 1,6 m.
Unutar zone kablovi mogu biti raspoređeni u okmitom smjeru prema svrsi primjene i naponskom nivou. Kod
prijelaza treba predvidjeti rezervne cijevi za kasnije potrebe.
c.) Plinovod (PV – zona) ∅ 100 do ∅500 mm

uobičajena širina zone 0,7 m – 1,2 m,
srednji pokrivač 1,1 m.
Plinovod visokog pritiska voditi u kolniku, ukoliko nema mjesta u PV – zoni.
d.) Vodovod (V – zona) ∅ 100 do ∅1200 mm

uobičajena širina zone 0,7 m cca 1,8 m ovisno o situaciji.
e.) Kanalizacija (K – zona)

Širina zone ovisi o promjeru kanala i dubine polaganja. Ovdje ubrajamo: kućnu odvodnju, uličnu odvodnju te
kanalski konektor. Kanalska okna moraju biti tako raspoređena, da najviše zauzimaju jednu prometnu traku. Kada
ulica sa zelenim pojasom u sredini ili odvojenim prometnim trakama, treba svaka strana ulice imati svoj kanal.
f.) Toplovod (T – zona)

srednji pokrivač 1,2 m.
April 1997 18
kod polaganja toplovoda u kolnik, nije preporučljivo istog smjestiti u sredini kolnika. Okna toplovoda treba tako
rasporediti, da je kod popravka promet ograničen najviše na jednu prometnu traku. Kod približavanja ili križanja
toplovoda se energetskim kablom vodom treba zadržati takve razmake., da ne mogu nastupiti nedopušteni
toplinski utjecaj. Ukoliko se takav razmak normalno ne može postići, treba primijeniti dodatne mjere za izolaciju.
3.1.10. U slučaju nedostatka tačnih podataka o položaju podzemnih instalacija, potrebno je predvidjeti
mjestimično kopanje probnih jama duž projektirane (planirane) trase.
3.1.11. Prenošenje trase sa plana na zemljište treba izvoditi u odnosu na stalne orijentire (regulacijske linije,
zgrade i sl.), a na neizgrađenim mjestima trasiranje izvršiti pomoću geodetskih instrumenata.
3.1.12. Prije početka radova na trasi, izvođačka organizacija treba imati kopiju katastarskog plana podzemnih
instalacija tog područja te pisano mišljenje i uvjete radnih organizacija čije se podzemne instalacije nalaze na tom
području. Bez takve prethodne dokumentacije, ulice smiju biti prekopane samo u slučaju kvara, poduzimajući
propisane sigurnosne mjere za zaštitu postojećih podzemnih instalacija.
3.2. Polaganje kablova na slobodnim površinama
3.2.1. Zemljane radove treba obavljati, izvoditi u skladu s općim zahtjevima građevinskih normi i drugih
postojećih propisa, koji se odnose na ovu vrstu radova.
3.2.2. Širina i dubina kablovskog rova prema ili u pravilu se određuju prema nazivnom naponu i broju paralelno
polaganih kablova.
3.2.3. Normalna dubina rova u zemlji gdje nema ostalih instalacija prema pravilu iznosi za:
Uo/U=0,6/1 i 12/20 kV – kabl,
dubina rova 0,8 m,
Uo/U=20/35 kV – kabl,
dubina rova 1,0 m,
signalni kabl, dubina rova 0,6 – 0,8 m.
Moguće su i manje dubine ukoliko se poduzmu posebne zaštitne mjere, odnosno posebni uvjeti polaganja. Kod
prijelaza cesta i ulica s frekventnim prometom, potrebno je povećati dubinu ukapanja na najmanje 1,2 m.
3.2.4. Odstupanje od normalne dubine ukapanja kablova dopušteno je na mjestima križanja sa drugim podzemnim
instalacijama, te kod paralelnog polaganja kablova različitih naponskih razina u zajedničkom rovu i slično.
3.2.5. Za smanjenje međusobnog utjecaja paralelno položenih kablova, potrebno je pridržavati se najmanje
dopuštene udaljenosti kablova prema tablici broj XX.
Tablica broj XX
Vrsta kabla Prema pravilu međusobna udaljenost (cm)

Telefonski pokraj telefonskog 0 cm
Signalni pokraj signalnog 0 cm
Signalni pokraj telefonskog 5 cm
Energetski n.n. kablovi međusobno 10 cm
Energetski kablovi 10 kV pokraj drugih energetskih 15 cm
kablova
Energetski kablovi 20 kV i 35 kV pokraj drugih 20 cm
energetskih kablova
Mogući su manji razmaci, s tim da se uzmu u obzir korekcijski faktori.
April 1997 19
Tablica broj XXI
Vrsta kabla Prema pravilu međusobna udaljenost (cm)

Energetski do 1 kV pokraj signalnih 10 cm
Energetski preko 1 kV pokraj signalnih 20 cm
Energetski do 1 kV pokraj telefonskog 30 cm*
Energetski kabl 10 kV pokraj telefonskog 50 cm*
Energetski kabl 20 kV odnosno 35 kV pokraj telef.kabla 100 cm*
* Vidi objašnjenje u poglavlju 3.8. ovih Tehničkih preporuka.
3.2.6. Rov u koji se polažu podzemni kablovi, kopa se kao otvoreni rov.
U slučajevima prijelaza trase kabla ispod željezničkih i tramvajskih pruga ili kolnika važnih prometnica na kojima
se promet ne smije ometati, obavlja se bušenje ili probijanje otvora sa naknadnim provlačenjem kabla kroz cijev.
3.2.7. Zidovi (strane) rova mogu imati okomit i kosi oblik.

Rovovi sa okomitim zidovima kopaju se u zemljištu koje nije podložno osipanju i odronjavanju.
U rastresitom zemljištu rov treba kopati sa kosim zidovima ili ga treba odgovarajuće učvrstiti. Veličina nagiba
ovisi o vrsti zemljišta, vlažnosti i vrsti opterećenja koje djeluje na rubove rova.
3.2.8. Kopanje rova izvodi se ručno ili odgovarajućom mehanizacijom, ako mjesni uvjeti rada to omogućavaju.
3.2.9. Kod iskopa zemlje, ulični žlijeb za odvod vode mora biti slobodan.
Mogu se postaviti cijevi ili se pločnik pokrije žlijebovima ili sličnim materijalom.
3.2.10. Slivnici,ventili za plin i vodu, šahtovi u slučaju požara, hidranti, kablovski šahtovi pošte i sva druga
popstrojenja slične vrste ne smiju biti zatrpavani zemljom.
3.2.11. Za sigurnost pješaka i vozila, iskopani rov, kao i sve druge građevinske jame, potrebno je propisno
označiti. Noću je potrebno raskopani rov označiti svjetlećim signalima za upozorenje, ukoliko nema ulične
rasvjete.
Ulaz u kuće i poslovne prostorije omogućiti sa mostovima za odgovarajuća opterećenja, na kojima je izvedena
zaštitna ograda.
3.2.12. Prepreke u kablovskim rovovima (zidovi, druge podzemne instalacije, istorijski objekti itd.) moraju se
pažljivo zaobići i eventualno zaštiti ako je potrebno.
Granični kamen i stacionarne tačke ne smiju biti nikako uklonjeni.
3.2.13. Naiđe li se na gradilištu na zalutali metak, municiju, oružje i slično, odmah treba obustaviti radove na tom
mjestu i u bližoj okolici. Opasno područje treba vidljivo označiti, zatvoriti i prijaviti najbližoj policijskoj stanici
Ministarstva unutrašnjih poslova.
3.2.14. Postojeća postrojenja i objekte, kao: uličnu rasvjetu, stubove, razvodne ormare i slično, čija bi stabilnost
pri iskopavanju bila ugrožena, treba stručno osigurati prema važećim propisima.
3.2.15. Građevine, zidove i slično u čijoj se neposrednoj blizini kopaju rovovi, potrebno je pažljivo osigurati
podupiranjem. Preporučljiva udaljenost kabla od temelja ili zidova zgrade pri paralelnom vođenju iznosi 0,5 m,
ukoliko se ne ugrožava stabilnost objekta.
3.2.16. Ako kablovska trasa prolazi uz drvored, preporučuje se međusobni svijetli razmak od najmanje 2,5 m,
računajući od površine najbližeg stabla i unutrašnjeg ruba rova.
3.2.17. Sve vodov koji su slobodno položeni duž rova, kao i one koji se križaju sa rovom, treba pri većoj širini
rova za vrijeme radova osigurati od oštećenja.
April 1997 20
3.2.18. U slučaju da ipak dođe do oštećenja bilo kojeg podzemnog objekta duž trase, potrebno je odmah izvjestiti
zainteresiranu organizaciju.
3.2.19. Sve objekte i postrojenja, investitor je dužan vratiti u prvobitno stanje.
3.2.20. Lomljenje trase odnosno rova ili promjenu dubine rova zbog zaobilaženja drugih podzemnih objekata,
treba obaviti blago uzimajući u obzir minimalno dopušteni polumjer savijanja kabla.
3.2.21. Dno rova treba izravnati i očistiti od kamenja i drugih oštrih materijala, koji bi mogli izazvati oštećenje
plašta kabla.
3.2.22. Na dno rova treba postaviti sloj usitnjene zemlje debljine 10 cm (kao posteljica za kabl) odnosno sloj
pijeska jednake debljine ili sloj drugog odgovarajućeg materijala kada je to uvjetovano posebnim zahtjevima
terena.
3.3. Transport kabla
3.3.1. Kablovi se transportiraju na bubnjevima. Kraći komadi kablova mogu se isporučiti i u namotanim kolutima,
pridržavajući se kinimalno dopuštenog polumjera svaijanja kabla. Krajevi kablova moraju biti vodonepropusno
zaštićeni odgovarajućim kapama.
3.3.2. Za transport kablovskih bubnjeva, smiju se koristiti samo prikladna vozila osiguranjem bubnjeva za
prijevoz i niskim transportnim nosačem.
3.3.3. Kablovski bubnjevi se ne smiju pri istovaru, odnosno utovaru bacati. Za istovar se može koristiti viljuškar
(sa dodatkom trna koji služi za prenošenje kablova), dizalica (kranovi) pomoćne rampe ili kosina, osiguravajući i
spriječavanje gnječenja stranica bubnja.
Bubnjevi promjera stranice 100 cm i više transportiraju se u radnom položaju dok se oni manjeg promjera mogu i
poleći na stranicu.
3.3.4. Utovar i istovar bubnjeva na kosini izvodi se samo onda, ukoliko ne postoji dizalica. Kosinu treba izvesti iz
jakih greda (drvenih ili čeličnih) za odgovarajuću težini bubnja, a dužina kosine mora biti jednaka najmanje
četverostrukoj dužini spojke bubnja.
Osim toga, grede moraju imati osiguranje od pomicanja, te napravu za pridržavanje bubnja.
3.3.5. Kablovi smiju biti namotani na bubnjeve tako, da između zadnjeg sloja kabla i vrha stranica bubnja ostane
razmak od najmanje 5 cm.
3.3.6. Transport kabla kotrljanjem dopušten je samo na kraćim udaljenostima. Teren mora biti ravan i bez
kamenja. Kotrljanje bubnja dopušteno je samo u smjeru naznačene strelice navanjskoj ploči bubnja, i to samo
onda, kada je kabl na bubnju čvrsto namotan, a krajevi kabla pričvršćeni na ploči bubnja ili ako je bubanj
blindiran.
3.3.7. Ako je teren vlažan ili mekan, treba ispod bubnja postaviti debele daske.
3.3.8. Kabl u kolutima ne smije se kotrljati, a također ni nositi na šipki.
3.3.9. Na mjest građenja potrebno je istovarene bubnjeve osigurati od nehotičnog i neovlaštenog kotrljanja (prilog
broj 8.30).
3.3.10. Kada uvjeti dopuštaju, kablove treba uskladištiti na natkritom mjestu, osiguravati od izravnog utjecaja
sunčevog svjetla, atmosferilija, truljenja, te nekontrolisanog utjecaja, nepoznatih osoba.
Svaki kablovski kolut ili kablovski bubanj mora imati natpisnu pločicu s utisnutim podacima o kablu: tip kabla,
broj i presjek žila, nazivni napon, težinu i dužinu kabla, godinu proizvodnje i broj kablovskog koluta.
April 1997 21
3.4. Zagrijavanje kabla
3.4.1. Najniža temperatura kabla sa vanjskim PVC plaštem pri polaganju preporučljiva je do +5 stepeni C za
polaganje kabla s vanjskim plaštem od polietilena (PE), kao i za montažu spojnica i završetaka.
3.4.2. Za slučaj polaganja pri nižim temperaturama, treba kabl prethodno ugrijati kao primjerice:
a.) ugrijavanje u toploj prostoriji – bubanj s kablom ostavi se u toploj prostoriji. Ukoliko je temperatura prostorije:
+5 stepeni C do +10 stepeni C virijeme zadržavanja iznosi 72 sata,
+10 stepeni C do +20 stepeni C vrijeme zadržavanja iznosi 48 – 40 sati i
+20 stepeni C do +25 stepeni C vrijeme zadržavanja iznosi 36 – 24 sata.
b.) ugrijavanja električnom strujom – izvodi se tako da se sve žile kablova paralelno spoje, osim četvrte žile
(neutralne), ukoliko je manjeg presjeka, te se priključe na aparat za varenje ili poseban transformator napona
380/220/7 V.
Struja zagrijavanja može iznositi oko 1 A po mm kvadratnom. Temperaturu zagrijavanja treba kontrolisati
termometrom na površini kabla i može maksimalno iznositi do
25 stepeni C za kablove 30 i 35 kV
35 stepeni C za kablove 20 kV
40 stepeni C za kablove do 1 kV.
Vrijeme zagrijavanja ovisi o jakosti struje, a kreće se oko 50 min.

Za ovaj način zagrijavanja potrebno je osigurati pristupačnost na oba kraja kabla.
c.) Postoji mogućnost ugrijavanja kabla pomoću koksnih peći. Kod ovog postupka zahtijeva se dovoljna
udaljenost koksnih peći od kablovskih bubnjeva, koje treba povremeno okretati. Grijati treba tako dugo dok se
kabl ne ugrije sve do jezgre bubnja.
3.5. Odmotavanje i polaganje kabla
3.5.1. Prije početka odmotavanja i razvlačenja kabla, treba prekontrolirati: ispravnost zaštitnih kapa na krajevima
kabla, stanje plašta kabla na vanjskim slojevima, postojanost potencijalnog mjesta oštećenja plašta kabla prilikom
odmotavanja, te opće stanje kablovskog bubnja. Također treba prekontrolirati: natpisnu pločicu na bubnju, oznake
na vanjskom plaštu kabla te ustanoviti podudarnost tipa kabla pogonskog napona, presjeka i tipa vodiča i dužine
kabla se projektiranim podacima za određenu kablovsku trasu.
3.5.2. Za odmotavanje kabla potrebno je podignuti bubanj s tla na čvrsti stalak, koji omogućuje slobodno
okretanje bubnja, bez oštećivanja vanjskog sloja kabla. Kabl se odmotava laganim i jednolikim potezanjem s
gornje strane bubnja, tako da je smjer odmotavnja suprotan smjeru strelice na bubnju (Prilog broj 8.31).
Kod odmotavanja, potrebno je osigurati mogućnost kočenja bubnja.
3.5.3. Mjesto postavljanja kablovskog bubnja, odnosno stalka prilagodi se okolnostima toga mjesta i predviđenom
načinu polaganja u neposrednoj blizini rova.
3.5.4. Postupak odmotavanja kabla sa bubnja, te njegovo polaganje u pripremljeni rov ovisi o: mjestu rada,
preprekama u i uz rov, te o postojećoj mehanizaciji, koja stoji na raspolaganju.
3.5.5. Polaganje kabla u rov može se obaviti na više načina:

Ručno polaganje kabla (kod kraćih dionica do 300m i dionica s oštrim skretanjima):
Odmotani kabl radnici nose na rukama. Broj radnika treba odrediti tako, da opterećenje na jednog radnika iznosi
do 20 kg. Pri tome treba uvažiti minimalne dopuštene polumjere savijanja kabla, te da se kabl ne smije vući po tlu.
Na težim mjestima treba postaviti veći broj radnika. Kod ručnog polaganja kabla, moguća je upotreba valjaka.
Raspored valjaka određuje sama trasa, tj. uvjet da se kabl ne smije vući po tlu, niti da se smije smanjiti dopušteni
polumjer savijanja.
April 1997 22
3.5.6. Odmotavanje kabla s pokretnog vozila duž trase, te ručno polaganje u rov dopušta se na prohodnim
terenima. Kod ovog postupka treba uzeti u obzir sve napomene za odmotavanje i polaganje kabla.
3.5.7. Kabl ne smije biti vučen preko tvrdih i oštrih predmeta ili bridove.
3.5.8. Polaganje kabla pomoću vitla (strojno polaganje kabla) dopušta se na trasi gdje nema prepreka i
zakrivljenja. Kabl se vuće preko samorotirajućih valjaka, koji su postavljeni na dnu rova u razmaku od 4 – 6 m
ovisno o tipu i težini kabla po metru. Potezno uže vezano je za kraj kabla pomoću zatezne čarapice (koja se
odabire prema promjeru kabla). Nakon polaganja, dužina kabla obuhvaćena čarapom, mora se odstraniti, te
ponovo zabrtviti kraj kabla, ako se odmah ne izrađuje završetak.
3.5.9. Kod polaganja kabla pomoću vitla na duljim ili težim trasama, gdje se pojavljuju veće zatezne sile, kabl
treba prihvatiti zateznom stezaljkom za same vodiče.
3.5.10. Za slučaj polaganja kabla na izlomljenoj trasi, treba koristiti kutne valjke.
Na mjestima gdje se ne mogu postaviti valjci, radnici nose kabl na opisani način.
3.5.11. Prije strojnog polaganja kabla, potrebno je izračunati silu potezanja kabla s obzirom na: duljinu kabla,
koeficijent trenja, skretanje u trasi, nagib trase.
3.5.12. Kod mehaniziranog načina polaganja kabla, potrebno je kontrolirati poteznu vučnu silu pomoću
dinamotera, anjenu vrijednost treba snimiti tokom polaganja.
3.5.13. Za spriječavanje torzijskog opterećenja kabla, ugrađuje se između poteznog užeta i zatezne čarape –
antitorzijska spojnica.
3.5.14. Veličina naprezanja kabla na istezanje i pritisak proizveden od potezne sile ovisi o:
- tipu i konstrukciji kabla,
- jediničnoj težini kabla odnosno dužini kabla za određenu trasu,
- koeficijentu trenja između kabla i samorotirajućih valjaka, zidova kanala ili cijevi,
- smjeru potezne sile i putanje kabla pri zakretanje u raznim razinama trase i
- profilu i planu trase, odnosno polumjeru zakrivljenosti u vodoravnoj, okomitoj ravnini.
3.5.15. Potezna (vučna) sila ne smije prekoračiti dopušteno mehaničko naprezanje kabla, odnosno vrijednosti u
tablici XXII.
Gdje je:
D – vanjski promjer kabla (mm),
A – presjek vodiča (mm2),
n – broj vodiča (kabla).
3.5.16. Kod primjene vitla, mora biti ugrađen osigurač, koji će popustiti kada se prekorači dopuštena potezna sila.
3.5.17. Za smanjenje zateznih sila, dopušta se primjena motorno okretnih valjaka, koji guraju kabl u vučenom
smjeru. Oni se razmjeste duž trase na razmaku od 20 do 30 m, ovisno o težini kabla, te na ulazu i izlazu
zakrivljene trase.
Tablica broj XXII

Dopuštene sile potezanja
Način razvlačenja Tip kabla Dopuštena sila potezanja (N)
PPOO-A, XPOO-A
Primjenom zatezne čarape PP44-A, XP44-A Fd=5 x D2
XHE 49-A, XHEh 91-A
Primjenom vučne stezaljke Vodič Cu Fd=n.A.50
Vodič Al Fd=n.A.30
Motorni valjci su međusobno povezani na sinkroni rad i njima se upravlja s jednog mjesta.
April 1997 23
3.5.18. Skidanje kabla sa valjka nakon završenog polaganja, treba početi od bubnja u smjeru vučenog kraja kabla.
3.5.19. Pri odmotavanju i transportu kabla treba uzeti u obzir minimalno dopušteni polumjer savijanja kabla koji
iznosi:
Kablovi Nazivni Vrsta izolacije

napon PVC PE – X
Jednožilni kablovi 1 – 35 kV - 15xD
Višežilni kablovi 1 kV 12xD 10xD
gdje je “D” vanjski promjer kabla u (mm).
Vrijednost polumjera savijanja prikazane u tablici mogu biti manje za 30 posto, ako se savijanje izvodi preko
šablona ili ako je savijanje ispred kablovskih glava.
3.5.20. Kabl treba polagati u rov valovito – vijugavo, osobito u rastresitom zemljištu. Time je duljina položenog
kabla veća oko 2 posto od duljine trase.
3.5.21. Kod paralelnog polaganja više kablova, potrebno je zadržati paralelnost na određenom razmaku duž
zajedničke trase bez međusobnog križanja.
3.5.22. Postavljanje spojnica duž trase obavlja se izvan pravca trase. Minimalna dimenzija proširenja rova za
postavljanje spojnica moraju zadovoljavati minimalne polumjere savijanja kabla. Sve kablovske dužine treba
položiti sa obostranim preklapanjem krajeva od 1 – 1,5 m u ovisnosti o vrsti i presjeku kabla, da se omogući izrada
spojnica.
3.5.23. Nije dopušteno paralelno polaganje spojnica. Razmak spojnica kod paralelno položenih kablova treba biti
takav da omogući montažu i popravak spojnice, bez većih teškoća.
Između spojnica i kabla vrijede jednaki minimalni razmaci, kao i između kablova.
3.5.24. Prije zatrpavanja kabla, potrebno je obaviti:

- ispitivanje položenog kabla i
- snimiti tačnu trasu kabla, označiti križanje s ostalnim objektima, spojna mjesta, tačnu dužinu kabla.
3.5.25. Na krajeve položenog kabla obavezno treba postaviti pločice za označavanje kabla. Jednožilni kablovi ne
smiju biti označeni obujmicama od feromaterijala.
3.5.26. Pločice za označavanje kabla izrađene od nerđajućeg materijala (primjerice: od olovne ili PVC – trake)
moraju sadržati oznake:
- oznake trase i
- podatke kabla.
3.5.27. Na položeni kabl treba postaviti sloj usitnjene zemlje debljine najmanje 10 cm, sloj od pijeska jednake
debljine ili sloj drugog odgovarajućeg materijala, ako se time uspostavljaju bolji uvjeti hlađenja nego što već
postoje (tereni nasuti otpacima, građevinskim materijalom i slično).
3.5.28. Iznad kabla treba postaviti upozoravajuću zaštitu kabla

- sintetičke štitnike ili mrežu ili štitnike od drugih materijala (primjerice, opeka) odgovarajuće kvalitetem,
osobito u pogledu žilavosti.
Dopunska mehanička zaštita postavlja se iznad prvog sloja pokrivača kabla.
3.5.29. Iznad kabla 40 – 60 cm (ovisno o dubini polaganja kabla) postavlja se cijelom dužinom trase plastična
upozoravajuća traka.
April 1997 24
3.5.30. Traka je izrađena od folije mekog polivinilklorida ili polietilena – crvene boje ili sličnog – postojanog
materijala.
Uzduž jedne strane po sredini treba otisnuti upozorenje velikim crnim slovima:
POZOR ENERGETSKI KABL
Natpis se ponavlja nakon razmaka od 100 mm, otisnut u obrnutom smjeru na istoj strani trake.
Za traku iz dvije folije, natpis treba biti otisnut na površini između folija, koje su međusobno termičke spojene,
tako da se natpis vidi s vanjske strane.
3.5.31. Materijal za traku i boja za natpis moraju biti otporni prema vodi, kamikalijama u zemlji, postojani i
mehanički izdržljivi, te ne smiju pucati na hladnoći.
Vijek trajanja trake treba biti kao i kabla.
3.5.32. Rov se zatrpava otkopom (nakon prvog sloja usitnjene zemlje i pijeska), tako da se prvo baca rastresito
zemljište bez komada kamenja, betona, opeke i slično.
Zatrpavanje treba obaviti u slojevima od 20 cm sa pažljivim nabijanjem i to osobito neposredno iznad kabla.
3.5.33. Nabijanje materijala izvodi se motornim nabijačem pod uvjetom da se njihovo dubinsko djelovanje ne
prenosi preko sloja od 30 cm.
U slučaju primjene motornog nabijača, sloj do 30 cm iznad kabla mora se nabiti ručno.
3.5.34. Ako je zemlja previše suha, treba je navlažiti. Nije dopušteno zatrpavanje rova sa smrznutom zemljom,
šljunkom, tresetom, ni sa zemljom koja sadrži organske primjese.
3.6. Križanje sa prometnim putevima
3.6.1. Na prijelazima preko prometnica, kao i na svim onim mjestima gdje se mogu očekivati veća mehanička
naprezanja sredine, odnosno mogućnosti mehaničkog oštećenja, kablovski vodovi polažu se u kablovsku
kanalizaciju, ukoliko nisu specijalne konstrukcije.
Kablovska kanalizacija izrađuje se od betonskih, plastičnih, azbestno cementnih cijevi ili se može slagati iz
gotovih betonskih elemenata.
3.6.2. Zaštita kabla uvlačenjem u cijevi, izvodi se u slučajevima:

- pri križanju trase kabla sa putevima, tramvajskim i željezničkim prugama,
- u slučaju prekoračenja dopuštenog minimalnog odstojanja kabla od određenih stranih objekata,
- pri mogućem mehaničkom oštećenju kabla,
- pri približavanju elektroenergetskih vodova i postrojenja,
- u cilju zaštite kabla lutajućih struja.
3.6.3. Čelične cijevi treba u pravilu izbjegavati. One se upotrebljavaju za zaštitu kabla kod križanja sa
plinovodom visokog pritiska ili pri mogućim čestim mehaničkim oštećenjima kabla.
3.6.4. Minimalni nazivni (unutrašnji) promjer cijevi mora biti za 1,5 puta veći od promjera kabla, a preporučuju
se promjeri cijevi:
160 mm za kablove nazivnog napona Uo/U – 0,6/1 kV,
200 mm za kablove nazivnog napona Uo/U - 12/20 kV i 20/35 kV i
110 mm za signalne kablove te za uzemljivače.
3.6.5. Kablovsku kanalizaciju treba postaviti prema pravilu okomito na os prometnice u pravcu trase kabla, a
samo iznimno dopušteno je dostupanje od 30 stepeni.
3.6.6. Kablovska kanalizacija duža je sa svake starne kolnika minimalno po 0,5 m od širine kolnika. Ako trasa
kabla presijeca i pješački hodnik, te se nastavlja u zelenom pojasu, tada treba kablovsku kanalizciju završiti u
zelenom pojasu.
April 1997 25
3.6.7. Širina i dubina za kablovsku kanalizaciju ovisi o broju polaganih kablova, odnosno cijevi, koje mogu biti
položene u jednoj ili više razina. Ukoliko su potrebna tri reda cijevi, tada treba ugraditi kablovske šahtove sa svake
strane prijelaza. Razmak između gornjeg ruba najviše cijevi i kote hodnika smije biti najmanje 80 cm.
3.6.8. Za kablovsku kanalizaciju od cijevi postavi se najprije posteljica (podloga) od mršavog betona (MB 10)
debljine 10 cm, na koji se polažu cijevi. Cijevi treba pažljivo spojiti (vodonepropusno i bez mehaničkih rubova), a
spojeve zaliti cementnim mlijekom. Ako se betonske cijevi i slične polažu u više redova, spojeve cijevi treba
međusobno pomaknuti. Nakon spajanja, cijevi treba pokriti mršavim betonom debljine oko 10 cm. Ukoliko se
izvodi prijelaz na već položenim kablovima, tada se mehanička zaštita radi pomoću odgovarajući polucijevi od
jednakog materijala kao što su i cijevi. Ostali postupak ugradnje polucijevi je jednak kao i za cijevi (Prilog 8.26 i
8.27).
3.6.9. Kod ugradnje prolaznih cijevi, treba uzeti u obzir buduće proširenje mreže kroz ugradnju rezervnih cijevi.
3.6.10. Ako se u kablovsku kanalizaciju polažu kablovi različitih naponskih razina, tada se kablovi nižeg napona
polažu na manjoj dubini tj. u višim slojevima kanalizacije.
3.6.11. Kablovi koji se ranije polažu, zauzimaju najniže otvore u kanalizaciji. Otvore cijevi, koji se ne koriste,
treba zatvoriti i začepiti da ne dođe do zamuljivanja.
3.6.12. Ugradnja prolaznih cijevi ispod ceste ne smije u pravilu ometati promet.
3.6.13. Polaganje cijevi ispod saobraćajnice dopušta se na više načina: izravnim kopanjem rova u saobraćajnici,
bušenjem i tuneliranjem saobraćajnice. Kod prvog načina polaganja, radove treba izvoditi u više etapa – većinom
u dvije, tako da se promet izvodi po slobodnoj polovici ceste.
3.6.14. U slučajevima u kojima nije dopušteno ni djelimično ometanje prometa, primjerice kod tramvajske ili
željezničke pruge na autoputu i slično, ili gdje bi razbijanje ili uspostavljanje prvobitnog stanja površine
prouzrokovalo – zbog njene visoke kvalitete – velike troškove, prolazne cijevi treba strojno ugraditi. Strojna
ugradnja može se obavaljati hidrauličnim prešama, čeličnim trnom, svrdlom za zemlju i slično.
3.6.15. Primjena strojeva za potiskivanje zemljanog sloja za ugradnju prolaznih cijevi kod novoizgrađenih
prometnica – treba izbjegavati.
3.6.16. Strojna ugradnja prolaznih cijevi dopuštena je samo tada, kada u području križanja s ulicom ili prugom ne
postoje podzemna postrojenja, koja bi kod strojne ugradnje cijevi mogla biti oštećena.
3.6.17. Na mjestima prijelaza sa čvrste podloge na mekšu i suprotno, treba osigurati kabl od eventualnog
oštećenja postavljanjem i nabijanjem “jastučića” od zemlje ispod kabla.
3.6.18. Ako se kablovska kanalizacija postavlja na duljoj dionici, potrebno je izgraditi na određenim razmacima
kablovske šahtove, koji se još izvode:
- na uglu skretanja kablovske kanalizacije i
- na krajevima kablovske kanalizacije kod križanja sa magistralnim gradskim saobraćajnicama.
3.6.19. Razmak između kablovskih šahtova na dužoj ravnoj dionici kanalizacije određuje se relacijom:
Fd
L= (m)
9,8 x f.g
gdje je:
L – razmak između kablovskih šahtova u (m)
Fd – dopuštena potezna sila kabla u (N),
f – koeficijent trenja i
g težina kabla u (kg/m)
April 1997 26
3.6.20. Kablovski šahtovi izrađuju se u veličinama ovoisno o: broju i presjeku kablova, naponskom nivou,
minimalnim uvjetima rada, dopuštenom polumjeru savijanja. Dubina šahta ovisi o situaciji na terenu, ali ne smije
biti dublja od 4 m.
3.6.21. Konstrukciji se kablovski šahtovi izvode prema statičkom proračunu.

Minimalni ulazni otvor pokriven željeznim poklopcem iznosi 65x65 cm. Na dnu treba postojati drenažni otvor, a
na bočnom zidu postavljaju se silazne stepenice od željeznih šipki ili drugog materijala.
Bočni zidovi mogu biti od betona ili opeke.
3.6.22. Za prijelaz kabla ispod važnih saobrćajnica, križanja i slično, odnosno kod polaganja većeg broja kablova –
mogu poslužiti prohodni i neprohodni kanali, izvedeni prema statičkom proračunu.
3.6.23. Visina prohodnog kanala je najmanje 1,8 m, a slobodna širina za prolaz je 65 cm. Ukupna širina kanala
ovisi o načinu polaganja kabla.
3.6.24. Kod uvlačenja kabla u cijevi, odnosno u kablovsku kanalizaciju moraju biti ispunjeni uvjeti:
- na zakrivljenim trasama mora se održati određeni minimalni polumjer savijanja kabla,
- maksimalna dopuštena vučna sila, ovisno i konstrukciji kabla ne smije biti prekoračena.
3.6.25. Ako se kabl provlači kroz ravne cijevi ili blokove položene u vadoravnoj ravnini, pojavaljuje se vučna sila
prema izrazu:
Fv = 9,8 . f . . I (N)
gdje je:
f – koeficijent trenja koji se kreće 0,150 – 0,200,
g – težina kabla po jedinici dužine (kg/m),
I – dužina kabla (m)
3.6.26. U slučaju da je kabl do ulaza bio opterećen nekom silom F1, onda se potrebna vučna sila za provlačenje
kabla izračunava:
Fv = F1 + 9,8 . f . g . I (N)
3.6.27. Prije početka uvlačenja kabla moraju se obavljati sve pripreme, koje osiguravaju normalne uvjete rada:
- skidanje poklopca sa kablovskih šahtova,
- kontrola sadržaja štetnih plinova,
- ventilacija,
- osvjetljenje,
- čišćenje šahtova i odstranjivanje vode i
- provjera prolaznosti cijevi.
3.6.28. Da bi se izbjeglo križanje kablova u kablovskim šahtovima, treba polagati kablove po okomitim redovima
odozdo prema gore. Kablove treba po konzolama šahta tako rasporediti, da je otvor za silaženje u šaht slobodan.
Kablovi niže naponske razine zauzimaju u pravilu gornje cijevi.
3.7. Približavanje i križanje kablova sa drugim objektima i instalacijama
3.7.1. Vodovod i kanalizacija
3.7.1.1. Polaganjem energetskih kablova, ne smiju biti ometana ni oštećena postojeća postrojenja.
3.7.1.2. Za eliminiranje međusobnih utjecaja i oštećenja, potrebno se pridržavati minimalnih razmaka kod
križanja, približavanja i paralelnog vođenja energetskih kablova s ostalim objektima.
3.7.1.3. Polaganje energetskih kablova ispod ili iznad vodovodnih odnosno kanalizacijskih cijevi osim križanja –
nije dopušteno.
April 1997 27
3.7.1.4. Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabla i vodovoda iznosi 0,5 m
odnosno 1,5 m za magistralni vodoskrbni cjevovod (razmak između najbližih vanjskih rubova instalacija). Ovo
rastojanje se može smanjiti do 30 posto ukoliko se obje instalacije zaštite specijalnom mehaničkom zaštitom
(Prilog broj 8.14).
3.7.1.5. Na mjestu križanja, kabl može biti položen iznad ili ispod vodovoda, ovisno o visinskom položaju cijevi.
Okomiti svijetli razmak između kabla i glavnog cjevovoda mora iznositi najmanje 0,5 m, a kod križanja kabla i
priključnog cjevovoda spomenuti najmanji svijetli razmak treba iznositi 0,3 m.
3.7.1.6. Ukoliko je u oba slučaja križanja manji razmak, potrebno je energetski kabl zaštititi od mehaničkog
oštećenja, postavljajući ga u zaštitnu cijev tako, da je cijev duža za 1 m sa svake strane mjesta križanja (Prilog broj
8.15 i 8.16).
3.7.1.7. Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabla i kanalizacije iznosi 0,5 m za
manje kanalizacijske cijevi ili kućne priključke odnosno 1,5 m za magistralni kanalizacijski cijevovod profila
jednakog ili većeg od 0,6/0,9 m (razmak između najbližih vanjskih rubova instalacije) (Prilog broj 8.22).
3.7.1.8. Na mjestu križanja, kabl može biti položen samo iznad kanalizacijskog cijevovoda i to u zaštitnim
cijevima čija dužina 1,5 m sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila min.
0,3 m.
3.7.1.9. U slučaju kada se tjeme kanalizacijskog profila nalazi na dubini od min. 0,8 m, dodatna mehanička zaštita
kabla izvodi se postavljanjem TPE cijevi odgovarajućeg promjera u sloju mršavog betona. Kada je tjeme
kanalizacijskog profila na dubini manjoj od 0,8 m, dodatna mehanička zaštita kabla izvodi se postavljanjem Fe
cijevi odgovarajućeg promjera u sloju mršavog betona (prilog broj 8.23.).
3.7.1.10. U slučaju da se minimalni razmaci kod paralelnog vođenja kabla sa vodovodom ili kanalizacijom na
dijelu trase ne mogu postići, kablove je potrebno zaštiti polaganjem u kablovsku kanalizaciju.
3.7.1.11. Provlačenje kabla kroz, iznad i uz vodovodne komore, hidranata te kanalizacijskih okna ili slivnika –
nije dopušteno.
3.7.2. Plinovod
3.7.2.1. Nije dopušteno polaganje energetskog kabla iznad ili ispod plinovoda, osim na mjestu križanja.
3.7.2.2. Kod paralelnog polaganja energetskog kabla i plinovoda tlaka jednog ili manjeg od 4 bara, te kućnih
plinskih priključaka, najmanji vodoravni svijetli razmak iznosi 0,5 m, odnosno minimalni svijetli razmak kod
paralelnog vođenja kabla i magistralnog plinovoda (pritisak veći od 4 bara) iznosi 1,5 m. U iznimnim slučajevima,
ako se spomenuti razmak ne može ostvariti, dopušta se za kraće dionice razmak manji od 0,5 m, uz obaveznu
primjenu specijalne mehaničke zaštite instalacije (prilog broj 8.17.(.
3.7.2.3. križanje plinovoda i kabla, obavlja se na razmaku od 0,5 m, a kod križanja sa priključcima najmanji
razmak iznos 0,3 m. Ukoliko je u oba slučaja križanja manji razmak, energetski kabl treba zaštiti od mehaničkog
oštećenja tako, da je zaštitna cijev dulja na svaku stranu mjesta križanja za 1 m.
3.7.7. Toplovod
3.7.3.1. Pri paralelnom polaganju kabla i toplovoda, mora se ostvariti minimalni svijetli razmak od 2,0 m.
Ukoliko se ovaj razmak ne može postići na cijeloj dužini vođenja, na mjestima kraćim od 5 m dopušteni su
razmaci: 0,5 m za signalne kablove i kablove do 1 kV,
0,7 m za 10 kV kablove,
1,1 m za 20 kV kablove i
1,5 m za 35 kV kablove.
Razmak se računa od vanjskog ruba toplovoda.
April 1997 28
3.7.3.2. Ukoliko toplovod u neposrednoj okolini prouzrokuje povećanje temperature okolne zemlje za više od
100C, odnosno ukoliko na spomenutim ili većim razmacima postoji dodatno zagrijavanje kabla, potrebno je tada
povećati razmak ili postaviti između toplinsku izolaciju.
3.7.3.3. Polaganje energetskih kablova iznad ili ispod topolovoda, osim kod križanja – nije dopušteno.
3.7.3.4. Zabranjeno je polaganje kabla u isti kanal, gdje je i toplovod.
3.7.3.5. Kod križanja, kabl se u pravilu postavlja ispod topolovoda. Ukoliko je postojeći toplovod položen tako
duboko da bi dubina polaganja kabla prelazila 2,5 m, tada je potrebno kabl položiti iznad toplovoda uz primjenu
dodatne toplinske zaštite.
3.7.3.6. Dijelovi postrojenja toplovoda i kabla, koji se održavaju moraju biti udaljeni od mjesta križanja najmanje
za 2,0 m.
3.7.3.7. Križanje topolovoda i kabla, ako ne postoji termička zaštita, izvodi se na minimalnom svijetlom razmaku
od:
0,5 m za signalni kabl i kablove do 1 kV,
0,6 m za 10 kV kablove,
0,8 m za 20 kV kablove i
1,0 m za 35 kV kablove.
3.7.3.8. Ukoliko toplovod u neposrednoj okolini izaziva povećanje temperature okolne zemlje za više od 100 C,
odnosno ukoliko na svim ili većim razmacima postoji dodatno zagrijavanje kabla, međusobno odstojanje
toplovoda i kabla treba povećati ili postaviti odgovarajuću toplinsku izolaciju, ili primjeniti odgovarajući tip i
presjek kabla.
3.7.3.9. Ako predstoji opasnost od dodatnog zagrijavanja na spomenutim ili većim razmacima, potrebno je na
mjestu križanja između toplovoda i kabla, postaviti toplinsku izolaciju najmanje debljine 20 cm, 50 cm šire od
vanjskih rubova toplovoda. Toplinska izolacija pokriva toplovod po 2 m dulje od svake strane zaštitne cijevi
kabla.
Kabl se postavlja na takvom mjestu križanja u azbestno – cementnu cijev odgovarajućeg promjera, čija je dužina
veća za 1,5 m od vanjskog ruba toplovoda. Mjesto križanja kablovskih vodova sa kanalom toplovoda prikazano je
u prilogu broj 8.21.
3.7.4. Ostali cjevovodi i objekti
3.7.4.1. Najmanje dopušteno rastojanje između elektroenergetskog kabla nazivnog napona zaključno do 35 kV i
metalnog cjevovoda pri križanju ili paralelnom vođenju iznosi 0,5 m.
3.7.4.2. Manje rastojanje od 0,5 m je dopušteno samo ako je onemogućeno prenošenje eventualnog luka sa kabla
na cjevovod.
3.7.4.3. Pojedini primjeri križanja i približavanja kabla objektima prikazani su u prilozima.
3.8. Paralelno vođenje i križanje energetskih kablova sa telefonskim instalacijama
3.8.1. Provjera utjecaja energetskih kablova iznad 1Kv na telekomunikacijske instalacije izvodi se prema
odredbama iz L23.
3.8.2. Ako nema utjecaja (bilo trajnog, bilo kratkotrajnog), najmanje rastojanje između energteskih kablova i
telefonskih kablova određeno je istom literaturom.
April 1997 29
3.8.3. Križanje energetskih kablova sa tt podzemnim kablovima treba izvesti u pravilu pod kutem od 90 stepeni, a
nikako manjim od 45 stepeni s okomitim razmakom od 30 cm, za energetske kablove 1 kV, a 50 cm za energetske
kablove između 1 kV i 35 kV (Prilog broj 8.25a)).
3.8.4. Ako se okomiti razmak od 50 sm ne može održati, kablovi se na mjestu križanja odvajaju materijalima
otpornim na termički utjecaj, primjerice postavljanjem u zaštitne cijevi, uz uvjet da svijetli razmak ne bude manji
od 30 cm. Dužina zaštitnih cijevi polucijevi ili štitnika, ne smije biti manja od 1 m s obje strane od mjesta križanja.
Zaštitne cijevi za energetske kablove moraju biti od dobro vodljivog materijala (primjerice, željezne), a za tt
kablove od nevodljivog materijala (betonske ili plastične) (Prilog broj 8.25b).
3.8.5. Nije dopušten prelaz energetskih kablova kroz šahtove tt u kablovske kanalizacije, kao prijelaz ispod,
odnosno iznad šahta.
3.8.6. Udaljenost najbližeg energetskog do 20 kV od najbližeg telekomunikacijskog kabla kod paralelnog

približavanja iznosi najmanje 50 cm, odnosno 1 m za energetske kablove iznad 20 kV. Ako se spomenute
udaljenosti ne mogu održati, na tim mjestima se između energetskih kablova i tt kabla postavlja pregrada od
materijala otpornog na termički utjecaj.
3.8.7. Ako su energetski i tt kablovi postavljeni u zajedničkom tunelu, oni se prema pravilu postavljajuu na
suprotne strane tunela, uvažavajući spomenute udaljenosti približavanja. Ako se izuzetno energetski i tt kablovi
moraju postaviti na istu stranu tunela, okomiti razmak razmak između najbližeg energetskog i najbližeg tt kabla
mora iznositi najmanje 50 cm. Telekomunikacijski kablovi moraju biti ispod energetskih.
3.8.8. Ukoliko se proračunom utjecaja elektroenergetskih polja na telekomunikacijske vodove utvrdi da napon
opasnosti ili smetnje prelazi dopuštene vrijednosti moraju se, na tt vodove primijeniti odgovarajuće zaštitne mjere.
3.8.9. Polaganje energetskog kabla u blizini telefonskog stuba, podpore ili zatege, dopušta se na razmaku od
najmanje 0,5 m, s tim da je potrebno energetski kabl zaštiti od mehaničkog oštećenja, odnosno položiti kabl na
udaljenost od najmanje 1 m.
3.8.10. Telekomunikacijske kablove elektroprivrede, koji se ne priključuju na javnu PTT mrežu, dopušteno je
polagati iznad energetskih kablova i na rastojanjima manjim od 30 cm, uz upotrebu pregrada od materijala
otpornog na termički utjecaj.
3.8.11. Uvođenje telekomunikacijskih vodova u elektroenergetska postrojenja treba izvoditi prema odredbama L
24.
3.8.12. U slučaju da je potrebno energetski kabl naknadno zaštiti, preporučuje se ugradnja polucijevi i njihovo
međusobno mehaničko spajanje (Prilog broj 8.26).
3.9. Križanje energetskih kablova sa željezničkom odnosno tramvajskom prugom
3.9.1. Na mjestu križanja kablovskog voda sa željezničkom prugom, kabl treba položiti u betonske, željezne,
azbestnocementne cijevi, ili u cijevi od plastične mase, mehanički dovoljno otporne na zaštitu kabla.
3.9.2. Cijevi ili kanali trebaju biti ugrađeni tako da kablovi mogu izmjeniti bez kopanja donjeg stroja željezničke
pruge.
3.9.3. Pri križanju kabla s elektrificiranom željezničkom prugom, kablove treba polagati samo u cijevima ili
kanalima od električki nevodljivog materijala tj. u termoplastičnim cijevima ili azbestnocementnim cijevima
premazanim s vanjske i unutrašnje strane bitumenom.
3.9.4. Kabl treba položiti namanje na 1 m ispod gornjih bridova tračnica. Ukoliko postoje paralelno položeni sa
željezničkom prugom energetski ili signalni kablovi željeznice, potrebno je pri križanju osigurati najmanje
razmake između kablova, kao i kod telefonskih kablova.
April 1997 30
3.9.5. Svi krajevi cijevi sa položenim kablovima, kao i rezervne cijevi moraju se vodonepropusno zaštiti
odgovarajućim kapama.
3.9.6. Položaj kablovskog voda na mjestu križanja sa željezničkom prugom treba vidljivo označiti betonskim,
kamenim ili drugim postojanim oznakama.
3.9.7. Križanje energetskog kabla sa željezničkom odnosno tramvajskom prugom treba izvesti prema pravilu pod
kutem od 90 stepeni.
3.9.8. Na mjestu križanja sa tramvajskom prugom energetske kablove treba polagati u električni navodljivim
cijevima (primjerice, TPE cijevima), koje se postavljaju u sloj mršavog betona. Na vrhu tako izvedenog prijelaza
postavlja se armirana mreža radi povećanja otpornosti na vibracije. Kod izvedbe prijelaza potrebno je osigurati
minimalni okomiti razmak između kabla i gornjeg ruba tračnica u iznosu od 1,0 m. Ovaj minimalni razmak vrijedi
za križanje i sa svakim drugim pružnim postrojenjem.
3.10. Polaganje kabla u prostorijama
3.10.1. Kod uvođenja kabla u zgrade, rov se ravnomjerno uzdigne prema mjestu uvoda. Strme uvode podzemnih
kablova u zgradu treba izbjegavati.
3.10.2. Otvor za uvod kabla u zgradu treba postaviti iznad razine podzemnih voda. U otvor se postavljaju zaštitne
cijevi plastične, betonske, željezne odgovarajućeg promjera, koje se učvršćuju vodo – i plino – nepropusnim
materijalom. Pri postavljanju cijevi treba osigurati mali pad cijevi prema vanjskom zidu. Vidljive dijelove
željeznih cijevi treba zaštiti od korozije.
3.10.3. Uvođenje kabla u zgradu pažljivo zatvoriti, primjenjujući brtveno sredstvo (koje ne nagriza vapno i
cement) protiv ulaska plina i vode. Kod kablova omotanih jutom ili sličnim zapaljivim materijalom, treba unutar
zgrade skinuti zapaljiv oplet i armaturu premazati zaštitnom bojom od korozije. Alternativno, premazati
antikorozivni omot vatrostalnom bojom.
3.10.4. U prostorijama kablovi se polažu s obzirom na okolnostima sa posebnim zaštitnim mjerama.Na zidove
kablovi se mogu pričvršćivati na čeličnu konstrukciju pomoću odgovarajućih obujmica. Kabl ne smije biti oštećen
sa prejakim pritiskom obujmica. Razmak pojedinih jedne od druge treba iznositi oko 0,5 do 1,5 m, ovisno o
konstrukciji i težini kabla.
3.10.5. Kod učvršćenja jednožilnih kablova trofaznog sistema ne smiju biti primijenjene zatvorene čelične
obujmice, već obujmice iz nemagnetskog materijala.
3.10.6. Svi metalni dijelovi, koji se koriste za polaganje i učvršćenje kabla, moraju biti kvalitetno zaštićeni od
korozije. Metalni nosači, police moraju biti uzemljenje.
3.10.7. Unutar zgrade kablovi mogu biti položeni i u opremljeni kablovski kanal.
Dimenzije kanala određuju se prema broju polaganih kablova. Pri tome treba pripaziti da se kroz gubitak snage
kabla na dopusti nedopušteni porast temperature zraka u kanalu, a time i porast temperature kabla. Ako je
potrebno, može se primijeniti i umjetna ventilacija. Kablovski kanali pokriveni su demontažnim pločama.
3.10.8. Spojnice u kanalima treba izbjegavati.
3.10.9. Nije dopušteno obzidavati kabl u zidove ili konstruktivne dijelove objekata.
3.10.10. Kablovi mogu biti položeni na kablovske police, pričvršćene na zid ili na samostojeće stalke. Pri tome
treba omogućiti dobro odvođenje topline.
Razmak jednog nad drugim poredanim stalkom treba iznostiti kod energetskih kablova najmanje 20 cm, odnosno
ovisno o konstrukciji kabla.
3.10.11. Razmak energetskih kablova međusobno treba iznositi najmanje dva vanjska promjera kabla.
April 1997 31
3.10.12. Kod polaganja kabla u prostorijama nužno je primijeniti i odgovarajuće protupožarne mjere za slučaj
pojave požara i njegovog širenja.
3.11. Polaganje jednožilnih kablova za izmjeničnu struju
3.11.1. Jednožilni kablovi sa čeličnom armaturom ne smiju se koristiti za izmjeničnu struju.
3.11.2. Pričvršćenje jednožilnih kablova za izmjeničnu struju ne smiju se izvoditi obujmicama od magnetskog
materijala. One se mogu koristiti, ako se učvrste na izolacijsku podlogu, tako da se podlogom ne čine zatvoreni
galvanski krug.
3.11.3. Ako se jednožilni kablovi polažu u čelične cijevi, tada nikako nije dopušteno polaganje jednog kabla u
jednu cijev, nego za razne sistem kako slijedi:
- kod jednofaznog izmjeničnog sistema u cijev se polažu oba kabla zajedno,
- pri trofaznom sistemu ili pri trofaznom sistemu sa neutralnim vodičem sav tri kabla, odnosno četiri dolaze u
istu cijev.
3.11.4. Kada se za svaku fazu polaže po nekoliko jednožilnih kablova paralelno, treba formirati grupa kablova sa
po jednim kablom od svake faze u svakoj grupi. Između pojedinih grupa treba ostaviti dovoljan razmak.
3.11.5. Jednožilni kablovi za trofazni sistem mogu biti smješteni kod slobodnog polaganja u obliku:
- trokuta ili
- vodoravnog rasporeda.
3.12. Polaganje kabla na kosim terenima, klizištima, te okomito polaganje kabla.
3.12.1. Ako je kabl položen u zemlju u neprekidnoj dužini od 10 m i više pod stalnim nagibom, tada se trasa kabla
smatra kosom.
3.12.2. Predviđeni tipski kablovi svojom konstrukcijom, te izolacijom od krutog dielektrika, omogućavaju
polaganje na kosim terenima.
3.12.3. Na kosom terenu potrebno je kabl i kablovske spojnice rasteretiti od djelovanja težine kabla, kablovskih
spojnica i zemlje u koju su položeni.
3.12.4. Kod nagiba terena do 20 stepeni, kabl se polaže valovito u prošireni rov 90 cm, a za polaganje kablovske
spojnice teren se prethodno poravna po dužini od najmanje 12 m i znatnije proširi nego za normalne slučajeve.
3.12.5. Za nagibe iznad 20 stepeni i na klizištima treba upotrijebiti kablove s armaturom od čelične žice, a spajaju
se specijalnim rasteretnim spojnicama. Ako se u takvim slučajevima upotrijebi kabl sa armaturom od čelične trake
i normalne spojnice, potrebno je oba elementa rasteretiti od zateznih naprezanja.
3.12.6. Kablovski kanal na kosim terenima treba mjestimično dodatno osigurati od ispiranja posteljice kabla
(primjerice, postavljanjem dijela suhozida).
3.13. Prijelaz kablovskog voda u nadzemni
3.13.1. Kod prijelaza podzemnog kablovskog voda u nadzemni, potrebno je još u zemlji formirati kabl tako, da
polumjer zakrivljenosti ne prelazi najmanje dopuštene vrijednosti.
3.13.2. Kabl mora biti zaštićen od mehaničkih oštećenja namanje 0,3 m u zemlji, te najmanje 2,2 m iznad zemlje.
3.13.3. Mehanička zaštita izvodi se plastičnim cijevima ili polucijevima (štitnicima), odgovarajućeg promjera, te
pričvršćenih obujmicama najmanje na dva mjesta.
3.13.4. Ukoliko je zračna dužina kabla veća od 10 m, pri dimenzioniranju presjeka kabla treba uzeti u obzir
zagrijavanje kabla zbog izloženosti suncu ili predvidjeti odgovarajuću zaštitu.
April 1997 32
3.13.5. Kod okomitog prijelaza potrebno se pridržavati odgovarajućih članaka ovih tehničkih uvjeta za okomito
polaganje kabla.
3.13.6. Na mjestu prijelaza nadzemnog voda u kablovski treba primijeniti odgovarajuću zaštitu od atmosferskog
pražnjenja.
3.14. Polaganje kabla na mostovima
3.14.1. S obzirom na različite konstrukcije mostova, potrebno je prilagoditi i način prelaza kabla samoj
konstrukciji mosta. Kod toga se uvijek mora voditi računa o usklađenju eventualnih ostalih komunalnih instalacija
sa kablom pri nadležnoj ustanovi za vodoprivredu.
3.14.2. Polaganje kabla preko kamenih, armiranobetonskih i čeličnih mostova obavlja se u pravilu u dijelu
pješačke staze u kanalima ili posebnim cijevima vatrostalnog materijala.
3.14.3. Međusobni odnos kablova mora biti takav, da eventualni proboj jednog kabla ne ugrožava susjedne
kablove.
3.14.4. Svaki kabl položen u kanalu ili cijevi na mostu ne smije imati zapaljivi plašt.
3.14.5. Ako se predviđa polaganje kabla na nosače – konzole, predmetni kabl mora imati mehaničku zaštitu.
3.14.6. Montaža spojnica na mostovima u pravilu nije dopuštena. Njih treba polagati dalje od mosta ili drugih
objekata, koji izazivaju vibraciju tla. Ta se udaljenost obično kreće oko 20 m. Spojnice mogu biti izvedene u
kablovskim šahtovima, ako su predviđeni sa strane mosta.
3.14.7. Prema izvedbi mosta, dopušteno je i slobodno polaganje kabla na mjestima koja nisu pristupačna
nepozvanim osobama.
3.14.8. Upotreba kabla s olovnim plaštem nije dopuštena radi razornog djelovanja vibracija na olovni plašt.
Utjecaj vibracija može se umanjiti, primjenjujući razne mjere, primjerice: polaganje kabla na posteljicu od
materijala koji ublažuju vibraciju, primjene kabla sa mehaničkom zaštitom od žice, postavljanje amortizacijskih
naprava.
3.14.9. Kod primjene slobodnog polaganja kabla na mostu, potrebno je kablove zaštiti od sunčevih zraka,
aistovremeno omogućiti hlađenje strujanjem zraka.
3.14.10. Na mjestima dilatacije mosta kabl se mora polagati u blagom luku ili petlji, kako bi se izbjegla
diletacijska naprezanja kabla.
3.14.11. Polaganje energetskih kablova preko drvenih mostova nije preporučljivo.

Ako ne postoje druge mogućnosti premošćenja vodene prepreke, tada kablove treba polagati preko drvenog mosta
ispod pješačke staze u čvrstoj cijevi od vatrostalnog materijala. Slobodno polaganje kabla po drvenoj konstrukciji
mosta nije dopušteno.
3.14.12. Način prijelaza kabla preko kamenih i armiranobetonskih mostova ovisi o konstrukciji i nosivosti mosta
kao i o unutrašnjem raspoloživom prostoru.
Ukoliko nisu izgrađeni kanali ili postavljene cijevi u mostu, može se izvesti posebna čelična konstrukcija koja se
pričvršćuje na most. način učvršćenja kabla nosive konstrukcije ne smije poremetiti čvrstoću konstrukcije mosta.
3.14.13. Zabranjeno je uzidavanje kabla u svodove mosta, osim ako su već postavljene cijevi prilikom gradnje
mosta.
3.14.14. U većim armirano – betonskim mostovima, dopušta se polaganje kabla u specijalnim tunelima ili
korištenja azbestnocementnih, te plastičnih cijevi.
April 1997 33
3.14.15. Kod mostova čelične konstrukcije, može se koristiti za prijelaz kabla i sama konstrukcija mosta kao
nosača, te drveni žlijebovi pokriveni vatrostalnim materijalom ili plastične cijevi pričvršćene na konstrukciju
mosta. Sve materijale konstrukcije za polaganje kabla potrebno je uzemljiti.
3.14.16. Kablove na čeličnim ili na armiranobetonskim mostovima sa kolosijekomelektričnog tramvaja ili

električne željeznice, treba izolirano polagati tako da ne dodiruju metalne dijelove mosta ili armaturu
armiranobetonske konstrukcije. Ova odredba u uskoj je vezi sa mjerom za smanjenje štetnog djelovanja lutajućih
struja.
3.14.17. Ako na pravcu trase, odnosno mjestu vodene prepreke ne postoji most ili postojeći most ne može nositi
teret kabla i cijevi, a savladavanje vodotoka polaganjem kabla u njeno dno nije svrsihodno ili je omogućeno, može
se položiti kabl u specijalnu konstrukciju mosta ukoliko su za to dobivene potrebne saglasnosti. Za ovakav slučaj
polaganja kabla vrijede također naprijed spomenute napomene.
3.15. Podvodno polaganje kabla
3.15.1. Polaganje kabla pod vodom je svrsihodan način za prijelaz vodene prepreke samo ukoliko osigurava
sigurnu ekspolataciju kabla i ako su pori polaganju kabla ispunjeni svi zahtjevi, koji se postavljaju za ovakav način
polaganja.
3.15.2. Pri izravnom polaganju kabla u vodu, osobitu pažnju treba posvetiti izboru trase. Treba izbjegavati trasu sa
oštrim povodnim stijenama i hridama. Dno tekućih voda ne bi smjelo bitno mijenjati svoju konfiguraciju, to znači
izbjegavati pješčane nanose, koji mijenjaju svoj položaj i koji bi odnijeli dno ispod kabla ili bi kabl prezatrpali.
3.15.3. Trasa podvodnog kabla mora biti udaljena od mostova, sidrišta za brodove i sličnih mjesta, gdje uređaji
vodnog prometa mogu oštetiti kabl.
3.15.4. Položeni kabl na dnu vodotoka ne smije biti zategnut, nego se mora prilagoditi konfiguraciju dna.
3.15.5. Na obalama između najniže i najviše kote vodostaja, kabl mora biti tako položen da eventualno odnošenje i
odronjavanje obale ne može oštetiti kabl. Najmanja dužina ukapanja ovisno o obali mora iznositi od 30 do 50 m.
Polaganje treba obaviti prema mogućnosti pri najnižem vodostaju. U priobalnom dijelu treba zaštiti kablove od
utjecaja valova i strujanja vode.
3.15.6. Kabl mora biti iz jednog komada dovoljne dužine, te je prije polaganja potrebno utvrditi profil dna, da bi se
mogla odrediti potrebna dužina kabla.
3.15.7. Prijelaz treba ostvariti prema mogućnostima na što kraćem, odnosno užem dijelu vodnog toka.
3.15.8. Način prijelaza vodnog toka kablom (izravno polaganje na dno ili ispod dna) određuje nadležna ustanova
za vodoprivredu. Za jedan ili drugi način polaganja može se koristiti kabl odgovarajuće konstrukcije ili
odgovarajuće mehaničke čvrste cijevi za zaštitu kabla normalne izvedbe. Cijevi moraju biti nerđajućeg materijala.
3.15.9. Dubinu polaganja kabla u slučaju prijelaza ispod dna vodotoka, određuje nadležna ustanova za
vodoprivredu.
3.15.10. Za široke prijelaze vodotoka, potrebno je koristiti odgovarajuću opremu i mehanizaciju za polaganje.
4. SPAJANJE I ZAVRŠAVANJE KABLA
4.1. Opšte odredbe
4.1.1. Kablovski pribor za spajanje i završavanje kabla čini:

- pribor za spajanje vodiča, stopice, čahure, razne stezaljke,
- kablovske spojnice:ravne, prijelazne, završne,
April 1997 34
- kablovski završeci: za unutrašnju montažu, za vanjsku montažu, utični pribor.
4.1.2. Kablovski pribor mora biti pogonski osiguran kao i sam kabl. Mora biti dimenzioniran ne samo na
električna i mehanička naprezanja, nego i na očekivane okoline kao što su: vlaga, korozija, ozon, ultraljubičasto
zračenje, razne nečistoće.
4.1.3. Svaki kablovski pribor mora imati odgovarajući atest o izvršenom ispitivanju.
4.1.4. Montažne radove na ugradnji kablovskog pribora mogu obavljati samo kvalificirane osobe, sa poznavanjem
funkcija pojedinih elemenata kabla i kablovskog pribora.
4.1.5. Prije montaže kablovskog pribora, provjerava se prisutnost vlage u kablu. Ukoliko se ustanovi vlaga, mjere
koje treba poduzeti ocjenjuju se u svakom pojedinom slučaju uzimajući u obzir troškove sanacije kabla.
4.1.6. Pri spajanju i završavanju kabla, potrebno je izbjegavati višestruko savijanje i ravnanje kabla, kao i
toplinsko pregrijavanje kabla.
4.1.7. Kod skidanja pojedinih slojeva kabla, obavezno treba slijediti uputstva proizvođača kabla, kablovskog
pribora, te koristiti odgovarajući alat.
4.2. Spajanje i završavanje vodiča
4.2.1. Spajanje i završavanje vodiča kabla izvoditi prešanjem (šesterokutno prešanje ili prešanjem sa dubokim
utiskivanjem).
4.2.2. Pribor za spajanje vodiča prešanjem mora imati tipski atest o ispitivanjima na starenje.
4.2.3. Kablovske stopice moraju biti izvedene tako, da zajedno sa kablom završetkom čine uzdužnu
vodonepropusnost kabla. Za završavanje niskonaponskih kablova za unutrašnju montažu, mogu se koristiti i
cijevne stopice u izvedbi uzdužne vodonepropusnosti. Stopice i čahure za spajanje vodiča trebaju biti u tehnici
prešanja.
4.2.4. Spojne čahure, stopice, stezaljke, odnosno sav pribor za spajanje vodiča, mora sadržavati oznake:
- oznaku ili ime proizvođača,
- pripadajući presjek, oblik i vrstu vodiča i
- broj prešanja.
4.2.5. Za spojne čahure i stopice predviđene za ugradnju prešanjem, zahtijeva se dodatna oznaka:
- broj alata za prešanje,
- oznaka mjesta prešanja i
- broj prešanja.
4.2.6. Kod izrade prijelaznih spojeva između kabla s izolacijom od umjetnih masa i kabla s izolacijom od
impregniranog papira, obavezna je upotreba spojnih čahura sa pregradnom stjenkom.
4.2.7. Svi prelazi aluminijskih vodiča na bakrene, kao i priključavanje aluminijskih vodiča na električna
postrojenja i aparate, moraju biti izvedeni odgovarajućim Al-Cu spojnim čahurama i stopicama.
4.2.8. Za priključak vodiča kabla na vodiče nadzemne mreže, koriste se stezaljke, koje omogućavaju kvalitetan
spoj i vodonepropusnost kabla. Svi takvi spojevi moraju biti rastavljivi radi kasnijih intervencija na mreži.
4.2.9. Spajanje i završavanje vodiča postupkom prešanja izvodi se sa specijalnim hidrauličnim ili ručnim prešama
uz primjenu odgovarajućih alata propisanih od strane proizvođača pribora za spajanje.
April 1997 35
4.3. Spajanje kablova
4.3.1. Spajanje kablova izvodi se odgovarajućim kablovskim spojnicama, ovisno o konstrukciji i izolaciji kabla.
4.3.2. Vrstu i tip spojnice određuje:

- nazivni napon kabla,
- konstrukcija i vrsta izolacije kabla i
- položaj spojnice u mreži.
4.3.3. Spojnica mora biti tako izvedena, da trajno osigura spojno mjesto od prodora vlage, te da ga zaštiti od
eventualnih mehaničkih oštećenja.
4.3.4. Oznaka na spojnici treba sadržavati:

- tipsku oznaku spojnice i
- oznaku standarda prema kojem je spojnica izvedena.
Sve oznake moraju biti trajno postojane.
4.3.5. Na omotu (pakiranju) spojnice mora biti označeno:

- oznaka ili ime proizvođača,
- tipska oznaka spojnice,
- nazivni i najviši dopušteni napon spojnice,
- primjenjivo područje presjeka vodiča,
- kod vremenski ograničene upotrebe spojnice, mora postojeti podatak “primjenjive do…” i
- datum pakiranja.
4.3.6. Uz svako pakiranje kablovske spojnice treba postojati:

uputsvo za montažu na bosanskom jeziku, podaci spojnice, montažni opis sa potrebnim crtežima i specifikacija
pripadajućih elemenata koji čine jedan komplet.
4.3.7. Svojom konstrukcijom kablovska spojnica mora omogućavati ugradnju pri temperaturi od najmanje +5
stepeni C, a ispod ove temperature ugradnja se izvodi prema posebnim uputama proizvođača spojnica.
4.3.8. Ako kablovska spojnica ima metalno kučište, ono se u načelu spaja sa neutralnim vodičen kabla ili s
metalnim plaštem odnosno ekranom kabla, ukoliko ne postoji poseban zahtjev za iznošenje i unošenje potencijala.
4.3.9. Za spajanje kablova s izolacijom od umjetnih masa, koriste se kablovske spojnice sa postupcima spajanja
kablova:
1.) Za niskonaponske kablove sa PE – X izolacijom:
- toploskupljajuće kablovske spojnice
2.) Za srednjenaponske kablove sa PE – X izolacijom:
- toploskupljajuće kablovske spojnice
4.3.10. Kod izrade kablovske spojnice treba izvesti i neprekinutost metalnih plašteva električne zaštite kabla,
odgovarajućim priborom za spajanje.
4.3.11. Kod izrade prelaznih spojnica koristiti toploskupljajuću tehnologiju.
4.4. Završavanje kabla
4.4.1. Završavanje kabla izvodi se odgovarajućim kablovskim završecima, ovisno o konstrukciji i izolaciji kabla.
4.4.2. Vrstu i tip kablovskog završetka određuje:

- nazivni napon kabla,
- konstrukcija i vrsta izolacije kabla,
- mjesto ugradnje (unutrašnja ili vanjska montaža),
April 1997 36
- stupanj zagađenosti okoline u kojoj se izvodi ugradnja i

- način priključka na električno postrojenje, uređaje ili vodove.
4.4.3. Za završavanje kabla koristi se:

- kablovski završetak za vanjsku montažu na slobodnom prostoru i u prostorijama gdje se pojavljuje relativna
vlažnost preko 90 posto u trajanju više od 10 dana uzastopice i
- kablovski završetak za unutrašnju montažu u zatvorenim prostorijama.
4.4.4. U nečistim atmosferama preporučuje se koristiti kablovski završetak sa povećanim stupnjem izolacije.
4.4.5. Oznaka na kablovskom završetku treba sadržavati:
- tipsku oznaku završetka (iz koje je vidljivo područje primjene) i
- oznaku standarda prema kojem je završetak izveden.
Sve oznake moraju biti trajno postojane.
4.4.6. Na omotu (pakiranje) kablovskog završetka mora biti označeno:

- oznaka ili ime proizvođača,
- tipska oznaka završetka,
- nazivni i najviši dopušteni napon završetka,
- mjesto ugradnje (unutrašnja ili vanjska montaža),
- primjenjivo područje presjeka vodiča,
- kod vremenski ograničene upotrebe završetka, mora postojati podatak “primjenjivo do …” i
- datum pakiranja.
4.4.7. Uz svako pakiranje kablovskog završetka treba postojati: uputstvo za montažu na bosanskom jeziku, podaci
završetka, montažni opis sa potrebnim crtežima, specifikacija pripadajućih elemenata koji čine jedan komplet.
4.4.8. Svojom konstrukcijom kablovski završetak mora omogućavati ugradnju pri temperaturi od najmanje +5
stepeni C, a ispod ove temperature ugradnja se izvodi prema posebnim uputama završetaka.
4.4.9. Metalni plašt kabla, kao i sve metalne dijelove kablovskog završetka, koji u normalnom pogonu nisu pod
naponom treba uzemljiti.
4.4.10. Kod izrade kablovskog završetka, spoj električne zaštite kabla s uzemljenjem izvodi se bez prekida s
odgovarajućom stopicom. Spojno mjesto mora biti rastavno i pristupačno na naponsko ispitivanje plašta kabla.
4.4.11. Za završavanje kabla sa izolacijom od umjetne mase, koriste se kablovski završeci:

1.) Za niskonaponske kablove za PE – X izolacijom:
- toploskupljajući završeci,
2.)Za srednjenaponske kablove sa PE – X izolacijom:
- toploskupljajući završeci.
4.4.12. Kablovski završetak srednjenaponskih kablova montira se tako da je ispod završetka osigurano mehaničko
učvršćenje kabla plastičnim ili nemagnetskim obujmicama na najmanje dva mjesta.
4.4.13. Utični pribor (sklopna uvodnica i kablovski utikač) mora odgovarati odredbama iz L 41 i L 42.
5. ZAŠTITA KABLA OD KOROZIJE I LUTAJUĆIH STRUJA
5.1. Opće odredbe

5.1.1. kablovi određeni ovim tehničkim preporukama, svojom konstrukcijom spriječavaju utjecaj kamijske i
elektrolitske (lutajuće struje) korozije na metalne dijelove kablova.
5.1.2. Vanjski termoplastični plašt smatra se za dovoljnu zaštitu od korozije. termplastični plašt mora odgovarati
propisima u pogledu: orekidne čvrstoće, izduženja, kemijske postojanosti i otpornosti na vatru.
April 1997 37
5.1.3. Kablovski pribor konstrukcijom u potpunosti izolira metalne dijelove kablova prema zemlji.
5.1.4. Za zaštitu postojećih kablova u zonama gdje je izraženo djelovanje lutajućih struja, a koji svojom
konstrukcijom nisu bili predviđeni za ugradnju u takva područja, potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere štićenja
kabla.
5.2. Zaštita kabla od lutajućih struja
5.2.1. Opće odredbe
5.2.1.1. Lutajuće struje stvaraju ona postrojenja istosmjerne struje koja koriste neki pogonski vodič koji je na više
mjesta uzemljen.
1. Električna željeznica, električni tramvaj, električna vozila u industriji na istosmjerni pogon koja koriste
tračnice za povratni vod.
2. Uređaji za napajanje trolejbusnih vodova, kod kojih je jedan vod uzemljen na više mjesta.
3. Istosmjerne električne mreže i industrijske mreže.
4. Uređaji za zaštitu od korozije koji sami uzrokuju lutajuće struje.
5. Neuzemljena postrojenja istosmjerne struje kod istovremenih zemnih spojeva na više mjesta.
5.2.1.2. Smanjenje utjecaja lutajućih struja preporučuje se smanjiti na izvoru jednom od metoda.
1. Dobrim galvanskim povezivanjem tračnica.
2. Odcjepe i križanje uzdužno dobro povezati.
3. Tračnice po kojima saobraća istosmjerna vuča treba električki odvojiti.
4. Što bolje izolirati tračnice od okolne zemlje.
5. Povratni vod između tračnica i napojne stanice mora biti izoliran barem za napon Uo – 0,6 kV prema zemlji.
6. Dovoljan broj pojnih stanica – što kraći sektori napajanja.
5.2.2. Mjere za smanjivanje štetnog djelovanja lutajućih struja.
5.2.2.1. Lokacija kabla:

- težiti za što većim odstojanjem od izvora lutajućih struja,
- izbjegavati križanje i promjene odstojanja na mjestima gdje postoji opasnost prolaza lutajućih struja,
- metalne veze između kabla i izvora lutajućih struja dopuštene su samo u slučaju katodne zaštite.
5.2.2.2. Polaganje kabla:
1. Preko metalni mostova i vijadukta kojima saobraća istosmjerna električna željeznica, kablovi moraju biti
položeni izolirano ukoliko nisu već tračnice položene izolirano ili nije izvršena katodna zaštita.
2. U području utjecaja lutajućih struja kablovi, koji su položeni u zemlju, moraju imati izolđirane plašteve ili
moraju biti zaštićeni sa katodnom zažititom.
3. Polaganje kabla s izoliranim plaštem mora biti vrlo pažljivo. Svako oštećenje plašta mora se otkloniti prije
zatrpavanja.
4. U području zaštite, zaštitna cijev mora biti izolirana od kabla.
5.2.2.3. Upotreba cijevi:

1. Kablove je moguće zaštiti polaganjem u kablovske kanale koji moraju biti potpuno suhio. Spojeve kanala koji
su izrađeni od kanalskih blokova, treba zbrtviti protiv vlage.
2. U kablovskim kanalima u kojima su položeni kablovi i od kojih jedan proizvodi lutajuće struje, potrebno je
ostale kablove međusobno izolirati ili njihove plašteve kratko spojiti ukoliko se koristi katodna zaštita.
3. Metalne zaštitne cijevi kablova moraju biti u uzdužnom pravcu električki dobro spojene.
4. Kablovske spojnice u zaštitnim cijevima treba dobro spojiti s armaturom kabla.
5.2.2.4. Zaštitno izoliranje

1. Zaštitna izolacija kabla treba se primjenjivati po čitavom području kojega ugrožavaju lutajuće struje.
2. Osim kabla potrebno je izolirati i kablovske spojnice.
April 1997 38
CRTEŽ
5.2.2.5. Katodna zaštita
1. Neposredno odvajanje lutajućih struja moguće je, ako je sigurno da je mjesto priključenja na traćnice uvijek
negativnije od okolne zemlje i da ne može doći do promjene polariteta.
2. Kod usmjerenog odvoda lutajućih struja dopušta se širi izbor priklljučnih mjesta na tračnicama bez opasnosti
promjene polariteta.
3. Kada ne zadovoljava zaštita prema prvoj tački ovog odjeljka, preporučuje se korištenje istosmjernog izvora
koji usisava lutajuće struje. Izvor mora biti prilagođen okolnim okolnostima i opremljen s uređajem za
mjerenje tih okolnosti.
4. Katodna zaštita pomoću ukopane anode preporučuje se tamo gdje je štićeni vod vrlo dugačak. Istosmjerni
izvor sa svojim negativnim polom priključen je na štićeni kabl, pozitivan pol je vezan na ukopanu anodu.
Vodovi koji povezuzju pojedine elemente moraju biti dobro izolirani od okolne zemlje. Rastojanje između
anode i štićenih akblova treba odrediti za svaki primjer posebno.
5.2.3. Zaštita drugih podzemnih instalacija
5.2.3.1. Kod primjene katodne zaštite može doći do oštećenja ostalih podzemnih instalacija. Za izbjegavanje
spomenutih oštećenja potrebno je:
1. proširiti katodnu zaštitu na susjedne podzemne instalacije, ili
2. primijeniti izolirane kablove kod približavanja ili križanja podzemnih instalacija sa štićenim objektima, ili
3. dodatno izolirati susjedne instalacije.
5.2.3.2. Za uvođenje zaštitnih mjera i provjeru efikasnosti, potrebno je obaviti9 sva potrebna mjerenja: na
izvorima istosmjerne struje, na štićenim objektima i na zaštitnim postrojenjima. Ova mjerenja mogu obavljati
ustanove, koje posjeduju odgovarajuće uređaje i kvalificirane kadrove.
5.3. Postupak sa kablovima u pogonu
5.3.1. Pri montažnim radovima u kablovskoj mreži, potrebno se pridržavati uputa iz područja zaštite na radu, a
naročito tzv. pet pravila sigurnosti:
- iskopčati,
- osigurati od ponovnog uključenja,
- utvrditi beznaponsko stanje,
April 1997 39
- uzemljiti i kratko spojiti i

- prekriti ili ograditi susjedne dijelove pod naponom.
5.3.2. Kod elektromontažnih radova na kablovima direktno vezanim na TS 110/10 (20) kV, nije potrebno izvoditi
uzemljivanje kabla (niti ugrađenim noževima za uzemljenje niti prijenosnim uzemljivačima) u samoj TS 110/20
(20) kV, već se uzemljenje izvodi na drugoj strani kabla i mjestu rada. U TS 110/10 (20) kV potrebno je – nakon
poduzimanja četiri pravila sigurnosti na kablovskom izvodu, odspojiti ekran kabla od uzemljenja i spojiti ga sa
vodičima istog kabla.
5.3.3. Prije presjecanja postojećeg kabla, treba obaviti tačnu identifikaciju kabla. Identifikacija se izvodi
posebnim instrumentom za izbor kabla iz snopa koji radi prema načelu istosmjernih impulsa (Prilog 8.33.).
5.3.4. Presjecanje kabla (nakon provedene identifikacije) izvodi se uređajem sa daljinskim aktiviranjem.
5.3.5. Nije dopušteno presijecaje kabla ručnom pilom, krampom ili nekim drugim sličnim postupkom.
5.3.6. Prilikom presijecanja kabla, obavezna je uspostava radio – veze sa dežurnim dispečerom, koji povećanom
pažnjom motri na događaje u mreži.
5.3.7. Po aktiviranju uređaja za presijecanje kabla, potrebno je uređaj zajedno sa nožem ostaviti oko 5 minuta, te
ga nakon toga uz upotrebu zaštitnih rukavica demontirati, a ostatak kabla prerezati.
5.3.8. radi zaštite od mogućeg oštećenja ili kvara na kablovima koji su pod naponom, a nalaze se u istom rovu u
kojem se nalazi i mjesto rada za popravak jednog od kablova, potrebno je dodatno mehanički zaštiti ostale kablove
i to:
- ostavljajući ih po cijeloj dužini prekrivene slojem pijeska ili usitenjene zemlje najmanje do dodatne
mehaničke zaštite,
- prekrivanjem i ograđivanjem kabla pod naponom (primjerice ugradnjom drvenih dasaka) i
- prekrivanjem kabla pod naponom specijalnim izolacijskim prekrivačem.
Radiosiguranja kvaliteta ugrađene opreme u kablovske distributivne mreže Elektrodistribucija JP

ELELKTROPRIVREDA BiH potrebno je tokom proizvodnje kabla i kablovskog pribora, preuzimanja i montaže,
obaviti određena ispitivanja i mjerenja.
6.1. Tipska ispitivanja kabla
6.1.1. Izvode se pri proizvodnji novog tipa kabla, da bi se provjerile radna osobine kablova za odgovarajuću
namjenu.
Tipska električna ispitivanja kabla, kao i mjerenja i kontrola geometrijskih veličina kablova (neelektrična
ispitivanja) izvode se prema odredbama L 30, L 32 i L 43 i pripadnih podstandarda. Prikaz tipskih ispitivanja
kablova ovisno o vrsti kablova, vidljiv je u tablici XXV.
Red. Nazivni napon kabla Vrsta kabla (izolacije) Popis za ispitivanje

broj Uo/U kV
1. 0,6/1 Kabl sa izolacijom i vanjskim plaštem od L 30
termoplastičnog PVC
Kabl sa izolacijom od umreženog polietilena (PE L 32
– X) i vanjskim plaštem od PVC
2. 12/20 Kabl sa izolacijom od umreženog polietilena (PE L 32

– X) i vanjskim plaštem od termoplastičnog
20/35 polietilena (PE), te uzdužnim vodonepropusnim L 43
slojem
April 1997 40
6.1.2. Tipska ispitivanja se ne moraju ponavljati, osim ako se promijeni neki element konstrukcije kabla ili neki od
materijala koji mogu prouzrokovati promjenu radnih osobina kabla.
6.1.3. Proizvođač kabla dužan je na zahtijev kupca dostaviti tipsku atestnu dokumentaciju za pojedini tip kabla.
Ukoliko je proizvođač kabla izvan Republike BiH, potrebno je tipsku atestnu dokumentaciju kabla nostrificirati u
nadležnoj ustanovi Republike BiH.
6.2. Obavezna (komadna) ispitivanja kabla
6.2.1. Provode se na svakoj proizvedenoj dužini kabla i u stanju u kojem se kabl isporučuje da bi se provjerila
njegova isprvanost. Obavezna ispitivanja prikazana su u tablici XXVI.
Tablica broj XXVI

Red. Vrsta kabla i nazivni napon Vrsta obaveznih ispitivanja (mjerenja Propis za
broj ispitivanje
1. Kabl sa izolacijom i vanjskim plaštem od Mjerenje el. otpora vodiča L 6 i L 30
termoplastičnog PVC Uo/U = 0,6/1 kV
Ispitivanje dielektrične čvrstoće L 9 i L 30
2. Kabl s izolacijom od umreženog Mjerenje el. otpora vodiča L 6 i L 32

polietilena (PE – X) i vanjskim plaštem
od PVC Uo/U = 0,6/1 kV Ispitivanje dielektrične čvrstoće L 9 i L 32
3. Kabl sa izolacijom od umreženog Mjerenje el. otpora vodiča L 6 i L 32
polietilena (PE – X) i vanjskim plaštom
od polietilena (PE) Ispitivanje dielektrične čvrstoće L 9 i L 32
Uo/U = 12/20 kV i 20/35 kV Mjerenje parcijalnih izbora L 10 i L 32
6.2.2. Proizvođač i kupac međusobno ugovorom regulišu prisustvo predstavnika kupca obaveznog ispitivanja
kabla. Za svaku isporučenu dužinu kabla, prizvođač je dužan dostaviti atest o provedenom obaveznom ispitivanju.
6.3. Specijalna ispitivanja kabla (ispitivanje po izboru)
6.3.1. Specijalna ispitivanja izvode se na uzorcima gotovog kabla ili na elementima uzetim sa gotovog kabla za
proveru ispunjenja zahtjeva standarda prema kojem je kabl proizveden.
6.3.2. Ispitivanja se provodi na najviše 10 posto od ukupnog broja završenih dužina jedne količine kabla istog tipa
i konstrukcije naručene ugovorom. Ukoliko se radi o manjim količinama kabla 8manje od 2 km za višežilne
kablove i manje od 4 km za jednožilne kablove), ispitivanje se provodi na minimalno jednoj završenoj dužini
kabla.
6.3.3. Ako neki od uzoraka ne zadovolji pri specijalnom ispitivanju, potrebno je odabrati nova dva uzorka (s
mjesta koje je udaljeno namanje 0,5 m od krajeva kabla) iz iste količine za isporuku i podvrgnuti ih onom
ispitivanju pri kojem prethodni uzorak nije zadovoljio. Ako novi uzorci zadovolje ispitivanje, smatra se da cijela
isporučena količina ispunjava zahtjeve standarda prema kojem je kabl izrađen. Ako bilo koji od novih uzoraka ne
zadovoljava zahtjeve odgovarajućeg standarda pri ponovljenom ispitivanju, smatra se da cijela količina kabla
pripremljena za isporuku ne odgovara standardu.
6.3.4. Pregled specijalnih ispitivanja i pripadajućih propisa, ovisno o konstrukciji kabla, prikazan je u tablici
XXVI.
April 1997 41
Tablica broj XXVII
Red. Vrsta ispitivanja Propisi za ispitivanja

broj Rezultati ispitivanja prema: Postupak ispit. prema:
1. Provjera konstrukcije vodiča L3 L5
2. Provera konstrukcije kabla
- za kablove sa PVC izolacijom L 29 L5
- za kablove sa PE – X izolacijom L 31 L5
3. Četverosatno ispitivanje izmjeničnim
naponom 3 Uo, 50 Hz, za kablove sa PE – X L 32 L 32
izolacijom napona Uo/U – 6/10 kV
4. Ispitivanje stupnja umreženosti za kablove L 27 i L 32 L 18
sa PE – X izolacijom
6.3.5. Proizvođač kabla dužan je dostaviti kupcu ogovarajuće ateste o obavljenim specijalnim ispitivanjima.
Prisustvo predstavnika kupca pri specijalnim ispitivanjima kabla, reguliše se međusobnim ugovorom.
6.4. Ispitivanje kabla poslije polaganja
6.4.1. Ispitivanje istosmjernim naponom
6.4.1.1. Ispitivanje se izvodi na potpuno instaliranom kablu sa njegovim priborom, prije stavljanja u pogonu.
Provjeru dielektrične čvrstoće novopoloženih kablova istosmjernim ispitnim naponom treba obaviti sa
vrijednostima napona iz tablice XXVIII i redoslijedu priključenja napona prema prilogu br. 8.34.).
6.4.1.2. Kod ispitivanja jednožilnih kablova (položenih u trokut) ili trožilnih kablova sa pojedinačno
ekraniziranim žilama, dopušteno je sve tri žile paralelno ispitivati, primjenivši pri tome vrijednost napona iz
tablice XXVIII.
Tablica broj XXVIII
Nazivni napon kabla 0,6/1

Uo/U u kV PVC PE – X 6/10 12/20 20/35
Istosmjerni ispitni napon 4,5 6 25 50,4 84
Vrijeme ispitivanja u min. 15 15 15 15 15
6.4.1.3. Uzemljivanje i pražnjenje kabla nakon ispitivanja, dopušteno je jedino preko zaštitnog otpora.
6.4.1.4. Kod ispitivanja kabla, koji je spojen na transformator ili na sklopno postrojenje (metalnom oklopljeno),
visinu ispitinog napona potrebno je sporazumno utvrditi sa proizvođačem transformatora, odnosno postrojenja, te
proizvođačem kabla i kablovskog pribora.
6.4.1.5. Nakon završenog ispitivanja, ovlašteni ispitivač je dužan izdati odgovarajući protokol sa rezultatima
ispitivanja.
6.4.2. Ispitivanje izmjeničnim naponom
6.4.2.1. Ukoliko nije moguće ispitivanje kabla istosmjernim naponom prije puštanja u pogon, dopušta se
ispitivanje izmjeničnim naponom 50 Hz.
a.) Ispitivanje kabla izvodi se tako da se između vodiča i električne zaštite spoji nazivni linijski napon mreže u
trajanju od 5 minuta.
Za ispitivanje kabla nazivnog napona Uo/U=0,6/1 kV primjenjuje se izmjenični ispitni napon od 2,5 kV za PVC,
odnosno 1kV za PE – X kabla, u trajanju od 15 minuta za PVC kablova odnosno 5 minuta za PE – X kablove.
Vrijednosti izmjeničnog ispitnog napona za novopoložene kablove prikazane su u tablici XXIX.
April 1997 42
Tablica broj XXIX
Nazivni napon kabla Uo/U u kV 0,6/1 12/20 20/35

PVC PE - X
Izmjenični ispitni napon u kV 2,5 1 20 35
Vrijeme ispitivanja u minutama 15 5 5 5
b.) Ispitivanje kabla sa nazivnim naponom mreže dopušteno je samo u izuzetno opravdanim slučajevima, kada se
istosmjerno ispitivanje ne može provesti. Kabl se kod ispitivanja stavlja pod nazivni napon mreže u trajanju od 24
sata (probni rad). Ako u tom vremenu nije došlo do proboja, smatra se da je kabl ispravan.
6.4.2.2. Nakon završenog ispitivanja izmjeničnim naponom ili završenog probnog rada ovlašteni ispitivač je
dužan izdati ogovarajući protokol sa rezultatima ispitivanja.
6.4.3. Ispitivanje kabla izmjeničnim naponom vrlo niske frekvencije.
6.4.3.1. Dopušta se ispitivanje postojećih novopolženih kablova s izolacijom od polietilena (PE) ili od umreženog
polietilena (PE – X) s izmjeničnim naponom vrlo niske frekvencije (0,1 Hz), prema uputstvu proizvođača uređaja.
Vrijednost ispitnog napona frekvencije 0,1 hZ vidljive su u tablici XXX.
Tablica broj XXX
Nazivni napon Uo/U u kV 6/10 12/20 20/35

Ispitni izmjenični napon (3Uo), frekvencije 0,1 Hz u kV 18 36 60
Vrijeme ispitivanja u minutama 30 30 30
6.4.3.2. Za vrijeme ispitivanja, dopušteno je paralelno spajanje i istovremeno ispitivanje sve tri faze.
6.4.4. Ispitivanje vanjskog plašta kabla
6.4.4.1. Ispitivanje ispravnosti vanjskog plašta kabla nazivnog napona 12/20 kV i 20/35 kV, izvodi se na
položenom kablu 8zatrpanim slojem usitnjene zemlje ili pijeska) – istosmjernim naponom 5 kV u trajanju od 5
minuta, prije montaže spojnica. Ispitni napon se dovodi između metalnog ekrana kabla kao jedne elektrode i
zemlje kao druge elektrode (prema L33).
6.4.4.2. U slučajevima, kada izvor istosmjernog napona za ispitivanje vanjskog plašta kabla nije dostupan,
dopušta se upotreba mehaničkog ili induktora sa vlastitim napajanjem nazivnog napona 5 kV(prilog 8.32.).
Ispravni kabla mora imati kod ispitnog napona 5 kV u trajanju od 5 minuta.
6.4.4.3. Nakon završetka elektromontažnih radova, potrebno je obaiti konačno ispitivanje ispravnosti vanjskog
plašta kabla istosmjernim naponom 5 kV u trajanju od 5 minuta.
6.4.4.4. Ukoliko rezultati ispitivanja nisu pozitivni, odnosno ako se pojavi jedan ili više kvarova na vanjskom
plaštu kabla, potrebno je obaviti njihovo lociranje, te popraviti ih.
Načelo mjerenja grške na vanjskom plaštu kabla vidljivo je u prilogu 8.33.
6.4.4.5. Rezultati ispitivanja vanjskog plašta kabla, zajedno sa protokolm o obavljenom ispitivanju dielektrične
čvrstoće izolacije kabla, čine sastavni dio protokola o puštanju kabla u pogon.
6.5. Ispitivanje izolacije kabla u pogonu
6.5.1. Nakon završetka elektromontažnih radova na popravku ili spajanje postojećih kablova, dopuštene su
reducirane vrijednosti (oko 90 posto istosmjernog napona u odnosu na vrijednost ispitinih napona za
novopoložene kablove iz tačke 6.4.1.1.
Vrijednosti istosmjernog ispitnog napona za ispitivanje izolacije kabla u pogonu prikazane su u tablici XXXI.
April 1997 43
Tablica broj XXXI
Nazivni napon Uo/U u kV 0,6/1 3,6/6 6/10 12/20 20/35

PVC PE - X
Istosmjerni ispitni napon u kV 13 23 45 76

4 5,5
Vrijeme ispitivanja u min. 5 5 5 5 5
6.5.2. Za redoslijed priključivanja ispitnog napona na kabl vrijede odredbe iz poglavlja 6.4.1.
6.5.3. Ispitivanje kabla u pogonu sa polietilenskom (PE) izolacijom ili s izolacijom od umreženog polietilena (PE
– X, moguće je izvoditi i primjenom izmjeničnog napona vrlo niske frekvencije (0,1 Hz) prema odredbama iz
poglavlja 6.4.3.
6.6. Ispitivanje pribora za spajanje vodiča
Potrebno ispitivanje za spajanje vodiča kabla izvode se prema odredbama iz L 39 i L 40.
6.7. Ispitivanje osobine elektroizolacijskih traka
Osobitosti elektroizolacijskih traka silikonskih, izolacijsko – samovulkanizirajućih, samoljepljivih i slabovodljivih

– samovulkanizirajućih, utvrđuju se prema odredbama L 44 i L 45.
6.8. Ispitivanje pribora za spajanje i završavanje kabla
6.8.1. Ispitivanje kablovskih spojnica nazivnog napona 1 kV izvodi se prema odredbama iz L 38.
6.8.2. Ispitivanje kablovskog pribora (spojnica i završetaka) za spajanje i završavanje kabla nazivnog napona 6/10
kV, 12/20 kV i 20/35 kV izvodi se prema odredbama iz L 38.
6.8.3. Pregled potrebnih ispitivanja kablovskog pribora za spajanje i završavanje kabla prema navedenoj literaturi,
vidljivo je u tablici XXXII.
Tablica broj XXXII
PREGLED ISPITIVANJA KABLOVSKOG PRIBORA PREMA L 38

Unutrašnji Vanjski Utikački
Red. Redoslijed ispitivanja prema L 38 Spojnice Spojnice završeci završeci pribor iznad
broj iznad 1 kV 1 kV iznad 1 kV iznad 1 kV 1 kV
1 2 3 4 5 6 7
1. Izmjenični ispitni napon x x x x1 x
2. 63 promjene ciklusa opterećenja u zraku x
3. 63 promjene ciklusa opterećenja u vodi x
4. Ispitivanje parcijalnih izboja x x x x
5. Ispitivanje udarnim naponom x x x x
6. Dugotrajno ispitivanje izmjeničnim naponom sa
promjenama ciklusa opterećenja (broj)
Ispitivanje rastavljivosti 5x x3 x3 x3 x2
7. Dugotrajno ispitivanje izmjeničnim naponom sa x
8. jednom promjenom ciklusa opterećenja
April 1997 44
Ispitivanje parcijanih izboja

Dugotrajno ispitivanje izmjeničnim naponom sa x
9. 60 promjena ciklusa opterećenja x x x x
10. Ispitivanje na termičku otpornost struje kratkog
spoja
Ispitivanje rastavljivosti 5x x x x x
11. Dugotrajno ispitivanje izmjeničnim naponom sa
promjenom ciklusa opterećenja (broj) x x x x
12. Ispitivanje parcijalnih izboja x
13. Ispitivanje mjera na gotovim proizvodima
Određivanje veličine presjeka
Ispitivanje karakteristike pod uticajem zagađenja x2(63) x(63) x(54) x(54)
14. Ispitivanje zbrtljenosti na 9 promjena ciklusa i x x x x
15. opterećenja
Ispitivanje udaljenosti naponom x
16. Ispitivanje istosmjernim naponom x
17. Mjerenje struje odvoda
Mogućnost prepoznavanja kvara kod metalom
18. oklopljenog kućišta
Ispitivanje istosmjernim naponom x x
19. Ispitivanje izmjeničnim naponom
Ispitivanje u vodljivoj magli x
20. Ispitivanje pod utjecajem vlage x x x x
21. Ispitivanje otpora izolacije u kadi s vodom
22. Ispitivanje izmjeničnim naponom u kadi s vodom x x x x
23. Ispitivanje temparature
x
24. x
25. x x
26.
x x
27
x x
28. x
29.
30.
1.) po umjetnom kišom

2.) u vodi
April 1997 45
7. POPIS KORIŠTENE LITERATURE PRAVILNIKA I STADNARDA
LO.A TEHNIČKE PREPORUKE ”Elektrodistribucije”Sarajevo za izbor i

polaganje elektroenergetskih kablova nazivnog napona 1 kV do 35 kV
LO.B. BILTEN HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE-Tehnički uvjeti za izbor
i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV
L-1,JUS,N.CO.006/1983 Označavanje izoliranih vodiča
L-2,JUS,N.CO.010/1983 Boje za označavanje i sistem obilježavanja žila i kablova izoliranih
vodiča za nazivne napone do 1kV
L-3,JUS,N.CO.015/1990 Vodiči za energetske kablove i izolirane vodove
L-4,JUS,N.CO.030/1987 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova-opći uvjeti ispitivanja
L-5,JUS,N.CO.031/1987 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova-provjeravanje konstrukcije
L-6,JUS,N.CO.035/1990 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Mjerenje el.otpora vodiča
L-7, JUS,N.CO.036/1990 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Mjerenje otpora izolacije otpora
poluvodljivih slojeva i površinskog otpora
L-8,JUS,N.CO.037/1966 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova.Radni kapacitet, faktori gubitaka
i odvod
L-9,JUS,N.CO.039/1984 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Naposnko ispitivanje
L-10,JUS,N.CO.042/1990 Ispitivanje energetskih kablova. Mjerenje parcijalnih izboja
L-11,JUS,N.CO.043/1975 Ispitivanje energetskih kablova. Ispitivanje kablova i
kablovskog pribora udarnim naponom
L-12,JUS,N.CO.044/1984 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Gubitak mase izolacije
i plašta na bazi polivinilklorida
L-13,JUS,N.CO.045/1984 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Ispitivanje otpora izolacije
i plašta na bazi polivinilklorida prema pucanju
L-14,JUS,N.CO.051/1985 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Zatezna čvrstoća
i prekidno izduženje
L-15,JUS,N.CO.054/1990 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Skupljanje
L-16,JUS,N.CO.055/1985 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Termoplastičnost
L-17,JUS,N.CO.056/1985 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova.

Elastičnost na niskim temperaturama
Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova.Stupnja umreženosti
L-18,JUS,N.CO.060/1990 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Upijanje vode
L-19,JUS,N.CO.073/1985 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Postojanost prema ulju
L-20,JUS,N.CO.074/1987 Otpornost prema gorenju
L-21,JUS,N.CO.075/1984 Postojanost boja i oznaka
L-22,JUS,N.CO.077/1985 Zaštita telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih
postrojenja. Zaštita od opasnosti
L-23,JUS,N.CO.101/1988 Zaštita telekomunikacijskih postrojenja od utjecaja elektroenergetskih
postrojenja.Uvođenje telkomunikacijskih vodova u elektrenergetska
postrojenja
L-24,JUS,N.CO.104/1983 Tehnički uvjeti zaštite podzemnih metalnih cjevovoda od utjecaja
elektroenergetskih postrojenja
L-25,JUS,N.CO.105/1986 Elektroenergetika. Termostabilni elastomjer izolacije i zaštitni slojevi za
izolirane vodiče i kablove
L-26,JUS,N.CO.190/1990 Termoplastične i termostabilne izolacije, plaštevi zaštitni slojevi za izolirane
vodiče i kablove
L-27,JUS,N.CO.195/1990 Transportni bubnjevi za električne kablove, vodiče i metalnu užad
L-28,JUS.N.CO.505/1982 Osnovne mjere
L-29,JUS.N.CO.220/1983 Kablovi s izolacijom od termoplastičnih masa na bazi polivinilklorida, sa
plaštem od polivinilklorida ili termoplastičnog polietilena, za napone do 10 kV
April 1997 46
L-30,JUS.N.CO.225/1985 Ispitivanje kablova s izolacijom od termplastičnih masa na bazi

polivinilkolorida, sa plaštem od polivinilklorira ili termoplastičnog polietilena
za napon do 10 kV
L-31,JUS.N.CO.230/1987 Kablovi sa izolacijom od termoplastičnog ili umreženog polietilena, sa plaštem
od termoplastičnih ili elastomjernih masa, za nazivne napone do 1kV do 35 kV
L-32,JUS.N.C5235/1987 Ispitivanje kablova s izolacijom od termoplastičnog ili umreženog polietilena,
sa plaštem od termoplastičnih ili elastomjernih masa za nazivne napone od 1
kV do 35 kV
L-33,DIN VDE 0298-T1/11.82 VerWendung vonKabeln und isolierten
E DIN VDE 0298-T1/01.90 Leitung fur Starkstromanlagen, Allgemeins fur Kabel mit
Nennspannungen Uo/U bis 18/30 kV
L-34,DIN VDE 0272/09.89. kabel mit Isolierung aus vernetztem Polyethylen, Nennspannug Uo/U 6/10 kV,
12/20 kV und 18/30 kV
L-36,DIN 1998/5.78 Unterbringung von Leitungen und Anlagen in offentlischen Flachen –
Richtlinien fur dio Planung
L-37,DIN VDE 0298-T12/11.79Verwendung von Kabeln und isolierten Leitungen fur
-E DIN VDE 0298-T2/07.90Starkstromanlagen, Empfohlene Werte fur dio Strombelastbarkeit
on Kabeln mit Nennspannungen Uo/U bis 18/30 kV
L-38,DIN VDE0278-T1-6/02.91Starkstromkabel-Garnituren mit Nennspannunge bis 30 kV
L-39,DIN VDE0220-T3/10.77. Bistimmung fur Einzel – und Mehrfachkabelklemmen mit Isolierteilen in
starkstrom-Kabelanlagen bis 1000 V
L-40,DIN VDE 0212-T52/07.86Armaturen fur Freileitungen und Schaltanlagen. Elektrischer Kontakt-verhalten
von betriebsmassig stromfuhren den Armaturen-Starkstromkabel-
Steckgernituren fur Aussenkonus-
L-41,DIN 47636-T1-7/08,90 Gerateanschlusstiel Um bis 36 kV
Starktromkabel-Steckgernituren fur Innenkonus-
L-42,DIN 47637/01.86 Geraleanschlusstiel Um bis 36 kV, Innenkonus und Befestigung des
Kabelsteckteils
-Prufung an Kabeln und isolierten Leitungen, Langwasserdichtheit
L-43,DIN VDE0472-T811/10.87Durchschlagsspannung und Durchschlagsfestigheit
L-44,DIN VDE 0303-T2/02.74. Bestimmungen fur selbstklebende Isolierbande fur Kunststoffbande

E DIN VDE 0303-T2/03.87. Ekstrudirana dielektrična izolacija za energetske4 kablove nazivnog
L-45,DIN VDE 0340-T1/05.75 napona od 1 kV do 30 kV
E DIN VDE 0340-T1/12.90 Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog
L-46,IEC 502/83 napona
L-47,Sl.list br.53/88 i 54/88 Technische Richtlinien zur Kabellegung VDEW 1956,
Kablhandbuch, 4.Auflage VDEW, 1986
Starkstrom-Kablovanlagen
L-48, VDEW 1984. Leiter fur Kabel und isolierte Leitungen furn Starkstromanlagen
L-49, vWEW 1992.
L-50, DIN VDE 0295/05.86.
Prilog 1 Konstrukcijska oznaka kabla s izolacijom od umjetne mase
Oznaka po Oznaka po Naziv

JUS-u VDE
A A Vodič od aluminija
P Y Izolacija od termoplastičnog polivinil-klorida (PVC)
E 2Y Izolacija od termoplastičnog (PE)
Ep - Izolacija od etilen-propilena (EPR)
X 2X Izolacija od umreženog polietilena (PE-X)
40 C Koncentrični vodič od bakra
H (H)1 Poluvodljivi sloj ispod i iznad izolacije
48 S Električna zaštita od bakra (trake ili žice)
48 SE Poluvodljivi sloj i el. zaštita od bakra kod trožilnog kabla, oko svake žile posebno
April 1997 47
Y Y Vanjski plašt od termoplastičnog polivinil-klorida (PVC)

E 2Y Vanjski plašt od termoplastičnog polietilena (PE)
Eh - Vanjski plašt od poluvoljivog termoplastičnog polietilena
Ph - Vanjski plašt od poluvodljivog PVC
OO - Kabl bez armature i drugih zaštitnih slojeva
41 B Armature od dvije čelićne trake
45 FG Armatura od pocinčanih pljosnatih žica i zavojnica od pocinčane trake
44 RG Armatura od pocinčanih okruglih žica i zavojnicom od pocinčane trake
81 SEB Električna zaštita oko svake žile i armatura od dvije čelične trake
84 SERG Električna zaštita oko svake žile i armature od pocinčanih ogruglih žica i zavojnicom od
pocinčane trake
85 SEFG Električna zaštita oko svake žile posebno i armatura od pocinčanih pljosnatih žica i
zavojnica od pocinčane trake
Električna zaštita od bakra, sa uzdužnom vodonepropusnošću kabla
49 S9F) Dodatna električna zaštita preko poluvodljivog plašta od PVC ili PE – X
Kablovi nazivnog napona Uo/U=0,6/1 kV, sadrže i dodatnu oznaku za označavanje
neutralnog vodiča
Y J Kabl sa označenom žuto/zelenom žilom
- O Kabl sa označene žuto/zelene žile
April 1997 48
BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
Generalni direktor

ODLUKU
o utvrđivanju Tehničkih preporuka za ELEKTROENERGETSKE KABLOVE

NAZIVNOG NAPONA OD 1 DO 35 kV (Oznaka TP-5)
Usvajaju se Tehničkih preporuka za ELEKTROENERGETSKE KABLOVE NAZIVNOG

NAPONA OD 1 DO 35 kV (Oznaka TP-5) kao pravila za izbor opreme, materijala i načina
izvođenja radova na području elektrodistributivne djelatnosti Javnog Preduzeća.
II
III
Broj: 0101 – 2896/97

GENERALNI DIREKTOR

JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-6
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA STUBOVE ZA ELEKTROENERGETSKE
VODOVE NISKONAPONSKIH I
SREDNJENAPONSKIH NADZEMNIH MREŽA

TEHNIČKE PREPORUKE
STUBOVI ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE
NISKONAPONSKIH I SREDNJENAPONSKIH NADZEMNIH MREŽA
1. OBIM VAŽENJA I SVRHA PREPORUKE
1.1. Ovom Tehničkom preporukom regulisani su osnovni tehnički uvjeti za projektovanje, izradu i korištenje
armirano-betonskih stubova (u daljem tekstu “AB” stubova) u elektroenergetskim vodovima 0,4 kV; 10 kV; 20
kV i 35 kV.
1.2. Ovu Tehničku preporuku će koristiti svi proizvođači AB stubova, JP Elektroprivreda BiH – Sarajevo kao i
svi ostali izvođači na gradnji elektroenergetskih vodova 0,4 – 35 kV koji se uključuju u distributivnu mrežu ili se
primaju u osnovna sredstva JP Elektroprivrede BiH – Sarajevo.
1.3. Na područjima svih Elektrodistribucija JP ELEKTROPRIVREDA BiH ugrađivati isključivo armirano

betonske stubove i u srednjenaponskim i u niskonaponskim mrežama.
1.4. Za srednjenponske nadzemne mreže upotrebljavati isključivo čelične vruće pocinčane konzole za
horizontalni raspored vodiča u istom nivou.
1.5. Korištenje ove Preporuke je obavezno i za sve organizacije koje se bave trasnportom i skladištenjem AB
stubova.
1.6. Ova Preporuka ima za cilj:

- definiranje osnovnih tehničkih uslova za projektovanje, proizvodnju i korištenje AB stubova,
- utvrđivanje tipskih dužina stubova,
- utvrđivanje tipskih nazivnih sila u vrhu stubova,
- utvrđivanje načina obilježavanja stubova,
- utvrđivanje načina temeljenja AB stubova,
- utvrđivanje uzemljavanja stubova.
1.7. Ova preporuka se ne odnosi na:

- već izgrađene vodove sa AB stubovima,
- vodove koji su u fazi izgradnje i za koje je nabavljena oprema prije donošenja Odluke o primjeni ove
Preporuke.
2. OSNOVNE DEFINICIJE POJMOVA KORIŠTENIH U OVOJ PREPORUCI
2.1. Nadzemni elektroenergetski vod je skup svih dijelova koji služe za nadzemno vođenje provodnika koji
prenose i razvode električnu energiju, kojim su obuhvaćeni provodnici, zaštitna užad, zemljovodi, uzemljivači,
izolatori, nosači, konzole, stubovi i temelji.
2.2. Niskonaponski vod je vod čiji nazivni napon ne prelazi 1000 V.
2.3. Visokonaponski vod je vod čiji nazivni napon prelazi 1000 V.
2.4. Srednjenaponski vodovi su vodovi nazivnih napona 10, 20 i 35 kV. U ovoj preporuci koristi se termin
srednjenaponski vod.
2.5. Mješoviti vod je vod kod koga su provodnici srednjeg napona i niskog napona postavljeni na zajedničkim
stubovima.
April 1997.g. 1
2.6. Armirano – betonski stub (AB stub) je stub od armiranog ili prednapregnutog betona izrađen
centrifugiranjem, dimenzioniran tako da izdrži sva predviđena opterećenja.
Prema namjeni, AB stub može biti:
- nosni
- kutni
- zatezni
- kutno – zatezni
- krajnji
- stub za stubnu transformatorsku stanicu
- stub za montažu linijskog rastavljača
- stubovi tipa “portal”
Na stubove za nadzemnu niskonaponsku mrežu mogu se ugrađivati rasvjetna tijela za rasvjetu manjih ulica
(sokak).
2.7. Nosni stub je stub postavljen u pravolinijskoj trasi voda koji nosi provodnike i zaštitnu užad.
2.8. Kutni stub je stub postavljen na mjestu skretanja trase ali se na njemu ne vrši zatezanje provodnika i zaštitnih
užadi.
2.9. Zatezni stub je stub koji služi za zatezanje provodnika i zaštitne užadi, a postavljen je u pravolinijskoj trasi
voda.
2.10. Kutno – zatezni stub je stub koji služi za zatezanje provodnika i zaštitne užadi, a postavljen je na mjestu
skretanja trase voda.
2.11. Krajnji stub je stub na kraju voda i na njemu se vrši zatezanje provodnika.
2.12. Stub za stubnu transformatorsku stanicu je stub na kome se montira kompletna oprema stanice, a
istovremeno služi za završetak nadzemnog voda.
2.13. Stub za montažu linijskog rastavljača je stub koji ima posebno ugrađene čahure i otvore za ugradnju
linijskog rastavljača i njegovog polužnog pogona.
2.14. Stubovi tipa “portal” su složeni stubovi izrađeni od dva ili više osnovnih AB stubova povezanih čeličnom
portalnom konzolom. Ovi stubovi se, također izrađuju kao nosni, zatezni, kutno – zatezni i krajanji.
2.15. Temelj stuba je element nadzemnog voda koji služi za učvrščenje stuba u tlu, tako da osigurava dovoljnu
stabilnost i spriječava nedozvoljeno pomjeranje stuba pri djejstvu nazivne sile na stub.
2.16. Konzola je element nadzemnog voda na kome se na propisnom odstojanju postavljaju izolatori, izolatorski
lanci ili pribor za vješanje samonosivog kablovskog snopa.
2.17. Izolator je dio montažnog sklopa koji služi za električno izoliranje i mehaničko spajanje provodnika sa
nosećom konstrukcijom.
2.18. Provodnik je metalno uže ili žica koja služi za provođenje električne struje.
Za vodove srednjeg napona u distributivnoj mreži JP Elektroprivreda BiH – Sarajevo koristi se Al/Če uže
nazivnog presjeka do 120 mm2, a za vodove niskog napona samonosivi kablovski snop sa izolacijom od
umreženog polietilena nazivnog presjeka do 70 mm2.
2.19. Zaštitno uže je uže koje služi za zaštitu voda od atmosferskih prenapona.
2.20. Stvarni presjek užeta je zbir geometrijskih presjeka svih žica u užetu, bez obzira na to da li su žice od
istog ili različitih metala.
April 1997.g. 2
2.21. Maksimalno radno naprezanje užeta je odabrana računska vrijednost koju horizontalna komponenta
zatezanja postiže na temperaturi od –50 C sa normalnim dodatnim opterećenjem , ili na temperaturi od –200 C bez
dodatnog opterećenja.
2.22. Sila zatezanja užeta je proizvod stvarnog presjeka užeta i radnog naprezanja.
2.23. Dodatno opterećenje užeta je opterećnje koj potiče od inja, leda ili snijega, a djeluje vertikalno na niže i
dodaje se težini užeta.
2.24. Težina užeta je proizvod jedinične težine užeta (sa dodatnim opterećenjem ili bez njega) po metru i
gravitacionog raspona izraženog u metrima.
2.25. Gravitacioni raspon je udaljenost od najniže tačke lančanice užadi sa jedne strane stuba do najniže tačke
lančanice užadi sa druge strane stuba.
2.26. Raspon je horizontalni razmak između dva susjedna stuba.
2.27. Ugib provodnika, odnosno zaštitnog užeta je vertikalni razmak od prave koja spaja tačke učvršećenja
užeta na susjednim stubovima do provodnika, mjeren na mjestu najveće vrijednosti.
2.28. Maksimalni ugib provodnika, odnosno zaštitnog užeta je ugib koji provodnik, odnosno zaštitno uže
dostiže na temperaturi okoline + 400 C, bez dodatnog opterećenja ili –50 C sa dodatnim opterećenjem.
2.29. Zatezno polje je dio voda koji se nalazi između dva susjedna zatezna stuba.
2.30. Nazivna sila je sila za koju je stub izrađen i označen i koju stub mora izdržati bez nastanka bilo kakvih
oštećenja. Napadna tačka te sile je 10 cm ispod vrha stuba, a sila koja djeluje u bilo kom smjeru u ravni koja je
okomita na uzdužnu os stuba.
2.31. Čahura za uzemljenje je metalna čahura, ugrađena prilikom proizvodnje stuba na određenim mjestima i
zavarena na uzdužnu armaturu stuba. Ta čahura služi za spajanje armature stuba i ostalih dijelova voda koji se
spajaju na uzemljivač.
2.32. Čahura za montažu polužnog pogona linijskog rastavljača je metalna čahura, ugrađena prilikom
proizvodnje stuba na određenim mjestima i zavarena na uzdužnu armaturu stuba. Čahura služi za ugradnju
dijelova linijskog rastavljača i ima unutrašnji navoj M 16.
2.33. Čahura za osiguranje užeta prilikom dizanja je metalna čahura sa unutrašnjim navojem M 16 koja se
ugrađuje na 2/3 visine stuba i služi za osiguranje metalnog užeta kojim se stub veže kod dizanja mehanizacijom.
3. PROJEKTOVANJE, KONSTRUKCIJA I IZRADA AB STUBOVA
3.1. Tehnička dokumentacija za izradu AB stubova
3.1.1. Armirano-betonski stubovi mogu se izrađivati samo na osnovu tehničke dokumetacije koja je izrađena
prema važećim Pravilnicima i Tehničkim propisima za ove vrste konstrukcije (L-1, L-2, L-3, L-4, L-6 i L-7) i koja
mora biti u skladu sa ovom Preporukom i Granskim standardom GSE 50/84.
Tehnička dokumentacija za konstrukciju i proizvodnju AB stubova mora biti odobrena od JP Elektroprivreda BiH
– Sarajevo.
3.1.2. U elektrodistributivne mreže JP Elektroprivreda BiH Sarajevo mogu se ugrađivati samo oni armirano-
betonski stubovi koji su izrađeni na osnovu odobrene tehničke dokumentacije i koji zadovoljavaju sve uslove
propisanog ispitivanja i za koje se posjeduju odgovarajući atesti.
April 1997.g. 3
3.1.3. Tehnička dokumentacija za proizvodnju mora sadržavati:

- Glavni izvedbeni projekat za tipizirane stubove sa tehničkim opisom, statičkim proračunima i izvedbenim
nacrtima,
- Izvještaj o kvalitetu materijala od koga se izrađuje stub,
- Izvještaj o probnom ispitivanju stubova,
- Izvještaj o obavljenom nadzoru pri proizvodnji stubova,
- Certifikat usklađenosti koji izdaje mjerodavna organizacija i
- Program nadzora i osiguranja kvaliteta pri masovnoj proizvodnji stubova.
3.1.4. Tehničku dokumentaciju za proizvodnju treba dopunjavati i mijenjati kod svake promjene konstrukcije,
tehnološkog procesa ili proizvođačke specifikacije.
3.2. Konstrukcija AB stubova
3.2.1. Za gradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova, upotrebljavati konusne AB stubove, prestenastog

poprečnog presjeka.
3.2.2. Tipske dužine stubova 9, 10 i 12 m. Dozvoljeno odstupanje dužine ne smije biti veće od + 5 cm, - 2 cm.
3.2.3. Stubovi svih dužina rade se za slijedeće nazivne sile: 315, 1000, 1600 i 2100 daN.
3.2.4. Spoljni prečnik stuba u vrhu “d”, treba da bude:
- za stubove sa nazivnom silom od 315 daN – d = 12 ± 0,5 cm

3.2.5. Stub za montažu linijskog rastvljača je dužine 10 m sa nazivnom silom od 1000 daN sa posebno ugrađenim
otvorima i čahurama radi mogućnosti montaže linijskog rastavljača i polužnog pogona (vidi prilog 001).
3.2.6. Stub za montažu transformtaorske stanice do 160 kVA je dužine 12 m sa nazivnom silom od 1600 daN,
odnosno 2100 daN (zavisno od opterećenja vodičima). Ovaj stub se izrađuje isto kao za vodove s tim što se
ugrađuje još jedna dodatna čahura za uzemljenje. Mjesto ugradnje ove čahure je na rastojanju “x” je definirano u
“Preporuci za stubne trafo stanice 20(10)/0,4 kV” (vidi prilog 001).
3.2.7. Prirast spoljnjeg prečnika stuba od vrha prema donjem dijelu treba da bude najviše 1,5 cm po 1 m dužine
stuba.
3.2.8. Otvor na gornjem kraju stuba treba da bude zatvoren sitrnozrnastim betonom ili na neki drugi način koji
spriječava prodor vlage u stub.
3.2.9. Armirano – betonski stubovi se izrađuju na nazivne sile koje su predviđene u tački 3.2.3. uz primjenu
koeficijenata sigurnosti Ks = 1,8 u skladu sa Pravilnicima (L-1, L-2 i L-3).
3.2.10. Beton za izradu ne smije biti marke niže od MB 20.
3.2.11. Osim propisane čvrstoće za marku betona, mora se obezbijediti i priljubljivanje betona i čelika od
najmanje 7,0 daN/cm2.
3.2.12. Za armiranje stubova koristi se rebrasta čelična armatura, a može se koristiti i hladno vučena čelična žica.
3.2.13. Za izradu AB stubova sa prednaprezanjem mora se koristiti visokovrijedni čelik za prednaprezanje.
3.2.14. Kvalitet upotrebljenog materijala za izradu stubova mora udovoljavati važećim Pravilnicima i Propisima
za tu oblast, a proizvođač je dužan da posjeduje odgovarajuće ateste.
April 1997.g. 4
3.2.15. Sva naprezanja na zatezanje treba u cijelosti da preuzme armatura. Kosa glavna naprezanja mogu iznositi
najviše polovinu od dozvoljenih vrijednosti za odnosnu marku betona.
3.2.16. Prilikom ugrađivanja beton se za ove stubove mora nabijati mašinski, centrifugiranjem.
3.2.17. Debljina zaštitnog sloja betona, od čelične armature, treba da iznosi najmanje:
- od spoljne površine stuba 20 mm
- od čeonih površina stuba 35 mm
3.2.18. Spoljna površina stuba, nakon skidanja oplate, mora biti glatka, bez šupljikavih mjesta i gnijezda, bez
napraslina i grubih šavova. Manje hrapavosti, šupljine i gnijezda, moraju se popraviti neposredno nakon skidanja
oplate.
3.2.19. Najveća dozvoljena zakrivljenost stuba je ± 5 mm/m.
3.2.20. Najveća dozvoljena ovalnost stuba (odnos većeg i manjeg spoljnog prečnika stuba mjerenog na istom
mjestu koje je proizvoljno odabrano na cijeloj dužini stuba) smije biti do 5%.
3.2.21. Boja stuba je prirodna boja betona, a po posebnoj narudžbi, neka druga boja.
3.2.22. Gotovi stubovi moraju se prenostiti i podizati tako da se ne oštete i da ne budu izloženi opterećenjima za
koja nisu dimenzionirani. Stubovi koji su toliko oštećeni da je ugrožena njihova stabilnost ne smiju se upotrijebiti.
3.2.23. Svaki AB stub mora imati ugrađene čahure za galvansko povezivanje armature, uzemljivača i dozemnih
vodova kao i čelične cjevčice za montažu nosača niskonaponskog voda ili drugih elemenata, kao i jednu čahuru M
16 koja služi za pridržavanje čeličnog užeta kod nošenja stuba dizalicom ili helikopterom. Mjesto ugradnje čahura
i cjevčica sa njihovim dimenzijama data su u prilogu 001 i to za sve vrste stubova, prema njihovoj osnovnoj
namjeni, a izgled čahura dat je u prilozima 002 i 003.
3.2.24. Čahure za spajanje uzemljivača i dozemnih vodova treba da imaju unutrašnji navoj M 12, a čahure za
montažu polužnog pogona LR i čahura za osiguranje od klizanja užeta kod dizanja stuba mahanizacijom,
unutrašnji navoj M 16. Navoj mora biti tako rađen da omogući lahko uvrtanje zavrtnja i nakon izvršenog
pocinčavanja. Pri tome ne smije doći do oštećenja sloja cinka. Pocinčani dio čahure na koji se vari armatura stuba
biće, nakon oštećenja sloja cinka varenjem, zaštićen betonom.
3.2.25. Čahure treba da budu izrađene od materijala koji je otporan na hemijsko djelovanje betona i vanjske
okoline. Istovremeno to mora biti materijal koji omogućava dobar električni spoj varenjem na čeličnu armaturu
stuba.
Zaštite od korozije dijela čahure koji je izložen djelovanju vanjske okoline, može se izvesti i na neki drugi
pogodan način ali se mora obezbijediti izvođenje trajno kvalitetnog električnog spoja sa materijalima za
uzemljivače i dozemnim vodovima.
3.2.26. Čahure moraju biti postavljene na predviđenim mjestima, u ravni sa vanjskom površinom stuba, a njihovi
otvori moraju biti zatvoreni na pogodan način (plastični čepovi i slično) te vidljivi i pristupačni.
3.2.27. Čahure se moraju zavariti na čeličnu armaturnu šipku u stubu koja ne smije imati manji promjer od 10
mm i koja je postavljena duž cijele dužine stuba. Može se koristiti i nastavljanje armaturne šipke ali i ono mora
biti izvedeno kvalitetnim varenjem.
3.2.28. Svaki stub, osim ugrađenih čahura, mora imati ugrađen otvor, pri vrhu stuba, u radijalnom smjeru kroz
stub. Osa ovoga otvora mora biti okomita na uzdužnu os stuba i na os u kojoj su postavljane čahure za uzemljenje.
Ovaj otvor se izvodi na taj način da se u stub, u fazi njegove proizvodnje, ugradi čelična cjevčica sa minimalnim
unutrašnjim promjerom od 19 mm. Krajevi cjevčice moraju biti u ravni sa spoljnim površinama stuba i zatvorni na
pogodan način (plastični čepovi i slično). Tačan položaj ugradnje cjevčice za svaku vrstu stuba dat je u prilogu
001.
April 1997.g. 5
Izuzetno, kod stuba za montažu linijskog rastavljača, ugrađuju se dvije cjevčice sa minimalnim unutrašnjim
promjerom 25 mm. Položaj ugradnje tih cjevčica dat je takođe, u prilogu 001.
3.2.29. Ove cjevčice moraju biti zavarene na istu šipku armature stuba na koju su zavarene i čahure za uzemljenje
ili na drugu armaturnu šipku istog promjera koja je dobro električno povezana varenjem sa šipkom na kojoj su
zavarene čahure za uzemljenje.
3.2.30. Zaštita od korozije na dijelovima cjevčice koji su izloženi vanjskim uticajima (krajevi), treba izvesti na
sličan način kao i za čahure.
3.2.31. Pregled osnovnih podataka o stubovima
OSNOVNE DIMENZIJE PRIBLIŽNA RAČUNSKA

OZNAKA DUŽINA PREČNIK PREČNIK MASA STUBA
STUBA STUBA “L” STUBA U STUBA U (kg)
(m) VRHU “d” DNU ”D”
(cm) (cm)
9/315 9 25,5 520
10/315 10 12 27,0 620
12/315 12 30,0 720
9/1000 9 33,5 950
10/1000 10 20 35,0 1120
12/1000 12 38,0 1480
9/1600 9 37,5 1250
10/1600 10 24 39.0 1450
12/1600 12 42,0 1900
9/2100 9 40,5 1500
10/2100 10 27 42,0 1700
12/2100 12 45,0 2250
10/1000 LR 10 20 35,0 1120
10/1600 TS 10 20 35,0 1450
10/2100 TS 10 20 35,0 1700
NAPOMENE:
Dozvoljene tolerancije su:
- Za dužinu stuba “L” + 5 cm, - 2 cm

- Za prečnike “d” i “D” ± 0,5 cm
- Za masu stuba ± 10 %
- Maksimalna zakrivljenost stuba ± 5 mm/m
- Maksimalna ovalnost 5 %
April 1997.g. 6
4. OBILJEŽAVANJE STUBOVA
4.1. Proizvođačke oznake na stubu
4.1.1. Svaki stub mora da ima na sebi postojanu oznaku, na rastojanju od 4 m od donjeg kraja stuba, na kojoj
treba da bude ispisano:
- oznaka proizvođača stuba,
- dužina stuba u metrima,
- nazivna sila u daN (kod stuba za montažu linijskog rastavljača dodati i oznaku “LR”, a kod stuba za stubnu
trafostanicu oznaku “TS”),
- godina proizvodnje stuba,
Ove oznake mogu biti ispisane na tablici od plastične mase koja se na pogodan način utiskuje u stub prilikom
proizvodnje. Tablica mora biti urađena tako da su ispisani znakovi lako čitljivi. Oznake mogu biti utisnute u beton
u toku proizvodnje stuba.
4.1.3. Proizvođač može na svakom stubu da označi mjesta hvatanja za podizanje stuba prilikom transporta i
manipulacije.
4.2. Oznake na stubovima na trasi voda
4.2.1. Na izrađenom srednjenaponskom vodu svaki stub treba označiti rednim brojem stubnog mjesta.
Označavanje se vrši ispisivanjem broja postojanom crnom bojom na visini od 2 m od nivoa zemlje, na strani koja
je vidljiva pri kretanju trasom voda u smjeru rasta brojeva.
4.2.2. Na vidnom mjestu, sa najpristupačnije strane stuba, za vodove srednjeg napona, treba postaviti propisani
opomenski znak opasnosti na visini od 2,5 m od nivoa zemlje.
4.2.3. Oznake rednih brojeva i opomenske oznake moraju se lahko raspoznati sa udaljenosti od 3 m od stuba.
4.2.4. Mogu se koristiti i fabrički urađene opomenske tablice (tablice upozorenja) i tablice sa brojem koje se
montiraju na stub pomoću obujmica ili na neki drugi način (zavrtnji i slično). Tablice moraju sadržavati propisan
natpis: “VISOKI NAPON – OPASNO PO ŽIVOT”, te druge propisane oznake. Označavanje se može izvršiti
bojenjem kod proizvodnje stuba.
4.2.5. Boje kojima se vrši ispisivanje i crtanje moraju biti postojane i otporne na atmosferske uticaje.
4.2.6. Da bi se osigurala jednoobraznost, za ispisivanje i ucrtavanje koristiti šablone.
4.2.7. Na niskonaponskim vodovima nije obavezno postavljenje tablica sa oznakom rednog broja kao ni
opomenskih tablica ukoliko se stubna mjesta ne nalaze na mjestima koja su posebno ugrožena (kampovi, kupališta
i druga mjesta gdje se okuplja više ljudi).
5. TEMELJENJE ARMIRANO – BETONSKIH STUBOVA
5.1. Temeljenje AB stubova mora se izvesti tako da se osigura dovoljna stabilnost i spriječi nedozvoljeno
pomicanje pri djelovanju nazivne sile na stub, a u skladu sa važećim Pravilnikom (L-1, L-2 i L-3) uz primjenu
koeficijenta sigurnosti k = 1,8.
5.2. Oblik, vrsta i dimenzije temelja stuba zavise od:

- tipa, dužine i nazivne sile stuba,
- karakteristika tla u kome se temelji stub,
- mogućnosti dopreme materijala na stubno mjesto.
5.3. Karaketristike tla se, po pravilu, procjenjuju za svako stubno mjesto posebno. Procjenjivanje karakteristika
vrši stručno lice na osnovu uvida na terenu ili, u neophodnim slučajevima, primjenom drugih metoda (bušenje,
ispitivanje tla i sl.).
April 1997.g. 7
5.4. Ukoliko se pri iskopu jame za temelj, utvrdi da su karakteristike tla bitno različite od pretpostavljenih,
potrebno je, uz konsultacije stručnog lica, izvršiti izbor temelja prilagođenog stvarnim karakteristikama tla.
5.5. Stubovi se temelje pomoću prizmatičnog temelja od nabijenog betona, marke namanje MB 20 uz upotrebu
betonskih cijevi koje osiguravaju otvor u temelju u koji se, nakon stvrdnjavanja betona, ugrađuje predviđeni stub.
Stubovi svih tipova i dužina temelje se na dubini od 2 m što znatno smanjuje dimenzije betonskog blok temelja.
Oblik i dimenzije temelja prikazani su u prilozima 005, 004 i 006.
5.6. Stubovi sa nazivnom silom od 315 daN (uglavnom nosni) mogu se temeljiti uz upotrebu gotovih
stabilizacionih i temeljnih AB ploča čije su dimenzije prilagođene karateristikama tla na stubnom mjestu (vidi
priloge 008, 009 i 010).
5.7. Izuzetno, ukoliko je tlo specifične nosivosti više od 4 daN/cm2, stubovi sa nazivnom silom od 315 daN,
mogu se temeljiti direktno u tlo uz dobro nabijanje kamena i zemlje oko stuba.
5.8. Satabilizacione i temeljne ploče izrađuju se od armiranog betona marke ne manje od MB 20 (vidi priloge 009
i 010).
5.9. Za ugradnju sidra na stub koristit AB sidrenu ploču 40x40x10 cm sa uzengijom za vezanje sidrene žice (vidi
prilog 011).
6. UZEMLJENJE STUBOVA
Uzemljenje AB stubova se izvodi u skladu sa Pravilnicima L-1, L-2, L-11 i L-12.

Uzemljivači se izrađuju od vruće pocinčane okrugle čelične žice promjera 10 mm, a spojevi se izvode pomoću
stezaljki (vidi prilog 012).
Radi postizanja što boljih uslova rasporeda potencijala na okolnom zemljištu kao i radi smanjenja ukupnih
dimenzija uzemljivača isti su predviđeni u formi jednog ili u izuzetnim slučajevima sa dva koncentrična prstena.
Kod uzemljivača za portalne stubove uzemljivač izvoditi sa dva koncetrična prstena. Prema veličini, obliku i broju
koncentričnih prstenova, uzemljivači su označeni slovnom i brojnom oznakom (“A”, “A1”, “B” itd.). Nacrti tih
uzemljivača su dati u prilogu uz uvjete njihove primjene (vidi priloge 029 do 034).
Kod stuba za linijski rastavljač je predviđena ugradnja armaturne, vruće pocinčane mreže na stajalištu rukovaoca
pogonom LR što je u skladu sa Pravilnikom L-11.
6.1. Uzemljenje armirano – betonskih stubova na niskonaponskoj mreži
6.1.1. Za stubove u niskonaponskim mrežama ne izvode se posebni uzemljivači, niti se poduzimaju neke posebne
zaštitne mjere u pogledu ispunjenja uslova bezopasnosti. Isto važi i za svjetiljke javne rasvjete i kablovske glave
na ovim stubovima.
6.1.2. Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenima kao što su: blato, močvara, javna kupališta, kampovi, dječija
igrališta i sl. mora se primjeniti oblikovanje potencijala polaganjem prstenastog uzemljivača oko stuba na
udaljenosti od 1 m i na dubini od 0,5 m.
6.2. Uzemljenje armirano – betonskih stubova u srednjenaponskoj mreži
6.2.1. Uzemljivače za stubove 20(10) kV vodova dimenzionirati za rad sa uzemljenom neutralnom tačkom 20(10)
kV sa strujom jednopolnog kratkog spoja 300A i trajanjem ≤ 0,5 sec.
6.2.2. Uzemljivači stubova vodova 20(10) kV, po pravilu se izvode u vidu jednog prstena oko stuba.
6.2.3. Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenu kao što su: blato, močvara, javna kupališta, kampovi, dječija
igrališta i sl. uzemljivač se izvodi u vidu dva prstena oko stuba. Uzemljivač sa dva prastena se izvodi i kod
April 1997.g. 8
armirano – betonskih stubova na koje se montiraju rastavljači, rastavne sklopke i uređaji za automatsko odvajanje
dionice u kvaru.
7. PROVJERA KVALITETA MATERIJALA I STUBA
7.1. Provjera kvaliteta materijala upotrebljenog pri izradi AB stuba
7.1.1. Provjera kvaliteta materijala vrši se u smislu provjere garantiranih mehaničkih i drugih karakteristika
materijala upotrebljenog za izradu AB stuba, a vrši se u svemu prema Granskom standardu GSE 50/84 poglavlje
7.
7.1.2. Provjera kvaliteta betona vrši se u smislu kontrole kvaliteta betona upotrebljenog za izradu stuba i temelja,
a u svemu oprema standardu U.E3.050 poglavlje 10.
7.2. Provjera kvaliteta stubova
7.2.1. Provjera izgleda spoljašne površine i obrađenosti krajeva stuba vrši se vizuelno.
7.2.2. Provjera zakrivljenosti stuba vrši se letvom i zategnutim konopcem.
7.2.3. Provjera dimenzija stuba vrši se mjernom letvom tačnosti 0,1 cm.
7.2.4. Provjera mase stuba vrši se vagom tačnosti 0,1 kg.
7.2.5. Provjera mehaničkih osobina stuba vrši se dinamometrom tačnosti 1 N i mjernom trakom tačnosti 0,1 cm.
Ova provjera vrši se na slijedeće načine:
7.2.5.1. Stub se debljim krajem, na računskoj dužini ukopavanja, na pogodan način, ravnomjerno učvrsti u
horizontalnom položaju. Uticaj horizontalnog položaja stuba treba, na pogodan način, svesti na najmanju moguću
mjeru. Potom se, na udaljenosti 10 cm od vrha stuba, djeluje silom, čiji je pravac okomit na uzdužnu osu stuba i
čiji je intenzitet ravan nazivnoj sili stuba. Nakon dostizanja ovog intenziteta sile, vrši se smanjivanje do nule.
Pritom se vrši kontinuirano mjerenje udaljenosti vrha stuba od ravnoteženog položaja, to jest, mjeri se ugib
elastične linije stuba i mjerenje naprezanja na karakterističnim mjestima stuba. Može se smatrati da je stub
zadovoljio ispitivanje ako se, pri dejstvu nazivne sile u trajanju od 1 minute, na stubu ne pojave vidljive lokalne
deformacije poslije rasterečenja. Deformacije su dozvoljene samo u slučaju da je stub tako projektovan da
izdržava predviđena opterećenja i sa trajnim deformacijama.
7.2.5.2. Stub se učvrsti na način opisan u tački 7.2.5.1. Potom se, na udaljenosti od 10 cm od vrha stuba, djeluje
nazivnom silom uvečanom koeficijentom sigurnosti i smanjuje do nule. Pravac djejstva sile je isti kao i u tački
7.2.5.1. U tačkama savijanja vrše se kontinuirano mjerenje ugiba elastične linije stuba. Može se smatrati da je stub
zadovoljio ispitivanje ako, pri ovom opterećenju, izdrži 1 minutu, a da se ne pojave lokalne deformacije nakon
rasterečenja. Deformacije su dozvoljene samo u slučaju da je stub tako projektovan da izdržava predviđena
opterećenja i sa trajnim deformacijama.
7.2.5.3. Izuzetno, za stubove na kojima se montira javna rasvjeta, kupac može da zahtijeva i dinamičko
ispitivanje stuba i to:
Stub se učvrsti kao u prethodnim slučajevima, a na vrh stuba se, na pogodan način učvrsti metalna poluga duga 60
cm. Potom se na udaljenosti od 10 cm od vrha poluge djeluje naizmjeničnom silom savijanja tako da se vrh stuba
pomjera za 2 cm. Stub mora da izdrži 3.000.000 oscilacija sa učestalošću 1 Hz, a da ne dođe do njegovog
oštećenja. Isto tako kupac može da zahtijeva i ispitivanje ovih stubova na opterećenje koje izaziva montirana
svjetiljka uvečano za koeficijent sigurnosti K = 1,8.
7.2.6. Izvještaj sa provjere mahaničkih osobina stuba mora da sadrži podatke koji su definirani u svemu prema
Granskom standardu GSE 50/84 tačka 8.5.4.
April 1997.g. 9
7.2.7. Provjera čahure za uzemljenje, čahure za ugradnju polužnog pogona linijskog rastavljača kao i ugrađenih
cjevčica vrši se vizuelno, a navoj se kontrolira šablonom.
7.2.8. Provjera galvanske povezanosti čahure i cjevčica vrši se ohm metrom ili UI metodom: Omski otpor između
dvije čahure i cjevčica, ne smije prelaziti 0,02 ohma.
7.3. Tipsko, komadno i probno ispitivanje
7.3.1. Tipsko, komandno i probno ispitivanje vrši se kod proizvođača stubova ili u nekoj drugoj ustanovi.
7.3.2. Tipsko ispitivanje stubova vrši se radi utvrđivanja kvalitete tipa stuba, na jednom stubu, koji mora da bude
istovjetan u svojim glavnim osobinama sa stubovima iz serijske proizvodnje. Ovo ispitivanje vrši se u svemu
prema GSE 50/84.
7.3.3. Komadno ispitivanje stubova vrši se, radi provjere kvaliteta proizvodnje, na svim stubovima, a vrši se u
svemu prema GSE 50/84 (tačka 9.1.2.).
7.3.4. Probno ispitivanje stubova vrši se, radi provjere kvaliteta stubova prilikom prijema stubova, na jednom
stubu istog tipa, a vrši se u svemu prema GSE 50/84 (tačke 9.1.3.; 9.2. i 9.3.).
U slučaju da stub ne odgovara karakteristikama koje garantira proizvođač, ponavlja se ispitivanje na još jednom
stubu.
U slučaju da i ovaj stub, u ponovljenom ispitivanju, ne odgovara karakteristikama koje garantira proizvođač,
smatra se da je cijela naručena količina stubova neispravna i kupac može odustati od preuzimanja stubova.
7.3.5. Nakon probnog ispitivanja proizvođač, po zahtijevu kupca, mora da prikaže rezultate tipskog i komandnog
ispitivanja stubova izvršenih prema GSE 50/84.
7.3.6. Pri probnom ispitivanju proizvođač, po zahtjevu kupca, mora da prikaže rezultate provjere kvaliteta
materijala od koga su stubovi izrađeni.
7.3.7. Proizvođač ne smije isporučiti kupcu stubove koji nisu odležali najmanje tri dana poslije proizvodnje. Za
kontrolu služi datum proizvodnje koji je označen na donjem čelu stuba.
8. UGRADNJA AB STUBA
Stubovi se mogu ugrađivati i opterećivati nazivnom silom nakon perioda odležavanja stuba. Taj period ne smije
biti manji od 21 dan od dana proizvodnje stuba.
8.1. Obzirom na karakteristike tla na mjestu ugradnje stuba, vrstu i oblik temelja, iskop za temelje vrši se na jedan
od slijedećih načina:
- bušenje pomoću prenosivog prenosnog svrdla,
- mašinski iskop,
- ručni iskop,
- ručni iskop uz pomoć specijalnog alata,
- miniranjem stjenske mase.
8.2. Temeljenje stubova pomoću betonskog temelja oblika prizme (tip “P”9
8.2.1. Nakon završenog iskopa temeljne jame, na dnu jame se postavlja izravnavajući sloj betona debljine oko 20
cm. Na ovaj sloj se postavljaju betonske cijevi odgovarajućih dimenzija i izvrši njihovo uravnavanje u pravac
trase i po vertikali. Nakon ovoga vrši se betoniranje temeljnog bloka definiranog oblika. Betoniranje se izvodi u
jednom naletu, bez prekidanja, uz vibraciono ili ručno nabijanje betona. Ukoliko je potrebno, prethodno se ubace
plastične cijevi za provlačenje kablova. Završni dio betonskog temelja se izvodi sa padom prema vanjskim
ivicama temelja radi slivanja vode, te zagladi i uradi oluk za dozemni vod (vidi tačku 8.2.2.).
April 1997.g. 10
Nakon stvrdnjavanja betonskog bloka pristupa se ugradnji stuba u otvor cijevi,njegovom izravnavanju i pravilnom
okretanju. Položaj stuba se osigurava drvenim klinovima i prostor između stuba i cijevi napuni sitnozrnastim
betonom.
Ukoliko se radi o širokom otkopu temeljne jame potrebno je uraditi oplatu ali samo ako je to neophodno.
Nako dizanja oplate prostor između blok temelja i okolnog tla mora se napuniti materijalom iskopa uz dobro
nabijanje.
8.2.2. Prilikom izrade betonske prizme, na gornjoj površini, na strani na kojoj će se nalaziti čahure za spoj
uzemljivača, uraditi udubljenje (oluk) za smještaj dijela uzemljivača između čahure i zemlje. Dubina oluka treba
da bude oko 5 cm.
8.2.3. Betonski temelj koji se izliva na licu mjesta može se opteretiti:

- do 60% nazivne sile – 7 dana nakon izrade temelja,
- do 80% nazivne sile – 14 dana nakon izrade temelja,
- do 100% nazivne sile – 21 dan nakon izrade temelja.
Stubovi se mogu privremeno opteretiti i većim silama uz obaveznu upotrebu pomoćnog sidra.
8.2.4. Na mjestu gdje je to potrebno (prelazni stubovi DV/KB, stubovi trafostanice i slično), prilikom izrade
temelja, obavezno ugraditi plastične cijevi za provlačenje kablova, odrediće se projektom voda, odnosno
postrojenja.
8.3. Temljenje gotovim AB pločama
8.3.1. Temeljenje gotovim armirano – betonskim pločama izvodi se tako da se, na dno iskopane temeljne jame
postavi temeljna ploča (ukoliko je to potrebno). Na ovu ploču se postavi stub u tačan položaj po trasi voda i po
vertikali. Nakon toga postave se donje, bočne stabilizacione ploče i to tako da se naslanjaju na stub po osi koja je
okomita na pravac trase, odnosno os u simetrali ugla loma trase. Ove ploče se čvrsto priljube uz stub, a iza njih se
nabije iskopani materijal. Istim materijalima se vrši ispunjavanje iskopane jame, uz dobro nabijanje, sve do mjesta
gdje se postavljaju gornje stabilizacione ploče. Ove gornje ploče postave se na isti način kao i donje, a zatim se
cijela jama naspe iskopanim materijalom.
Tokom čitave ove radne operacije, stub se mora, u vertikalnom položaju pridržavati dizalicom ili na nekin drugi
način koji mora osigurati da ne dođe do prevrtanja stuba.
8.3.2. U posebnim slučajevima moguće je izvršiti temeljenje pomoću stabilizacionih ploča uz upotrebu betonskih
cijevi kao za betonske blok temelje. Temljenje se izvede na taj način da se stabilizacione ploče postave uz cijevi u
iskopanoj jami. Postupak je isti kao za stub. Kad se završi ugradnja cijevi, doprema se stub i ugrađuje u otvor
cijevi kao i kod blok temelja. Ovaj način temeljenja je prihvatljiv za sve slučajeve kad se vrši blagovremena
priprema temelja (posebno kad se stubovi dopremaju helikopterom).
8.4. Temeljenje direktnim ukopavanjem stuba u tlo
8.4.1. Kod temeljenja stuba direktno u tlo, bez stabilizacionih ploča, stub se zatrpava iskopanim materijalom, uz
dodavanje kamena i dobro nabijanje. U toku cijele ove radne operacije stub se mora pridržavati kao što je
navedeno u tački 8.3.1.
9. UGRADNJA ELEKTROMONTAŽNIH DIJELOVA VODA
U principu se montaža konzola i druge opreme vrši na stubu prije njegovog podizanja u vertikalni položaj. U
slučajevima kad je to neophodno vrši se montaža i na već podignutim stubovima ali uz upotrebu mehanizacije i
zaštitnih sredstava.
10. MJERE ZAŠTITE NA RADU
April 1997.g. 11
10.1. Penjanje na stub i izvođenje radova mogu izvoditi samo radnici koji su stručno osposobljeni i sposobni za
rad na visini.
10.2. Penjanje na stub i izvođenje radova na njemu može se obavljati tek pošto se utvrdi da je stub, u pogledu
stabilnosti, u takvom stanju da neće ugroziti živote radnika.
10.3. Za penjanje na stub mogu se koristiti:

- hidraulične dizalice sa korpom,
- montažne, višedjelne ljetve sa jednostavnim i sigurnim pričvršćavanjem uz stub po cijeloj dužini stuba,
- specijalne čelične penjalice sa gumenom navlakom na obuhvatnom dijelu za stub, sa ili bez regulacije
obuhvatanja. Gumena navlaka na penjalici mora da bude lahko zamjenjiva po istrošenosti. Penjalice moraju
imati određeni atest.
10.4. Odjeća i obuća radnika koji izvode radove na stubu mora da bude prikladna i da ne smeta pri radu na stubu.
Alat i instrumente radnik mora nositi u specijalnoj torbici.
10.5. Pri penjanju na stub pomoću penjalica ili ljestvi i u toku izvođenja radova na stubu, radnik mora da
upotrijebi zaštitni pojas kojim se veže za stub ili konzolu.
10.6. Nije dozvoljeno zadržavanje i kretanje neposredno ispod stuba na kome se izvode radovi.
10.7. Zabranjuje se radniku penjanje na stub sa one strane na kojoj se vrši zatezanje provodnika, na kutnom
stubu, sa strane gdje djeluje rezultantna sila.
10.8. Za izvođenje radova na vodovima sa AB stubovima vrijede i moraju se primjenjivati i ostale zaštitne mjere
predviđene Pravilnicima o zaštiti na radu za ovu vrstu objekata.
11. TRANSPORT I SKLADIŠTENJE STUBOVA
11.1. Proizvođač stubova je dužan dati uputstvo o načinu i uslovima transporta i skladištenja AB stubova.
11.2. Za skladištenje AB stubova mora se raspolagati prostorom potrebne veličine sa saobraćajnicama koje
osiguravaju pristup mehanizacije i bezbjedan rad kod utovara i istovara.
11.3. Stubovi se moraju grupisati prema tipu (vrsta, visina i nazivna sila) tako da je omogućen njihov jednostavan
izbor i priprema za utovar.
11.4. Stubovi se skladište u horizontalnom položaju, na ravnom tlu u više redova po visini ali se između pojedinih
redova moraju postavljati drvene podloge (grede) koje osiguravaju stubove od pomjeranja i istovremeno
obezbjeđuju dovoljan prostor za provlačenje užadi i sajli radi utovara stuba.
Isto tako, između stubova u jednom redu, mora se ostaviti prostor za provlačenje užadi i sajli.
12. PROJEKTOVANJE
12.1. Izbor stubova sa pripadajućim elementima
12.1.1. Izbor stubova za projektovanje određenog srednjeg ili niskonaponskog voda vrši se u skladu sa uslovima
na terenu i uslovima koji su propisani Pravilnicima (L-1, L-2).
12.1.2. Nazivna sila stuba odabranog za određeno stubno mjesto u vodu, mora biti veća od rezultantne sile na
vrhu stuba koja nastaje usljed dejstva očekivanih opterećenja stuba. Ova opterećenja se izračunavaju u skladu sa
odredbama Pravilnika (L-1, L-2).
April 1997.g. 12
12.1.3. U slučajevima kad je neophodno može se koristiti sidro za stub. Sidrenje se mora izvesti u skladu sa
odredbama člana 282. Pravilnika (L-1).
12.1.4. Izbor temelja stuba vršiti na osnovu nazivne sile stuba, dimenzija stuba i tehničkih podataka o tlu u kome
je predviđeno da se stub ugradi. Tehničke karakteristike tla treba da odredi stručno lice na osnovu uvida na terenu
ili, kad je to neophodno, primjenom drugih metoda (vidi tačke 5.1. do 5.8. i tabele).
12.1.5. Na osnovu svih tih podataka, kao i na osnovu uslova za dopremu materijala na stubno mjesto, projektant
se opredjeljuje za vrstu temelja stuba što u nacrtu trase ili situacije voda, označava posebno utvrđenim oznakama
(vidi tačku 12.2.).
12.1.6. Nadzemne srednjenponske vodove graditi uz upotrebu konzola od vruće pocinčanih čeličnih profila.
Nacrti konzola dati su u prilogu.
Konzole su predviđene za raspored provodnika u horizontalnoj ravni. Takav raspored osigurava dobre
eksploatacione osobine voda u klimatskim uslovima na našem području, a istvremeno, omogućava upotrebu
stubova manjih dužina. U projektnoj dokumetaciji se unosi oznaka predviđene konzole za odgovarajući stub.
Označavanje je obrađeno u tački 12.2.
12.1.7. Nadzemne niskonaponske vodove graditi sa samonosivim kablovskim snopom presjeka do 70 mm2.
12.1.8. Svjetiljke javne rasvjete montirati na stub pomoću odgovarajućih obujmica, a vod za napajanje široke
potrošnje i svjetiljke montirati na nosače postavljene u otvoru (cijevi) na stubu.
12.1.9. Na mjestima ugradnje prelaza sa nadzemnog u kablovski vod koristiti konzole i drugu metalnu opremu
izrađenu od vruće pocinčanih čeličnih profila.
12.1.10. Kod projektovanja niskonaponskog voda na AB stubovima, uzemljenje stubova odrediti u skladu sa
Pravilnicima L-2 i L-12.
Za stubove u niskonaponskim mrežama ne izvode se posebni uzemljivači, niti se poduzimaju neke posebne
zaštitne mjere u pogledu ispunjenja uslova bezopasnosti. Isto važi i za svjetiljke javne rasvjete i kablovske glave
na ovim stubovima.
Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenima kao što su: blato, močvara, javna kupališta, kampovi, dječija igrališta
i sl. mora se primijeniti oblikovanje potencijala polaganjem prstenastog uzemljivača oko stuba na udaljenosti od
1m i na dubini od 0,5 m.
12.1.11. Uzemljivače za stubove 20(10) kV vodove dimenzionirati za rad sa uzemljenom neutralnom tačkom
20(10) kV sa strujom jednopolnog kratkog spoja 300 A i trajanjem ≤ 0,5 sec.
12.1.12. Uzemljivači stubova vodova 20(10) kV, po pravilu se izvode u vidu jednog prstena oko stuba.
12.1.13. Izuzetno, kada se stubovi nalaze na terenu kao što su: blato, močvara, javna kupališta, kampovi, dječija
igrališta i sl. uzemljivač se izvodi u vidu dva prstena oko stuba.
Uzemljivač sa dva prstena se izvodi i kod armirano – betonskih stubova na koje se montiraju rastavljači, rastavne
sklopke i uređaji za automatsko odvajanje dionice u kvaru.
12.1.14. Spajanje uzemljivača na predviđenu čahuru na stubu kao i spajanje stuba, konzole i ostale metalne
opreme na stubu koja se uzemljava, izvesti pomoću čeličnih pocinčanih zavrtanja sa navojem M 12 i komada
vodiča X00 – A, 70 mm2 sa napresovanim kablovskim stopicama kao i odgovarajućih podloški. Spoj čelične
pocinčane okrugle žice uzemljivača na stub kao i spoj uzemljivača međusobno, izvesti pomoću odgovarajuće
stezaljke.
12.1.15. Izbor provodnika, zaštitne užadi, izolatora, ovjesne opreme i drugih elemenata, vršiti na osnovu
Projektnog zadatka, a u skladu sa Pravilnicima L-1, L-2 i L-12.
12.1.16. Određivanje klimatskih uslova na trasi voda i izbor radnih naprezanja užadi, vršiti na osnovu odredbi
Pravilnika L-1, L-2 i L-12.
April 1997.g. 13
12.2. Označavanja koja se primjenjuju u projektnoj dokumentaciji
12.2.1. Prilikom izrade projektne dokumentacije koristiti slovne i brojne oznake za stub i ostale elemente voda
prema slijedećem sistemu:
Prva oznaka: Oznaka namjene stuba (slovna oznaka)
Druga oznaka: Oznaka dužine stuba u metrima i nazivne sile u daN (brojne oznake)
Treća oznaka: Oznaka temelja (slovna i brojna oznaka)
Četvrta oznaka: Oznaka konzole, odnosno nosača zavješenja za samonosivi kablovski snop (slovna i brojna
oznaka)
Peta oznaka: Oznaka zavješenja (slovna i brojna oznaka)
Šesta oznaka. Oznaka izolatora i njihovih nosača (slovne i brojne oznake)
Sedma oznaka: Oznaka tipa uzemljivača (slovna i brojna oznaka)
Osma oznaka: Oznaka rednog broja stuba u trasi voda (brojna oznaka)
12.2.2. U projektnoj dokumentaciji za srednjenaponske vodove ove oznake unositi u nacrtu uzdužnog profila i u
stubnoj listi.
12.2.3. U projektnoj dokumentaciji za niskonaponske vodove, u situacionom nacrtu trase vodova, unijeti samo
oznake rednih brojeva stubova, a ostale oznake unijeti u posebno urađenu stubnu listu.
12.2.4. Oznaka namjene stuba

Ovo označavanje se izvodi slijedećim slovnim oznakama:
N- nosni stub
K- kutni stub
Z- zatezni stub
KZ - kutno-zatezni stub
O- odcjepni stub
LR - stub za montažu linijskog rastavljača
KR - krajnji stub
NP - nosni portalni stub
ZP - zatezni portalni stub
KZP - kutno-zatezni portalni stub
STS - stubna transformatorska stanica
Oznakama za portalne stubove dodaje se i oznaka razmaka portala R=2,2 m ili R=2,6 m. Ako je na stubu
predviđena montaža rasvjetne armature onda se u oznaci stuba dodaje još i oznaka “JR”. U slučaju da je na stubu
predviđena montaža sidra, u oznaci stuba dodaje se oznaka “S”. Sve ove oznake dodaju se iza oznake dužine
stuba i nazivne sile.
12.2.5. Oznaka dužine stuba i nazivne sile

Ovo označavanje se izvodi brojčanim oznakama dužine stuba u metrima, razlomačka crta i nazivne sile u daN.
Na primjer:
K -10/1000 – što znači da je to kutni stub, ukupne dužine 10 m sa nazivnom silom 1000 daN ili:
K – 12/315 S - što znači da je to kutni stub, ukupne dužine 12 m sa nazivnom silom 315 daN i dodatnim sidrom,
NP – 10/315 R=2,2 m - što znači da je to nosni portalni stub ukupne dužine 10 m sa nazivnom silom 2x315 daN i
razmakom portala 2,20 m.
12.2.6. Označavanje temelja

U projektnoj dokumentaciji temelja AB stubova označavati pomoću slovnih i brojnih oznaka koje treba da imaju
slijedeće značanje:
Prva oznaka (slovna):
P – betonski blok temelj oblik prizme
M – montažni temelj koji se izrađuje pomoću gotovih elemenata (stabilizacione ploče)
D – direktno temeljenje stuba u tlo uz dobro nabijanje
April 1997.g. 14
Druga oznaka (brojna) predstavlja:

- kod P temelja, dužinu strane prizme paralelne sa tlom, u metrima
- kod M temelja, dužinu primjenjenih stabilizacionih ploča u metrima
Treća oznaka (brojna) predstavlja:
- kod P temelja, prečnik primjene betonske cijevi u centrimetrima,
- kod M temelja, broj stabilizacionih ploča
Ukoliko se ne predviđaju betonske cijevi ne stavlja se nikakva oznaka.
Napomena:
Za stubove sa direktnim ukopavanjem u tlo (tip D) ne stavlja se druga i treća oznaka.
Primjer: P – 0,80 – 50 što znači da se radi o prizmatičnom temelju sa stranicama 0,80 m uz ugradnju betonske
cijevi promjera 50 cm.
12.2.7. Oznake konzole

Konzole koje se primjenjuju na stubu označavaju se u nacrtima u projektnoj dokumentaciji slovnim i brojnim
oznakama koje imaju slijedeće značenje:
NH - nosna horizontalna konzola,
KH - kutna horizontalna konzola,
KZH - kutno-zatezna horizontalna konzola,
ŽPK - željezna portalna nosna konzola,
ŽPK-ZB - željezna portalna kutno-zatezna konzola,
OK - odcjepna konzola,
KO - konzola za montažu odvodnika prenapona,
KO-KG1 -konzola za montažu odvodnika prenapona i jednožilnih kablovskih završnica,
KO-KG3 -konzola za montažu odvodnika prenapona i kablovske završnice za trožilni kabl,
KO-KG0,4 -konzola za montažu kablovske završnice niskonaponskog voda i odvodnika prenapona.
Druga oznaka (brojna) označava prečnik stuba na mjestu ugradnje konzole (najčešće u vrhu stuba).
Primjer:
NH-20 što znači da je to nosna horizontalna konzola za stub sa prečnikom u vrhu od 20 cm.
12.2.8. Oznaka zavješenja provodnika

Za srednjenponske nadzemne vodove primjeniti uobičajene oznake koje imaju slijedeća značenja:
12.2.8.1. Oznake za zavješenja provodnika na potpornim izolatorima:

P1 – jednostavno pričvršćenje provodnika na potporni izolator pomoću veza od žice ili pomoću stezaljke,
P2 – pojačano pričvršćenje provodnika na potporni izolator pomoću veza od žice ili pomoću stezaljke uz dodatak
koji osigurava vez,
P3 – Dvostruko mehanički pojačano pričvšćenje provodnika pomoću dva potporna izolatora i dodatnog komada
provodnika
P4 – zatezno pričvršćenje provodnika na potporni izolator,
P5 – zatezno pričvršćenje provodnika na potporni izolator uz izradu mehaničkog pojačanja.
12.2.8.2. Oznake zavješenja provodnika sa izolatorskim lancima ili štapnim izolatorima:

JN - jednostruko nosno zavješenje,
JNP - jednostruko nosno pojačano zavješenje,
DN - dvostruko nosno zavješenje,
DNP - dvostruko nosno pojačano zavješenje,
JZ - jednostruko zatezno zavješenje,
JZP - jednostruko zatezno pojačano zavješenje,
DZ - dvostruko zatezno zavješenje,
DZP - dvostruko zatezno pojačano zavješenje,
Ukoliko se oznakama za zatezno zavješenje doda i oznaka O (na primjer JZPO) onda to označava da montira
izolatorski lanac sa okrenutim izolatorima.
April 1997.g. 15
12.2.8.3. Za zavješenja samonosivog kablovskog snopa u niskonaponskim vodovima koristiti slijedeće oznake:
NO – nosno ovješenje samonosivog kablovskog snopa,
ZO – zatezno ovješenje samonosivog kablovskog snopa,
KU – kutno ovješenje samonosivog kablovskog snopa,
KP – ovješenje kućnog priključka sa samonosivim kablovskim snopom.
12.2.9. Oznaka tipa izolatora i njihovih nosača

Ovo označavanje se, u projektnoj dokumentaciji izvodi korištenjem oznaka izolatora po IEC – u ili prema
proizvođačkim oznakama izolatora (kad se radi o izolatorima koji nisu obuhvaćeni Standardom).
Nosači izolatora se označavaju skraćenom oznakom iz odgovarajućeg Standarda. Oznake imaju slijedeće
značenje:
Oznake izolatora:
- 12 R; 17,5 R; 24 R; 28 R i 36 R; - potporni porcelanski izolatori prema fabričkim oznakama,
- U120BS i.t.d. – lančasti izolatori prema oznaci po IEC – u,
- LSP-12 i.t.d. – potporni, porcelanski, masivni izolatori po fabričkoj oznaci,
- Potporni i štapni kompozitni izolatori označavaju se skraćenom fabričkom oznakom.
12.2.10. Oznaka nosača izolatora

25A, 25B, 28A, 28B, 35A, 35B. Skraćene oznake ravnih nosača izolatora prema Standardu.
25E, 28E, 35E – skraćene oznake savijenih nosača izolatora prema Standardu.
12.2.11. Oznaka uzemljivača stuba

Tipovi primjenjenih uzemljivača za stub označavaju se slovnim oznakama A, B, C itd., prema tipu, veličini i
obliku uzemljivača koji je potrebno ugraditi obzirom na procjenjene uslove na stubnom mjestu (vidi nacrte).
12.2.12. Oznaka rednog broja stuba u trasi

Stubovi u trasi se označavaju rednim brojem koji rastu u smjeru toka energije u vodu.
13. LITERATURA
L–1 “Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih

vodova nazivnog napona 1 kV do 400 kV” (Sl.list 65/88)
L – 2 “Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju niskonaponskih nadzemnih
vodova” (Sl.list 6/92)
L – 3 “Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton” (Sl.list 11/87)
L – 4 “Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za prednapregnuti beton”
(Sl.list 51/71)
L – 5 “Tehnički uslovi za stubove nedzemnih elektroenergetskih vodova i uličnog
osvjetljenja od betona” (Granski standard GSE 50/84)
L – 6 “Zakon o standardizaciji” (Sl.list 8/91)
L – 7 “Tehnički propisi za ispitivanje, isporuku i primjenu žica za prednapregnuti
beton” (Sl.list 39/64)
L – 8 “Tehnički uslovi za primjenu tipiziranih sila za stubove nadzemnih
elektroenergetskih vodova” (Granski standard GSE 53/86)
L – 9 “Tehničke preporuke za izgradnju niskonaponske mreže sa samonosivim
kablovskim snopom” (TP – 2 “Elektrodistribucija”Sarajevo)
L – 10 “Tipizacija betonskih stubova okrugle izvedbe za 20(10) kV vodove s
preporukom za projektiranje i primjenu” HEP Zagreb
L – 11 “Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog
napona iznad 1000 V” (Sl.list 4/74)
L – 12 “Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu neiskonaponskih mreža i
pripadajućih transformatorskih stanica” (sl.list 13/78)
April 1997.g. 16
BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
Generalni direktor

ODLUKU
o utvrđivanju Tehničkih preporuka za STUBOVE ELEKTROENERGETSKIH

VODOVA NISKONAPONSKIH I SREDNJENAPONSKIH MREŽA (Oznaka TP-6)
Usvajaju se Tehničke preporuke za STUBOVE ELEKTROENERGETSKIH VODOVA

NISKONAPONSKIH I SREDNJENAPONSKIH MREŽA (Oznaka TP-6) kao pravila za izbor
opreme, materijala i načina izvođenja radova na području elektrodistributivne djelatnosti
Javnog Preduzeća.
II
III
Broj: 0101 – 2893/97

GENERALNI DIREKTOR

STUBOVI SA NAZIVNOM SILOM 315 daN STUBOVI SA NAZIVNOM SILOM 650,1000, 1600 i 2100 daN
d d
30
10
10
30
180
Èel.cijev f19 mm Èel.cijev f19 mm
h/3
h/3
Èahura M12 Èahura M12
x
Èahura M12
h
h
(ugra|uje se samo kod
stuba "STS")
tablica sa oznakama tablica sa oznakama

400
400
230
230
D D
d=20
30 13
30
220+0,5
Èahura M12
-
Èel.cijevi f25 mm
Èahura M16
Èahura M16
STUB SA NAZIVNOM
215+0,5
-
SILOM 1000 daN ZA tablica sa oznakama

MONTAŽU LINIJSKOG
RASTAVLJAÈA
1000
Èahure M16
208,5+0,5
Èahure M12
13 -
400
345,5+0,5
-
300
230
NAPOMENE:
1. KOTA "x" DEFINIRANA JE
U PROJEKTU STUBNE TS
2. SVE MJERE SU U CENTIMETRIMA
D=35
ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI "DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"
ZA ELEKTROENERGETSKE VODOVE SARAJEVO
0.4 kV DO 35 kV
-MJESTA UGRADNJE OTVORA I ÈAHURA TP 6 - Prilog 1
ZA UZEMLJENJE I MONTAŽU LR-
50
50
30
30
M12 M16
19 24
ÈAHURA ZA UZEMLJENJE AB STUBOVA ÈAHURA ZA MONTAŽU LINIJSKOG RASTAVLJAÈA
NAPOMENE:
1. MATERIJAL ZA IZRADU ÈAHURA È.0300
2. UNUTRAŠNJI NAVOJ RADITI ZA CINÈANJE
3. ÈAHURU POCINÈATI
ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI JP ELEKTROPRIVREDA BiH

0.4 kV DO 35 kV
ÈAHURA ZA UZEMLJENJE AB STUBOVA
TP 6 - Prilog 2
I ÈAHURA ZA MONTAŽU LINIJSKOG RASTAVLJAÈA
2 4
38 1
4
5
5,
4
1
3 11 17 11 3
1 ,5
45
40
13
2
M12
10 40
50
Zupèasta podloška
M12 pocinèana
Oznaka
Zavrtanj UPOTREBA
stezaljke
4 Za spoj
S -1 POZ.2
na stub
S -2 POZ.4 Za spoj
M12
u zemlji
10 40
50
4 ZAVRTANJ SA MATICOM 1 È.0400 TOPLO POCINÈANO
3 ELASTIÈNA PODLOŠKA 1 ÈELIK BRUNIRANO

2 ZAVRTANJ BEZ MATICE 1 È.0400 TOPLO POCINÈANO
1 TIJELO STEZALJKE 2 È.0300 TOPLO POCINÈANO
POZ NAZIV DIJELA KOL MATERIJAL POVRŠINSKA ZAŠTITA PRIMJEDBE
ARMIRANO-BETONSKI STUBOVI JP ELEKTROPRIVREDA BiH

0.4 kV DO 35 kV
-STEZALJKE ZA SPOJ UZEMLJIVAÈA- TP 6 - Prilog 16
S-1 I S - 2
JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-6A
TIPIZACIJA
ČELIČNIH POCINČANIH KONZOLA ZA
UGRADNJU NA ARMIRANO-BETONSKE
STUBOVE OKRUGLE IZVEDBE
Sarajevo, oktobar 2002.

Direkcija za distribuciju TP- 6 A
SADRŽAJ:
1. U V O D ................................................................................................................... 2
2. PODRUČJE PRIMJENE …………………………………………………………. 2
3. OSNOVNI PARAMETRI SISTEMA …………………………………….……… 2
4. TEHNIČKI NORMATIVI ZA PROIZVODNJU ČELIČNIH KONZOLA ……… 2
5. UVJETI TRANSPORTA I SKLADIŠTENJA …………………………………… 3
6. PROGRAM ISPITIVANJA ………………………………………………………. 4
7. UPUTSTVO ZA MONTAŽU KONZOLA ……………………………………….. 5
8. PREPORUKA ZA IZBOR I PRIMJENU KONZOLA ……………………………. 5
9. ZAVRŠNE ODREDBE …………………………………………………………… 6
10. LITERATURA ……………………………………………………………………. 7
11. PRILOZI 8
1 NOSNA KONZOLA φ 120 − φ 150 ( izvedba 1 ) - montažni nacrt sklopa

1.1 NOSNA KONZOLA φ 120 − φ 150 ( izvedba 1 ) − lista sastavnih elemenata sklopa
2. NOSNA KONZOLA φ 120 − φ 150 ( izvedba 2 ) - montažni nacrt sklopa

2.1. NOSNA KONZOLA φ 120 − φ 150 ( izvedba 2 ) − lista sastavnih elemenata sklopa
3. KUTNA KONZOLA φ 170 − φ 210 ( izvedba 1 ) - montažni nacrt sklopa

3.1 KUTNA KONZOLA φ 170 − φ 210 ( izvedba 1 ) - lista sastavnih elemenata sklopa
4. KUTNA KONZOLA φ 170 − φ 210 ( izvedba 2 ) - montažni nacrt sklopa

4.1 KUTNA KONZOLA φ 170 − φ 210 ( izvedba 2 ) - lista sastavnih elemenata sklopa
5. KUTNO ZATEZNA KONZOLA φ 200 − φ 240 - montažni nacrt sklopa

5.1 KUTNO ZATEZNA KONZOLA φ 200 − φ 240 - lista sastavnih elemenata sklopa
6. KUTNO ZATEZNA KONZOLA φ 240 − φ 270 - montažni nacrt sklopa

6.1 KUTNO ZATEZNA KONZOLA φ 240 − φ 270 - lista sastavnih elemenata sklopa
Oktobar , 2002. 1
1. UVOD
Tehničkom preporukom TP-6 “ Stubovi za elektroenergetske vodove niskonaponskih i srednjenaponskih

nadzemnih vodova”, kao standardni element opreme nadzemnih srednjenaponskih vodova, predviđa se upotreba
čeličnih pocinčanih konzola.
Tipizacija čeličnih pocinčanih konzola provodi se s ciljem:
- Definisanja tipskih rješenja konzola za sva mjesta primjene u nadzemnim 20(10) kV vodovima, koja će
pojednostaviti postupak montaže i omogućiti potpuno iskorištenje svih prednosti koje pruža upotreba
armirano-betonskih stubova.
- Utvrđivanja tehničkih normativa za kvalitet materijala, konstrukcije, izradu, postupke nadzora i osiguranja
kvaliteta te za preuzimanje čeličnih konzola, njihov prevoz i uskladištenje.
- Davanja smjernica za projektovanje i ugradnju čeličnih pocinčanih konzola u nadzemnim 20(10) kV vodovima
- Pojednostavljenja postupka nabavke i kontrole proizvođača i isporučilaca čeličnih pocinčanih konzola za potrebe
elektrodistributivne djelatnosti JP Elektroprivreda BiH.
2.1. Ovom tipizacijom utvrđuju se čelične konzole za okrugle armirano-betonske stubove prema nazivnim silama u
vrhu stuba i namjeni stuba u vodu.
2.2. Na području svih elektrodistributivnih dijelova JP ELEKTROPRIVREDA BiH obavezno je pridržavati se

odredaba ove tipizacije
2.3. Odredbe “Tipizacije čeličnih pocinčanih konzola za ugradnju na armirano-betonske stubove okrugle izvedbe”
ne odnose se na:
- već izgrađene objekte
- nabavljenu opremu prije donošenja odluke o primjeni,
ukoliko posebno odredbom to nije drugačije propisano.
Ovom tipizacijom nije obuhvaćen dizajn konzola i nosača opreme za stubnu transformatorsku stanicu 10(20)/0.4 kV
na armirano betonskom stubu, portalnih konzola i opreme za prelaz kablovski vod – dalekovod.U slučajevima
primjene ovih tipova konzola koristiti rješenja iz ranije donesenih tehničkih preporuka i tipskih projekata.
3. OSNOVNI PARAMETRI SISTEMA
- Nazivni napon 10 (20) kV

- Vodiči Al-Fe uže 50/8mm2
- Maksimalno radno naprezanje vodiča 9daN/mm2
- Normalno dodatno opterećenje 1,0 g daN/m
- Pritisak vjetra 50 daN/m2
- Nazivna sila stuba za koji se konzola 315, 650, 1000, 1600 i 2100daN
primjenjuje
- Tip konzole određen oblikom glave stuba vršna horizontalna konzola za “gama” G glavu
stuba
- Namjena konzole određena funkcijom nosna N
stuba u trasi kutno-zatezna KZ
kutna K
otcjepna O
krajnja KR
- Izolatori potporni sa punom jezgrom
štapni
4. TEHNIČKI NORMATIVI ZA PROIZVODNJU ČELIČNIH KONZOLA
4.1. Tehnička dokumentacija
Čelične pocinčane konzole za armiranobetonske stubove mogu se izrađivati i primjenjivati samo prema tehničkoj
dokumentaciji koja je odobrena i prihvaćena od strane JP Elektroprivreda BiH, Direkcija za distribuciju.
Tehnička dokumentacija za izradu i primjenu konzola sastoji se od :
Oktobar , 2002. 2
a) Projekta za izvođenje
- tehnički opis
- statički proračun
- radionički nacrti
- program kontrole i osiguranja kvaliteta
b) Programa i izvještaja o rezultatima tipskih ispitivanja.
c) Atest o saobraznosti kojim se potvrđuje da su konzole na propisani način ispitane i da ispunjavaju zahtjeve
određene odgovarajućim standardima i propisima. Atest o saobraznosti izdaje mjerodavna ustanova.
4.2. Materijal i konstrukcija konzola
Kao osnovni materijal za izradu konzola koristi se čelik Č.0361.

Nosiva čelična konstrukcija konzola formirana je od dva horizontalna štapa 80x40x4 međusobno povezanih sa
čeličnim pločicama debljine 5 odnosno 6 mm, koje zajedno sa HOP profilima tvore ravninsku rešetku. Za spajanje
pojedinih konstruktivnih elemanata konzola koriste se zavari kvaliteta I i vijci od materijala Č0361 kvaliteta 8.8, koji
zadovoljavaju važeće propise navedene u priloženom spisku standarda. U pločicama su predviđeni otvori, koji služe
za montiranje potpora za potporne izolatore kod stubova prečnika u vrhu 120-150mm i 170-210mm, te za montiranje
zateznih zastavica i potpornih izolatora kod stubova prečnika u vrhu 200-240mm i 240-270mm. Kod kutnih i kutno
zateznih konzola prilikom montaže izolatora, čiji je prečnik ≤ 24 mm potrebno je ugraditi specijalne podloške u
predviđene rupe, koje prilikom montaže služe za centriranje nosača izolatora.
Priključak konzole na stub ostvaruje se bez posebnih dorada na stubu, a pozicioniranje konzola na određenu visinu je
osigurano sa po četiri vijka M16.
U drugoj varijanti izvedbe nosne i kutne konzole, koristi se hladno oblikovani kutijasti profil 80x80x4 mm dužine
2800 mm odnosno 2300 mm Veza tijela konzole i stuba ostvaruje se profilom L 60x60x5 mm koji se veže sa pločom
70 x 6 x 185 mm i vijcima 2 M12x 40, a na betonski stub u vrhu preko dva anker vijka . Kontakt tijela konzole i “L”
profila na betonski stub ostvariće se preko četiri “L” profila 30x30x4 mm dužine 100 mm.
Detalji dizajna svih tipova čeličnih pocinčanih konzola dati su u prilogu .
4.3. Antikorozivna zaštita

Sve čelične dijelove konzole potrebno je očistiti pjeskarenjem kvaliteta ST2, a zatim izvršiti toplo cinčanje vodeći
računa da se izvrši cinčanje i manje dostupnih dijelova kao što su spojevi između konstruktivnih elemenata konzola i
na mjestima vijčanih veza. Toplo cinčanje potrebno je izvršiti u skladu sa «Pravilnikom o tehničkim normativima i
uslovima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije» (Sl.list SFRJ br.32/70 i 42/87).
4.4 Označavanje konzola
Svaka konzola mora biti označena sa utisnutim žigom. Oznaka konzole treba da sadrži :
- tip konzole
- naziv proizvođača
- godina proizvodnje
Oznake moraju biti trajno postojane i postavljene na vidljivoj strani.
5. UVJETI TRANSPORTA I SKLADIŠTENJA
5.1 Pakovanje
Sva oprema, uključujući vijke i matice, treba biti zapakovana i sigurnosno pričvršćena protiv pomjeranja u čvrstoj,
nepovratnoj ambalaži ili sanduku koja obezbjeđuje siguran transport od mjesta isporučioca do mjesta skladištenja
kupca.
Ukupna težina bilo kojeg pakovanja ili ambalaže ne smije prelaziti 300kg. Sve neophodne veze trebaju biti
pocinčane. Pakovanje treba obezbjediti sigurnu zaštitu protiv svih klimatskih uticaja tokom transporta.
Oprema i materijali koji su podložni uticajima agresivne sredine ili drugih vanjskih faktora, moraju biti isporučeni u
potpuno nepropusnoj jakoj polietilenskoj ambalaži.
Pocinčani čelični elementi trebaju biti uskladišteni, upakovani i isporučeni na način koji osigurava zaštitu od
vlažnih mrlja ili hrđe. Ako se skladištenje vrši na otvorenom, pocinčana površina mora imati kvalitetno
provjetravanje i ne smije biti u bliskom kontaktu sa drugom opremom.
Prekomjerno prisustvo bijele hrđe na opremi uzrokovat će odbijanje prijema opreme. Metalni elementi isporučeni u
setu ili montirani trebaju biti isporučeni u obliku koji treba obezbjediti lako skladištenje u skladištima prije otpreme
na mjesto ugradnje. Sitni elementi, kao što su vijci, matice i podloške, koji pripadaju setu, moraju biti upakovani,
Oktobar , 2002. 3
pridodati i isporučeni sa pripadajućim setom. Svi dijelovi opreme, kao što su vijci i matice, trebaju biti pažljivo
upakovani tako da su potpuno zaštićeni tokom transporta i rukovanja.
Svaki paket opreme mora sadržati neizbrisivu oznaku koja sadrži sljedeće podatke:
- individualni serijski broj sa konstrukcionim nazivom elementa
- ime kupca
- broj ugovora
- ime isporučioca
- ime proizvođača
- naziv proizvoda
- detaljan sadržaj pakovanja
- zemlja porijekla
- dimenzije kutije
- ukupnu i neto težinu u kilogramima
- sve neophodne upute za prenošenje i slaganje
Svaka količina opreme treba sadržati detaljnu paking listu umotanu u vodonepropusni omot. Pet kopija svake paking
liste treba dostaviti kupcu prije isporuke opreme.
5.2. Transport opreme
Isporučilac je odgovoran za isporuku svih ugovorenih roba sa svih destinacija isporučioca na sve destinacije kupca.
Svi dijelovi opreme moraju biti upakovani tako da obezbijede siguran transport, manipulisanje i skladištenje istog.
Isporučilac može biti konsultovan o adekvatnosti skladišnog prostora.
5.3. Opasne materije
Isporučilac mora dostaviti detaljnu listu mjera sigurnosti za sve supstance korištene u procesu proizvodnje.
Isporučilac mora dati uvjerenje da ne postoje druge supstance klasificirane kao opasne. Ukoliko pak postoje,
isporučilac će prihvatiti obavezu odstranjivanja takvih supstanci. Isporučilac je takođe odgovoran za bilo koju
ozljedu koja je nastala kao posljedica upotrebe opasnih supstanci.
6. PROGRAM ISPITIVANJA
Ispitivanje se sastoji od :
1. ispitivanje osnovnog materijala od kojeg se izrađuju konstruktivni elementi i spojna sredstva
2. ispitivanje konzola probnim opterećenjem
Ad 1. ) Osnovni materijal za izradu elemenata konstrukcije konzole je čelik Č0361. Ispitivanje osnovnog materijala
od kojeg se izrađuju konstruktivni elementi i spojna sredstva radi se u skladu sa standardom JUS C.B0.500 (točka 9.
Provjeravanje kvaliteta).
Ad 2.) Ispitivanje nosive konstrukcije čelične konzole probnim opterećenjem vrši se u skladu sa JUS U.M1.047
(Konstrukcije visokogradnje – Probno opterećenje do loma). Ispitivanje se sastoji u simuliranju statičko –
dinamičkog opterećenja prema statičkom proračunu nosive konstrukcije. Nakon ispitivanja konstrukcija bi trebala da
zadovoljava koeficijent sigurnosti za osnovno opterećenje l,5 i l,l za dopunsko opterećenje.
Program ispitivanja konzola probnim opterećenjem sastavlja nadležna institucija za ispitivanje čeličnih konzola.
Prilikom ispitivanja provjerava se geometrija pojedinih konstruktivnih elemenata konzole i konzole u cjelini. Takođe
je potrebno provjeriti debljinu površinske zaštite konzola i dubinu prodiranja zaštite na nepristupačnim mjestima na
konzoli.
Programom ispitivanja predvidjeti tipska i rutinska ispitivanja.
Tipska ispitivanja se rade za svaku novu seriju proizvedenih konzola i moraju biti provedena u nezavisnoj ispitnoj
laboratoriji ili u prisustvu predstavnika nezavisne ispitne laboratorije ili nekog drugog lica koje je odredio Investitor.
Rutinska ispitivanja su svakodnevna ispitivanja i trebaju biti izvršena od strane proizvođača. Takođe Investitor ima
pravo da izvrši rutinska ispitivanja čeličnih konzola po izboru.
Proizvođač čeličnih konzola dužan je uz dostavljene konzole priložiti dokumentaciju o provedenim ispitivanjima u
skladu sa programom ispitivanja, ateste o kvaliteti ugrađenog materijala u nosivu konstrukciju čeličnih konzola i
ateste o ispitivanju konzola na probno opterećenje.
Oktobar , 2002. 4
7. UPUTSTVO ZA MONTAŽU KONZOLA
U praksi postoje dva tipa montaže :

a) montaža na zemlji
b) montaža na već ugrađeni stub tj. zamjena dotrajale konzole ili ugradnja dodatne konzole
U oba slučaja montažu je potrebno izvršiti prema uputstvu za montažu.
a) montaža na zemlji
Montaža se odvija prema radioničkom nacrtu na slijedeći način :
l. Izvršiti pripremu montaže čelične konstrukcije prema montažnom nacrtu
2. Regulisati veličinu otvora na konzoli tako da bude približno jednak promjeru vrha stuba,
3. Izvršiti montažu konzole na vrh stuba, a u skladu sa projektom dalekovoda,
4. Podizanje stuba zajedno sa konzolom u projektovani položaj pomoću specijalnog vozila
5. Spuštanje konzole na projektovanu visinu,
6. Geodetska provjera položaja konzola, koje moraju biti okomite na trasu voda ili u simetrali ugla ako je
konzola na stubovima u skretanju,
7. Nakon geodetske kontrole položaja konzole u visinskom i horizontalnom pogledu potrebno je dotegnuti
vijke na silu koja je definisana statičkim proračunom za pojedine tipove konzola i to:
- konzola za stubove prečnika u vrhu 120-150 mm - P = 10,75 kN
- konzola za stubove prečnika u vrhu 170-210 mm – P = 16,25 kN
8. Nakon pritezanja vijaka konzole su spremne za montažu ostale opreme predviđene projektom
dalekovoda.
b) montaža na već ugrađeni stub
Montaža se odvija prema radioničkom nacrtu na slijedeći način :

1 .Izvršiti pripremu montaže čelične konstrukcije prema montažnom nacrtu
2. Regulisati veličinu otvora na konzoli tako da bude približno jednak promjeru vrha stuba, odnosno za slučaj
ugradnje konzole kao otcjepne rastaviti konstrukciju na dva dijela .
3. Izvršiti montažu konzole na vrh stuba odnosno ispod postojeće konzole za slučaj ugradnje otcjepne konzole,
pomoću kolotura ili vozila snabdjevenog korpom, a u skladu sa projektom dalekovoda,
4. Spuštanje konzole na projektovanu visinu,
5. Geodetska provjera položaja konzola, koje moraju biti okomite na trasu voda ili u simetrali ugla ako je konzola
na stubovima u skretanju,
6.Nakon geodetske kontrole položaja konzole u visinskom i horizontalnom pogledu potrebno je dotegnuti vijke
na silu koja je definisana statičkim proračunom za pojedine tipove konzola, kako je naprijed navedeno
7.Nakon pritezanja vijaka konzole su spremne za montažu ostale opreme predviđene projektom dalekovoda.
8. PREPORUKA ZA IZBOR I PRIMJENU KONZOLA
Čelične pocinčane konzole definisane ovom tipizacijom, primjenjuju se za izgradnju nadzemnih srednjenaponskih
vodova na armirano-betonskim stubovima okrugle izvedbe koje koristi JP Elektroprivreda BiH.
Prema tipizaciji armirano-betonskih stubova, konzole su projektovane za stubove sa nazivnom vodoravnom silom pri
vrhu stuba ( izražena u daN ): 315, 650, 1000, 1600 i 2100.
Konzola namijenjena određenom tipu stuba projektovana je tako da može preuzeti najveće moguće dopušteno
opterećenje na stub uz koeficijent sigurnosti 1,5 za osnovno i 1,1 za vanredno opterećenje prema “Pravilniku o
tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1kV do 400kV” (
Lit.1 …… Sl.List SFRJ br. 65/88)
Namjena konzole određena je funkcijom pripadajućeg stuba u trasi i može biti nosna, kutna, kutno-zatezna, otcjepna
i krajnja . Kao otcjepna i krajnja konzola koristi se jedna od kutno-zateznih, ovisno o promjeru stuba na koji se
ugrađuje.
O funkciji određenog tipa stuba u trasi ovise smjer i položaj djelovanja sile na konzolu.
Konzole su dimenzionirane za slučajeve opterećenja definisane u Lit 1 uz zadane uslove primjene date u tabeli .
Oktobar , 2002. 5
Namjena Ugradnja na AB Uslovi primjene konzole

konzole stub promjera
- uže Al-Fe 3x50/8mm2
nosna 120 – 150 mm - naprezanje 9 daN/mm2
- pritisak vjetra 50daN/m2
- zona dodatnog tereta 1
- srednji raspon 100m
- električni raspon 120m
- gravitacioni raspon 252m (Vz=200daN)
kutna 170 – 210 mm - naprezanje 9 daN/mm2
- ugao loma trase 1600
kutno-zatezna 200 – 240 mm - naprezanje 9 daN/mm2
- negativni gravitacioni raspon 100 m
- ugao loma trase 1200 - 1800
kutno-zatezna 240 – 270 mm - naprezanje 9 daN/mm2
- negativni gravitacioni raspon 100m
- ugao loma trase 930 - 1200
Oznaka tipa konzole sastoji se od slovne oznake za namjenu konzole i brojčane oznake za promjer stuba na mjestu
montaže konzole. Primjeri označavanja :
N / 120 – 150 mm - Nosna konzola za montažu na stub promjera 120 – 150 mm
K / 170 – 210 mm – Kutna konzola za montažu na stub promjera 170 – 210 mm
KZ / 200 – 240 mm – Kutno – zatezna konzola za montažu na stub promjera 200 – 240 mm
KZ / 240 – 270 mm – Kutno – zatezna konzola za montažu na stub promjera 200 – 240 mm
9. ZAVRŠNE ODREDBE
Danom stupanja na snagu ove tipizacije prestaju da važe odredbe TP-6 “ Stubovi za elektroenergetske vodove
niskonaponskih i srednjenaponskih nadzemnih vodova” ( april 1997.g. ), u dijelu koji se odnosi na tipizaciju čeličnih
pocinčanih konzola, sa pripadajućim nacrtima i prilozima. Izuzetak su nacrti portalnih konzola i opreme za prelaz
kablovski vod – dalekovod čija postojeća rješenja ostaju u upotrebi.
Oktobar , 2002. 6
10. LITERATURA
L1 Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog

napona od 1kV do 400kV (Sl.list.br. 65/88)
L2 Zakon o standardizaciji (Sl.list br. 37/88 i 23/91)
L3 TP-6 : Tehničke preporuke za stubove elektroenergetskih vodova niskonaponskih i

srednjenaponskih nadzemnih mreža ( JP Elektroprivreda BiH, april 1997.g. )
L4 Pravilnik o tehničkim mjerama i uslovima za nosive čelične konstrukcije (Sl.list SFRJ br.61/86, )
L5 Pravilnik o standardima za nosive čelične konstrukcije (Sl.list SFRJ br. 17/87 i 42/88)
L6 Pravilnik o tehničkim propisima za toleranciju mjera i oblika kod nosivih čeličnih konstrukcija
(Sl.list SFRJ br.41/64)
L7 Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih konstrukcija od korozije
L8 JUS U. M1.047 - Konstrukcije visokogradnje – Probno opterećenje do loma
L9 EN 10056, 10057 ; Hladno oblikovani profili
L 10 “ Projekat za izvođenje čeličnih konzola za armirano betonske stubove okrugle izvedbe za 20(10)
kV vodove” ; IBT inžinjering biro Tuzla ( br. dokumentacije : 84/01 – 09 )
L11 “ DV 20(10) kV – Konstrukcija čeličnih konzola za armirano betonske stubove “; Energoinvest,

Inžinjering za dalekovode –IDV ( br. dokumentacije 160 –ED/01)
Oktobar , 2002. 7
PRILOZI
Oktobar , 2002. 8
SARAJEVO
Na osnovu člana 4.2., tačka 4.2.4. “Uputstva za izradu tehničkih preporuka u

elektrodistributivnoj djelatnosti JP Elektroprivreda BiH” od 01.08.2000.g., Direktor Direkcije
za distribuciju Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH donio je :
ODLUKU
o utvrđivanju Tipizacije čeličnih pocinčanih konzola za ugradnju na armirano-betonske

stubove okrugle izvedbe (Oznaka TP-6A)
Usvaja se Tipizacija čeličnih pocinčanih konzola za ugradnju na armirano-betonske stubove

okrugle izvedbe
II
Tipizacija iz prethodnog člana čini sastavni dio ove Odluke.
III
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od 01.10. 2002.g.
Broj :
Sarajevo,
Enver Jamak
2 4 1
3 3
3
M
3 3
6 7 8 9
3 10 11 12 13
4 1 3 3
2
3
3 3
2
4
2
4 1
1 3
6 7 8 9
1 4 6 7 8 9
1 2 13
NOSNA KONZOLA
120 - 150
1800951
LISTA SASTAVNIH ELEMENATA
NOSNA KONZOLA
120 - 150
1800951
~
PROFIL 80x40x4
NOSNA KONZOLA 120 - 150
1800951-01
VANJSKA PLOČA KONZOLE
1800951-02
SREDNJA PLOČA KONZOLE I
1800951-03
SREDNJA PLOČA KONZOLE II
1800951-04
M
VIJAK M16
1800951-05
7
POLČICA KOSA
1800951-06
2
8
25
PODLOŠKA 32/25
1800951-07
2
3 3
4 1 3
M
3 3
6 7 8 9
10 11 12 13
4 1 3
2 3 3
3 3
4
1
2
2
6 7 8 9 4
1 3
3
1 4 5
1
6 7 8 9
13
2
KUTNA KONZOLA
170 - 210
1800953
KUTNA KONZOLA
170 - 210
1800953
~
PROFIL 80x40x4
KUTNA KONZOLA 170 - 210
1800953-01
VANJSKA PLOČA KONZOLE
1800953-02
1800953-03
1800953-04
M
VIJAK M16
1800953-05
7
POLČICA KOSA
1800953-06
11 12 13 14
2 7 8 9 10 4 1 3 3 3
3 3
6 3
5 3
4 1 5
2 3 6 3
1 6
3 3 2
1
3
4 2
4 1
3
1 5
5
6
1
6 1 2
11 12 13 14
3 7 8 9 10
4
7 8 9 10
KUTNO ZATEZNA KONZOLA

200 - 240
1800959
200 - 240
1800959
~
PROFIL 80x40x4
KUTNO ZATEZNA KONZOLA 200 - 240
1800959-01
VANJSKA PLOČA KZ KONZOLE
1800959-02
1800959-03
1800959-04
CENTRALNA PLOČA KZ KONZOLE
1800959-05
M
VIJAK M16
1800959-06
7
POLČICA KOSA
1800959-07
11 12 13 14
2 7 8 9 10 4 1 3 3 3
6 5
3 3
M
5
2 1 6 3 3 3
4
3 3
4
~ 20
5 2
1 4
1 3
5 6
5
7 8 9 10
1 1 11 12 13 14
3
2 4
7 8 9 10

φ240 - φ 270
1800963
240 - 270
1800963
1800963-04
M
VIJAK M16
1800963-06
POGLED B-B
A 980 340 980 A
M20x340
M20x340
1 80x80x4...2300 3 L40x40x4...10 0
M12x40 M12x40
R12/6 R12/6
ZAVARITI 2 L60x60x5...1466 5 M20. . . . . . .340

1 4 # 70 x 6...210
ARMIRANO BETONSKI STUB

4 1
4
ZAVARITI R12/6 70
20
M12x40
PROFIL
2 100
240
ZAVARITI ZA
40 34 6 13
30 60 120
Zanatska izrada vijaka od materijala
6 4
210
minimalne granice razvlačenja 30kp/mm
50
POGLED A-A 1100 50
1100
270 138 522 35 270 35 150 372 138 270
35 35
Ø 32
Ø 32
1 80x80x4...2300
Ø 32
Ø 32
Ø 32
Ø 13
Ø 32
40 40
M12x40
210
25
170
25
R12/6 DETALJ VEZE A.B. STUBA Ø 170mm
19°
B B
19°
25
25
4 SA KONZOLOM
473 2 473
62 62
4 65 340 65
ZAVARITI ZA PROFIL
1
LINIJA SAVIJANJA
LINIJA SAVIJANJA
ZAVARITI
88
497 65 170 170 65 497
3 5
Ø 21,5
Ø 21,5
ZAVARITI
34
2 L60x60x5...1466
2
1 PISMO Br. 411-741-02 OD 15.01.2002 01.2002 KAPIDZIC/ ŠITO CIKOTIC
OZNAKA IZMJENA DATUM IZMJENU IZVRŠIO ODOBRIO
JP ELEKTROPRIVREDA BIH, SARAJEVO

INŽINJERING ZA DALEKOVODE - IDV DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU
- jedna podložna pločica 80x80x4mm

ZAVARITI
1 4
R12/6
ZAVARITI M12x40
40 34 6

DETALJ VEZE A.B. STUBA Ø 170mm
SA KONZOLOM
62 62
1 ZAVARITI
88
3 5
ZAVARITI

INŽINJERING ZA DALEKOVODE - IDV
4 # 70 x 6...210
70
13
120
210
60
30
35 35

SA KONZOLOM
62 62
1 ZAVARITI
112
3 5
ZAVARITI

ČAHURA
PRESJEK C - C
Ø75 (a=75mm)
Ø26
2,5
2,5 80
Ø32
C C

POGLED B-B
1400 1400
1300 200 1300
M20x280
A A
M20x280
M12x40
R12/6 1 80x80x4...2800 3 L30x30x4...100 M12x40
R12/6
ZAVARITI 4 # 70 x 6...192 5 M20. . . . . . . 280
ARMIRANO BETONSKI STUB

1 1
20
70
4
ZAVARITI R12/6
PROFIL
M12x40 80
200
13
117
2 4
ZAVARITI ZA
Zanatska izrada vijaka od materijala
192
40 34 6
40
minimalne granice razvlačenja 30kp/mm
6 4
35
35 35
POGLED A-A 1360 DETALJ VEZE A.B. STUBA Ø 120mm
40 1360 40
SA KONZOLOM
270 96 859 35 100 100 35 150 709 96 270
44 44
1 A.B. STUB
Ø 26
Ø 26
Ø 26
Ø 26
Ø 26
Ø 26
1 80x80x4...2800
Ø 13
4040
M12x40 ZAVARITI
M12x40
25
5
120
150
R12/6 R12/6
63
8°
8°
B B 3
5...2046
L. SAV
5 x
JANJA
0 x60 4
3 2 L6 828
25 25
4
IJANJA
L. SAVI
828 ZAVARITI
340
ZAVARITI ZA PROFIL
2
LINIJA SAVIJANJA
LINIJA SAVIJANJA
853 70 100 100 70 853

Ø 21,5
Ø 21,5
2 L60x60x5...2046 uz konzolu isporučiti 4 podložne pločice 80x80x4mm

34
1 PISMO Br. 411-741-02 OD 15.01.2002 01.2002 KAPIDZIC/ ŠITO CIKOTIC

ZAVARITI
1 4
R12/6
ZAVARITI M12x40
40 34 6

SA KONZOLOM
44 44
1 A.B. STUB
ZAVARITI
5
63
3
ZAVARITI

4 # 70 x 6...192
70
13
117
192
35 40
35 35

SA KONZOLOM
44 44
1 A.B. STUB
ZAVARITI
5
82
3

JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-6B
TIPIZACIJA
TEMELJA ARMIRANO-BETONSKIH STUBOVA
NN I SN DISTRIBUTIVNIH MREŽA
Sarajevo,novembar 2002.
Direkcija za distribuciju TP-6 B
SADRŽAJ
1. U V O D ................................................................................................................…………. 2
2. PODRUČJE PRIMJENE …………………………………………………………………... 2
3. OSNOVNI PARAMETRI ZA PRORAČUN

TEMELJA…………………………………….………………………………………….…. 2
4. OSNOVE PRIMIJENJENE METODE PRORAČUNA …………………………………… 4
5. TEMELJENJE I UGRADNJA STUBOVA …………..…………………………………… 5
6. OZNAČAVANJE TEMELJA …………………………………………………………….. 8
7. PREPORUKE ZA IZBOR TEMELJA …………………………………………………….. 8
8. KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETA …………………………………………….. 9
9. ZAVRŠNE ODREDBE ……………………………………………………………………. 12
10. LITERATURA …………………………………………………………………………….. 13
11. PRILOZI 14
Oktobar 2002. g. 1
1. UVOD
Ovom tipizacijom definisani su temelji za ugradnju armirano-betonskih stubova koji se primjenjuju u

srednjenaponskim i niskonaponskim nadzemnim elektrodistributivnim vodovima.
Ovaj dokument predstavlja izmjenu i dopunu postojeće Tehničke preporuke TP –6 “ Stubovi za
elektroenergetske vodove niskonaponskih i srednjenaponskih nadzemnih vodova” , u dijelu koji se odnosi
na temeljenje i ugradnju armirano-betonskih stubova.
2.1. Na području svih elektrodistributivnih dijelova JP ELEKTROPRIVREDA BiH obavezno je pridržavati

se odredaba ove tipizacije
2.2. Odredbe “Tipizacije temelja armirano-betonskih stubova NN i SN distributivnih mreža ” ne odnose se

na:
- već izgrađene vodove sa armirano-betonskim stubovima
- vodove koji su u fazi izgradnje i za koje je nabavljena oprema prije donošenja Odluke o primjeni ove
tipizacije.
2.3. Ovom tipizacijom nije obuhvaćeno rješenje temeljenja armirano-betonskog stuba tipa 12/1600 - STS za
ugradnju stubne transformatorske stanice 10(20)/0.4 kV, koje je definisano postojećom tehničkom
preporukom TP – 3 “ Tehnička preporuka za transformatorsku stanicu 10-20/0.4 kV – stubna izvedba”.
2.4 Ova Preporuka ima za cilj:

- definisanje tipskih temelja za sve tipove armirano-betonskih stubova definisane važećom TP-6
- zadavanje tehničkih normativa za kvalitet osnovnih materijala koji se koriste kod izrade temelja te
definisanje postupaka nadzora i osiguranja kvaliteta kod izvođenja radova .
3. OSNOVNI PARAMETRI ZA PRORAČUN TEMELJA
Tabela 1. Podaci o tipovima armirano-betonskih stubova, dimenzije i opterećenja na stubove
TIP STUBA L φD φd Masa Vh1 Vz2 Vz3

(m) (cm) (cm) Vz1 (daN) (daN) (daN)
cca
(kg)
AB STUB 315/9 9 25,5 12,0 520 315 600 45
AB STUB 315/10 10 27,0 12,0 620 315 600 45
AB STUB 315/12 12 30,0 12,0 720 315 600 45
AB STUB 650/9 9 33 19,5 950 650 900 42
AB STUB 650/10 10 34,5 19,5 1120 650 900 42
AB STUB 650/12 12 37,5 19,5 1480 650 900 42
AB STUB 1000/9 9 33,5 20,0 950 1000 900 42
AB STUB 1000/10 10 35,0 20,0 1120 1000 900 42
AB STUB 1000/12 12 38,0 20,0 1480 1000 900 42
AB STUB 1600/9 9 37,5 24,0 1250 1600 900 46
AB STUB 1600/10 10 39,0 24,0 1450 1600 900 46
AB STUB 1600/12 12 42,0 24,0 1900 1600 900 46
AB STUB 2100/9 9 41,5 27,0 1500 2100 900 46
AB STUB 2100/10 10 43,0 27,0 1700 2100 900 46
AB STUB 2100/12 12 46,0 27,0 2250 2100 900 46
Oktobar 2002. g. 2
Vz3 VZ2
ds
Vh1
Vh2
H
d
huk
ht
Vz1
Ds
Slika 1. Šema opterećenja temelja AB stubova proračun
Uticaj od voda srednjeg napona: Vh1= tabela 1

Uticaj od djelovanja vjetra na stub: Vh2= 75 daN/m2
Uticaj mase stuba: Vz1= tabela 1
Uticaj od vertikalnog dejstva užeta: Vz2= tabela 1
Uticaj težine visokonaponske konzole: Vz3= tabela 1
Oktobar 2002. g. 3
Tabela 2. Podaci o karakteristikama zemljišta (tla) za koje je potrebno izvršiti proračun temelja A/B stuba
KARAKTERISTIKE TLA ZA PRORAČUN TEMELJA
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Ugao površine
omotača zem. tijela
Ugao unutrašnjeg trenja
trenja
na
Dozvoljen pritisak na tlo
Za temelje u zdravici - β
Za temelje u nasipu - β
Zapreminska težina - γ
između betona i tla - ρ

Konstanta tla C
dubini od 2,0 m
E≅tg2(45°+ϕ/2)
Vrsta tla
Koeficijent
tla - ϕ
σdoz
γ*E
Grupa
kp/m3 kp/cm3 kp/cm3 T/m3

Humus, oranice, vinogradi 1500 do 0,5 25° 2,5 3,7 0,2 do 0,3
Nasipi od lahke zemlje 1600 1, 2 3° do 10° 3° do 8° 25° 2,5 4,0 0,2 do 0,3
B
Vlažan sitan pijesak do 1,0 30° 3,0 5,1 0,3 do 0,4
Mehka vlažna ilovača ili glina 2 do 4 25° 2,5 4,25 0,3 do 0,4
Srednje čvrsta suha ilovača ili glina 5 do 8 8° do 13° 6° do 11° 0,3 do 0,4
C do 2,0 30° 3,0 5,1
Suh sitan pijesak 6 do 9 0,3 do 0,4
Čvrsto staložena suha ilovača ili 0,3 do 0,4
10
D glina do 3,0 12° do 17° 10° do 15° 35° 3,7 6,3
Krupan šljunkovit pijesak 1700 11 do 13 0,3 do 0,4
Čvrsto staložen krupan zrnasti
o o
E pijesak do 4,0 15 do 20 12° do 17° 40° 4,6 7,8 0,3 do 0,4
Srednje čvrst lapor
13 do 16
Čvrsto staložen šljunak i drobina 20o do 25o 5° do 20°
F Čvrst suh lapor do 5,0
o o
25 do 30 20o do 25o 45° 5,8 9,9 0,4 do 0,6
4. OSNOVE PRIMIJENJENE METODE PRORAČUNA
4.1. Proračun temelja proveden je prema Sulzbergorovoj metodi, sa opterećenjima prema Slici 1 i uvjetima iz
“Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od
1 kV do 400 kV”
4.2. Pretpostavke proračuna po metodi Sulzbergera
Postupak proračuna temelja po Sulzbergerovoj metodi zasnovan je na tome da je stabilnost temelja

obezbijeđena ukoliko nagib smičuće plohe između temelja i tla ne prelazi vrijednost tg α = 0.01.
U proračunu temelja uvažavaju se vanjske sile ( vlak vodiča, sile vjetra, ekscentrična vertikalna sila ) svedene
na moment MV , te ukupna vertikalna sila na dnu temelja uključujući i težinu aktiviranog zemnog tijela.
Horizontalna poprečna sila ne uzima se u obzir, jer se uglavnom kompenzira silama trenja.
Sile trenja koje se pojavljuju kod naginjanja temelja uzduž bočnih površina se zanemaruju.
Sile trenja na dnu temelja uvažavaju se kod proračuna MS samo prilikom određivanja graničnog nagiba n1.
Momentu vanjskih sila MV suprotstavljaju se kao reakcije :

- moment na dnu temelja Mb
- moment na bočnoj plohi temelja MS
Temelj pretpostavljenih dimenzija mora zadovoljiti uslov :
MS + Mb ≥ s MV
Faktor sigurnosti “s” kojim se multiplicira momenat vanjskih sila ovisi o odnosu momenta otpora tla na
bočnoj plohi temelja MS i momenta otpora tla na dnu temelja Mb
Kod temeljenja stubova u tlu sa podzemnom vodom potrebno je osnovu plohe temelja povećati za toliko da
uzgonsku silu nadomjesti povećana težina betona.
Oktobar 2002. g. 4
5. TEMELJENJE I UGRADNJA STUBOVA
Oblik, vrsta i dimenzije temelja stuba zavise od:

- tipa, dužine i nazivne sile stuba,
- karakteristika tla u kome se temelji stub,
- mogućnosti izvođenja
5. 1. IZBOR VRSTE TLA
Geomehaničke karakteristike tla utvrđuju se na jedan od slijedeći načina:

- procjenom vrste tla;
- ocjenom vrste tla;
- geomehaničkim ispitivanjem tla.
Procjena vrste tla služi za grubo određivanje karakteristika tla, odnosno za grubo dimenzioniranje temelja.
Procjena se vrši tako što se vizuelno identifikuje vrsta tla uvidom na terenu, podacima sa susjednih stubnih
mjesta ili iskustveno, konsultujući literaturu u kojoj su definisani parametri za razne vrste tla.
Ukoliko se pri iskopu jame za temelj, utvrdi da su karakteristike tla bitno različite od pretpostavljenih,
potrebno je, uz konsultacije stručnog lica, izvršiti izbor temelja prilagođenog stvarnim karakteristikama tla.
Ocjena vrste tla služi za tačnije određivanje karakteristika tla radi :

- potvrde ili korekcije vrste tla određene procjenom vrste tla;
- dimenzioniranja temelja
- korekcije dimenzije temelja određenog procjenom vrste tla.
Ocjenom vrste tla određuju se karakteristike tla tako što se izrade pomoćni raskopi tla na trasi budućeg voda,
uzmu probni uzorci sa dubine veće od 1,0 m i ispitaju u laboratoriji, kako bi se dobili stvarni parametri tla
potrebni za proračun.
Geomehaničko ispitivanje tla služi za precizno određivanje karakteristika tla radi :

- utvrđivanja karakteristika tla na mjestima gdje je procjenom i ocjenom nemoguće odrediti vrstu tla;
- dimenzioniranja temelja;
- optimizacije dimenzija velikog broja temelja, kada je to ekonomski isplativo.
U Tabeli 2 dati su podaci o vrstama tla koje su najčešće prisutne na našim prostorima, sa parametrima koji se
koriste za izbor temelja kada se temeljenje vrši procjenom ili ocjenom vrste tla.
Kod višeslojnog tla mjerodavne su karakteristike sloja tla na dubini većoj od 1,0m.
5.2. ISKOP TEMELJNE JAME
U ovisnosti o vrsti tla , raspoloživim sredstvima za iskop te mogućnosti prilaza stubnom mjestu, vrši se izbor
oblika temelja kao i način izvođenja.
Kada na stubnoj lokaciji nije prisutan humus u površinskim slojevima, nultu kotu terena predstavlja kota
terena zatečenog stanja.
U slučajevima postojanja humusa na stubnoj lokaciji, potrebno je izvršiti prethodno uklanjanje sloja u debljini
od cca 20 cm. Postignuti nivo predstavlja nultu kotu terena od koje treba mjeriti dubinu iskopa jame odnosno
dubinu temelja.
5. 2. 1. Načini izvođenja iskopa
Obzirom na način iskopa temeljne jame, karakteristika tla na mjestu ugradnje stub te vrsti i obliku temelja,
iskop za temelje se vrši na jedan od slijedećih načina
- Ručni iskop temeljne jame četvrtastog poprečnog presjeka na nepristupačnim stubnim mjestima tj. tamo
gdje nije moguć prilaz mehanizacijom
- Ručni iskop temeljne jame pomoću raznih alata ( budak sa širokim vrhom, budak sa oštrim vrhom,
kramp, podbijač, ćuskija i sl.) u slučaju stjenovitog tla
- Mašinsko bušenje temeljne jame kružnog poprečnog presjeka uz pomoć traktora s nadgradnjom
Oktobar 2002. g. 5
(bušeće glave i svrdla ) na pristupačnim stubnim mjestima tj. tamo gdje je moguć prilaz mehanizacijom.
Prečnik iskopane temeljne jame mora odgovarati prečniku koji je predviđen u projektu.
- Mašinski iskop temeljne jame ( rovokopač i sl.) četvrtastog poprečnog presjeka na pristupačnim stubnim
mjestima tj. tamo gdje je moguć prilaz mehanizacijom.
- Mašinski iskop temeljne jame pomoću “kobre” ili pomoću svrdla za stijenu u slučaju stjenovitog tla.
5.3. NAČINI IZVOĐENJA TEMELJA
U srednjenaponskim i niskonaponskim distributivnim mrežama moguće je koristiti jedan od slijedećih načina

izvođenja temelja armirano-betonskih stubova:
1. betonski blok temelji kružnog ili prizmatičnog oblika
2. montažni temelji u vidu stabilizacionih ploča u dnu i sa strana,
3. temeljenje direktnim ukopavanjem u tlo
Izbor jednog od mogućih načina izvođenja temelja ovisi o tipu armirano-betonskog stuba, karakteristikama
tla i mogućnostima izvedbe na konkretnoj lokaciji.
Općenito se preporučuje primjena temelja kružnog oblika , ali ona zahtjeva odgovarajuću mehanizaciju za
bušenje temeljnih jama. Za slučaj da su dimenzije temelja kružnog oblika veće od raspoloživihih alata i
mehanizacije za bušenje jame, primijeniti ekvivalentne temelje prizmatičnog oblika.
Izvođenje pojedinačnih načina temeljenja opisano je u nastavku teksta.
5.3.1. Temeljenje stubova pomoću betonskog blok temelja ( kružni ili prizmatični oblik )
Iskop jame, gdje je to moguće, treba da se vrši vertikalnim odsjecanjem strana, sa potrebnim razupiranjem.
Na dno jame koje se prethodno izravna ugrađuje se tamponski sloj šljunka, odnosno sloj betona MB 10 u
zemljištu sa podzemnim vodama. Debljina tamponskog sloja treba da iznosi najmanje 10cm. U zemljištu koje
je podložno raskvašavanju, iskop poslednjeg sloja od 20cm treba da se vrši neposredno prije izrade ili
montaže temelja.
Nakon iskopa temeljne jame, izvršiti nabijanje zidova i dna jame sa ručnim nabijačima ili mašinski – “žaba”.
Za izvođenje temelja koristi se beton marke MB 20 koji se po propisanoj recepturi može pripremiti na
gradilištu ili iz betonare dovesti kamionom mješalicom. Betoniranje se izvodi bez prekida, uz vibriranje ili
ručno nabijanje. Nakon iskopa temeljne jame odmah se pristupa betoniranju temeljnog bloka definiranog
oblika( kružni ili prizmatični ) kako bi se izbjegli urušavanje i degradacija karakteristika tla. Ukoliko se radi o
širokom otkopu temeljne jame potrebno je uraditi vanjsku oplatu. Nakon dizanja oplate prostor između blok
temelja i okolnog tla mora se napuniti materijalom iz iskopa uz dobro nabijanje. Završni dio betonskog
temelja se izvodi sa padom prema vanjskim ivicama temelja radi slijevanja vode.
U temelj se, po potrebi, ugrađuju plastične cijevi odgovarajućeg prečnika radi provlačenja zemljovoda,
kablova i drugih instalacija. Donji kraj cijevi mora da izađe iz temelja na dubini najmanje 60cm ispod kote
terena.
Oktobar 2002. g. 6
Betonski blok temelji u principu se mogu izvoditi na jedan od slijedećih načina :

• Izvedba bez upotrebe cijevi
Stub se spušta u iskopanu temeljnu jamu i dovodi u vertikalan položaj na način koji obezbjeđuje da ne dođe
do prevrtanja stuba, te se pristupa betoniranju na naprijed opisani način. Konačni oblik temelja je kružni ili
prizmatični .
Napomena : Ovaj način izvođenja temelja preporučuje se u slučajevima gdje se radne operacije iskopa i
ugradnje stuba vrše neposredno jedna za drugom odnosno u slučaju kada isti izvođač obavlja obje operacije, u
slučajevima gdje je malo vjerovatno da će se ugrađeni stub izmještati ili vršiti njegova zamjena i u svim
ostalim slučajevima u kojima proces izvođenja radova i organizacija gradilišta to omogućava ili zahtijeva .
• Izvedba sa upotrebom betonskih cijevi
Prije betoniranja temelja, u središnji dio iskopane jame se postavlja betonska cijev, što po završenom
betoniranju za rezultat ima formiranje središnje šupljine – čaše. Betonska cijev ostaje ubetonirana u temelju.
Nakon stvrdnjavanja betonskog bloka pristupa se ugradnji stuba u otvor cijevi, njegovom izravnavanju i
pravilnom okretanju. Položaj stuba se osigurava drvenim klinima i prostor između stuba i cijevi ispuni
sitnozrnastim betonom ili pijeskom.
Konačni oblik temelja je kružni ili kvadratni.
Napomena : Ovaj način izvođenja temelja preporučuje se u slučajevima gdje se radne operacije iskopa i
ugradnje stuba obavljaju sa vremenskim pomakom odnosno kada različiti izvođači obavljaju iskop temeljne
jame i ugradnju armirano-betonskog stuba i u svim ostalim slučajevima u kojima proces izvođenja radova i
organizacija gradilišta to omogućava ili zahtijeva.
• Izvedba sa upotrebom metalnih ili plastičnih cijevi
Postavljanje stuba u temelj vrši se naknadno. Prije betoniranja temelja u središnji dio iskopane jame se
postavlja metalna ili plastična cijev koja se nakon očvršćavanja betona demontira i koristi za izgradnju novog
temelja. Središnja šupljina u betonskom temelju omogućava naknadnu ugradnju stuba uz zapunjavanje
međuprostora sitnozrnim betonom. Konačni oblik temelja je kružni ili kvadratni.
Ovaj način izvođenja temelja predstavlja varijantu prethodno opisanog načina temeljenja sa betonskim
cijevima, i preporučuje se u istim slučajevima upotrebe.
Betonski temelj koji se izljeva na licu mjesta može se opteretiti:

do 60% nazivne sile 7 dana nakon izrade temlja
do 80% nazivne sile 14 dana nakon izrade temelja
do 100% nazivne sile 21 dan nakon izrade temelja
Stubovi se mogu privremeno opteretiti i većim silama uz obaveznu upotrebu pomoćnog sidra.
5. 3. 2. Temeljenje stubova gotovim stabilizacionim AB pločama – montažni temelj
U slučaju nemogućnosti izvođenja tačnog iskopa temeljne jame malih poprečnih dimenzija, može se izvesti
temeljenje uz pomoć stabilizacionih ploča. Stabilizacione i temeljne ploče izrađuju se od armiranog betona
marke ne manje od MB 20 .
Montažni temelji primjenjuju se za utemeljenje armiranobetonskih centrifugiranih stubova kod nosivosti tla
veće od 2 daN/cm2 . Slučajevi kod kojih je dozvoljeno izvoditi ovaj tip temeljenja označeni su znakom “+” u
TABELI 1 u prilogu ove tipizacije.
Nakon izvršenog iskopa temeljne jame, izvršiti nabijanje zidova i dna jame sa ručnim nabijačima ili mašinski
– “žaba”. Temeljenje gotovim armirano-betonskim pločama izvodi se tako da se na dno iskopane temeljne
jame postavi temeljna ploča. Na ovu ploču postavi se stub u tačan položaj po trasi i po vertikali. Nakon toga
postave se donje bočne stabilizacione ploče i to tako da se naslanjaju na stub po osi koja je okomita na pravac
trase, odnosno os u simetrali ugla loma trase. Ove ploče se čvrsto priljube uz stub, a iza njih se ručno nabije
iskopani materijal. Istim materijalom se vrši ispunjavanje iskopane jame, uz dobro nabijanje, sve do mjesta
gdje se postavljaju gornje stabilizacione ploče. Gornje stabilizacione ploče se postavljaju na isti način kao i
Oktobar 2002. g. 7
donje, a zatim se cijela jama naspe iskopanim materijalom. Nabijanje se vrši u slojevima od 15-20cm uz malo
kvašenje nasipnog materijala radi postizanja optimalne vlažnosti prilikom zbijanja.
Tokom čitave ove radne operacije, stub se mora pridržavati u vertikalnom položaju dizalicom ili na neki drugi
5. 3.3 Temeljenje stubova direktnim ukopavanjem
Temeljenje direktnim ukopavanjem moguće je primijeniti u tlu čija je nosivost veća od 2 daN/cm2 . Slučajevi
kod kojih je dozvoljeno izvoditi ovaj način temeljenja označeni su znakom “+” u TABELI 1, u prilogu ove
tipizacije.
U smislu ove tipizacije, pod direktnim temeljenjem se podrazumijevaju slijedeća dva načina izvođenja :
- Temeljenje direktnim ukopavanjem stuba izvodi se tako što se pomoću svrdla, čiji prečnik odgovara
dimenziji prečnika donjeg kraja stuba , izbuši jama odgovarajuće dubine. Ovo je bitno iz razloga što je
potrebno sačuvati sva pozitivna svojstva samoniklog tla u koje se stub temelji. Stub se spusti u prethodno
mašinski izbušenu jamu kružnog poprečnog presjeka i dovede u vertikalan položaj.
Preostali prostor između stuba i okolnog tla treba ispuniti materijalom za zatrpavanje. Za tu svrhu
preporučuje se nabijeni pijesak a nabijenost se najbolje postiže obilnim kvašenjem vodom ili se međuprostor
zalije rijetkim betonom. Za slučaj da se ne može izvršiti iskop temeljne jame dimenzija jednakih prečniku
donjeg kraja stuba, sav međuprostor popuniti rijetkim betonom.
Tokom čitave ove radne operacije, stub se mora pridržavati u vertikalnom položaju dizalicom ili na neki drugi
- U čvrstoj ili manje ispucaloj stijeni , dimenzije temelja se određuju prema promjeru stuba u dnu i prema
mogućnosti iskopa jame do potrebne dubine. Preostali prostor oko stuba se popunjava sitnozrnatim betonom .
6. OZNAČAVANJE TEMELJA
U projektnoj dokumentaciji temelja AB stubova označavati pomoću slovnih i brojnih oznaka koje treba da
imaju slijedeće značanje:
K – betonski temelj kružnog oblika
P – betonski temelj oblik prizme
M – montažni temelj koji se izrađuje pomoću gotovih elemenata (stabilizacione ploče)
D – direktno temeljenje stuba u tlo
Druga oznaka (brojna) stavlja se kod betonskih temelja i kod direktnog temeljenja i predstavlja:
- kod K temelja , promjer kružnog temelja, u centimetrima
- kod P temelja, dužinu stranice prizmatičnog temelja, u centimetrima
- kod D temelja, promjer temeljne jame kružnog oblika, u centimetrima
Primjer označavanja :
K40 - betonski temelj kružnog oblika , sa promjerom 40 cm.
P100 – betonski temelj prizmatičnog oblika, dužine stranice 100 cm
D40 - direktno temeljenje stuba u kružnu jamu promjera 40 cm
7. PREPORUKE ZA IZBOR TIPA TEMELJA
U svrhu pojednostavljenja postupka izbora odgovarajućeg načina izvođenja i tipa temelja, u prilogu ove
tipizacije nalaze se tabele sa slijedećim sadržajem :
• TABELA 1 – Pregled mogućih načina temeljenja u ovisnosti o vrsti tla i nazivnoj sili stuba
U ovoj tabeli dat je pregled svih mogućih načina temeljenja definisanih ovom tipizacijom, sa naznakom koji
način izvođenja temelja je moguće primijeniti za stub određene nazivne sile i u određenoj vrsti tla.
Primjer : Temeljenje armiranobetonskog stuba nazivne sile 315 daN u tlu nosivosti 3 ,0 daN/cm2 , moguće
je izvesti na jedan od slijedećih načina :
- betonski temelj kružnog ili prizmatičnog oblika,
- montažni temelj sa stabilizacionim pločama
Oktobar 2002. g. 8
- direktno temeljenje u tlo

Izbor jednog od mogućih načina temeljenja zavisit će od mogućnosti izvođenja na terenu , raspoložive
mehanizacije izvođača i organizacije rada na konkretnom objektu.
• TABELA 2 - Izbor tipa betonskog temelja kružnog oblika u ovisnosti o vrsti tla i tipu stuba
• TABELA 3 - Izbor tipa betonskog temelja prizmatičnog oblika u ovisnosti o vrsti tla i tipu stuba
U ovim tabelama je prikazana metodologija izbora tipa betonskog temelja kružnog ili prizmatičnog oblika, za
svaki određeni tip stuba i u tlu određene nosivosti.
Primjer : Potrebno je odabrati temelj za stub 10/650 daN, na terenu koji po svojim karakteristikama
odgovara kategoriji tla sa dozvoljenim pritiskom do 3 daN/cm2 .
Na osnovu TABELE 1, kao mogući način temeljenja biramo betonski temelj kružnog ili prizmatičnog
oblika.
U TABELI 2 i TABELI 3 biramo tačan tip betonskog temelja, na način da tražimo presjek odgovarajuće
kolone “Tip stuba” i odgovarajućeg reda “Nosivost tla “. U konkretnom primjeru, moguće je izabrati kružni
temelj tipa K40 ili prizmatični temelj tipa P40. Obzirom da je u praksi nemoguće izvesti iskop prizmatične
temeljne jame ovako malih poprečnih dimenzija ( 40 cm ) , u ovom slučaju se opredjeljujemo za temelj
kružnog oblika.
• TABELA 4 - Dimenzije betonskih temelja kružnog oblika

• TABELA 5 – Dimenzije betonskih temelja prizmatičnog oblika
U ovim tabelama date su dimenzije za sve tipove betonskih temelja kružnog i prizmatičnog oblika, sa
građevinskim normativima za iskop i potrebnu količinu betona.
Primjer : U razmatranom primjeru stuba 10/650 iz prethodne tačke, odabrani tip kružnog temelja K40 ima
dimenzije 2,10 x 0,4 m , sa potrebnim iskopom 0,34 m3 i količinom betona 0,25 m2.
• TABELA 6 – Podaci za temeljenje stubova u tlo
U prvom dijelu ove tabele biramo tačan tip temelja za direktno ukopavanje, u ovisnosti o tipu stuba i tlu u koji
se ugrađuje a u drugom dijelu su date dimenzije za iskop.
8. KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETA
8.1. Uvod
Program kontrole i osiguranja kvaliteta usklađen je sa “Pravilnikom o tehničkim normativima za beton i

armirani beton” ( Sl.list br. 11 / 87 ).
Primjena sistema kontole i osiguranja kvaliteta pretpostavlja:
- kontrolu osnovnih materijala

- kontrolu kvalitete prilikom ugradnje betona u temeljnu konstrukciju i ugradnje stubova u temelj
8.2. Kontrola osnovnih materijala
Osnovni materijal ugrađen u temelje je beton te mu se kao takvom poklanja najveća pažnja. Kontrola kvalitete
betona vrši se prema PBAB / 87 i važećim normama JUS U.M1.050, JUS U.M1.051, JUS U.M1.052 , a
dokazuje se tekućim kontrolama u skladu sa JUS normama.
Kontrola kvalitete betona u toku proizvodnje vrši se u nadležnim institucijama za tu vrstu radova.
Prije početka ugradnje betona u temelje , proizvođač dokazuje kvalitet sastavnih dijelova betona. Sastavni
dijelovi betona moraju zadovoljavati slijedeće standarde :
- cement JUS.B.C1.009; JUS B.C1.011; JUS B.C1.013; JUS B.C1.014
- agregat JUS B.B2.010; JUS B.B3.100
- voda JUS U.M1.058
- dodaci za beton JUS U.M1.035
Oktobar 2002. g. 9
8.2.1. Cement
Za proizvodnju vrste i marke betona treba upotrebljavati Portland cement PC 45. Druga vrsta cementa može
se upotrijebiti samo uz odobrenje nadzornog organa. Beton kojim se izvodi jedan konstruktivni element ne
smije imati različite vrste cementa. Izvođač je obavezan kvalitet cementa dokazati odgovarajućim atestom
izdatim od ustanove ovlaštene za ispitivanje građevinskog materijala.
8.2.2. Agregat
Agregat za spravljanje betona treba da je isključivo prirodni sa najkrupnijim zrnom do 16 mm i bez štetnih
sastojaka koji mogu utjecati na kvalitet betona. Sav agregat za beton mora biti ispitan od strane ovlaštene
institucije i mora ispunjavati propisane uslove u pogledu granulometrijskog sastava, sadržaja organskih
materija, čvrstoće i postojanosti i prisustva drugih štetnih materija.
8.2.3. Voda
Voda koja se upotrebljava za spravljanje betona mora biti čista, bez ikakvih organskih ili drugih sastojaka koji
bi mogli štetno uticati na proces očvršćavanja betona. Za spravljanje betona ne smije se koristiti otpadna
voda.
8.3. Kontrola kvaliteta kod izvođenja zemljanih radova
Prilikom izvođenja zemljanih radova na temeljenju stubova mogu se pojaviti slijedeće faze rada :
- Iskop temelja
- Crpljenje vode
- Zatrpavanje oko objekta
- Utovar i odvoz viška zemlje iz iskopa
Prilikom izvođenja svake od ovih faza rada Izvođač je dužan pridržavati se svih važećih propisa, projektnih
rješenja i ovih tehničkih uslova.
8.3.1. Iskop temelja
Sa izvođenjem radova na iskopu temelja može se otpočeti tek nakon iskolčavanja objekta i osiguranja stalnih
kontrolnih nivelmanskih tačaka.
Sav iskop temelja se izvodi prema projektovanim profilima, zadanim dubinama i definisanim nagibom kosina
uz obezbjeđenje potrebnog radnog prostora izvan gabarita temelja sa svih strana građevinske jame ukoliko se
temelji izvode u oplati. U slučaju obrušavanja zemlje u iskopanu jamu ( tlo slabe nosivosti ) , obavezna je
upotreba vanjske oplate kružnog ili kvadratnog oblika radi formiranja temeljnog tijela bez direktnog
oslanjanja na okolno samoniklo tlo.
Ako se temelji izvode bez oplate, u samom iskopu, dimenzije iskopa moraju odgovarati projektovanim
dimenzijama temelja.
Ivice iskopa moraju biti pravilno zasječene i u okviru zadanih dimenzija.
Ako je prečnik iskopane jame veći od projektom predviđenog prečnika ( zbog korištenja svrdla većeg
prečnika) sav nastali međuprostor mora se ispuniti betonom.
Kod iskopa jame za prizmatične temelje manjih dimenzija, temeljna jama treba da se proširi sa jedne strane
do dubine (t-1)m, gdje je «t» dubina ukopavanja temelja. Da bi pritisnuta strana temelja bila u direktnom
kontaktu sa neporemećenim tlom, preporučuje se da proširenje iskopa bude:
kod linijskih-nosećih (LN) stubova u pravcu voda, sa bilo koje strane;
kod linijskih-zateznih (LZ) stubova: ide u pravcu upravno vod, sa bilo koje strane ;
kod ugaonih-zateznih (UZ) stubova: u smjeru suprotnom od rezultante sila zatezanja.
Ukoliko dođe do prekopavanja izvan zadatih dimenzija ( predubok iskop) greškom Izvođača, prekopani dio se
mora do projektovanih kota namiriti betonom MB-10.
U slučaju preširokog iskopa poprečno u odnosu na pravac pružanja voda, mora se izvesti temelj kružni (
kvadratni ) promjera ( stranice) jednakog poprečnoj dimenziji iskopa.
Oktobar 2002. g. 10
Svi zemljani radovi moraju se izvoditi u skladu sa važećim propisima uz preduzimanje svih mjera zaštite na
radu a posebno na zaštiti kosina od odrona. Završeni iskop ne smije se bez potrebe ostavljati otvorenim, a
posebno u zemljištu koje je podložno klizanju i odronu uslijed uticaja padavina i prisustva podzemnih i
površinskih voda.
8.3.2. Crpljenje vode
Ukoliko se u toku izvođenja radova na gradilištu pojave podzemne, procjedne ili površinske vode koje
ugrožavaju nesmetano i kvalitetno izvođenje radova ili prijete raskvašenju zemljišta kao i zdravlju i životu
ljudstva, Izvođač radova je obavezan da vrši crpljenje i odvodnju iste sve dok te opasnosti ne prestanu.
8.3.3. Zatrpavanje oko objekta
Izvođač radova ne smije započeti zatrpavanje oko objekta kao i svih drugih rovova sve dok mu nadzorni
organ ne primi dio objekta koji se zatrpava i ne odobri zatrpavanje putem građevinskog dnevnika. Čvrstoća
betona objekta ili njegovog dijela koji se zatrpava ne smije biti manja od 75 % propisane čvrstoće. Najmanje
7 ( sedam ) dana nakon izvršenog betoniranja temelja može se početi sa zatrpavanjem oko objekta.
Materijal kojim se vrši zatrpavanje treba da je bez otpadaka drveta, zaostalog korijenja i trave kao i ostalih
materija organskog porijekla.
8.3.4. Utovar i odvoz viška zemlje iz iskopa
Višak zemlje iz iskopa se odvozi na trajnu deponiju, koju odredi Investitor, a koja nakon završetka
deponovanja mora biti uređena i isplanirana prema okolnom terenu.
8.4. Kontrola kvaliteta prilikom ugradnje betona u temeljnu konstrukciju i ugradnje stubova u temelj
Ovim tehničkim uslovima propisuju se osnovni kriterijumi za izvođenje svih betonskih radova kao i
minimalni uslovi koje moraju ispunjavati beton i materijali od kojih se spravlja, te uslove za spravljanje,
prevoz , ugradnju i njegovanje betona.
Izvođač je dužan tokom izvođenja svih betonskih radova pridržavati se “Pravilnika o tehničkim normativima
za beton i armirani beton” kao i ovih tehničkih uslova.
Betonski radovi moraju se u svemu izvoditi prema rješenjima i nacrtima iz projekta.
Prije betoniranja moraju biti ugrađene sve betonske cijevi ili otvori koji su predviđeni projektnom
dokumentacijom, a njihov položaj mora tačno odgovarati projektovanom i ne smije se dozvoliti da se tokom
betoniranja promijeni.
8.4.1. Spravljanje i transport betona
Spravljanje betona mora se vršiti mašinskim putem. Ručno spravljanje betona nije dozvoljeno.
Ako se beton spravlja u centralnoj betonari prevoz betona od mjesta spravljanja do mjesta ugradnje smije se
vršiti samo auto mješalicama. Vrijeme prevoza gotovog betona do mjesta ugradnje treba da je što kraće i ne
smije se dozvoliti da beton počne vezivati prije nego se ugradi.
8.4.2. Ugradnja betona
Ugradnja betona može početi tek nakon odobrenja Nadzornog organa, a poslije izvršenog pregleda oplate.
Ugradnja betona smije se vršiti samo sredstvima koja garantuju postizanje tražene kvalitete.
U toku ugradnje u gotov beton ne smije se naknadno dodavati voda. Konzistencija betona treba da je takva da
omogućuje kvalitetnu ugradnju. Sve konstruktivne elemente potrebno je betonirati bez prekida. Prilikom
ugradnje betona posebnu pažnju treba obratiti da ne dođe do segregacije.
8.4. 3. Njegovanje betona
Njega i zaštita betona treba da traje najmanje 7 ( sedam) dana . Ugrađeni stub se može opteretiti punom silom
nakon 28 ( dvadeset osam ) dana od dana betoniranja temelja.
Oktobar 2002. g. 11
Odmah nakon ugradnje betona Izvođač je obavezan poduzeti sve mjere na zaštiti i njegovanju betona kako ne
bi došlo do poremećaja u vrijeme hidratacije. Beton treba štititi od brzog isušivanja, od padavina i tekuće
vode, od visokih i niskih temperatura i od vibracija.
8.4. 4. Popravka eventualnih nepravilnosti u betonu
Ukoliko se vrši betoniranje u oplati, nakon skidanja oplate sve površine betona treba da su čvrste, glatke i bez
gnijezda i šupljina. Ukoliko se primijete bilo kakva oštećenja Izvođač izvršiti sanaciju istih tako da će sav loši
beton odstraniti i nadomjestiti ga novim malterom ili betonom uz prethodnu pripremu površine.
8.4. 5. Receptura betona
U izgradnji temelja koristit će se beton MB 20

Vrsta i marka betona čija je ugradnja predviđena u ovom projektu mora biti izrađena prema recepturi koja
garantuje postizanje svih traženih karakteristika. Receptura treba biti izrađena od strane ovlaštene institucije i
potvrđena na osnovu ispitivanja probnih uzoraka.
8.4. 6. Odabir kategorije betona
Za izvedbu temelja, naročito onih sa izrazito malom zapreminom i onih na nepristupačnim lokacijama,
načelno se koristi beton koji se spravlja na gradilištu uz pomoć mobilnih ili prenosivih mješalica za beton
manjeg kapaciteta. Zbog toga se i preporučuje beton prve kategorije ( B.I ) koji se može spravljati bez
prethodnih ispitivanja s tim što se mora upotrijebiti količina cementa propisana članom 26 Pravilnika
PBAB/87.
Konzistencija betona odabire se tako što se raspoloživim sredstvima za ugrađivanje omogućava dobro
zbijanje betona, što lakše ugrađivanje bez pojave segregacije i dobra završna obrada površine.
Kod izrade tanjih betonskih stijenki može se ukazati potreba za ugradnjom betona tečne konzistencije. Tada
se navedena količina cementa mora povećati za 10 %.
8.4. 7. Kontrola ugradnje stubova u temelj
U toku i nakon ugradnje stubova u temelje potrebno je konstantno vršiti kontrolu vertikalnosti stubova po
trasi dalekovoda i po osi stuba.
9. ZAVRŠNE ODREDBE
Danom stupanja na snagu ove tipizacije prestaju da važe odredbe TP-6 “ Stubovi za elektroenergetske vodove
niskonaponskih i srednjenaponskih nadzemnih vodova”, u dijelu koji se odnosi na temeljenje
armiranobetonskih stubova .
Oktobar 2002. g. 12
10. LITERATURA
L–1 “Statička provjera temelja armiranobetonskih stubova NN i SN distributivnih mreža “ , IBT

inžinjering biro , Tuzla ( oktobar 2002.g. )
L–2 “Projekat blok temelja za armiranobetonske stubove “- Energoinvest, Inžinjering za dalekovode,
Sarajevo ( juli 2002. g.)
L–3 “ Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nazemnih elektroenergetskih vodova nazivnog
napona od 1 kV do 400 kV “ ( Sl. list SFRJ 65 / 88 )
L–4 “Pravilnik o tehničkim normativima za beton i armirani beton” (Sl.list 11/87)
L–5 Tehničke preporuke TP –6 “ Stubovi za elektroenergetske vodove niskonaponskih i
srednjenaponskih nadzemnih vodova” ( JP EP BiH, april 1997.g.)
Oktobar 2002. g. 13
11. PRILOZI
Oktobar 2002. g. 14
SARAJEVO

ODLUKU
o utvrđivanju Tipizacije temelja armirano-betonskih stubova NN i SN distributivnih

mreža (Oznaka TP-6B)
Usvaja se Tipizacija temelja armirano-betonskih stubova NN i SN distributivnih mreža
II
Tipizacija iz prethodnog člana čini sastavni dio ove Odluke.
III
Broj :
Sarajevo,
Enver Jamak
L
f D2
S
D1
D1 D2 L S MASA MARKA
(cm) (cm) (cm) (cm) (kg) BETONA
MB 30
40 47 200 3,5 152
SA TROSKOM
MB 30
50 57 200 3,5 188 SA TROSKOM
60 67 200 3,5 223 MB 30

SA TROSKOM
NAPOMENA:
CIJEVI SE MOGU RADITI IZ DVA DIJELA DUINE L=100 cm
SA MOGUÆNOŠÆU NASTAVLJANJA.
SARAJEVO
BETONSKA CIJEV ZA IZRADU TEMELJA STUBOVA
TP 6B - Prilog 16
Tip stuba Nosivost tla
2
( daN/cm )
0,5 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0
9/315 K110
K80
10/315 K120
12/315 K130 K100 K50
9/650 K160 K120 K60 K40
10/650 K170 K70
12/650 K180 K140 K80

K50
9/1000 K190 K60
10/1000 K200 K150 K90 K60
12/1000 K220 K170 K110 K80 K60
9/1600 K180 K70
10/1600 K240 K200 K120 K90 K80 K70
12/1600 K250 K220 K140 K110 K90
9/2100 K210 K130 K100 K80
10/2100 K260 K220 K140 K110 K90
12/2100 K280 K240 K160 K120 K100 K90
Napomena : Dimenzije krunog temelja, veæe od onih koje je moguæe

izvesti u praksi, date su samo kao teoretske .
U ovim sluèajevima primijeniti ekvivalentni prizmatièni temelj.
IZBOR TIPA BETONSKOG TEMELJA SARAJEVO
KRUNOG OBLIKA TP 6 B- Prilog 2
Tip stuba Nosivost tla
2
( daN/cm )
0,5 1,0 2,0 3,0 4,0 5,0
9/315
P100 P70
10/315
P120 P80
12/315 P50
P140 P100
9/650 P40
P150 P110 P60
10/650
P160
12/650 P120 P70
P170
9/1000
P180 P130 P80 P50
10/1000
P190 P150
12/1000
P200 P160 P70 P60
9/1600 P100
P210 P170 P80 P70 P60
10/1600
P220 P190 P120 P80
12/1600
P180 P110 P90 P70
9/2100
P230 P190 P120
10/2100 P80
P250 P210 P140 P100 P90

12/2100
Napomena : Dimenzije prizmatiènog temelja, manje od onih koje je moguæe

izvesti u praksi, date su samo kao teoretske .
U ovim sluèajevima primijeniti ekvivalentni kru2ni temelj.
IZBOR TIPA BETONSKOG TEMELJA SARAJEVO
PRIZMATIÈNOG OBLIKA TP 6 B- Prilog 3
PRESJEK A-A
AB STUB
10 cm
(humus)
20 cm
PIJESAK
BETONSKA CIJEV
h uk
t
BETON MB 20
10 cm
D (cm)
d (cm)
A A
NAPOMENE:
DIMENZIJE TEMELJA DATE SU U TABELI PRILOG 4
BETONSKI BLOK TEMELJ KRUNOG OBLIKA "DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"
( oznaka K ) SARAJEVO
izvedba sa cijevima TP 6 B- Prilog 9

PRESJEK A-A
10 cm
( humus )
20 cm
AB STUB
huk
t
BETON MB 20
10 cm
D
d
A A
D ..
NAPOMENE:
BETONSKI BLOK TEMELJ KRU"NOG OBLIKA "DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"
( oznaka K ) SARAJEVO
izvedba bez cijevi TP 6B - Prilog 10
PRESJEK A-A
10
NULTA KOTA TERENA
STABILIZACIONA
PLOCA
AB STUB
NABIJENI ISKOPANI
MATERIJAL
200
t
STABILIZACIONA
PLOCA
B B
10
TEMELJNA
PLOCA
PRESJEK B-B
90
A A
TRASA VODA TRASA VODA

70
O DA TR
AS
AV AV
SIMETRALA UGLA
AS OD
TR A
LOMA TRASE
NABITI ZEMLJU I KAMENJE
MONTANI TEMELJ SA STABILIZACIONIM PLOÈAMA SARAJEVO
( oznaka M )
TP 6 B - Prilog 11
AB STUB
PRESJEK A-A
10 cm
(humus)
20 cm
PIJESAK
BETONSKA CIJEV
h uk
t
BETON MB 20
10 cm
D (cm)
d (cm)
A A
a
NAPOMENE:
BETONSKI BLOK TEMELJ OBLIKA PRIZME SARAJEVO
( oznaka P )
izvedba sa cijevima TP 6B - Prilog 7
PRESJEK A-A
10 cm
( humus )
20 cm
AB STUB
huk
t
BETON MB 20
10 cm
D(cm)
d (cm)
A A
a
NAPOMENE:
BETONSKI BLOK TEMELJ OBLIKA PRIZME "DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"
( oznaka P ) SARAJEVO
izvedba bez cijevi TP 6B - Prilog 8
Dubina
Promjer Iskop Beton
Oznaka temelja temelja
( m) ( m3 ) ( m3 )
( m)
K40 2,10 0,4 0,26 0,17
K 50 2,10 0,5 0,41 0,20
K 60 2,10 0,6 0,59 0,4
K70 2,10 0,7 0,8 0,6
K80 2,10 0,8 1,06 0,85
K90 2,10 0,9 1,34 1,10
K100 2,10 1,00 1,65 1,45
K110 2,10 1,10 1,99 1,75
K120 2,10 1,20 2,37 2.1

K130 2,10 1,30 2,8 2,5
K140 2,10 1,40 3,23 3,07
K150 2,10 1,50 3,71 3,45
K160 2,10 1,60 4,22 4,06
K170 2,10 1,70 4,76 4,47
K180 2,10 1,80 5,34 5,13
K190 2,10 1,90 5,95 5,79
K200 2,10 2,00 6,59 6,42
K210 2,10 2,10 7,27 7,03
K220 2,10 2,20 7,98 7,72
K240 2,10 2,40 9,60 9,20
K250 2,10 2,50 10,30 10,05
K260 2,10 2,60 11,14 10,89
K280 2,10 2,80 12,92 12,63
PODACI ZA BETONSKE TEMELJE SARAJEVO
KRUNOG OBLIKA TP 6 B- Prilog 4
Dubina
Stranica Iskop Beton
Oznaka temelja temelja
( m) ( m3 ) ( m3 )
( m)
P 40 2,10 0,4 0,34 0,25
P50 2,10 0,5 0,53 0,32
P 60 2,10 0,6 0,76 0,50
P70 2,10 0,7 1,03 0,77
P 80 2,10 0,8 1,34 1,05
P90 2,10 0,9 1,70 1,40
P100 2,10 1,00 2,10 1,84
P110 2,10 1,10 2,54 2,24
P 120 2,10 1,20 3,02 2,79
P 130 2,10 1,30 3,55 3,29
P 150 2,10 1,50 4,73 4,43
P 160 2,10 1,60 5,38 5,17
P 170 2,10 1,70 6,07 5,85
P180 2,10 1,80 6,80 6,55
P 190 2,10 1,90 7,58 7,32
P 200 2,10 2,00 8,80 8,55
P 210 2,10 2,10 9,26 8,96
P230 2,10 2,30 10,90 10,45
PODACI ZA BETONSKE TEMELJE SARAJEVO
PRIZMATIÈNOG OBLIKA TP 6 B- Prilog 5
Tip stuba Nosivost tla Podaci o temeljima
2
( daN/cm )
3,0 4,0 5,0 Dubina temelja Promjer Iskop

3
(m) (m) (m )
9/315
10/315 D40 (D30) 2,10 0,30 0,14
12/315
9/650
NIJE D40 (D35) 2,10 0,35 0,20
PRIMJENJIVO
10/650
12/650 D40 2,10 0,40 0,25
Napomena : Dimenzije temelja date u zagradi su teoretske.

U ovim sluèajevima primijeniti temelj D 40, uz popunjavanje meðuprostora rijetkim betonom.
PODACI ZA TEMELJENJE STUBOVA "DIREKCIJA ZA DISTRIBUCIJU"
SARAJEVO
DIREKTNIM UKOPAVANJEM TP 6 B- Prilog 6
Dozvoljen pritisak na
IZBOR VRSTE TEMELJA U OVISNOSTI O VRSTI TLA I NAZIVNOJ SILI STUBA
Vrsta temelja
Vrsta tla Stub nazivne sile

Grupa tla
tlo s doz
315 daN 650 daN 1000 daN 1600 daN 2100 da N
2
Humus, oranice, vinogradi do 0,5 daN/cm K + + + + +
P + + + + +
Nasipi od lahke zemlje 2
do 1,0 daN/cm M
B Vlazan sitan pijesak
D
Mehka vlazna ilovaca ili glina
C K + + + + +
2
Srednje cvrsta suha ilovaca ili glina do 2,0 daN/cm P + + + + +
Suh sitan pijesak M
D
D K + + + + +
2
Cvrsto stalozena suha ilovaca ili glina do 3,0 daN/cm P + + + + +
Krupan sljunkovit pijesak M +
D +
K + + + + +
2
E Cvrsto stalozen krupan zrnasti do 4,0 daN/cm P + + + + +
pijesak M + +
Srednje cvrst lapor D + +
( 9 m i 10 m)
K + + + + +
2
F Cvrsto stalozen krupan zrnasti do 5,0 daN/cm P + + + + +
pijesak M + +
Cvrst suh lapor D + +
Oznaka vrste temelja : Napomena :
“K “, “P” - Betonski temelj prizmatiènog ili kru2nog oblika Oznaka “ + “ u tabeli znaèi da je odreðena vrsta temelja primjenjiva
za navedeni tip stuba i vrstu tla
“M” - Monta2ni temelj izveden sa stabilizacionim ploèama
“D” - Temelj izveden direktnim ukopavanjem u tlo

PREGLED MOGUÆIH NAÈINA TEMELJENJA SARAJEVO
U OVISNOSTI O VRSTI TLA I NAZIVNOJ SILI STUBA TP 6 B- Prilog 1
2,5
2,5
1
var.
35
MATERIJAL È 240/360 6F mm
- STABILIZACIONA PLOÈA - SARAJEVO
TP 6 B- Prilog 15
PRESJEK A-A
10 cm
AB STUB
ISKOPANI MATERIJAL
ILI BETON
NABIJENI PIJESAK ILI
200cm
RIJETKI BETON
D (cm)
A A
NAPOMENE:
TEMELJENJE STUBA DIREKTNIM UKOPAVANJEM SARAJEVO
( oznaka D ) TP 6 B- Prilog 12
10
40
40
MASA PLOÈE 35,2kg

MATERIJAL BETON MB20 ARMIRAN
SVE MJERE SU U CENTIMETRIMA
VEZA: PRILOG 14
SARAJEVO
- TEMELJNA PLOÈA -
TP 6B - Prilog 13
1Q188
8
18
1Q
MATERIJAL È 500/560
- TEMELJNA PLOÈA - SARAJEVO
PLAN ARMATURE
TP 6B - Prilog 14
JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-8
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA NISKONAPONSKE NADZEMNE MREŽE

TEHNIČKE PREPORUKE ZA
NISKONAPONSKE NADZEMNE MREŽE
1. UVODNI DIO
1.1. Uvod
1.1.1. Odredbama ovih Tehničkih preporuka, utvrđuju se uvjeti i tehničke preporuke za izgradnju
nadzemne niskonaponske mreže sa samonosivim kablovskim snopovima i izolacijom od umreženog
polietilena:
- u gradskim i prigradskim područjima,
- u selima,
- odvojnih vodova, sa kablovske i nadzemne mreže,
- odvojnih vodova, za napajanje udaljenih objekata, privremenog ili trajnog karaktera,
- rekonstrukciju ili pojačanje mjesnih mreža.
1.1.2. Na područjima Elektrodistribucija JP ELEKTROPRIVREDA BiH izvoditi isključivo

niskonaponske nadzemne mreže sa samonosivim kablovskim snopovima sa izolacijom od umreženog
polietilena na armirano betonskim stubovima.
1.1.3. Spomenuti tehnički uvjeti usklađeni se s važećim tehničkim propisima, normama i tehničkim
preporukama.
1.1.4. Tehnički uvjeti i upute ne odnose se na:

- nabavljenu opremu prije donošenja Odluke o usvajanju, ukoliko to nije utvrđeno posebnom odredbom,
- postojeću izoliranu nadzemnu električnu mrežu.
1.1.5. Glavni cilj ovih tehničkih preporuka je jedinstven način izvedbe niskonaponskih mreža sa
samonosivim kablovskim snopom, uz korištenje tipskih presjeka kablovskog snopa i ostale pripadne
opreme. Namjera je ostvarljiva jedino ukoliko se s uvjetima pravovremeno upoznaju proizvođači opreme,
investitori, projektanti i izvođači radova na razmatranim niskonaponskim mrežama.
1.2. Područje primjene
1.2.1. Prema svojoj namjeni, samonosivi kablovski snop može se primijeniti samo u nadzemnim
električnim mrežama za distribuciju električne energije, privremenog i trajnog karaktera.
1.2.2. Samonosivi kablovski snop se, zavisno od situacije, postavlja pomoću odgovarajućeg pribora na:
- betonske stubove,
- konzole, učvršćene na fasadama zgrada,
- fasade zgrada,
- drvene, čelične i slične konstrukcije.
1.3. Definicije pojmova
1.3.1. Vodič je metalni dio, namijenjen za provođenje električne struje.
1.3.2. Nosivi neutralni vodič je vodič koji služi kao nosivi i zaštitni element kablovskog snopa.
1.3.3. Žila je osnovni element kablovskog snopa, koji se sastoji od vodiča i njegove izolacije.
1.3.4. Samonosivi kablovski snop (SKS) je skup od više použenih žila s nosivim ili nenosivim neutralnim
vodičem.
1.3.5. Nazivne veličine (na primjer: nazivni napon, nazivni presjek) su veličine, kojima je kablovski snop
karakteriziran u pogledu mogućnosti primjene i pogonskih obilježja. Uvjeti ispitivanja i granični uvjeti
April 1997.g. 1
primjene kablovskog snopa također su određeni prema nazivnim veličinama, ako izričitno nije drugačije
utvrđeno.
1.3.6. Nazivni napon kablovskog snopa je napon za koji je dimenzionirana izolacija:

Nazivni napon označava se s:
- Uo – napon između vodiča i zemlje (fazni napon),
- U – napon između faznih vodiča (linijski napon).
1.3.7. Nazivni presjek vodiča je približni presjek vodiča, izražen mm2, koji služi za označavanje presjeka
vodiča.
1.3.8. Višenamjenski stub je stub (betonski), na kojem su smješteni srednjenaponski i niskonaponski vod,
odnosno niskonaponski vod i telekomunikacijski vod (TK), uz određene uvjete.
2. TEHNIČKE KARAKTERISTIKE SAMONOSIVOG KABLOVSKOG SNOPA
2.1. Općenito
2.1.1. Samonosivi kablovski snop (SKS), sastoji se od izoliranih faznih vodiča, na bazi aluminija i
izoliranog neutralnog vodiča na bazi aluminijske legure, za nazivni napon do 0,6/1 kV.
2.1.2. Ove tehničke preporuke odnose se na:

- samonosivi kablovski snop s nosivim neutralnim vodičem – X00/0 – A
- samonosivi kablovski snop bez nosivog neutralnog vodiča – X00 – A
2.1.3. Najviši radni napon u mreži ne smije, pod normalnim uvjetima rada, biti viši od nazivnog napona
samonosivog kablovskog snopa za više od 20 posto.
2.1.4. Trajno dopuštena temperatura vodiča ne smije, pri normalnom radu, prijeći 900C.
Za vrijeme kratkog spoja, najviša dopuštena temperatura neutralnog vodiča ne smije preći 1300C, a za
ostale vodiče 2500C.
Spomenute vrijednosti vrijede pod uvjetom, da je kratki spoj ograničen na najviše 5 sekundi.
2.2. Označavanje samonosivih kablovskih snopova i obilježavanje žila
2.2.1. Označavanje
2.2.1.1. Samonosivi kablovski snopovi izraženi po odredbama L-11 i ovih tehničkih preporuka,
označavaju se slovnim i brojčanim simbolima:
- X – simbol za izolaciju na bazi umreženog polietilena,
- 00 – simbol za konstrukciju bez mehaničke zaštite,
- A – simbol za vodič na bazi aluminija i aluminijske legure,
- 0 – simbol za samonosivi element za nošenje (neutralni vodič),
- brojčana oznaka broja i presjeka faznih vodiča, neutralnog vodiča i vodiča za rasvjetu,
- oznaka nazivnog napona.
2.2.1.2. Primjer označavanja:

- samonosivi kablovski snop bez posebnog nosivog vodiča sa četiri aluminijska vodiča presjeka do 16
mm2, te izolacija od umreženog polietilena, označava se:
X00 – A 4 x 16 mm2, 0,6/1 kV.
2.2.1.3. Primjer označavanja:

- samonosivi kablovski snop, s nosivim neutralnim vodičem, iz aluminsijke legure, s tri fazna aluminijska
vodiča, presjek 70 mm2, te dva aluminijska vodiča presjeka 16 mm2, za potrebe javne rasvjete, s izolacijom
od umreženog polietilena, označava se:
X00/0 – A 3 x 70 + 71,5 + 2 x 16 mm2, 0,6/1 kV.
April 1997.g. 2
2.2.2. Obilježavanje žila
2.2.2.1. Žile samonosivog kablovskog snopa osim neutralne žile, obiljžavaju se natpisom tiskanim jasnom,
uočljivom i postojanom bojom.
2.2.2.2. Natpis sadrži:

- brojčanu oznaku žile,
- znak proizvođača.
Brojčana oznaka žile mora se u jednom natpisu ponavljati namanje pet puta pri čemu međusobni razmak
pojedinih oznaka ne smije biti veći od 25 mm.
2.2.2.3. Fazni vodiči označavaju se brojevima 1, 2, 3. Vodiči za javnu rasvjetu, označavaju se oznakama R
1i R 2.
2.2.2.4. Najveći razmak između kraja jednog, lako uočljivog natpisa i početka slijedećeg natpisa, ne smije
biti veći od 50 cm.
2.2.2.5. Neutralna žila mora imati izvedeno uzdužno izbočenje (u obliku trokuta), koje se može lako
uočiti ili osjetiti pri dodiru.
2.3. Konstrukcija samonosivog kablovskog snopa
2.3.1. Fazni vodiči i neutralni nenosivi vodič
2.3.1.1. Prema odredbama L-12 i pripadnih normi, fazni vodiči, nenosivi neutralni vodič i vodiči javne
rasvjete, izrađuju se iz golih aluminijskih žica klase 2.
2.3.1.2. Prekidna čvrstoća pojedinačnih žica, prije izrade užeta, mora biti unutar vrijednosti od 130 n/mm2
do 210 N/mm2. Model elastičnosti za aluminij iznosi 58.800 N/mm2.
2.3.2. Nosivi neutralni vodič
2.3.2.1. Nosivi neutralni vodič izrađuje se iz gole žice, legure aluminija i magnezija, oznake E AlMg1,
prema L-29.
2.3.2.2. Prekidna sila nosivog neutralnog vodiča, mjerena na gotovom kablu, ne smije biti manja od
15.500 N, a određuje se prema odredbama iz L-29.
Modul elastičnosti za aluminijsku leguru iznosi: 62.300 N/mm2.
2.3.2.3. Dopušta se nastavljanje pojedinačnih žica u nosivom užetu na međusobnom rastojanju od najmanje
15 m.
2.3.2.4. Osnovne karakteristike faznih vodiča i neutralnih vodiča, vidljive su tablice I.
Tablica I
Namjena Naziv Najmanji broj Najmanji Najveći otpor Nazivna

presjek žile žica u vodiču promjer vodiča na 200C debljina Promjer žile
mm2 mm2 Ohm/km izolacije mm
min max
mm mm
Fazni vodiči i 16 7 4,7 1,91 1,2 6,9 7,9
neutralni 25 7 6,0 1,20 1,4 8,5 9,6
nenosivi vodiči 35 7 7,0 0,868 1,6 10,0 11,2
70 19 10,1 0,443 1,8 13,2 14,9
Neutralni nosivi
vodič 71,5 7 9,2 0,628 1,6 12,2 13,0
April 1997.g. 3
2.3.3. Izolacija
2.3.3.1. Izolacija faznih i neutralnog vodiča izrađuje se iz punjenog umreženog polietilena (PE-X), prema
odredbama iz L-28.
2.3.3.2. Vrijednosti nazivnih debljina izolacije, ovisno o nazivnom presjeku vodiča, vidljive su u tablici I.
2.3.3.3. Srednja vrijednost debljine izolacije ne smije biti manja od nazivne debljine. Debljina izolacije ne
smije biti ni na jednom mjestu manja, od nazivne vrijednosti za više od 0,1 mm + 10 posto nazivne debljine
izolacije.
2.3.3.4. Izolacija žila je crne boje

Izolacija se mora lako odvajati od vodiča. Ukoliko se u tu svrhu koristi separator, on mora biti uočljiv
prigodom skidanja izolacije s vodiča.
2.3.4. Použenje žila
2.3.4.1. Žile samonosivog kablovskog snopa, bez nosivog neutralnog vodiča použavaju se međusobno.
2.3.4.2. Žila samonosivog kablovskog sklopa s nosivim neutralnim vodičem, použavaju se oko nosive
neutralne žile.
2.3.4.3. Korak použenja žila u snopu mora odgovarati vrijednostima, iz odredbi L-12.
2.4. Izbor tipskog samonosivog kablovskog snopa
2.4.1. Broj žila i presjeci vodiča
2.4.1.1. Samonosivi kablovski snop, bez nosivog vodiča, izrađuje se, kao:
- dvožilni i
- četverožilni.
2.4.1.2. Za nadzemne kućne priključke tipizira se upotreba samonosivog kablovskog snopa:

- X00 – A, 2 x 16 mm2 0,6/1 kV – za jednofazni priključak,
- X00 – A, 4 x 16 mm2 0,6/1 kV – za trofazni priključak (trofazni priključak izvoditi samo u
izuzetnim slučajevima).
2.4.1.3. Za glavni i odvojni vod izolirane nadzemne niskonaponske mreže, tipizira se upotreba
samonosivog kablovskog snopa s nosivim neutralnim vodičem tipa X00/0 – A i samonosivog
kablovskog snopa bez nultog vodiča tipa X00-A.
Za magistralni (glavni) vod u niskonaponskoj naponskoj mreži tipizira se upotreba samonosivog
kablovskog snopa: X00/0 – A 3 x 70 + 71,5 mm2, 0,6/1 kV i X00 – A 4 x 70 mm2, 0,6/1 kV.
Kablovski snop sastoji se iz:

- aliminijskih faznih vodiča presjeka 70 mm2
- nultog vodiča od aluminija presjeka 70 mm2 ili od aluminijske legure (ako je nulti vodič ujedno i
nosivi)
- dodatna (prema potrebi) dva izolirana vodiča presjeka 16 mm2 za napajnje javne rasvjete.
2.4.1.4. Osnovni tehnički podaci odabranog pojedinog snopa kabla, prikazani su u tablici II.
April 1997.g. 4
Tablica II
Konstrukcija snopa kabla Promjer Masa Induktivni Dužina

(n x mm2) snopa snopa otpor pakiranja
(mm) (kg/km) (Ohm/km) (m)
2 x 16 15,0 152 - 1000
4 x 16 18,0 305 0,087 1000
3 x 35 + 71,5 29,8 784 0,083 1000
3 x 35 + 71,5 + 2 x 16 29,8 937 0,083 1000
4 x 35
4 x 35 + 2 x 16 38,6 1136 0,077 500
3 x 70 + 71,5
4 x 70 38,6 1319 0,077 500
3 x 70 + 71,5 + 2 x 16
4 x 70 + 2 x 16 38,6 1403 0,077 500
2.4.2. Strujna operativnost snopa i struje kratkog spoja
2.4.2.1. Strujna operativnost samonosivog kablovskog snopa u trajnom radu određena je prema odredbama
iz L-12.
2.4.2.2. Strujna operativnost faznih vodiča samonosivog kablovskog snopa određuje se kada je:
- temperatura okolinog zraka 300C
- najviša temperatura vodiča 900C i
- samonosivi kablovski snop izložen direktnom sunčevom zračenju.
2.4.2.3. Vrijednosti strujnog opterećenja samonosivog kablovskog snopa prikazane su u tablici III.
Tablica III
Najviše dopušteno opterećenje

Namjena vodiča Nazivni presjek Pri trajnom radu A Pri kratkom spoju*
mm2
kA
16 81 1,45
fazni 25 108 2,35
35 131 3,25
70 198 4,35**
nosivi neutralni 71,5 - 4,35
NAPOMENA:
- *struje kratkog spoja vrijede za vrijeme isključenja kratkog spoja od 1 sec. Zavrijeme isključenja
različitog od 1 sec spomenute vrijednosti struja kratkog spoja treba pomnožiti faktorom 1/√t; gdje je
“t” vrijeme isključenja, izraženo u sec.
- **stvarna struja kratkog spoja za vodič presjeka od 70 mm2 iznosi 6,84 kA, a ograničenje na 4,35 kA
je zbog najveće dopuštene struje, pri kratkom spoju, za neutralni vodič.
2.4.2.4. Ukoliko su temperature okoline različite od 300C, vrijednosti trajnih struja vodiča, treba množiti
korekcijskim faktorom iz tablice IV.
Tablica IV
Temperatura okoline
0
C 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
k 1,25 1,20 1,16 1,10 1,05 1,00 0,94 0,88 0,82 0,75
April 1997.g. 5
2.4.2.5. Najveće dopuštene struje kratkog spoja, u ovisnosti o presjeku vodiča, prikazane su u tablici III.
Struje kratkog spoja u faznim vodičima ne smiju biti veće od struje kratkog spoja u nosivom neutralnom
vodiču.
2.4.2.6. Struje kratkog spoja su određene pod uvjetima:

a.) za nosivi neutralni vodič:
- početna temperatura je 700C,
- najveća dopuštena temperatura je 1300C;
b.) za ostale vodiče:
- početna temperatura je 700C,
- najveća dopuštena temperatura je 1300C,
- trajanje kratkog spoja je najviše 5 sec.
2.4.3. Prijenosna moć samonosivog kablovskog snopa
2.4.3.1. Veličina prijenosne snage niskonaponskog trofaznog samonosivog kablovskog snopa ovisi o:
- presjeku faznih vodiča,
- materijalu faznih vodiča,
- dopuštenom padu napona,
- dužini voda,
- faktoru snage,
- raspodjeli opterećenja duž voda (faktor težišta opterećenja).
2.4.3.2. Za odabarane presjeke samonosivog kablovskog snopa u prilogu: 1.1., prikazano je, na primjer –
dijagram prijenosne snage SKS za opterećenje na kraju voda, uz faktor snage 0,9 i padove napona 5 i 10
posto.
3. UPUTSTVA ZA IZGRADNJU NAISKONAPONSKE MREŽE SA SAMONOSIVIM KABLOVSKIM

SNOPOM
3.1. Sigurnosne udaljenosti i visine
3.1.1. Osnovne odredbe približavanja samonosivog kablovskog snopa raznim objektima pri izgradnji
izolirane nadzemne niskonaponske mreže, definirane su u L-5.
3.1.2. Kod projektiranja i izvođenja naiskonaponske mreže sa samonosivim kablovskim snopom mora se
voditi računa da samonosivi kablovski snop, pri njihanju, ne dodiruje bilo kakvu prepreku.
3.1.3. Ako trasa samonosivog kablovskog snopa prolazi kroz šumu, voćnjak ili park, potrebno je posjeći
granje drveća, (napraviti koridor) u radijusu od 1 m oko samonosivog kablovskog snopa.
3.1.4. Sigurnosna udaljenost samonosivog kablovskog snopa, od dijelova zgrade iznosi:

- za SKS na nosaču, pričvršćen u zid 0,15 m
- od donjeg (gornjeg) ruba prozora ili vrata naniže (na više) 0,3 m
- od otvora prozora i vrata, vodoravno, u svim pravcima 0,6 m
- od sljemena krova 0,3 m
- od drugih dijelova krova 0,5 m
- od dijela terase (balkona) vodoravno, u svim pravcima 0,6 m
- od dijela terase (balkona) na niže 0,3 m.
3.1.5. Kod stalno pristupnih dijelova zgrade (terase, balkon, vrata) sigurnosna visina od poda iznosi 2,5 m.
3.1.6. Ukoliko se samonosivi kablovski snop približava dimanjaku, sigurnosne udaljenosti iznose:
a.) ako se dimnjak ne čisti s vanjske strane (sa krova):
- vodoravno u svim smjerovima od dimnjaka 0,3 m
- od otvora dimnjaka na gore 2,0 m
b.) ako se dimnjak čisti s vanjske strane (sa krova):
- vodoravno u svim smjerovima dimnjaka 0,5 m
- od otvora dimnjaka ili stajališta uz dimnjak 2,0 m.
April 1997.g. 6
3.1.7. Minimalna udaljenost samonosivog kablovskog snopa od bilo kojeg dijela stabla ili grane iznosi: 0,5
m.
3.1.8. Dopuštena je upotreba višenamjenskih stubova. Ako se na istim stubovima postavlja

srednjenaponski vod i samonosivi kablovski snop, tada se samonosivi kablovski snop postavlja ispod
srednjenponskog voda pri čemu razmak između najnižeg vodiča srednjeg napona i SKS mora biti
minimalno 1,5 m.
3.1.9. Pri postavljanju nadzemnih izoliranih niskonaponskih elektroenergetskih vodova i nadzemnih

telekomunikacijskih kablovskih vodova, na iste stubove, telekomunikacijski vod se mora postaviti ispod
niskonaponskog energetskog voda, Okomiti razmak između tih vodova u glavi stuba ne smije biti manji od
0,6 m. Isti najmanji razmak mora biti između vodova na sredini raspona.
3.1.10. Niskonaponski elektroenergetski vod, sa izoliranim vodičima i telekomunikacijski kablovski vod,

mogu se postaviti u istoj vodoravnoj ravnini, time što razmak između tih vodova mora biti najmanje 0,4 m.
3.1.11. Križanje samonosivog kablovskog snopa s telekomunikacijskim kablom, na istom stubu, izvodi se
na razmaku od najmanje 0,2 m.
3.1.12. Kod prijelaza samonosivog kablovskog snopa preko žičanog plota i približavanja izoliranog
energetskog voda ostalim metalnim ogradama međusobni razmak iznosi najmanje 1,0.
3.2. Izvedba niskonaponske mreže sa samonosivim kablovskim snopom na stubovima
3.2.1. Niskonaponska mreža sa samonosivim kablovskim snopom izvodi se na:

- armirano betonskim stubovima.
Magistralne vodove, kada je to moguće, voditi pokraj saobraćajnica ili pristupnih puteva koje koristi
stanovništvo, radi korištenja mogućnosti rasvjete istih.
Magistralne vodove ne voditi po krovovima stambenih objekata (kuća).
3.2.2. Visina stubova određuje se tako da minimalna visina najniže tačke samonosivog kablovskog snopa
od tla, pri temperaturi od 400C i bez vjetra iznosi:
- 4 m na mjestima nepristupačnim za vozila,
- 5 m na mjestima pristupačnim za vozila (oko naseljenih područja, iznad polja oko kojih ima poljskih
puteva),
- 6 m uz prometnice i na prijelazu magistralnih, regionalnih i nekategoriziranih cesta.
3.2.3. Polaganje samonosivog kablovskog snopa na stubovima izvodi se pomoću nosnog i zateznog
ovješenja. Pregled ovješenja i vrsta pribora, prikazana je u prilogu.
3.2.4. Kablovski snop ne smije, pri njihanju, dodirivati nikakav predmet ili prepreku, te treba uvažavati
preporučljive minimalne udaljenosti i visine.
3.2.5. Kod određivanja raspona između stubova, mora se voditi računa o:

- konfiguraciji terena, klimatskim uvjetima, rasporedu kućnih priključaka i dopuštenom, maksimalnom
naprezanju stubova.
3.2.6. Za izvođenje samonosivog kablovskog snopa po stubovima odabrano je maksimalno radno

naprezanje:
S = 80,00 N/mm2,
koji može nastupiti u graničnim slučajevima kod “- 20 0C” ili kod “- 5 0C”, s dodatnim teretom.
3.2.7. U priloženim tablicama od VI do XXXIV u prilogu, prikazane su vlačne sile (F) samonosivog
kablovskog snopa, (raznih konstrukcija) i provjes (f), u ovisnosti o temperaturi okoline, uz odabrano
maksimalno radno naprezanje i faktor normalnog dodatnog tereta za različite raspone.
Kod toga razlikuje se slučaj kada se SKS zateže kompletan (na primjer: polaganje po fasadi zgrade –
tablice od VI do XIX) i slučaj kada se samonosivi kablovski snop zateže samo pomoću nosivog neutralnog
vodiča (tablica XX do XXXIV). Osnovni ulazni podaci za obavljeni proračun pojedinih konstrukcija
kablovskog snopa, prikazani su u tablici V.
April 1997.g. 7
3.2.8. Razvalačenje kablovskog snopa izvodi se ručno ili pomoću motornog vitla uz korištenje:
- nosača kablovskog bubnja s kočnicom,
- koloturnika za montažu na stubove ili fasadu,
- krajnje kablovske čarapice za nosivi neutralni vodič,
- okretne spojnice,
- obuhvatne kablovske čarapice, za čitav snop.
Nakon razvlačenja potrebno je odrezati dužinu samonosivog kablovskog snopa obuhvaćenu čarapicama.
3.2.9. Kod razvalačenja kabklovskog snopa pomoću motornog vitla, preporučuje se kontrola vuče sile (na
primjer: upotrebom dinamometra).
3.2.10. Nakon obavljenog razvlačenja, pristupa se zatezanju samonosivog kablovskog snopa pomoću
stezaljke za zatezanje i priručne potezne naprave, uzevši u obzir vrijednosti iz tablica VI do XXXIV u
prilogu.
3.3. Montaža samonosivog kablovskog snopa, po fasadi zgrade, sa zatezanjem nosivog neutralnog
vodiča
3.3.1. Ovakav način polaganja samonosivog kablovskog snopa koristi se u gusto naseljenim mjestima, gdje
se radi skučenosti prostora drugi način napajanja električnom energijom nije moguć. Potrebno je uvažiti
sve arhitektonsko – urbanističke zahtjeve sigurnosne udaljenosti i visine, te estetski izgled.
3.3.2. Polaganje kablovskog snopa izvodi se jednako kao i polaganje na stubovima. Zatezanje nosivog
neutralnog vodiča obavlja se istom zateznom stezaljkom, kao i kod montaže na stubovima.
3.3.3. Za nosno ovješenje kablovskog snopa predviđena je:

- nosna stezaljka za ovješenje neutralnog vodiča i plastificirani remenčić (obujmica), za pričvršćenje
ostalih vodiča, u snopu.
3.3.4. Maksimalno radno naprezanje u graničnim slučajevima, kod “- 20 0 C” ili kod “- 5 0 C”, s dodatnim
teretom pri izvedbi samonosivog kablovskog snopa po fasadi – može iznositi:
S = 40,00 N/mm2
Svi ostali potrebni podaci nalaze se u tablicama, broj XX i XXXIV s napomenama da kod raspona između
nosnog i zateznog ovješenja, treba uzeti u obzir i dopuštenu silu izvlačenja zatezne stezaljke.
3.3.5. Udaljenost kablovskog snopa od fasade i ostalih prepreka treba biti 0,15 m.
3.3.6. U slučaju da samonosivi kablovski snop mora mijenjati pravac i razinu polaganja, tada treba
koristiti:
- kutnu nosnu stezaljku i nosača za polaganje kablovskog snopa, s promjenom smjera vodoravno za
promjenu razine polaganja i na kutu zgrade.
3.4. Montaža samonosivog kablovskog snopa, po fasadi zgrade, kada se zateže kompletan snop
3.4.1. Konstrukcija i karakteristike izoliranog samonosivog kablovskog snopa omogućuju njegovo

polaganje po fasadi, bez posebnog zatezanja nosivog neutralnog vodiča.
3.4.2. Kompletan kablovski snop učvršćuje se na razmaku od 0,01 m do 0,03 m od fasade pomoću
posebnog nosača. Razmak nosača za kompletan snop iznosi 0,5 m.
3.4.3. Na prijelazima preko oluka, ispod prozora i sličnih mjesta, gdje postoji mogućnost oštećenja
izolacije, potrebno je kablovski snop zaštititi plastičnim cijevima.
3.4.4. Vrijednosti vlačnih sila i provjesa samonosivog kablovskog snopa, ovisno o temperaturi okoline, kod
kompletnog zatezanja vidljive su u tablicama VI do XIX.
April 1997.g. 8
3.5. Nadzemni kućni priključci
3.5.1. Priključci potrošača obzirom na opterećenje i vrstu trošila, mogu se izvoditi samonosivim
kablovskim snopom:
- X00 – A 2 x 16 mm2, 0,6/1 kV – za jednofazni priključak,
- X00 – A 4 x 16 mm2. 0,6/1 kV – za trofazni priključak (trofazni priključak izvoditi samo u izuzetnim
slučajevima).
3.5.2. Nije dopušteno koristiti samonosivi kablovski snop 4 x 16 mm2, za izvedbu dva jednofazna
priključka.
3.5.3. Preporučuje se primjena jednofaznih priključaka iz samonosivog kablovskog snopa za strujna

opterećenja do 35 A nazivne struje osigurača.
3.5.4. Maksimalno radno naprezanje (u graničnim slučajevima) za kućne priključke izvedene samonosivim
kablovskim snopom, iznosi:
Raspon Presjek S K S Maksimalno radno naprezanje

(m) X00 – A (mm2) (N/mm2)
2 x 16 16
Za raposne do 10 m 4 x 16 10
2 x 16 16
Za raspone preko 10 m 4 x 16 16
3.5.5. Vrijednosti vlačnih sila i provjesa, samonosivog kablovskog snopa, za kućne priključke vidljive su
tablicama VI do IX. Ostale upute i napomene za kućne priključke prikazane su u Tehničkim preporukama
za izvođenje kućnih priključaka individualnih objekata .
3.6. Spajanje samonosivog kablovskog snopa i izrade izolacije
3.6.1. Spojna mjesta su najosjetljivije tačke na samonosivom kablovskom snopu u niskonaponskoj mreži.
Kompletna niskonaponska mreža iz samonosivog kablovskog snopa, uključuje i sva spojna mjesta, mora
biti izolirana i za slučaj pada na tlo.
3.6.2. Spojnice moraju biti tako konstruirane da se kod izrade spoja ostvari:
- potpuna mehanička i električna veza između spajanih vodiča,
- spriječavanje ulaza vode na mjesto spoja, a osobito kod spajanja dvaju vodiča različitog materijala.
3.6.3. Za spajanje vodiča razlikujemo:

- nastavne spojnice – služe za nastavak aluminijskih vodiča i vodiča iz aluminijske legure (na primjer:
kompresione spojnice),
- spojnice za spajanje samo aluminijskih vodiča i spojnice za spajanje aluminijskih s bakrenim
vodičima,
- stezaljke za spajanje odvojnih vodova i kućnih priključaka na glavni vod (na primjer: kompresione ili
vijčane stezaljke za spajanje aluminijskih vodiča ili za spajanje bakrenih vodiča sa aluminijskim),
- izolirana strujna stezaljka za spajanje vodiča pod naponom.
3.6.4. Ovisno o konstrukciji spojnice ili stezaljke, svaka ima odgovarajuću izolaciju. Montažu treba
obavljati prema uputstvu proizvođača. U prilogu je prikazano nekoliko primjera spajanja vodiča i načina
izoliranja.
3.7. Zaštita niskonaponske mreže i kućnih priključaka, izvedenih samonosivim kablovskim snopom
3.7.1. Zaštita od preopterećenja i struje kratkog spoja izvodi se pomoću rastalnih niskonaponskih
visokoučinskih osigurača ili pomoću drugog, odgovarajućeg zaštitnog uređaja za automatskog iskapčanja.
Zaštita se postavlja na početku strujnog kruga, prema odgovarajućim pramaterima izbora zaštite.
3.7.2. Zaštita kućnog priključka od preopterećenja izvodi se na kraju niskonaponskog primarnog

unutrašnjeg priključka, rastalnim osiguračima smještenim u odgovarajućem ormariću.
April 1997.g. 9
3.7.3. Zaštitu od slučajnog dodira treba uskladiti sa zaštitom mreže čitave transformatorske stanice, za
svaki tip razvodnog sistema.
Zaštita se ostvaruje, uglavnom, automatskim isklapanjem napajanja na početku strujnog kruga i u strujnom
krugu. Osnovni dodatni zahtjev za zaštitu od slučajnog dodira u izoliranim mrežama, zaštitno je izoliranje.
3.7.4. Zaštita od prenapona izvodi se (prema potrebi) odgovarajućim odvodnicima prenapona, postavljenim
duž strujnog kruga, na međusobnom razmaku ovisno o izvedbi kruga djelovanja, odvodnika prenapona.
4.1. Ispitivanje samonosivog kablovskog snopa
4.1.1. Tipsko ispitivanje samonosivog kablovskog snopa izvodi se pri proizvodnji novog tipa kablovskog
snopa da bi se provjerile karakteristike, utvrđene normama.
4.1.2. Tipskim ispitivanjima, provjeravaju se prema odredbama L-12 i pripadnih podnormi:

- električne karakteristike kablovskog snopa (otpor vodiča – L-21, dielektrična čvrstoća pri temperaturi
od 20 0 C
- L-23, specifični otpor izolacije pri temperaturi od 90 0 C – L-22),
- mehaničke karakteristike kablovskog snopa (prekidna sila nosivog neutralnog vodiča – L-29,
mehnaičke karakteristike izolacije – L-19, L-24),
- posebne karakteristike kablovskog snopa (elastičnost na niskim temperaturama – L-25, otpornost
prema ozonu
- L-28, upijanje vode – L-27, stupanj umreženosti – L-26),
- geometrijske veličine kablovskog snopa (debljina izolacije – L-20, promjer žile – L-20).
4.1.3. Tipska ispitivanja ne moraju se ponavljati, osim ako se promjeni neki element konstrukcije kabla ili
neki od materijala koji mogu prouzrokovati promjenu radnih obilježja kablovskog snopa.
4.1.4. Proizvođač kablovskog snopa dužan je na zahtjev kupca dostaviti tipsku certifikacijsku
dokumentaciju za pojedini tip kablovskog snopa. Ukoliko je proizvođač izvan Republike BiH, potrebno je
tipsku certifikacijsku dokumentaciju kablovskog snopa nostificirati u nadležnoj ustanovi Republike BiH.
4.1.5. Rutinska (obavezna) ispitivanja izvode se na svim proizvedenim dužinama da bi se dokazala

ispravnost vodiča i izolacije samonosivog kablovskog snopa.
4.1.6. Prema odredbama L-12 i pripadnih normi i podnormi rutinskim ispitivanjima provjeravaju se:
- električne karateristike kablovskog snopa (otpor vodiča – L-21, dielektrična čvrstoća, pri temperaturi
od 20 0 C – L-23;
- geometrijske veličine kablovskog snopa (debljina izolacije – L-20, promjer žile L-20).
4.1.7. Za svaku isporučenu dužinu kablovskog snopa proizvođač je dužan dostaviti kupcu certifikat o
provedenom obaveznom ispitivanju.
Proizvođač i kupac međusobno ugovorom reguliraju prisustvo predstavnika kupca obaveznom ispitivanju
kablovskog snopa.
4.1.8. Samonosivi kablovski snop isporučuje se u proizvodnim dužinama namotanim na odgovarajuće

bubnjeve – L-30.
Na svakom bubnju mora se na vanjskoj stranici nalaziti pločica s podacima:
- naziv proizvođača,
- oznaka samonosivog kablovskog snopa (tip, presjek, nazivni napon),
- dužina u m,
- bruto masa kablovskog snopa i bubnja i
- oznaka norme prema kojoj je kablovski snop izrađen.
April 1997.g. 10
4.2. Ispitivanje ovjesnog i spojnog pribora
4.2.1. Svaki dio spojnog i ovjesnog pribora treba izgrađivati uz odgovarajuću kontrolu materijala i
međufaznu i faznu kontrolu kompletne ovjesne i spojne opreme.
4.2.2. Tipska i obavezna ispitivanja, ovjesnog i spojnog pribora za samonosivi kablovski snop izvode se
prema odredbama odgovarajućih normi koje sadrže:
- mjerenje geometrijskih veličina,
- ispitivanje mehaničkih karakteristika – L – 14,
- ispitivanje električnih karakteristika – L – 15 i L – 16 i
- ispitivanje kvaliteta cinčanja – L – 32 i L – 33.
4.2.3. Za svaku isporučenu količinu ovjesnog i spojnog pribora samonosivog kablovskog snopa
proizvođač je dužan dostaviti kupcu certifikat o provedenom obaveznom ispitivanju.
4.3. Ispitivanje nakon izvedene montaže
4.3.1. Poslije izvedenih kompletnih radova na mreži sa samonosivim kablovskim snopom i kućnih
priključaka, potrebno je ispitati izolaciju strujnih krugova i kućnih priključaka od glavnih ulaznih
osigurača.
Za vrijednosti ispitane izolacije treba izdati odgovarajući protokol o ispitivanju.
5. POPIS KORIŠTENE LITERATURE, PRAVILNIKA I STANDARDA
L0.A. TEHNIČKE PREPORUKE “ELEKTRODISTRIBUCIJE”

Sarajevo za izgradnju niskonaponske mreže sa
samonosivim kablovskim snopom
L0.B. BILTEN BROJ 31 HRVATSKE ELEKTROPRIVREDE-
Tehnički uvjeti i upute za izgradnju niskonaponske mreže sa
samonosivim kabelskim snopom
L–1 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu
niskonaponskih mreža i pripadnih transformatorskih stanica (Sl.list br.
13/78),
L–2 Pravilnik o tehničkim propisima za gromobrane
(Sl. list br. 13/68),
L–3 Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu
elektroenergetskih postrojenja od prenapona
(Sl.list br 7/71 i 44/76)
L–4 Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska
postrojenja, nazivnog napona iznad 1000 V (Sl.list br. 4/74)
L–5 Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih
elektroenergetskih vodova (Sl. list br. 51/73 i 11/80)
L–6 Pravilnik o zaštiti na radu,
L–7 Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostore,
L–8 Zakon o građenju,
L–9 Pravilnik o tahničkim normativima za električne instalacije
niskog napona (Sl. list br. 53/88 i 54/88),
L – 10 Pravila i mjere sigurnosti pri radu, na elektroenergetskim
postrojenjima,
L – 11 Pravilnik o tehničkim normativima za postavljanje
nadzemnih elektroenergetskih vodova i telekomunikacijskih
kablovskih vodova (Sl. List br. 36/86)
L – 12 – JUS N.C.5.250 Samonosivi kablovski snop, s izolacijom umreženog
polietilena, za nazivni napon do 0,6/1 kV,
L – 13 – JUS N.F2.010/79 Ovjesna i spojna oprema za elektroenergetske vodove,
L – 14-DIN VDE 0211/12.85 Bau von Starkstrom-Freileitungen mit Nennspannungen
bis 1000 V
L – 15-VDE 0220-T2 Bestimmungen fur loskarne Kabelklemmen,
2 a/4.78, T3 3/10.77.
April 1997.g. 11
L – 16-EDIN VDE 0220 (IEC 20 – Sec. 256 – 1990.), Pressverbinder und

T100/8.91 Schraubverbinder fur Starkstromkabel Kupfer oder
Aluminiumleiter; Prufugen und Anforderungen,
L – 17 –JUS N.CO.010 Obilježavanje žila kabla i izoliranih vodiča, za nazivne
napone do 1 kV,
L – 18 –JUS N.CO.015 Nazivni presjeci i konstrukcije vodiča, u izoliranim vodičima i
kablovima,
L – 19 –JUS N.CO.030 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova.

Opći uvjeti ispitivanja.
Opći uvjeti konstrukcije.
Mjerenje otpora vodiča.
L – 22 –JUS N.CO.036 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Mjerenje otpora
izolacije, otpora slabovodljivih slojeva i površinskog otpora,
L – 23 –JUS N.CO.039 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Dielektrična
čvrstoća energetskih vodiča i kablova,
L – 24 –JUS N.CO.051 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Zatezna čvrstoća i
izduženje,
L – 25 –JUS N.CO.056 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Elastičnost na
niskim temperaturama,
Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova.
Stupanj umreženosti,
L – 26 –JUS N.CO.060 Ispitivanje izoliranih vodiča i kablova. Upijanje vode,
L – 27 –JUS N.CO.073 Elektroenergetika. Termoplastične i termostabilne izolacije,
plaštevi i zaštitni slojevi, za izolirane vodiče i kablove,
L – 28 –JUS N.CO.195 E – AlMgl – tvrdo vučena okrugla žica,
za nadzemne vodove,
L – 29 –JUS N.CO.501 Transportni bubnjevi za električne kablove, vodiče i
metalnu užad – Osnovne mjere,
L – 30 –JUS N.CO.505 Ispitivanje ravnomjernosti cinčane prevlake bakrenim
L – 31 –JUS C.A6.020 sulfatom na željeznim ili čeličnim predmetima,
L – 32 –JUS C.A6.021 Ispitivanje mase cinka na pocinčanim čeličnim i željeznim predmetima.
April 1997.g. 12
Tablica V
a.) Podaci kada se SKS zateže kompletan. Rezultati proračuna vide se u tablicama VI do XIX.
OZNAKA PROMJER UZDU- SPECIFIČ. MODUL KOEFIC. IZUZETNO
PREMA PRESJEK U mm2 SNOPA ŽNA MASA ELASTIČ- LINEARNOG DOPUŠTENO
RAČUN- MASA NOSTI ISTEZANJA NAPREZANJE
2
STANDA- NAZIVNI SKI kg/mm
RDU mm kg kg/m3 1/0 N/mm2
X00 – A 2 * 16 32.00 15.0 0,152 4 750 58 800 112
X00 – A 4 * 16 64.00 18.0 0,305 4 766 58 800 112
X00 -/0 – A 3*35+71,5 176.50 29.8 0,784 4 442 60 200 127
X00 -/0 – A 3*35+71,5+2*16 208.50 29.8 0,937 4 495 60 000 0.000023
X00 -/0 – A 3*70+71,5 281.50 38.6 1,166 4 143 59 700
X00 -/0 – A 3*70+71,5+2*16 313.50 38.6 1,319 4 208 59 600 120
X00 -/0 – A 3*70+71,5+2*25 331.50 38.6 1,403 4 233 59 500
b.) Podaci kada se SKS zateže pomoću nosivog neutralnog vodiča. Rezultati proračuna vide se u tablicama
XX do XXXIV.
OZNAKA PROMJER UZDU- SPECIFIČ. MODUL KOEFIC. IZUZETNO
PREMA PRESJEK U mm2 NEUTRAL. ŽNA MASA ELASTIČ- LINEARNOG DOPUŠTENO
VODIČA MASA NOSTI ISTEZANJA NAPREZANJE
STANDA-
NAZIVNI RAČUN-
RDU mm kg kg/m3 kg/mm2 1/0 N/mm2
SKI
X00 -/0 – A 3*35+71,5 0,784 10 966
X00 -/0 – A 3*35+71,5+2*16 0,937 13 105
X00 -/0 – A 3*70+71,5 71.50 14.6 1,166 16 308 62 300 0,000023 160
X00 -/0 – A 3*70+71,5+2*16 1,319 18 448
X00 -/0 – A 3*70+71,5+2*25 1,403 19 623
Prilog: 4. Podaci samonosivog kablovskog snopa za proračun provjesa i vlačne sile.
April 1997.g. 13
Tablica VI Samonosivi kablovski snop X00 – A 2x16 mm2, 0, 6/1 kV
Maksimalno radno naprezanje 10.00 (N/mm2)

Faktor normalnog dodatnog tereta 1,00
Raspon Provjes f (m) pri temperaturi (0C)
(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,05 0,07 0,08 0,09 0,10 0,11 0,12 0,08

S = 2,96 2,20 1,82 1,59 1,42 1,30 1,20 10,00
Si = 2,96 2,20 1,83 1,59 1,42 1,31 1,21 10,02
F= 95. 70. 58. 51. 45. 42. 39. 320.
10. 0,30 0,32 0,33 0,34 0,36 0,37 0,38 0,33
S = 1,96 1,87 1,80 1,73 1,67 1,62 1,57 10,00
Si = 1,97 1,89 1,81 1,75 1,69 1,62 1,58 10,09
F= 63. 60. 58. 55. 53. 52. 50. 320.
15. 0,72 0,73 0,75 0,76 0,77 0,79 0,80 0,75
S = 1,86 1,83 1,79 1,76 1,73 1,71 1,69 10,00
Si = 1,90 1,86 1,83 1,80 1,77 1,74 1,72 10,20
F= 60. 58. 57. 56. 55. 55. 54. 320
20. 1,31 1,32 1,33 1,35 1,36 1,37 1,39 1,33
S = 1,83 1,81 1,79 1,77 1,76 1,74 1,72 10,00
Si = 1,89 1,87 1,86 1,84 1,82 1,81 1,79 10,35
F= 59. 58. 57. 57. 56. 56. 55. 320.
25. 2,06 2,08 2,09 2,10 2,12 2,13 2,14 2,09
S = 1,82 1,80 1,79 1,78 1,77 1,76 1,75 10,00
Si = 1,91 1,90 1,89 1,88 1,87 1,86 1,85 10,56
F= 58. 58. 57. 57. 57. 56. 56. 320.
30. 2,99 3,01 3,02 3,04 3,05 3,06 3,08 3,03
S = 1,81 1,80 1,79 1,78 1,78 1,77 1,76 10,00
Si = 1,95 1,94 1,94 1,93 1,92 1,91 1,91 10,80
F= 58. 58. 57. 57. 57. 57. 56. 320.
35. 4,10 4,12 4,13 4,15 4,16 4,18 4,19 4,14
S = 1,80 1,80 1,79 1,79 1,78 1,77 1,77 10,00
Si = 2,00 1,99 1,99 1,98 1,98 1,97 1,97 11,10
F= 58. 58. 57. 57. 57. 57. 57. 329.
40. 5,40 5,42 5,43 5,44 5,46 5,47 5,49 5,43
S = 1,80 1,80 1,79 1,79 1,78 1,78 1,77 10,00
Si = 2,06 2,05 2,05 2,05 2,04 2,04 2,03 11,44
F= 58. 57. 57. 57. 57. 57. 57. 320.
45. 6,88 6,90 6,92 6,93 6,95 6,96 6,97 6,92
S = 1,80 1,80 1,79 1,79 1,78 1,78 1,78 10,00
Si = 2,13 2,12 2,12 2,12 2,11 2,11 2,11 11,84
F= 58. 57. 57. 57. 57. 57. 57. 320.
50. 8,56 8,58 8,60 8,61 8,63 8,64 8,66 8,60
S = 1,80 1,79 1,79 1,79 1,78 1,78 1,78 10,00
Si = 2,20 2,20 2,20 2,20 2,19 2,19 2,19 12,28
F= 58. 57. 57. 57. 57. 57. 57. 320.
Proračun graničnog raspona
Iznimno naprezanje 112.00 112.00 (N/mm2)
Faktor iznimnog tereta 2. 3.
Granični raspon 189. 160 (m)
Prilog 5:Vlačna sila F(N) i provjes f(m) u ovisnosti o temperaturi (0C), uz maksimalno naprezanje S(N /mm2), i iznimno
naprezanje Si(N/ mm2). Zateže se kompletan snop.
April 1997.g. 14
Tablica VII Samonosivi kablovski snop X00 – A 2x16 mm2, 0, 6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,01 0,03 0,05 0,07 0,08 0,09 0,10 0,06

S = 16,00 5,90 3,07 2,25 1,85 1,60 1,43 14,82
Si = 16,00 5,90 3,07 2,25 1,85 1,61 1,44 14,83
F= 512. 189. 98. 72. 59. 51. 46. 474.
10. 0,15 0,18 0,20 0,22 0,24 0,25 0,27 0,21
S = 3,97 3,40 3,01 2,73 2,51 2,34 2,20 16,00
Si = 3,98 3,40 3,02 2,74 2,52 2,35 2,21 16,06
F= 127. 109. 96. 87. 80. 75. 70. 512
15. 0,41 0,44 0,46 0,48 0,50 0,52 0,54 0,47
S = 3,24 3,07 2,93 2,80 2,69 2,59 2,50 16,00
Si = 3,26 3,09 2,95 2,82 2,71 2,61 2,52 16,12
F= 104. 98. 94. 90. 86. 83. 80. 512.
20. 0,78 0,80 0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 0,83
S = 3,06 2,98 2,90 2,83 2,76 2,70 2,64 16,00
Si = 3,10 3,02 2,94 2,87 2,80 2,74 2,68 16,22
F= 98. 95. 93. 90. 88. 86. 84. 512.
25. 1,25 1,27 1,29 1,31 1,33 1,35 1,37 1,30
S = 2,99 2,94 2,89 2,84 2,80 2,75 2,71 16,00
Si = 3,05 3,00 2,95 2,90 2,86 2,82 2,78 16,35
F= 96. 94. 92. 91. 89. 88. 87. 512.
30. 1,82 1,84 1,87 1,89 1,91 1,93 1,95 1,88
S = 2,95 2,91 2,88 2,85 2,82 2,79 2,76 16,00
Si = 3,04 3,00 2,97 2,94 2,91 2,88 2,85 16,50
F= 94. 93. 92. 91. 90. 89. 88. 512.
35. 2,50 2,53 2,55 2,57 2,59 2,61 2,63 2,56
S = 2,93 2,90 2,88 2,85 2,83 2,81 2,78 16,00
Si = 3,05 3,02 3,00 2,97 2,95 2,93 2,91 16,68
F= 94. 93. 92. 91. 91. 90. 89. 512.
40. 3,29 3,32 3,34 3,36 3,38 3,40 3,42 3,35
S = 2,91 2,89 2,87 2,86 2,84 2,82 2,80 16,00
Si = 3,07 3,05 3,03 3,01 3,00 2,98 2,96 16,89
F= 93. 93. 92. 91. 91. 90. 90. 512.
45. 4,19 4,21 4,24 4,26 4,28 4,30 4,32 4,25
S = 2,90 2,89 2,87 2,86 2,84 2,83 2,81 16,00
Si = 3,10 3,09 3,07 3,06 3,05 3,03 3,02 17,13
F= 93. 92. 92. 91. 91. 90. 90. 512.
50. 5,20 5,22 5,25 5,27 5,29 5,31 5,33 5,26
S = 2,90 2,88 2,87 2,86 2,85 2,83 2,82 16,00
Si = 3,14 3,13 3,12 3,11 3,10 3,09 3,08 17,40
F= 93. 92. 92. 91. 91. 91. 90. 512.
Granični raspon 244. 196. (m)
Prilog 6: Vlačna sila F(N) i provjes f(m) u ovisnosti o temperaturi (0C), uz maksimalno radno naprezanje S(N/mm2), i iznimno
naprezanje Si (N/mm2). Zateže se kompletan snop.
April 1997.g. 15
Tablica VIII Samonosivi kablovski snop X00 – A 4x16 mm2, 0, 6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,01 0,04 0,06 0,07 0,09 0,10 0,11 0,06

S = 10,00 3,96 2,57 2,02 1,72 1,52 1,37 9,07
Si = 10,00 3,96 2,58 2,03 1,72 1,52 1,38 9,08
F= 640. 254. 165. 130. 110. 97. 88. 580.
10. 0,16 0,19 0,21 0,23 0,25 0,26 0,28 0,21
S = 3,66 3,19 2,68 2,62 2,43 2,27 2,14 10,00
Si = 3,66 3,20 2,87 2,63 2,44 2,28 2,15 10,03
F= 234. 204. 183. 168. 155. 145. 137. 640.
15. 0,43 0,45 0,47 0,49 0,51 0,53 0,55 0,47
S = 3,15 2,99 2,68 2,74 2,64 2,54 2,46 10,00
Si = 3,17 3,01 2,88 2,76 2,66 2,57 2,48 10,08
F= 201. 192. 183. 175. 169. 163. 157. 640.
20. 0,79 0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 0,92 0,84
S = 3,01 2,93 2,86 2,79 2,72 2,66 2,61 10,00
Si = 3,05 2,97 2,90 2,83 2,77 2,71 2,65 10,14
F= 193. 188. 183. 178. 174. 171. 167. 640.
25. 1,27 1,29 1,31 1,33 1,35 1,37 1,39 1,31
S = 2,95 2,90 2,86 2,81 2,77 2,73 2,69 10,00
Si = 3,01 2,96 2,92 2,88 2,83 2,79 2,75 10,22
F= 189. 186. 183. 180. 177. 175. 172. 640.
30. 1,84 1,87 1,89 1,91 1,93 1,95 1,97 1,89
S = 2,92 2,89 2,86 2,82 2,79 2,76 2,74 10,00
Si = 3,01 2,98 2,95 2,92 2,89 2,86 2,83 10,32
F= 187. 185. 183. 181. 179. 177. 175. 640.
35. 2,53 2,55 2,57 2,60 2,62 2,64 2,66 2,58
S = 2,90 2,88 2,86 2,83 2,81 2,79 2,76 10,00
Si = 3,03 3,00 2,98 2,96 2,93 2,91 2,89 10,43
F= 186. 184. 183. 181. 180. 178. 177. 640.
40. 3,32 3,35 3,37 3,39 3,41 3,43 3,45 3,37
S = 2,89 2,87 2,86 2,84 2,82 2,80 2,78 10,00
Si = 3,05 3,03 3,02 3,00 2,98 2,97 2,95 10,56
F= 185. 184. 183. 182. 180. 179. 178. 640.
45. 4,23 4,25 4,28 4,30 4,32 4,34 4,36 4,28
S = 2,89 2,87 2,86 2,84 2,83 2,81 2,80 10,00
Si = 3,09 3,07 3,06 3,05 3,03 3,02 3,01 10,71
F= 185. 184. 183. 182. 181. 180. 179. 640.
50. 5,25 5,27 5,29 5,32 5,34 5,36 5,38 5,30
S = 2,88 2,87 2,86 2,84 2,83 2,82 2,81 10,00
Si = 3,13 3,12 3,11 3,10 3,09 3,08 3,06 10,88
F= 184. 184. 183. 1,82 181. 180. 180. 640.
April 1997.g. 16
Tablica IX Samonosivi kablovski snop X00 – A 4x16 mm2, 0, 6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,01 0,03 0,05 0,07 0,08 0,09 0,10 0,05

S = 16,00 5,91 3,08 2,26 1,85 1,61 1,44 10,55
Si = 16,00 5,91 3,08 2,26 1,86 1,61 1,44 10,55
F= 1024. 378. 197. 144. 119. 103. 92 675.
10. 0,05 0,08 0,12 0,15 0,17 0,20 0,22 0,13
S = 12,93 7,11 4,98 3,99 3,41 3,02 2,73 16,00
Si = 12,93 7,11 4,99 4,00 3,42 3,03 2,75 16,02
F= 827. 455. 319. 255. 218. 193. 175. 1024.
15. 0,21 0,25 0,28 0,31 0,34 0,37 0,39 0,29
S = 6,44 5,42 4,75 4,27 3,91 3,63 3,40 16,00
Si = 6,45 5,43 4,76 4,29 3,93 3,65 3.42 16,05
F= 412 347. 304. 273. 250. 232. 218. 1024.
20. 0,44 0,48 0,51 0,54 0,57 0,60 0,63 0,52
S = 5,42 5,01 4,67 4,39 4,16 3,96 3,78 16,00
Si = 5,44 5,03 4,69 4,42 4,19 3,99 3,81 16,09
F= 347. 320. 299. 281. 266. 253. 242. 1024.
25. 0,74 0,77 0,81 0,84 0,87 0,90 0,93 0,82
S = 5,07 4,84 4,63 4,45 4,29 4,15 4,01 16,00
Si = 5,11 4,87 4,67 4,49 4,33 4,19 4,06 16,14
F= 325. 310. 297. 285. 275. 265. 257. 1024.
30. 1,10 1,13 1,16 1,20 1,23 1,26 1,29 1,18
S = 4,90 4,75 4,61 4,49 4,37 4,26 4,16 16,00
Si = 4,96 4,81 4,67 4,54 4,43 4,32 4,22 16,20
F= 314. 304. 295. 287. 280. 273. 266. 1024.
35. 1,52 1,56 1,59 1,62 1,66 1,69 1,72 1,60
S = 4,81 4,70 4,60 4,51 4,42 4,33 4,26 16,00
Si = 4,88 4,78 4,60 4,58 4,50 4,42 4,34 16,27
F= 408. 301. 294. 288. 283. 277. 272. 1024.
40. 2,01 2,05 2,08 2,12 2,15 2,18 2,21 2,10
S = 4,75 4,68 4,59 4,52 4,15 4,39 4,32 16,00
Si = 4,85 4,77 4,69 4,62 4,55 4,49 4,43 16,35
F= 304. 299. 294. 289. 285. 281. 277. 1024.
45. 2,57 2,61 2,64 2,68 2,71 2,74 2,77 2,65
S = 4,71 4,65 4,59 4,53 4,47 4,42 4,37 16,00
Si = 4,83 4,77 4,71 4,66 4,60 4,55 4,50 16,44
F= 301. 298. 294. 290. 286. 283. 280. 1024.
50. 3,20 3,23 3,27 3,30 3,34 3,37 3,40 3,28
S = 4,68 4,63 4,58 4,54 4,49 4,45 4,40 16,00
Si = 4,84 4,79 4,74 4,69 4,65 4,61 4,57 16,55
F= 300. 297. 293. 290. 287. 285. 282. 1024.
April 1997.g. 17
Tablica X Samonosivi kablovski snop X00 – A 3x35+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
2. 0,00 0,00 0,00 0,01 0,02 0,03 0,03 0,00

S = 40,00 26,13 12,44 2,28 1,10 0,81 0,67 19,50
Si = 40,00 26,13 12,44 2,28 1,10 0,81 0,67 19,50
F= 7060. 4612. 2196. 403. 194. 143. 119. 3442.
4. 0,00 0,00 0,01 0,02 0,04 0,06 0,07 0,01
S = 40,00 26,18 12,76 3,83 2,13 1,60 1,33 20,21
Si = 40,00 26,18 12,76 3,83 2,13 1,60 1,34 20,21
F= 7060. 4621. 2253. 675. 376. 283. 236. 3567.
6. 0,01 0,01 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,02
S = 40,00 26,27 13,25 5,14 3,10 2,37 1,99 21,19
Si = 40,00 26,27 13,25 5,14 3,10 2,38 1,99 21,19
F= 7060. 4636. 2339. 907. 547. 419. 351. 3739.
8. 0,01 0,01 0,03 0,06 0,09 0,11 0,14 0,04
S = 40,00 26,38 13,78 6,29 4,03 3,12 2,63 22,27
Si = 40,00 26,38 13,78 6,30 4,03 3,13 2,63 22,28
F= 7060. 4656. 2432. 1111. 711. 551. 464. 3931.
10. 0,01 0,02 0,04 0,08 0,11 0,14 0,17 0,05
S = 40,00 26,52 14,38 7,34 4,91 3,85 3,26 23,48
Si = 40,00 26,52 14,38 7,34 4,91 3,86 3,26 23,48
F= 7060. 4680. 2539. 1296. 866. 680. 575. 4144.
12. 0,02 0,03 0,05 0,10 0,14 0,18 0,21 0,07
S = 40,00 26,96 15,02 8,33 5,75 4,56 3,88 24,71
Si = 40,00 26,96 15,02 8,33 5,76 4,57 3,88 24,72
F= 7060. 4710. 2651. 1470. 1015. 806. 684. 4361.
14. 0,03 0,04 0,07 0,12 0,17 0,21 0,24 0,09
S = 40,00 26,87 15,67 9,24 6,56 5,26 4,49 25,94
Si = 40,00 26,87 15,67 9,24 6,57 5,27 4,50 25,95
F= 7060. 4742. 2766. 1631. 1158. 929. 792. 4578.
16. 0,04 0,05 0,09 0,14 0,19 0,24 0,28 0,12
S = 40,00 27,07 16,32 10,10 7,34 5,94 5,09 27,19
Si = 40,00 27,08 16,32 10.10 7,35 5,95 5,10 27,20
F= 7060. 4779. 2880. 1782. 1296. 1049. 898. 4799.
18. 0,04 0,07 0,11 0,16 0,22 0,27 0,32 0,14
S = 40,00 27,29 16,92 10,92 8,10 6,60 5,68 28,38
Si = 40,00 27,30 16,92 10,93 8,11 6,62 5,69 28,39
F= 7060. 4817. 2986. 1928. 1429. 1165. 1002. 5009.
20. 0,06 0,08 0,13 0,19 0,25 0,31 0,35 0,17
S = 40,00 27,53 17,52 11,71 8,82 7,25 6,26 29,54
Si = 40,00 27,53 17,53 11,71 8,83 7,26 6,27 29,56
F= 7060. 4859. 3093. 2066. 1557. 1279. 1104. 5214.
April 1997.g. 18
Tablica XI Samonosivi kablovski snop X00 – A 3x35+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
22. 0,07 0,10 0,15 0,22 0,28 0,34 0,39 0,20
S = 40,00 27,77 18,10 12,45 9,54 7,88 6,83 30,64
Si = 40,00 27,78 18,11 12,46 9,55 7,90 6,84 30,66
F= 7060. 4902. 3195. 2197. 1683. 1391. 1205. 5409.
24. 0,08 0,11 0,17 0,24 0,31 0,38 0,43 0,23
S = 40,00 28,02 18,68 13,16 10,22 8,50 7,39 31,79
Si = 40,00 28,02 18,69 13,17 10,23 8,51 7,40 31,81
F= 7060. 4945. 3298. 2322. 1803. 1500. 1304. 5611.
26. 0,09 0,13 0,20 0,27 0,35 0,41 0,47 0,26
S = 40,00 28,27 19,25 13,84 10,88 9,10 7,94 32,88
Si = 40,00 28,28 19,25 13,85 10,89 9,12 7,96 32,91
F= 7060. 4990. 3397. 2443. 1919. 1606. 1401. 5803.
28. 0,11 0,15 0,22 0,30 0,38 0,45 0,51 0,29
S = 40,00 28,53 19,79 14,49 11,51 9,69 8,48 33,94
Si = 40,00 28,54 19,80 14,50 11,53 9,71 8,50 33,96
F= 7060. 5036. 3493. 2558. 2032. 1710. 1496. 5990.
30. 0,12 0,17 0,25 0,33 0,41 0,49 0,55 0,32
S = 40,00 28,79 20,32 15,14 12,13 10,26 9,01 34,97
Si = 40,00 28,80 20,33 15,15 12,15 10,28 9,03 35,00
F= 7060. 5082. 3587. 2671. 2142. 1811. 1590. 6172.
32. 0,14 0,20 0,27 0,36 0,45 0,53 0,60 0,36
S = 40,00 29,01 20,84 15,75 12,74 10,82 9,53 35,97
Si = 40,01 29,02 20,85 15,76 12,76 10,84 9,56 36,00
F= 7060. 5120. 3677. 2779. 2248. 1910. 1682. 6348.
34. 0,16 0,22 0,30 0,39 0,48 0,56 0,64 0,39
S = 40,00 29,25 21,33 16,34 13,32 11,37 10,04 36,94
Si = 40,00 29,26 21,34 16,36 13,34 11,39 10,07 36,98
F= 7060. 5163. 3764. 2884. 2351. 2007. 1772. 6520.
36. 0,18 0,24 0,33 0,43 0,52 0,60 0,68 0,43
S = 40,00 29,51 21,81 16,91 13,89 11,92 10,55 37,90
Si = 40,01 29,52 21,82 16,93 13,91 11,94 10,58 37,94
F= 7060. 5209. 3849. 2985. 2451. 2103. 1861. 6689.
38. 0,20 0,27 0,36 0,46 0,56 0,64 0,73 0,47
S = 40,00 29,75 22,27 17,46 14,44 12,44 11,04 38,83
Si = 40,01 29,76 22,29 17,48 14,46 12,47 11,07 38,88
F= 7060. 5251. 3931. 3082. 2549. 2196. 1948. 6853.
40. 0,22 0,30 0,39 0,49 0,59 0,69 0,77 0,50
S = 40,00 30,00 22,72 17,99 14,98 12,96 11,53 39,74
Si = 40,01 30,01 22,73 18,02 15,00 12,99 11,56 39,79
F= 7060. 5295. 4009. 3176. 2643. 2287. 2034. 7013.
April 1997.g. 19
Tablica XII Samonosivi kablovski snop X00 – A 3x35+71,5 + 2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
2. 0,00 0,00 0,00 0,01 0,02 0,03 0,03 0,0
S = 40,00 26,17 12,52 2,33 1,11 0,82 0,68 19,53
Si = 40,00 26,17 12,52 2,33 1,11 0,82 0,68 19,53
F= 8340. 5457. 2611. 486. 232. 172. 142. 4071.
4. 0,00 0,00 0,01 0,02 0,04 0,06 0,07 0,01
S = 40,00 26,23 12,86 3,89 2,16 1,62 1,35 20,12
Si = 40,00 26,23 12,86 3,89 2,16 1,63 1,36 20,12
F= 8340. 5468. 2682. 811. 450. 338. 282. 4195.
6. 0,01 0,01 0,02 0,04 0,06 0,08 0,10 0,02
S = 40,00 26,31 13,35 5,21 3,14 2,40 2,01 20,97
Si = 40,00 26,31 13,35 5,21 3,14 2,41 2,02 20,97
F= 8340. 5486. 2782. 1086. 655. 501. 419. 4373.
8. 0,01 0,01 0,03 0,06 0,09 0,11 0,14 0,03
S = 40,00 26,42 13,87 6,38 4,08 3,16 2,66 21,91
Si = 40,00 26,42 13,87 6,38 4,08 3,17 2,67 21,91
F= 8340. 5508. 2891. 1329. 851. 659. 555. 4568.
10. 0,01 0,02 0,04 0,08 0,11 0,14 0,17 0,05
S = 40,00 26,56 14,48 7,43 4,97 3,90 3,30 22,99
Si = 40,00 26,56 14,48 7,43 4,98 3,91 3,31 22,99
F= 8340. 5538. 3018. 1549. 1037. 813. 688. 4793.
12. 0,02 0,03 0,05 0,10 0,14 0,18 0,21 0,07
S = 40,00 26,73 15,12 8,42 5,82 4,62 3,92 24,10
Si = 40,00 26,73 15,12 8,43 5,83 4,63 3,93 24,11
F= 8340. 5574. 3153. 1756. 1214. 964. 818. 5025.
14. 0,03 0,04 0,07 0,12 0,17 0,21 0,24 0,09
S = 40,00 26.93 15,78 9,34 6,64 5,33 4,54 25,25
Si = 40,00 26,93 15,78 9,35 6,65 5,34 4,55 25,26
F= 8340. 5615. 3290. 1948. 13,84. 1111. 947. 5265.
16. 0,04 0,05 0,09 0,14 0,19 0,24 0,28 0,11
S = 40,00 27,13 16,42 10,20 7,43 6,01 5,15 26,35
Si = 40,00 27,13 16,42 10,21 7,44 6,02 5,16 26,36
F= 8340. 5656. 3423. 2126. 1549. 1254. 1074. 5494.
18. 0,05 0,07 0,11 0,16 0,22 0,27 0,32 0,14
S = 40,00 27,36 17,02 11,04 8,19 6,68 5,75 27,44
Si = 40,00 27,36 17,03 11,05 8,20 6,69 5,76 27,45
F= 8340. 5704. 3549. 2301. 1708. 1393. 1198. 5722.
20. 0,06 0,08 0,13 0,19 0,25 0,31 0,35 0,16
S = 40,00 27,59 17,63 11,82 8,92 7,33 6,33 28,50
Si = 40,00 27,59 17,63 11,83 8,93 7,35 6,35 28,52
F= 8340. 5752. 3675. 2465. 1860. 1529. 1320. 5943.
April 1997.g. 20
Tablica XIII Samonosivi kablovski snop X00 – A 3x35+71,5 + 2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
22. 0,07 0,10 0,15 0,22 0,28 0,34 0,39 0,19
S = 40,00 27,84 18,20 12,57 9,64 7,97 6,91 29,53
Si = 40,00 27,84 18,22 12,58 9,65 7,99 6,92 29,55
F= 8340. 5805. 3798. 2621. 2010. 1662. 1440. 6157.
24. 0,08 0,12 0,17 0,24 0,31 0,38 0,43 4,22
S = 40,00 28,09 18,81 13,28 10,33 8,59 7,47 30,57
Si = 40,00 28,09 18,81 13,29 10,34 8,61 7,49 30,59
F= 8340. 5856. 3921. 2769. 2153. 1792. 1558. 6374.
26. 0,09 0,13 0,20 0,27 0,35 0,41 0,47 0,25
S = 40,00 28,34 19,37 13,96 10,99 9,20 8,03 31,56
Si = 40,00 28,35 19,38 13,98 11,01 9,22 8,05 31,58
F= 8340. 5910. 4038. 2912. 2291. 1918. 1674. 6580.
28. 0,11 0,15 0,22 0,30 0,38 0,45 0,51 0,28
S = 40,00 28,61 19,92 14,62 11,63 9,79 8,57 32,54
Si = 40,00 28,62 19,93 14,63 11,65 9,81 8,60 32,56
F= 8340. 5965. 4153. 3048. 2426. 2042. 1787. 6784.
30. 0,13 0,18 0,25 0,33 0,41 0,49 0,56 0,31
S = 40,00 28,85 20,44 15,27 12,26 10,37 9,11 33,48
Si = 40,01 28,86 20,46 15,28 12,28 10,39 9,13 33,51
F= 8340. 6016. 4263. 3183. 2556. 2162. 1899. 6981.
32. 0,14 0,20 0,27 0,36 0,45 0,53 0,60 0,34
S = 40,00 29,07 20,95 15,88 12,86 10,94 9,63 34,41
Si = 40,01 29,08 20,97 15,89 12,88 10,96 9,66 34,44
F= 8340. 6062. 4369. 3311. 2682. 2280. 2009. 7174.
34. 0,16 0,22 0,30 0,39 0,48 0,57 0,64 0,38
S = 40,00 29,33 21,46 16,48 13,45 11,49 10,15 35,31
Si = 40,01 29,34 21,47 16,50 13,47 11,52 10,18 35,35
F= 8340. 6116. 4473. 3436. 2805. 3196. 2117. 7363.
36. 0,18 0,25 0,33 0,43 0,52 0,60 0,68 0,41
S = 40,00 29,58 21,93 17,05 14,02 12,04 10,66 36,19
Si = 40,01 29,59 21,95 17,07 14,05 12,07 10,69 36,23
F= 8340. 6168. 4573. 3554. 2924. 2510. 2223. 7545.
38. 0,20 0,27 0,36 0,46 0,56 0,65 0,73 0,45
S = 40,00 29,83 22,40 17,60 14,58 12,57 11,16 37,04
Si = 40,01 29,84 22,41 17,62 14,60 12,60 11,19 37,08
F= 8340. 6219. 4669. 3670. 3039. 2621. 2326. 7723.
40. 0,22 0,30 0,39 0,50 0,59 0,69 0,77 0,49
S = 40,00 30,07 22,84 18,14 15,11 13,09 11,65 37,88
Si = 40,01 30,09 22,86 18,16 15,14 13,12 11,68 37,92
F= 8340. 6270. 4762. 3781. 3151. 2729. 2429. 7897.
April 1997.g. 21
Tablica XIV Samonosivi kablovski snop X00 – A 3x70+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
2. 0,00 0,00 0,00 0,01 0,02 0,03 0,03 0,00
S = 40,00 26,23 12,64 2,23 1,04 0,76 0,63 19,58
Si = 40,00 26,23 12,64 2,23 1,04 0,76 0,63 19,58
F= 11260. 7385. 3558. 628. 292. 215. 177. 5513.
4. 0,00 0,00 0,01 0,02 0,04 0,06 0,07 0,01
S = 40,00 26,30 12,93 3,72 2,01 1,50 1,25 20,05
Si = 40,00 26,30 12,93 3,72 2,01 1,51 1,25 20,05
F= 11260. 7402. 3639. 1048. 566. 423. 352. 5644.
6. 0,00 0,01 0,01 0,04 0,06 0,08 0,10 0,02
S = 40,00 26,35 13,34 4,97 2,93 2,23 1,86 20,72
Si = 40,00 26,35 13,34 4,97 2,93 2,23 1,87 20,72
F= 11260. 7419. 3755. 1399. 824. 627. 524. 5833.
8. 0,01 0,01 0,02 0,05 0,09 0,11 0,13 0,03
S = 40,00 26,46 13,80 6,06 3,80 2,94 2,46 21.54
Si = 40,00 26,46 13,80 6,07 3,81 2,94 2,47 21.54
F= 11260. 7449. 38885. 1707. 1071. 826. 694. 6064.
10. 0,01 0,02 0,04 0,07 0,11 0,14 0,17 0,05
S = 40,00 26,57 14,33 7,08 4,65 3,62 3,06 22,43
Si = 40,00 26,57 14,33 7,08 4,65 3,63 3,06 22,44
F= 11260. 7479. 4034. 1993. 1308. 1020. 860. 6315.
12. 0,02 0,03 0,05 0,09 0,14 0,17 0,20 0,06
S = 40,00 26,71 14,91 8,02 5,45 4,30 3,64 23,38
Si = 40,00 26,71 14,91 8,02 5,45 4,30 3,65 23,38
F= 11260. 7519. 4197. 2257. 1534. 1209. 1024. 6581.
14. 0,03 0,04 0,07 0,11 0,16 0,20 0,24 0,08
S = 40,00 26,88 15,50 8,89 6,22 4,95 4,21 24,34
Si = 40,00 26,88 15,50 8,89 6,22 4,96 4,22 24,34
F= 11260. 7566. 4363. 2502. 1750. 1394. 1185. 6851.
16. 0,03 0,05 0,08 0,14 0,19 0,24 0,28 0,10
S = 40,00 27,06 16,10 9,71 6,96 5,60 4,78 25,31
Si = 40,00 27,06 16,10 9,72 6,96 5,61 4,79 25,32
F= 11260. 7618. 4532. 2734. 1958. 1576. 1345. 7124.
18. 0,04 0,06 0,10 0,16 0,22 0,27 0,31 0,13
S = 40,00 27,24 16,68 10,48 7,68 6,23 5,33 26,26
Si = 40,00 27,25 16,69 10,49 7,69 6,24 5,35 26,27
F= 11260. 7669. 4697. 2951. 2161. 1753. 1502. 7393.
20. 0,05 0,08 0,12 0,18 0,25 0,30 0,35 0,15
S = 40,00 27,46 17,23 11,25 8,37 6,84 5,88 27,21
Si = 40,00 27,46 17,23 11,26 8,38 6,85 5,90 27,23
F= 11260. 7730. 4850. 3167. 2357. 1925. 1656. 7661.
April 1997.g. 22
Tablica XV Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
22. 0,06 0,09 0,14 0,21 0,28 0,34 0,39 0,17
S = 40,00 27,68 17,77 11,97 9,04 7,44 6,42 28,14
Si = 40,00 27,68 17,78 11,97 9,06 7,45 6,44 28,15
F= 11260. 7791. 5002. 3368. 2546. 2094. 1808. 7921.
24. 0,07 0,11 0,16 0,24 0,31 0,37 0,43 0,20
S = 40,00 27,90 18,31 12,65 9,70 8,02 6,95 29,06
Si = 40,00 27,91 18,32 12,66 9,72 8,04 6,97 29,08
F= 11260. 7854. 5155. 3561. 2732. 2259. 1957. 8181.
26. 0,09 0,12 0,19 0,26 0,34 0,41 0,47 0,23
S = 40,00 28,13 18,85 13,31 10,34 8,60 7,47 29,96
Si = 40,00 28,14 18,86 13,32 10,35 8,61 7,49 29,98
F= 11260. 7919. 5306. 3746. 2910. 2420. 2104. 8433.
28. 0,10 0,14 0,21 0,29 0,37 0,44 0,51 0,26
S = 40,00 28,36 19,36 13,94 10,95 9,16 7,99 30,84
Si = 40,00 28,37 19,37 13,95 10,96 9,18 8,01 30,86
F= 11260. 7984. 5451. 3923. 3082. 2578. 2248. 8681.
30. 0,12 0,16 0,23 0,32 0,40 0,48 0,55 0,29
S = 40,00 28,60 19,87 14,54 11,55 9,71 8,49 31,69
Si = 40,00 28,61 19,88 14,56 11,56 9,73 8,51 31,72
F= 11260. 8051. 5594. 4094. 3250. 2732. 2390. 8922.
32. 0,13 0,18 0,26 0,35 0,44 0,52 0,59 0,32
S = 40,00 28,84 20,36 15,13 12,13 10,24 8,99 32,53
Si = 40,01 28,85 20,38 15,14 12,14 10,26 9,01 32,56
F= 11260. 8119. 5733. 4259. 3413. 2883. 2530. 9158.
34. 0,15 0,21 0,29 0,38 0,47 0,56 0,63 0,35
S = 40,00 29,03 20,84 15,71 12,69 10,77 9,47 33,35
Si = 40,01 29,04 20,85 15,73 12,71 10,79 9,50 33,38
F= 11260. 8172. 5866. 4423. 3572. 3031. 2667. 9389.
36. 0,17 0,23 0,32 0,41 0,51 0,59 0,67 0,39
S = 40,00 29,26 21,30 16,27 13,23 11,28 9,95 34,16
Si = 40,01 29,27 21,31 16,29 13,25 11,31 9,98 34,19
F= 11260. 8238. 5995. 4580. 3725. 3176. 2802. 9615.
38. 0,19 0,25 0,34 0,44 0,54 0,63 0,72 0,42
S = 40,00 29,50 21,74 16,81 13,77 11,79 10,43 34,94
Si = 40,01 29,51 21,76 16,83 13,79 11,81 10,46 34,97
F= 11260 8304. 6121. 4731. 3876. 3318. 29,35. 9835.
40. 0,21 0,28 0,37 0,48 0,38 0,67 0,76 0,45
S = 40,00 29,72 22,17 17,33 14,29 12,29 10,89 35,70
Si = 40,01 29,74 22,19 17,35 14,31 12,32 10,92 35,74
F= 11260. 8367. 6242. 4877. 4021. 3459. 3066. 10050.
April 1997.g. 23
Tablica XVI Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
2. 0,00 0,00 0,00 0,01 0,02 0,03 0,03 0,00
S = 40,00 26,26 12,69 2,28 1,05 0,77 0,64 19,60
Si = 40,00 26,26 12,69 2,28 1,05 0,78 0,64 19,60
F= 12540. 8234. 3978. 715. 330. 243. 201. 6143.
4. 0,00 0,00 0,01 0,02 0,04 0,06 0,07 0,01
S = 40,00 26,32 12,98 3,78 2,04 1,53 1,27 20,03
Si = 40,00 26,32 12,98 3,78 2,04 1,53 1,27 20,03
F= 12540. 8251. 4069. 1185. 640. 479. 399. 6279.
6. 0,00 0,01 0,01 0,04 0,06 0,08 0,10 0,02
S = 40,00 26,39 13,41 5,04 2,97 2,26 1,89 20,65
Si = 40,00 26,39 13,41 5,04 2,98 2,27 1,90 20,65
F= 12540. 8272. 4204. 1580. 932. 710. 593. 6472.
8. 0,01 0,01 0,02 0,05 0,09 0,11 0,13 0,03
S = 40,00 26,48 13,86 6,16 3,86 2,98 2,50 21,40
Si = 40,00 26,48 13,86 6,16 3,87 2,99 2,51 21,40
F= 12540. 8301. 4346. 1930. 1211. 935. 784. 6710.
10. 0,01 0,02 0,04 0,07 0,11 0,14 0,17 0,04
S = 40,00 26,61 14,41 7,17 4,72 3,68 3,10 22,24
Si = 40,00 26,61 14,41 7,17 4,72 3,69 3,11 22,25
F= 12540. 8342. 4518. 2248. 1479. 1154. 973. 6973.
12. 0,02 0,03 0,05 0,09 0,14 0,17 0,20 0,06
S = 40,00 26,76 15,00 8,12 5,53 4,36 3,69 23,13
Si = 40,00 26,76 15,00 8,12 5,53 4,37 3,70 23,14
F= 12540. 8388. 4702. 2545. 1733. 1386. 1158. 7252.
14. 0,03 0,04 0,07 0,11 0,16 0,21 0,24 0,08
S = 40,00 26,92 15,60 9,00 6,31 5,03 4,28 24,04
Si = 40,00 26,92 15,60 9,00 6,31 5,04 4,29 24,04
F= 12540. 8438. 4889. 2821. 1977. 1577. 1341. 7535.
16. 0,03 0,05 0,08 0,14 0,19 0,24 0,28 0,10
S = 40,00 27,10 16,20 9,83 7,06 5,68 4,85 24,95
Si = 40,00 27,10 16,21 9,84 7,06 5,69 4,86 24,96
F= 12540. 8496. 5079. 3082. 2212. 1782. 1521. 7821.
18. 0,04 0,06 0,10 0,16 0,22 0,27 0,31 0,12
S = 40,00 27,29 16,79 10,62 7,79 6,32 5,42 25,85
Si = 40,00 27,30 16,79 10,63 7,80 6,33 5,43 25,86
F= 12540 8557. 5263. 3330. 2441. 1981. 1698. 8105.
20. 0,05 0,08 0,12 0,18 0,25 0,30 0,35 0,15
S = 40,00 27,51 17,34 11,38 8,49 6,94 5,97 26,76
Si = 40,00 27,51 17,34 11,39 8,50 6,95 5,99 26,77
F= 12540. 8623. 5435. 3568. 2661. 2175. 1872. 8389.
April 1997.g. 24
Tablica XVII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
22. 0,06 0,09 0,14 0,21 0,28 0,34 0,39 0,17
S = 40,00 27,72 17,88 12,10 9,16 7,55 6,52 27,62
Si = 40,00 27,73 17,89 12,11 9,18 7,56 6,53 27,63
F= 12540. 8691. 5605. 3793. 2873. 2365. 2043. 8659.
24. 0,07 0,11 0,16 0,24 0,31 0,37 0,43 0,20
S = 40,00 27,97 18,44 12,79 9,83 8,14 7,05 28,52
Si = 40,00 27,97 18,45 12,80 9,85 8,15 7,07 28,53
F= 12540. 8769. 5781. 4010. 3083. 2551. 2211. 8940.
26. 0,09 0,13 0,19 0,26 0,34 0,41 0,47 0,22
S = 40,00 28,19 18,97 13,45 10,47 8,72 7.58 29,38
Si = 40,00 28,20 18,92 13,46 10,49 8,74 7,60 29,39
F= 12540. 8838. 5948. 4217. 3283. 2733. 2377. 9209.
28. 0,10 0,15 0,21 0,29 0,37 0,44 0,51 0,25
S = 40,00 28,43 19,50 14,09 11,09 9,28 8,10 30,21
Si = 40,00 28,44 19,51 14,10 11,11 9,30 8,12 30,23
F= 12540. 8914. 6112. 4417. 3477. 2911. 2540. 9470.
30. 0,12 0,17 0,24 0,32 0,40 0,48 0,55 0,28
S = 40,00 28,67 20,00 14,69 11,69 9,84 8,61 31,02
Si = 40,00 28,68 20,01 14,71 11,71 9,86 8,63 31,04
F= 12540. 8988. 6270. 4607. 3665. 3084. 2699. 9724.
32. 0,13 0,19 0,26 0,35 0,44 0,52 0,59 0,31
S = 40,00 28,92 20,50 15,30 12,28 10,38 9,11 31,82
Si = 40,01 28,92 20,51 15,32 12,29 10,40 9.14 31,84
F= 11260. 9065. 6426. 4797. 3849. 3255. 2857. 9975.
34. 0,15 0,21 0,29 0,38 0,47 0,56 0,63 0,34
S = 40,00 29,11 20,98 15,88 12,84 10,91 9,61 32,60
Si = 40,01 29,12 20,99 15,89 12,86 10,94 9,63 32,63
F= 12540. 9125. 6576. 4977. 4027. 3421. 3012. 10221.
36. 0,17 0,23 0,32 0,41 0,51 0,60 0,68 0,38
S = 40,00 29,34 21,44 16,43 13,39 11,43 10,09 33,36
Si = 40,01 29,35 21,45 16,45 13,42 11,46 10,12 33,39
F= 12540. 9197. 6721. 5152. 4199. 3584. 3164. 10458.
38. 0,19 0,26 0,35 0,45 0,55 0,64 0,72 0,41
S = 40,00 29,57 21,89 16,97 13,93 11,95 10,57 31,11
Si = 40,01 29,59 21,90 16,99 13,95 11,97 10,60 34,14
F= 12540. 9272. 6861. 5321. 4367. 3746. 3313. 10693.
40. 0,21 0,28 0,38 0,48 0,58 0,68 0,76 0,45
S = 40,00 29,81 22,32 17,49 14,45 12,45 11,04 34,84
Si = 40,01 29,82 22,34 17,52 14,48 12,48 11,07 34,87
F= 12540. 9344. 6998. 5485. 4532. 3902. 3461. 10921.
April 1997.g. 25
Tablica XVIII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x25 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
2. 0,00 0,00 0,00 0,01 0,02 0,03 0,03 0,00
S = 40,00 26,29 12,74 2,31 1,06 0,78 0,64 19,63
Si = 40,00 26,29 12,74 2,31 1,06 0,78 0,64 19,63
F= 13260. 8714. 4223. 764. 352. 259. 214. 6508.
4. 0,00 0,00 0,01 0,02 0,04 0,06 0,07 0,01
S = 40,00 26,33 13,04 3,81 2,06 1,54 1,28 20,03
Si = 40,00 26,33 13,04 3,81 2,06 1,54 1,28 20,03
F= 13260. 8729. 4321. 1264. 682. 510. 424. 6639.
6. 0,00 0,01 0,01 ,04 0,06 0,08 0,10 0,02
S = 40,00 26,40 13,45 5,08 2,99 2,28 1,90 20,62
Si = 40,00 26,40 13,45 5,08 3,00 2,28 1,91 20,62
F= 13260. 8753. 4460. 1683. 993. 756. 631. 6835.
8. 0,01 0,01 0,02 0,05 0,09 0,11 0,13 0,03
S = 40,00 26,51 13,91 6,20 3,89 3,00 2,52 21,35
Si = 40,00 26,51 13,91 6,20 3,89 3,01 2,52 21,36
F= 13260. 8789. 4612. 2054. 1289. 995. 835. 7078.
10. 0,01 0,02 0,04 0,07 0,11 0,14 0,17 0,04
S = 40,00 26,63 14,46 7,21 4,75 3,70 3,12 22,16
Si = 40,00 26,63 14,46 7,22 4,75 3,71 3,13 22,16
F= 13260. 8828. 4794. 2391. 1574. 1228. 1035. 7347.
12. 0,02 0,03 0,05 0,09 0,14 0,17 0,20 0,06
S = 40,00 26,79 15,05 8,17 5,57 4,39 3,72 23,02
Si = 40,00 26,79 15,05 8,17 5,57 4,40 3,73 23,02
F= 13260. 8879. 4990. 2707. 1845. 1456. 1233. 7630.
14. 0,03 0,04 0,07 0,11 0,16 0,20 0,24 0,08
S = 40,00 26,94 15,65 9,05 6,35 5,06 4,30 23,89
Si = 40,00 26,94 15,65 9,06 6,35 5,07 4,31 23,90
F= 13260. 8932. 5187. 3001. 2104. 1679. 1426. 7920.
16. 0,03 0,05 0,08 0,14 0,19 0,24 0,28 0,10
S = 40,00 27,12 16,25 9,88 7,10 5,72 4,88 24,77
Si = 40,00 27,13 16,25 9,89 7,10 5,73 4,89 24,78
F= 13260. 8992. 5388. 3275. 2352. 1895. 1618. 8212.
18. 0,04 0,06 0,10 0,16 0,22 0,27 0,31 0,12
S = 40,00 27,34 16,82 10,68 7,83 6,36 5,45 25,67
Si = 40,00 27,34 16,83 10,69 7,84 6,37 5,46 25,67
F= 13260. 9062. 5576. 3541. 2597. 2107. 1806. 8508.
20. 0,05 0,08 0,12 0,19 0,25 0,30 0,35 0,14
S = 40,00 27,55 17,40 11,44 8,54 6,98 6,01 26,54
Si = 40,00 27,55 17,40 11,45 8,55 6,99 6,02 26,55
F= 13260. 9131. 5767. 3793. 2830. 2314. 1992. 8799.
April 1997.g. 26
Tablica XIX Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x25 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
22. 0,06 0,09 0,14 0,21 0,28 0,34 0,39 0,17
S = 40,00 27,77 17,94 12,16 9,22 7,59 6,56 27,38
Si = 40,00 27,77 17,95 12,17 9,23 7,60 6,57 27,39
F= 13260. 9205. 5949. 4032. 3056. 2516. 2173. 9076.
24. 0,08 0,11 0,16 0,24 0,31 0,37 0,43 0,19
S = 40,00 27,99 18,50 12,85 9,89 8,19 7,10 28,26
Si = 40,00 28,00 18,50 12,86 9,90 8,20 7,11 28,28
F= 13260. 9280. 6131. 4260. 3278. 2713. 2352. 9368.
26. 0,09 0,13 0,19 0,26 0,34 0,41 0,47 0,22
S = 40,00 28,23 19,04 13,51 10,53 8,77 7,63 29.08
Si = 40,00 28,24 19,05 13,52 10,54 8,78 7,65 29,10
F= 13260. 9359. 6311. 4480. 3490. 2906. 2528. 9641.
28. 0,10 0,15 0,21 0,29 0,37 0,44 0,51 0,25
S = 40,00 28,47 19,56 14,15 11,15 9,34 8,15 29,90
Si = 40,00 28,47 19,57 14,17 11,17 9,36 8,17 29,92
F= 13260. 9437. 6484. 4692. 3697. 3096. 2701. 9912.
30. 0,12 0,17 0,24 0,32 0,41 0,48 0,55 0,28
S = 40,00 28,71 20,07 14,76 11,75 9,89 8,66 30,70
Si = 40,00 28,72 20,08 14,78 11,77 9,91 8,68 30,72
F= 13260. 9518. 6652. 4894. 3897. 3280. 2871. 10176.
32. 0,14 0,19 0,26 0,35 0,44 0,52 0,59 0,31
S = 40,00 28,91 20,56 15,37 12,34 10,44 9,17 31,47
Si = 40,01 28,92 20,57 15,38 12,36 10,46 9,19 31,50
F= 13260. 9583. 6816. 5095. 4090. 3460. 3038. 10433.
34. 0,15 0,21 0,29 0,38 0,47 0,56 0,63 0,34
S = 40,00 29,14 21,04 15,94 12,91 10,97 9,66 23,23
Si = 40,01 29,15 21,05 15,96 12,93 10,99 9,69 32,26
F= 13260. 9661. 6974. 5286. 4279. 3637. 3203. 10686.
36. 0,17 0,23 0,32 0,42 0,51 0,60 0,68 0,37
S = 40,00 29,38 21,50 16,50 13,46 11,49 10,15 32,98
Si = 40,01 29,39 21,52 16,52 13,48 11,52 10,18 33,01
F= 13260. 9739. 7128. 5471. 4462. 3809. 3364. 10932.
38. 0,19 0,26 0,35 0,45 0,55 0,64 0,72 0,41
S = 40,00 29,62 21,95 17,04 14,00 12,01 10,63 33,70
Si = 40,01 29,63 21,97 17,06 14,02 12,04 10,66 33,73
F= 13260. 9818. 7277. 5650. 4641. 3982. 3523. 11173.
40. 0,21 0,28 0,38 0,48 0,58 0,68 0,76 0,44
S = 40,00 29,85 22,39 17,57 14,52 12,51 11,10 34,42
Si = 40,01 29,86 22,41 17,59 14,55 12,54 11,13 34,45
F= 13260. 9894. 7422. 5823. 481¸5. 4148. 3679. 11410.
April 1997.g. 27
Tablica XIX Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,01 0,01 0,02 0,04 0,06 0,07 0,09 0,03
S = 40,00 26,28 14,54 8,19 5,76 4,61 3,93 23,16
Si = 40,00 26,28 14,54 8,20 5,76 4,62 3,94 23,16
F= 2860. 1879. 1039. 586. 412. 330. 281. 1656.
10. 0,03 0,05 0,07 0,10 0,13 0,16 0,18 0,09
S = 40,00 27,77 18,50 13,14 10,29 8,60 7,50 29,31
Si = 40,00 27,78 18,51 13,15 10,30 8,62 7,52 29,33
F= 2860. 1986. 1323. 940. 736. 615. 536. 2096.
15. 0,08 0,10 0,14 0,18 0,22 0,26 0,29 0,17
S = 40,00 29,40 21,78 16,99 14,02 12,08 10,72 34,70
Si = 40,01 29,41 21,79 17,01 14,05 12,11 10,75 34,73
F= 2860. 2102. 1557. 1215. 1003. 864. 766. 2481.
20. 0,14 0,18 0,22 0,27 0,32 0,36 0,40 0,26
S = 40,00 30,90 24,44 20,11 17,17 15,12 13,60 39,25
Si = 40,02 30,92 24,47 20,14 17,20 15,16 13,65 39,30
F= 2860. 2209. 1748. 1438. 1228. 1081. 973. 2806.
25. 0,25 0,30 0,36 0,41 0,46 0,51 0,56 0,40
S = 34,75 28,41 23,93 20,77 18,45 16,70 15,34 40,00
Si = 34,78 28,44 23,97 20,81 18,51 16,76 15,40 40,08
F= 2485. 2031. 1711. 1485. 1319. 1194. 1097. 2860.
30. 0,41 0,47 0,53 0,59 0,65 0,70 0,75 0,58
S = 30,29 26,20 23,20 20,90 19,12 17,69 16,52 40,00
Si = 30,33 26,25 23,25 20,97 19,19 17,77 16,60 40,12
F= 2165. 1873. 1659. 1495. 1367. 1265. 1181. 2860.
35. 0,61 0,68 0,74 0,80 0,86 0,91 0,97 0,79
S = 27,59 24,86 22,72 21,00 19,59 18,41 17,40 40,00
Si = 27,66 24,94 22,80 21,09 19,68 18,51 17,51 40,16
F= 1973. 1778. 1624. 1502. 1401. 1316. 1244. 2860.
40. 0,85 0,91 0,98 1,04 1,10 1,16 1,21 1,03
S = 25,93 24,00 22,40 21,07 19,93 18,94 18,08 40,00
Si = 26,02 24,10 22,51 21,18 20,05 19,07 18,22 40,21
F= 1854. 1716. 1602. 1506. 1425. 1354. 1293. 2860.
45. 1,12 1,19 1,25 1,32 1,38 1,44 1,49 1,30
S = 24,85 23,41 22,18 21,11 20,18 19,35 18,61 40,00
Si = 24,97 23,54 22,32 21,26 20,33 19,51 18,77 40,27
F= 1777. 1674. 1586. 1510. 1443. 1383. 1331. 2860.
50. 1,42 1,49 1,56 1,62 1,68 1,74 1,80 1,61
S = 24,11 23,00 22,02 21,15 20,37 19,66 19,02 40,00
Si = 24,27 23,16 22,19 21,33 20,55 19,85 19,22 40,33
F= 1724. 1645. 1574. 1512. 1456. 1406. 1360. 2860.
naprezanje Si (N/mm2). SKS se zateže pomoću nosivog neutralnog vodiča.
April 1997.g. 28
Tablica XXI Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
55. 1,76 1,83 1,90 1,96 2,02 2,09 2,15 1,95
S = 23,58 22,70 21,90 21,18 20,51 19,91 19,35 40,00
Si = 23,77 22,90 22,11 21,39 20,74 20,14 19,59 40,40
F= 1686. 1623. 1566. 1514. 1467. 1424. 1384. 2860.
60. 2,13 2,20 2,27 2,33 2,40 2,46 2,52 2,32
S = 23,20 22,47 21,81 21,20 20,63 20,11 19,62 40,00
Si = 23,43 22,71 22,06 21,45 20,89 20,38 19,89 40,48
F= 1659. 1607. 1559. 1516. 1475. 1438. 1403. 2860.
65. 2,53 2,60 2,67 2,74 2,80 2,86 2,93 2,72
S = 22,90 22,30 21,74 21,21 20,72 20,26 19,83 40,00
Si = 23,18 22,58 22,03 21,51 21,03 20,58 20,16 40,56
F= 1638. 1594. 1554. 1517. 1482. 1449. 1418. 2860.
70. 2,97 3,04 3,11 3,17 03,24 3,30 3,36 3,16
S = 22,68 22,16 21,68 21,23 20,80 20,39 20,01 40,00
Si = 23,01 22,49 22,02 21,57 21,15 20,76 20,38 40,65
F= 1622. 1584. 1550. 1518. 1487. 1458. 1431. 2860.
75. 3,44 3,51 3,58 3,64 3,71 3,77 3,83 3,63
S = 22,50 22,05 21,63 21,24 20,86 20,50 20,16 40,00
Si = 22,87 22,44 22,02 21,64 21,27 20,92 20,58 40,75
F= 1609. 1577. 1550 1518. 1491. 1466. 1442. 2860.
80. 3,94 4,01 4,08 4,14 4,21 4,27 4,34 4,13
S = 22,35 21,96 21,59 21,24 20,91 20,59 20,29 40,00
Si = 22,78 22,40 22,04 21,70 21,37 21,06 20,76 40,85
F= 1598. 1570. 1544. 1519. 1495. 1472. 1450. 2860.
85. 4,47 4,54 4,61 4,68 4,74 4,81 4,87 4,67
S = 22,23 21,89 21,56 21,25 20,95 20,67 20,39 40,00
Si = 22,72 22,38 22,07 21,76 21,47 21,19 20,93 40,96
F= 1589. 1565. 1542. 1520. 1498. 1478. 1458. 2860.
90. 5,04 5,11 5,18 5,25 5,31 5,38 5,44 5,23
S = 22,13 21,82 21,54 21,26 20,99 20,73 20,48 40,00
Si = 22,68 22,39 22,10 21,83 21,57 21,32 21,08 41,08
F= 1582. 1560. 1540. 1520. 1501. 1482. 1464. 2860.
95. 5,64 5,71 5,78 5,85 5,91 5,98 6,04 5,83
S = 22,04 21,77 21,51 21,26 21,02 20,79 20,56 40,00
Si = 22,66 22,40 22,15 21,90 21,67 21,44 21,22 41,20
F= 1576. 1557. 1538. 1520. 1503. 1486. 1470. 2860.
100. 6,27 6,34 6,41 6,48 6,55 6,61 6,68 6,47
S = 21,97 21,73 21,49 21,27 21,05 20,83 20,63 40,00
Si = 22,66 22,42 22,20 21,98 21,77 21,56 21,36 41,33
F= 1571. 1554. 1537. 1521. 1505. 1490. 1475. 2860.
April 1997.g. 29
Tablica XXII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
10. 0,02 0,02 0,03 0,04 0,05 0,08 0,11 0,04
S = 80,00 65,87 51,93 38,59 26,63 17,78 12,76 60,84
Si = 80,00 65,88 51,94 38,60 26,63 17,79 12,77 60,85
F= 5720. 4710. 3713. 2759. 1904. 1271. 912. 4350.
20. 0,07 0,08 0,10 0,13 0,17 0,21 0,26 0,15
S = 80,00 66,54 53,67 42,07 32,52 25,55 20,85 66,44
Si = 80,01 66,54 53,69 42,08 32,53 25,57 20,88 66,47
F= 5720. 4757. 3838. 3008. 2325. 1827. 1491. 4750.
30. 0,15 0,18 0,22 0,27 0,33 0,39 0,45 0,32
S = 80,00 67,49 55,92 45,92 37,88 31,78 27,30 72,75
Si = 80,02 67,51 55,94 45,95 37,91 31,82 27,35 72,82
F= 5720. 4825. 3998. 3284. 2708. 2272. 1952. 5202.
40. 0,27 0,32 0,38 0,44 0,52 0,59 0,67 0,52
S = 80,00 68,57 58,28 49,56 42,51 36,99 32,75 78,90
Si = 80,03 68,60 58,32 49,61 42,57 37,06 32,82 79,01
F= 5720. 4903. 4167. 3543. 3040. 2645. 2342. 5642.
50. 0,47 0,54 0,62 0,70 0,79 0,88 0,97 0,80
S = 73,13 63,56 55,40 48,62 43,13 38,77 35,26 80,00
Si = 73,18 63,62 55,47 48,69 43,21 38,87 35,37 80,17
F= 5229. 4544. 3961. 3476. 3084. 2772. 2521. 5720.
60. 0,75 0,85 0,94 1,05 1,15 1,24 1,34 1,16
S = 65,72 58,39 52,21 47,17 43,02 39,62 36,76 80,00
Si = 65,80 58,48 52,32 47,28 43,14 39,76 36,91 80,24
F= 4699. 4175. 3733. 3373. 3076. 2833. 2628. 5720.
70. 1,12 1,23 1,34 1,45 1,56 1,67 1,77 1,58
S = 59,96 54,52 49,98 46,17 42,94 40,21 37,87 80,00
Si = 60,08 54,65 50,12 46,33 43,11 40,39 38,06 80,32
F= 4287. 3898. 3573. 3301. 3070. 2875. 2708. 5720.
80. 1,57 1,69 1,81 1,93 2,05 2,16 2,27 2,06
S = 55,83 51,81 48,39 45,42 42,88 40,66 38,71 80,00
Si = 56,00 52,00 48,59 45,63 43,10 40,90 38,96 80,42
F= 3992. 3705. 3460. 3248. 3066. 2907. 2768. 5720.
90. 2,10 2,23 2,35 2,47 2,59 2,71 2,82 2,61
S = 52,92 49,86 47,21 44,89 42,03 41,00 39,36 80,00
Si = 53,15 50,10 47,47 45,16 43,11 41,30 39,67 80,54
F= 3784. 3565. 3376. 3209. 3062. 2931. 2814. 5720.
100. 2,70 2,83 2,96 3,08 3,21 3,32 3,44 3,22
S = 50,82 48,46 46,36 44,49 42,79 41,26 39,87 80,00
Si = 51,12 48,77 46,69 44,82 43,14 41,62 40,24 80,66
F= 3634. 3465. 3315. 3182. 3060. 2950. 2850. 5720.
April 1997.g. 30
Tablica XXII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,01 0,02 0,03 0,04 0,06 0,08 0,09 0,03
S = 40,00 26,52 15,37 9,28 6,72 5,44 4,66 23,77
Si = 40,00 26,53 15,38 9,28 6,72 5,45 4,67 23,78
F= 2860. 1897. 1099. 663. 480. 389. 333. 1700.
10. 0,04 0,06 0,08 0,11 0,14 0,16 0,19 0,09
S = 40,00 28,42 19,86 14,72 11,83 10,01 8,80 30,28
Si = 40,01 28,43 19,87 14,74 11,84 10,03 8,82 30,30
F= 2860. 2032. 1420. 1053. 846. 716. 629. 2165.
15. 0,09 0,12 0,16 0,20 0,23 0,26 0,30 0,18
S = 40,00 30,31 23,39 18,88 15,93 13,91 12,44 35,79
Si = 40,01 30,33 23,41 18,91 15,96 13,94 12,48 35,83
F= 2860. 2167. 1673. 1350. 1139. 994. 890. 2559.
20. 0,17 0,21 0,25 0,30 0,34 0,38 0,42 0,28
S = 39,45 31,55 25,91 21,96 19,17 17,12 15,56 40,00
Si = 39,47 31,58 25,94 22,00 19,21 17,17 15,61 40,06
F= 2821. 2256. 1852. 1570. 1371. 1224. 1112. 2860.
25. 0,30 0,36 0,41 0,46 0,51 0,55 0,60 0,44
S = 33,71 28,69 25,02 22,28 20,18 18,53 17,20 40,00
Si = 33,75 28,73 25,07 22,34 20,25 18,61 17,28 40,10
F= 2410. 2051. 1789. 1593. 1443. 1325. 1230. 2960.
30. 0,49 0,55 0,60 0,66 0,71 0,75 0,80 0,64
S = 30,19 26,97 24,47 22,48 20,87 19,53 18,41 40,00
Si = 30,25 27,04 24,55 22,57 20,96 19,63 18,51 40,15
F= 2158. 1928. 1749. 1608. 1492. 1397. 1316. 2860.
35. 0,71 0,77 0,83 0,89 0,94 0,99 1,04 0,87
S = 28,11 25,92 24,12 22,62 21,35 20,25 19,30 40,00
Si = 28,20 26,02 24,23 22,74 21,47 20,38 19,44 40,20
F= 2010. 1853. 1725. 1617. 1526. 1448. 1380. 2860.
40. 0,98 1,04 1,10 1,15 1,21 1,26 1,31 1,14
S = 26,82 25,24 23,89 22,72 21,69 20,78 19,98 40,00
Si = 26,94 25,37 24,03 22,87 21,85 20,95 20,15 40,26
F= 1917. 1805. 1708. 1624. 1551. 1486. 1428. 2860.
45. 1,28 1,34 1,40 1,46 1,51 1,57 1,62 1,44
S = 25,97 24,77 23,72 22,78 21,94 21,18 20,49 40,00
Si = 26,13 24,95 23,91 22,98 22,14 21,39 20,71 40,33
F= 1857. 1771. 1696. 1629. 1596. 1515. 1465. 2860.
50. 1,62 1,68 1,74 1,80 1,85 1,91 1,96 1,78
S = 25,38 24,45 23,60 22,83 22,13 21,49 20,90 40,00
Si = 25,59 24,67 23,83 23,07 22,38 21,74 21,16 40,40
F= 1815. 1748. 1688. 1633. 1583. 1537. 1494. 2860.
April 1997.g. 31
Tablica XXIV Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
55. 1,99 2,05 2,11 21,17 2,23 2,28 2,34 2,15
S = 24,95 24,20 23,51 22,87 22,28 21,73 21,22 40,00
Si = 25,21 24,47 23,79 23,16 22,57 22,03 21,52 40,49
F= 1784. 1731. 1681. 1635. 1593. 1554. 1517. 2860.
60. 2,40 2,46 2,52 2,58 2,64 2,70 2,75 2,56
S = 24,64 24,02 23,44 22,90 22,40 21,92 21,47 40,00
Si = 24,96 24,34 23,77 23,24 22,74 22,27 21,83 40,58
F= 1762. 1718. 1676. 1638. 1601. 1567. 1535. 2860.
65. 2,84 2,91 2,97 3,03 3,09 3,14 3,20 3,01
S = 24,41 23,88 23,39 22,93 22,49 22,07 21,68 40,00
Si = 24,78 24,26 23,78 23,32 22,89 22,49 22,10 40,68
F= 1745. 1707. 1672. 1639. 1608. 1578. 1550. 2860.
70. 3,32 3,39 3,45 3,51 3,57 3,63 3,68 3,49
S = 24,22 23,77 23,35 22,95 22,56 22,20 21,85 40,00
Si = 24,65 24,21 23,80 23,41 23,03 22,67 22,33 40,79
F= 1732. 1699. 1669. 1641. 1613. 1587. 1562. 2860.
75. 3,84 3,91 3,97 4,03 4,09 4,15 4,20 4,01
S = 24,07 23,68 23,31 22,96 22,62 22,30 21,99 40,00
Si = 24,57 24,19 23,83 23,49 23,16 22,84 22,54 40,91
F= 1721. 1693. 1667. 1642. 1618. 1595. 1572. 2860.
80. 4,40 4,46 4,52 4,58 4,64 4,70 4,76 4,56
S = 23,95 23,61 23,28 22,97 22,68 22,39 22,11 40,00
Si = 24,52 24,19 23,88 23,57 23,28 23,00 22,73 41,04
F= 1712. 1688. 1665. 1643. 1621. 1601. 1581. 2860.
85. 4,99 5,05 5,11 5,17 5,23 5,29 5,35 5,16
S = 23,84 23,55 23,26 22,98 22,72 22,46 22,21 40,00
Si = 24,50 24,21 23,93 23,66 23,40 23,15 22,91 41,17
F= 1705. 1684. 1663. 1643. 1624. 1606. 1588. 2860.
90. 5,61 5,68 5,74 5,80 5,86 5,92 5,98 5,78
S = 23,76 23,50 23,24 22,99 22,75 22,52 22,29 40,00
Si = 24,50 24,24 23,99 23,75 23,52 23,30 23,08 41,31
F= 1699. 1680. 1662. 1644. 1627. 1610. 1594. 2860.
95. 6,28 6,34 6,40 6,74 6,53 6,59 6,65 6,45
S = 23,69 23,45 23,22 23,00 22,78 22,57 22,37 40,00
Si = 24,51 24,28 24,06 23,85 23,64 23,44 23,24 41,47
F= 1694. 1677. 1660. 1645. 1629. 1614. 1599. 2860.
100. 6,98 7,04 7,11 7,17 7,23 7,29 7,35 7,15
S = 23,63 23,42 23,21 23,01 22,81 22,62 22,43 40,00
Si = 24,54 24,34 24,14 23,95 23,76 23,57 23,39 41,62
F= 1690. 1674. 1659. 1645. 1631. 1617. 1604. 2860.
April 1997.g. 32
Tablica XXV Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x35+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
10. 0,02 0,02 0,03 0,04 0,06 0,08 0,11 0,05
S = 80,00 65,98 52,21 39,18 27,81 19,47 14,52 61,23
Si = 80,00 65,99 52,21 39,19 27,82 19,48 14,54 61,24
F= 5720. 4718. 3733. 2802. 1989. 1392. 1038. 4378.
20. 0,08 0,10 0,12 0,15 0,19 0,23 0,28 0,17
S = 80,00 66,88 54,51 43,58 34,69 28,12 23,51 67,43
Si = 80,01 66,89 54,53 43,60 34,71 28,15 23,55 67,47
F= 5720. 4782. 3898. 3116. 2480. 2011. 1681. 4821.
30. 0,18 0,22 0,26 0,31 0,36 0,42 0,48 0,34
S = 80,00 68,11 57,30 48,10 40,67 34,93 30,57 74,12
Si = 80,02 68,13 57,33 48,14 40,72 34,99 30,64 74,20
F= 5720. 4870. 4097. 3439. 2900. 2498. 2186. 5300.
40. 0,33 0,38 0,44 0,51 0,58 0,65 0,72 0,57
S = 79,35 68,76 59,55 51,72 45,36 40,26 36,25 80,00
Si = 79,39 68,81 59,60 51,79 45,43 40,34 36,34 80,13
F= 5673. 4916. 4258. 3698. 3243. 2878. 2592. 5720.
50. 0,58 0,65 0,73 0,81 0,90 0,98 1,06 0,89
S = 71,19 62,97 56,04 50,25 45,55 41,66 38,46 80,00
Si = 71,26 63,06 56,14 50,36 45,66 41,79 38,60 80,20
F= 5090. 4502. 4007. 3593. 3257. 2979. 2750. 5720.
60. 0,91 1,01 1,10 1,20 1,29 1,38 1,47 1,28
S = 64,67 58,58 53,52 49,28 45,71 42,65 40,06 80,00
Si = 64,78 58,71 53,67 49,44 45,87 42,83 40,25 80,29
F= 4624. 4189. 3827. 3524. 3268. 3049. 2864. 5720.
70. 1,34 1,45 1,55 1,65 1,75 1,85 1,95 1,74
S = 59,91 55,54 51,80 48,56 45,78 43,36 41,23 80,00
Si = 60,08 55,73 52,00 48,78 46,01 43,60 41,49 80,40
F= 4283. 3971. 3704. 3472. 3273. 3100. 2948. 5720.
80. 1,85 1,96 2,07 2,18 2,29 2,39 2,49 2,27
S = 56,66 53,39 50,56 48,06 45,85 43,88 42,12 80,00
Si = 56,90 53,65 50,83 48,35 46,15 44,20 42,45 80,52
F= 4051. 3817. 3615. 3436. 3278. 3138. 3012. 5720.
90. 2,44 2,56 2,67 2,78 2,89 3,00 3,10 2,88
S = 54,36 51,89 49,68 47,69 45,09 44,28 42,80 80,00
Si = 54,68 52,22 50,03 48,06 46,28 44,67 43,20 80,65
F= 3887. 3710. 3552. 3410. 3282. 3166. 3060. 5720.
100. 3,11 3,23 3,34 3,46 3,57 3,68 3,78 3,56
S = 52,74 50,80 49,03 47,42 45,94 44,58 43,32 80,00
Si = 53,14 51,22 49,47 47,87 46,41 45,06 43,82 80,81
F= 3771. 3632. 3506. 3391. 3285. 3188. 3098. 5720.
April 1997.g. 33
Tablica XXVI Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,01 0,02 0,03 0,05 0,06 0,08 0,09 0,03
S = 40,00 26,95 16,58 10,79 8,08 6,63 5,72 24,62
Si = 40,00 26,95 16,58 10,80 8,09 6,64 5,73 24,62
F= 2860. 1927. 1185. 772. 577. 474. 409. 1760.
10. 0,05 0,07 0,09 0,12 0,15 0,17 0,19 0,10
S = 40,00 29,36 21,70 16,90 13,94 12,00 10,64 31,61
Si = 40,01 29,37 21,71 16,92 13,96 12,02 10,67 31,64
F= 2860. 2099. 1551. 1208. 996. 858. 761. 2260.
15. 0,11 0,15 0,18 0,21 0,25 0,28 0,31 0,20
S = 40,00 31,54 25,51 21,36 18,47 16,39 14,83 37,19
Si = 40,02 31,57 25,54 21,39 18,51 16,44 14,88 37,24
F= 2860. 2255. 1824. 1527. 1321. 1172. 1060. 2659.
20. 0,22 0,26 0,30 0,34 0,38 0,42 0,46 0,32
S = 37,51 31,46 27,02 23,77 21,31 19,41 17,91 40,00
Si = 37,54 31,51 27,07 23,82 21,37 19,48 17,98 40,08
F= 2682. 2250. 1932. 1699. 1524. 1388. 1280. 2860.
25. 0,39 0,44 0,48 0,53 0,57 0,61 0,65 0,51
S = 32,98 29,30 26,43 24,17 22,35 20,85 19,59 40,00
Si = 33,05 29,37 26,51 24,26 22,44 20,95 19,70 40,13
F= 2358. 2095. 1890. 1728. 1598. 1491. 1401. 2860.
30. 0,60 0,65 0,70 0,75 0,80 0,84 0,88 0,73
S = 30,45 28,05 26,08 24,43 23,04 21,84 20,80 40,00
Si = 30,55 28,16 26,19 24,56 23,17 21,98 20,94 40,19
F= 2177. 2006. 1865. 1747. 1647. 1562. 1487. 2860.
35. 0,86 0,92 0,97 1,02 1,06 1,11 1,15 0,99
S = 28,95 27,28 25,85 24,60 23,51 22,54 21,67 40,00
Si = 29,09 27,43 26,01 24,77 23,68 22,72 21,86 40,26
F= 2070. 1951. 1848. 1759. 1681. 1612. 1550. 2860.
40. 1,17 1,22 1,27 1,32 1,37 1,42 1,46 1,30
S = 28,01 26,79 25,70 24,72 23,85 23,05 22,32 40,00
Si = 28,20 26,98 25,91 24,94 24,07 23,28 22,56 40,34
F= 2003. 1915. 1837. 1786. 1705. 1648. 1596. 2860.
45. 1,51 1,56 1,62 1,67 1,72 1,76 1,81 1,64
S = 27,38 26,44 25,59 24,81 24,09 23,43 22,82 40,00
Si = 27,63 26,70 25,85 25,08 24,37 23,72 23,11 4043
F= 1958. 1891. 1830. 1774. 1722. 1675. 1631. 2860.
50. 1,89 1,95 2,00 2,05 2,10 2,15 2,20 2,03
S = 26,95 26,20 25,51 24,87 24,27 23,72 23,19 40,00
Si = 27,26 26,52 25,84 25,21 24,62 24,07 23,55 40,53
F= 1927. 1873. 1824. 1778. 1736. 1696. 1658. 2860.
April 1997.g. 34
Tablica XXVII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
55. 2,32 2,38 2,43 2,48 2,53 2,58 2,63 2,46
S = 26,62 26,02 25,45 24,92 24,42 23,94 23,49 40,00
Si = 27,00 26,41 25,85 25,32 24,83 24,36 23,92 40,64
F= 1903. 1860. 1820. 1782. 1746. 1712. 1680. 2860.
60. 2,79 2,84 2,90 2,95 3,00 3,05 3,10 2,93
S = 26,39 25,88 25,41 24,96 24,53 24,12 23,73 40,00
Si = 26,85 26,35 25,88 25,44 25,01 24,61 24,23 40,76
F= 1887. 1851. 1817. 1784. 1754. 1724. 1696. 2860.
65. 3,30 3,35 3,41 3,46 3,51 3,56 3,61 3,44
S = 26,21 25,78 25,37 24,98 24,61 24,26 23,92 40,00
Si = 26,75 26,33 25,93 25,55 25,19 24,84 24,50 40,89
F= 1874. 1843. 1814. 1786. 1760. 1734. 1710. 2860.
70. 3,85 3,90 3,96 4,01 4,06 4,11 4,17 3,99
S = 26,06 25,69 25,34 25,01 24,68 24,37 24,07 40,00
Si = 26,69 26,33 25,99 25,66 25,35 25,04 24,75 41,03
F= 1864. 1837. 1812. 1788. 1765. 1743. 1721. 2860.
75. 4,44 4,50 4,55 4,60 4,66 4,71 4,76 4,58
S = 25,95 25,63 25,32 25,03 24,74 24,74 24,20 40,00
Si = 26,67 26,36 26,06 25,78 25,50 25,23 24,97 41,19
F= 1855. 1832. 1811. 1789. 1769. 1749. 1730. 2860.
80. 5,07 5,13 5,18 5,24 5,29 5,34 5,40 5,21
S = 25,85 25,57 25,30 25,04 24,79 24,54 24,30 40,00
Si = 26,68 26,41 26,15 25,90 25,65 24,41 25,18 41,35
F= 1848. 1828. 1809. 1791. 1772. 1755. 1738. 2860.
85. 5,75 5,81 5,86 5,91 5,97 6,02 6,07 5,89
S = 25,77 25,53 25,29 25,06 24,83 24,61 24,39 40,00
Si = 26,71 26,47 26,24 26,02 25,80 25,59 25,38 41,53
F= 1843. 1825. 1808. 1791. 1775. 1760. 1744. 2860.
90. 6,47 6,53 6,58 6,63 6,69 6,74 6,79 6,61
S = 25,71 25,49 25,27 25,07 24,86 24,66 24,47 40,00
Si = 26,76 26,55 26,35 26,15 25,95 25,76 25,58 41,71
F= 1838. 1822. 1807. 1792. 1778. 1763. 1750. 2860.
95. 7,23 7,29 7,34 7,39 7,45 7,50 7,55 7,37
S = 25,65 25,46 25,26 25,08 24,89 24,71 24,54 40,00
Si = 26,83 26,64 26,46 26,28 26,11 25,93 25,77 41,91
F= 1834. 1820. 1806. 1793. 1780. 1767. 1754. 2860.
100. 8,03 8,09 8,14 8,20 8,25 8,30 8,36 8,17
S = 25,61 25,43 25,25 25,08 24,92 24,75 24,59 40,00
Si = 26,92 26,75 26,58 26,42 26,26 26,11 25,95 42,12
F= 1831. 1818. 1806. 1793. 1782. 1770. 1758. 2860.
April 1997.g. 35
Tablica XXVIII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
10. 0,03 0,03 0,04 0,05 0,07 0,09 0,12 0,05
S = 80,00 66,16 52,68 40,18 29,54 21,82 16,98 61,99
Si = 80,00 66,16 52,69 40,18 29,55 21,84 17,00 62,00
F= 5720. 4730. 3767. 2873. 2112. 1560. 1214. 4432.
20. 0,10 0,12 0,15 0,18 0,22 0,26 0,30 0,19
S = 80,00 67,45 55,86 45,83 37,75 31,64 27,14 68,92
Si = 80,00 67,47 55,88 45,86 37,78 31,68 27,19 68,97
F= 5720. 4823. 3994. 3277. 2699. 2262. 1941. 4928.
30. 0,23 0,27 0,31 0,36 0,41 0,47 0,52 0,38
S = 80,00 69,00 59,33 51,12 44,44 39,13 35,00 75,96
Si = 80,04 69,04 59,38 51,17 44,50 39,21 35,08 76,06
F= 5720. 4934. 4242. 3655. 3177. 2798. 2502. 5431.
40. 0,43 0,48 0,54 0,61 0,68 0,74 0,81 0,65
S = 76,64 67,68 60,00 53,50 48,16 43,79 40,21 80,00
Si = 76,71 67,76 60,09 53,60 48,27 43,91 40,34 80,17
F= 5480. 4839. 4290. 3825. 3444. 3131. 2875. 5720.
50. 0,74 0,81 0,89 0,97 1,05 1,12 1,20 1,01
S = 69,33 62,82 57,30 52,65 48,74 45,39 42,55 80,00
Si = 69,45 62,95 57,44 52,81 48,91 45,57 42,75 80,26
F= 4957. 4492. 4097. 3765. 3485. 3245. 3043. 5720.
60. 1,15 1,23 1,32 1,41 1,49 1,58 1,66 1,46
S = 64,05 59,46 55,50 52,09 49,10 46,51 44,23 80,00
Si = 64,24 59,66 55,72 52,32 49,34 46,77 44,50 80,38
F= 4580. 4251. 3968. 3724. 3511. 3325. 3163. 5720.
70. 1,65 1,75 1,84 1,93 2,02 2,11 2,20 1,99
S = 60,53 57,21 54,26 51,67 49,36 47,31 45,45 80,00
Si = 60,80 57,49 54,56 51,98 49,69 47,65 45,81 80,51
F= 4328. 4090. 3879. 3694. 3530. 3382. 3250. 5720.
80. 2,25 2,35 2,44 2,54 2,63 2,73 2,82 2,60
S = 58,12 55,64 53,40 51,39 49,56 47,89 46,36 80,00
Si = 58,48 56,02 53,80 51,80 49,99 48,33 46,82 80,67
F= 4155. 3978. 3818. 3674. 3543. 3424. 3315. 5720.
90. 2,93 3,03 3,13 3,23 3,33 3,42 3,51 3,29
S = 56,46 54,55 52,79 51,18 49,70 48,32 47,04 80,00
Si = 56,94 55,04 53,31 51,71 50,24 48,88 47,61 80,85
F= 4037. 3900. 3775. 3660. 3553. 3455. 3363. 5720.
100. 3,69 3,80 3,90 4,00 4,10 4,20 4,29 4,06
S = 55,28 53,76 52,35 51,03 49,80 48,65 47,57 80,00
Si = 55,88 54,38 52,98 51,68 50,74 49,33 48,27 81,05
F= 3952. 3844. 3743. 3649. 3561. 3479. 3401. 5720.
Prilog 27: Vlačna sila F(N) i provjes f(m) u ovisnosti o temperaturi (0C), uz maksimalno radno naprezanje S(N/mm2),
i iznimno naprezanje Si (N/mm2). SKS se zateže pomoću nosivog neutralnog vodiča.
April 1997.g. 36
Tablica XXIX Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,01 0,02 0,03 0,05 0,06 0,08 0,09 0,03
S = 40,00 27,26 17,36 11,74 8,97 7,41 6,42 25,19
Si = 40,00 27,26 17,37 11,75 8,98 7,42 6,44 25,20
F= 2860. 1949. 1242. 840. 641. 530. 459. 1801.
10. 0,06 0,08 0,10 0,13 0,15 0,17 0,20 0,11
S = 40,00 29,99 22,82 18,22 15,26 13,26 11,83 32,43
Si = 40,01 30,00 22,84 18,24 15,28 13,29 11,86 32,46
F= 2860. 2144. 1632. 1303. 1091. 948. 846. 2319.
15. 0,13 0,16 0,19 0,23 0,26 0,29 0,32 0,21
S = 40,00 32,31 26,75 22,82 20,01 17,93 16,32 38,00
Si = 40,02 32,34 26,79 22,86 20,06 17,98 16,38 38,05
F= 2860. 2310. 1913. 1632. 1431. 1232. 1167. 2717.
20. 0,25 0,29 0,33 0,37 0,41 0,45 0,48 0,35
S = 36,66 31,55 27,73 24,82 22,56 20,77 19,31 40,00
Si = 36,71 31,61 27,79 24,89 22,64 20,85 19,40 40,10
F= 2621. 2256. 1983. 1775. 1613. 1485. 1381. 2860.
25. 0,44 0,49 0,53 0,57 0,61 0,65 0,69 0,55
S = 32,85 29,75 27,28 25,26 23,60 22,20 21,00 40,00
Si = 32,93 29,84 27,38 25,37 23,71 22,32 21,13 40,15
F= 2349. 2127. 1950. 1806. 1687. 1587. 1501. 2860.
30. 0,68 0,72 0,77 0,81 0,86 0,90 0,94 0,79
S = 30,75 28,72 27,01 25,54 24,27 23,16 22,19 40,00
Si = 30,87 28,85 27,15 25,69 24,43 23,33 22,36 40,22
F= 2198. 2053. 1931. 1826. 1736. 1656. 1586. 2860.
35. 0,96 1.01 1,06 1,10 1,15 1,19 1,23 1,08
S = 29,51 28,09 26,83 25,73 24,73 23,84 23,04 40,00
Si = 29,69 28,27 27,03 25,93 24,95 24,06 23,26 40,30
F= 2110. 2008. 1919. 1839. 1769. 1705. 1647. 2860.
40. 1,29 1,34 1,39 1,43 1,48 1,52 1,56 1,41
S = 28,73 27,67 26,72 25,85 25,06 24,33 23,66 40,00
Si = 28,97 27,92 26,98 26,12 25,33 24,61 23,95 40,40
F= 2054. 1979. 1910. 1848. 1792. 1740. 1692. 2860.
45. 1,66 1,71 1,76 1,81 1,85 1,90 1,94 1,78
S = 28,20 27,39 26,64 25,94 25,29 24,69 24,13 40,00
Si = 28,51 27,71 26,96 26,28 25,64 25,04 24,49 40,50
F= 2017. 1958. 1905. 1855. 1809. 1765. 1725. 2860.
50. 2,08 2,13 2,18 2,23 2,27 2,32 2,36 2,20
S = 27,83 27,19 26,58 26,01 25,47 24,96 24,49 40,00
Si = 28,22 27,58 26,98 26,42 25,89 25,39 24,92 40,62
F= 1990. 1944. 1900. 1860. 1821. 1785. 1751. 2860.
April 1997.g. 37
Tablica XXX Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
55. 2,54 2,59 2,64 2,69 2,74 2,78 2,83 2,67
S = 27,57 27,04 26,53 26,06 25,60 25,17 24,76 40,00
Si = 28,04 27,52 27,02 26,55 26,11 25,69 25,29 40,75
F= 1971. 1933. 1897. 1863. 1831. 1800. 1771. 2860.
60. 3,05 3,10 3,15 3,20 3,25 3,29 3,34 3,17
S = 27,37 26,92 26,50 26,10 25,71 25,34 24,98 40,00
Si = 27,93 27,50 27,08 26,96 26,31 25,95 25,60 40,89
F= 1957. 1925. 1895. 1866. 1838. 1812. 1786. 2860.
65. 3,60 3,65 3,70 3,75 3,80 3,85 3,90 3,73
S = 27,21 26,83 26,47 26,13 25,79 25,47 25,16 40,00
Si = 27,88 27,51 27,16 26,82 26,50 26,18 25,88 41,05
F= 1946. 1919. 1893. 1868. 1844. 1821. 1799. 2860.
70. 4,20 4,25 4,30 4,35 4,40 4,45 4,50 4,33
S = 27,09 26,76 26,45 26,15 25,86 25,58 25,30 40,00
Si = 27,86 27,55 27,25 26,96 26,67 26,40 26,14 41,22
F= 1937. 1914. 1891. 1870. 1849. 1829. 1809. 2860.
75. 4,84 4,90 4,95 5,00 5,04 5,09 5,14 4,97
S = 26,99 26,71 26,43 26,17 25,91 25,67 25,42 40,00
Si = 27,88 27,61 27,35 27,09 26,85 26,61 26,37 41,40
F= 1930. 1909. 1890. 1871. 1853. 1835. 1818. 2860.
80. 5,53 5,59 5,63 5,68 5,73 5,78 5,83 5,66
S = 26,91 26,66 26,42 26,19 25,96 25,74 25,52 40,00
Si = 27,93 27,69 27,46 27,24 27,02 26,81 26,60 41,59
F= 1924. 1906. 1889. 1872. 1856. 1840. 1825. 2860.
85. 6,27 6,32 6,37 6,42 6,47 6,52 6,57 6,39
S = 26,84 26,62 26,41 26,20 26,00 25,80 25,61 40,00
Si = 28,00 27,79 27,59 27,39 27,19 27,00 26,82 41,80
F= 1919. 1903. 1888. 1873. 1859. 1845. 1831. 2860.
90. 7,05 7,10 7,15 7,20 7,25 7,30 7,35 7,17
S = 26,78 26,59 26,40 26,21 26,03 25,85 25,68 40,00
Si = 28,09 27,90 27,72 27,54 27,37 27,20 27,03 42,02
F= 1915. 1901. 1888. 1874. 1861. 1848. 1836. 2860.
95. 7,87 7,93 7,98 8,03 8,08 8,13 8,18 8,00
S = 26,74 26,56 26,36 26,22 26,06 25,89 25,74 40,00
Si = 28,19 28,03 27,87 27,71 27,55 27,40 27,25 42,25
F= 1912. 1899. 1887. 1875. 1863. 1851. 1840. 2860.
100. 8,74 8,80 8,85 8,90 8,95 9,00 9,05 8,87
S = 26,70 26,54 26,38 26,23 26,08 25,93 25,79 40,00
Si = 28,31 28,17 28,02 27,88 27,73 27,60 27,46 42,49
F= 1909. 1897. 1886. 1875. 1865. 1854. 1844. 2860.
April 1997.g. 38
Tablica XXXI Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
10. 0,03 0,03 0,04 0,06 0,08 0,10 0,12 0,06
S = 80,00 66,30 53,04 40,95 30,72 23,32 18,53 62,40
Si = 80,01 66,31 53,05 40,96 30,73 23,34 18,56 62,42
F= 5720. 4740. 3792. 2928. 2196. 1667. 1325. 4462.
20. 0,12 0,14 0,16 0,20 0,23 0,27 0,31 0,20
S = 80,00 67,87 56,79 47,32 39,68 33,82 29,41 69,82
Si = 80,02 67,90 56,82 47,35 39,72 33,87 29,47 69,87
F= 5720. 4853. 4016. 3383. 2837. 2418. 2103. 4992.
30. 0,26 0,30 0,34 0,39 0,44 0,50 0,55 0,41
S = 80,00 69,64 60,59 53,00 46,73 41,72 37,69 77,09
Si = 80,05 69,69 60,66 53,07 46,81 41,81 37,79 77,21
F= 5720. 4979. 4332. 3789. 3341. 2983. 2695. 5512.
40. 0,49 0,55 0,61 0,68 0,74 0,80 0,87 0,70
S = 75,33 67,29 60,46 54,67 49,90 45,92 42,58 80,00
Si = 75,42 67,40 60,58 54,79 50,04 46,07 42,74 80,20
F= 5386. 4812. 4323. 3909. 3568. 3283. 3044. 5720.
50. 0,84 0,92 0,99 1,07 1,14 1,21 1,28 1,10
S = 68,62 63,00 58,23 54,15 50,64 47,59 44,97 80,00
Si = 68,77 63,17 58,41 54,34 50,85 47,82 45,21 80,31
F= 4906. 4505. 4163. 3871. 3621. 3403. 3215. 5720.
60. 1,30 1,38 1,47 1,55 1,63 1,71 1,78 1,58
S = 64,10 60,19 56,77 53,75 51,10 48,76 46,66 80,00
Si = 64,34 60,45 57,04 54,03 51,40 49,07 46,99 80,44
F= 4583. 4304. 4059. 3843. 3654. 3486. 3336. 5720.
70. 1,85 1,94 2,03 2,12 2,20 2,28 2,37 2,15
S = 61,12 58,29 55,76 53,49 51,44 49,58 47,88 80,00
Si = 61,46 58.65 56,14 53,88 51,85 50,00 48,32 80,61
F= 4370. 4186. 3987. 3825. 3678. 3545. 3424. 5720.
80. 2,50 2,60 2,69 2,78 2,86 2,95 3,03 2,81
S = 59,14 57,02 55,08 53,31 51,68 50,17 48,78 80,00
Si = 59,60 57,50 55,58 53,82 52,21 50,72 49,78 80,79
F= 4228. 4077. 3938. 3811. 3695. 3587. 3488. 5720.
90. 3,25 3,34 3,43 3,53 3,61 3,70 3,79 3,56
S = 57,77 56,12 54,60 53,18 51,85 50,61 49,45 80,00
Si = 58,37 56,74 55,23 53,83 52,52 51,30 50,15 81,00
F= 4130. 4013. 3904. 3802. 3707. 3619. 3536. 5720.
100. 4,08 4,17 4,27 4,36 4,45 4,54 4,63 4,40
S = 56,78 55,47 54,24 53,08 51,98 50,95 49,97 80,00
Si = 57,54 56,24 55,03 53,88 52,81 51,79 50,82 81,24
F= 4060. 3966. 3878. 3795. 3717. 3643. 3573. 5720.
April 1997.g. 39
Tablica XXXII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x25 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
5. 0,02 0,02 0,03 0,05 0,07 0,08 0,09 0,04
S = 40,00 27,42 17,72 12,22 9,41 7,81 6,78 25,48
Si = 40,00 27,42 17,73 12,23 9,42 7,82 6,80 25,49
F= 2860. 1961. 1267. 873. 673. 558. 485. 1822.
10. 0,06 0,08 0,10 0,13 0,15 0,18 0,20 0,11
S = 40,00 30,31 23,37 18,87 15,91 13,89 12,43 32,82
Si = 40,01 30,32 23,40 18,89 15,94 13,92 12,47 32,85
F= 2860. 2167. 1671. 1349. 1137. 993. 889. 2347.
15. 0,14 0,17 0,20 0,23 0,27 0,30 0,32 0,21
S = 40,00 32,67 27,35 23,52 20,76 18,68 17,06 38,38
Si = 40,03 32,70 27,39 23,57 20,81 18,74 17,13 38,34
F= 2860. 2336. 1955. 1682. 1484. 1335. 1220. 2744.
20. 0,27 0,31 0,35 0,39 0,42 0,46 0,49 0,37
S = 36,32 31,63 28,08 25,32 23,16 21,42 19,99 40,00
Si = 36,37 31,39 28,15 25,40 23,25 21,51 20,08 40,11
F= 2597. 2261. 2007. 1811. 1656. 1532. 1429. 2860.
25. 0,47 0,51 0,55 0,59 0,63 0,67 0,71 0,57
S = 32,83 29,98 27,68 25,78 24,19 22,84 21,67 40,00
Si = 32,92 30,08 27,79 25,90 24,31 22,97 21,81 40,17
F= 2347. 2144. 1979. 1843. 1730. 1633. 1549. 2860.
30. 0,71 0,76 0,81 0,85 0,89 0,93 0,97 0,82
S = 30,92 29,05 27,45 26,06 24,86 23,79 22,84 40,00
Si = 31,06 29,20 27,61 26,23 25,03 23,97 23,03 40,24
F= 2210. 2077. 1962. 1864. 1777. 1701. 1633. 2860.
35. 1,01 1,06 1,10 1,15 1,19 1,23 1,27 1,12
S = 29,78 28,47 27,30 26,25 25,31 24,45 23,68 40,00
Si = 29,98 28,67 27,51 26,47 25,54 24,69 23,92 40,33
F= 2130. 2035. 1952. 1877. 1809. 1748. 1693. 2860.
40. 1,35 1,40 1,45 1,49 1,53 1,58 1,62 1,46
S = 29,07 28,09 27,20 26,38 25,63 24,93 24,29 40,00
Si = 29,34 28,36 27,48 26,67 25,93 25,24 24,60 40,43
F= 2079. 2008. 1944. 1886. 1832. 1782. 1736. 2860.
45. 1,74 1,79 1,84 1,88 1,92 1,97 2,01 1,85
S = 28,59 27,83 27,13 26,47 25,85 25,28 24,74 40,00
Si = 28,93 28,18 27,49 26,84 26,23 25,67 25,13 40,54
F= 2044. 1990. 1939. 1892. 1849. 1808. 1769. 2860.
50. 2,18 2,22 2,27 2,32 2,36 2,41 2,45 2,29
S = 28,25 27,65 27,07 26,54 26,03 25,54 25,09 40,00
Si = 28,68 28,08 27,52 26,99 26,49 26,02 25,57 40,67
F= 2020. 1977. 1936. 1897. 1861. 1826. 1794. 2860.
April 1997.g. 40
Tablica XXXIII Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x25 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
55. 2,66 2,71 2,75 2,80 2,85 2,89 2,93 2,77
S = 27,99 27,51 27,04 26,59 26,16 25,75 25,36 40,00
Si = 28,51 28,04 27,58 27,14 26,72 26,31 25,93 40,81
F= 2001. 1967. 1933. 1901. 1870. 1841. 1813. 2860.
60. 3,19 3,24 3,28 3,33 3,38 3,42 3,47 3,30
S = 27,82 27,40 27,01 26,63 26,26 25,91 25,57 40,00
Si = 28,45 28,04 27,65 27,28 26,92 26,58 26,25 40,97
F= 1989. 1959. 1931. 1904. 1878. 1852. 1828. 2860.
65. 3,76 3,81 3,86 3,91 3,95 4,00 4,04 3,88
S = 27,68 27,32 26,98 26,66 26,34 26,03 25,74 40,00
Si = 28,42 28,07 27,74 27,42 27,12 26,82 26,53 41,13
F= 1979. 1954. 1929. 1906. 1883. 1861. 1840. 2860.
70. 4,38 4,43 4,48 4,53 4,58 4,62 4,67 4,50
S = 27,56 27,26 26,96 26,68 26,41 26,14 25,88 40,00
Si = 28,42 28,13 27,84 27,57 27,30 27,04 26,79 41,32
F= 1971. 1949. 1928. 1908. 1888. 1869. 1850. 2860.
75. 5,05 5,10 5,15 5,20 5,25 5,29 5,34 5,17
S = 27,47 27,21 26,95 26,70 26,46 26,22 25,99 40,00
Si = 28,46 28,21 27,96 27,72 27,49 27,26 27,04 41,51
F= 1964. 1945. 1927. 1909. 1892. 1875. 1858. 2860.
80. 5,77 5,82 5,87 5,92 5,96 6,01 6,06 5,89
S = 27,40 27,16 26,94 26,72 26,50 26,29 26,09 40,00
Si = 28,53 28,31 28,09 27,88 27,67 27,47 27,27 41,72
F= 1959. 1942. 1926. 1910. 1895. 1880. 1865. 2860.
85. 6,53 6,59 6,63 6,68 6,73 6,78 6,82 6,66
S = 27,33 27,13 26,93 26,73 26,54 26,35 26,17 40,00
Si = 28,62 28,42 28,23 28,04 27,86 27,68 27,50 41,95
F= 1954. 1940. 1925. 1911. 1898. 1884. 1871. 2860.
90. 7,35 7,40 7,45 7,50 7,54 7,59 7,64 7,47
S = 27,28 27,10 26,92 26,74 26,57 26,40 26,23 40,00
Si = 28,72 28,55 28,38 28,21 28,05 27,89 27,73 42,18
F= 1951. 1938. 1925. 1912. 1900. 1888. 1876. 2860.
95. 8,21 8,26 8,31 8,36 8,41 8,45 8,50 8,33
S = 27,24 27,07 26,91 26,75 26,60 26,44 26,29 40,00
Si = 28,85 28,69 28,54 28,39 28,24 28,10 27,96 42,44
F= 1948. 1936. 1924. 1913. 1902. 1891. 1880 2860.
100. 9,12 9,17 9,22 9,27 9,32 9,36 9,41 9,24
S = 27,20 27,05 26,91 26,76 26,62 26,48 26,34 40,00
Si = 28,99 28,85 28,71 28,58 28,43 28,31 28,19 42,70
F= 1945. 1934. 1924. 1913. 1903. 1893. 1883. 2860.
April 1997.g. 41
Tablica XXXIV Samonosivi kablovski snop X00/0 – A 3x70+71,5+2x16 mm2, 0,6/1 kV

(m) -20. -10. 0. 10. 20. 30. 40. –5. + dt
10. 0,03 0,04 0,05 0,06 0,08 0,10 0,13 0,06
S = 80,00 66,37 53,24 41,26 31,32 24,07 19,31 62,62
Si = 80,01 66,37 53,25 41,27 31,34 24,09 19,34 62,63
F= 5720. 4745. 3807. 2950. 2239. 1721. 1381. 4477.
20. 0,12 0,14 0,17 0,20 0,24 0,28 0,32 0,21
S = 80,00 68,10 57,29 48,07 40,64 34,90 30,54 70,27
Si = 80,02 68,13 57,33 48,11 40,69 34,96 30,60 70,33
F= 5720. 4869. 4096. 3437. 2906. 2495. 2184. 5024.
30. 0,26 0,32 0,36 0,41 0,46 0,51 0,57 0,42
S = 80,00 69,97 61,25 53,92 47,85 42,97 39,00 77,61
Si = 80,05 70,03 61,32 54,00 47,94 43,07 39,11 77,74
F= 5720. 5003. 4379. 3855. 3421. 3072. 2789. 5549.
40. 0,53 0,58 0,65 0,71 0,77 0,84 0,90 0,73
S = 74,73 67,17 60,73 55,31 50,76 46,94 43,69 80,00
Si = 74,83 67,28 60,86 55,44 50,91 47,11 43,87 80,21
F= 5343. 4803. 4342. 3954. 3629. 3356. 3124. 5720.
50. 0,90 0,97 1,04 1,12 1,19 1,26 1,33 1,14
S = 68,35 63,17 58,72 54,88 51,56 48,65 46,12 80,00
Si = 68,52 63,36 58,92 55,09 51,79 48,89 46,39 80,33
F= 4887. 4517. 4198. 3924. 3607. 3478. 3298. 5720.
60. 1,38 1,46 1,54 1,62 1,70 1,77 1,85 1,65
S = 64,20 60,58 57,37 54,56 52,06 49,82 47,82 80,00
Si = 64,47 60,87 57,68 54,88 52,39 50,17 48,18 80,48
F= 4590. 4332. 4102. 3901. 3722. 3562. 3419. 5720.
70. 1,96 2,04 2,13 2,21 2,29 2,37 2,45 2,24
S = 61,46 58,85 56,49 54,36 52,42 50,65 49,03 80,00
Si = 61,85 59,25 56,91 54,79 52,87 51,12 49,51 80,65
F= 4395. 4208. 4039. 3887. 3748. 3621. 3506. 5720.
80. 2,64 2,72 2,81 2,90 2,98 3,07 3,15 2,93
S = 59,65 57,69 55,88 54,22 52,68 51,25 49,92 80,00
Si = 60,17 58,22 56,43 54,78 53,26 51,85 50,53 80,86
F= 4265. 4125. 3995. 3876. 3766. 3664. 3569. 5720.
90. 3,41 3,50 3,59 3,68 3,76 3,85 3,93 3,71
S = 58,40 56,87 55,45 54,11 52,86 51,69 50,58 80,00
Si = 59,07 57,56 56,15 54,84 53,60 52,44 51,35 81,08
F= 4176. 4067. 3965. 3869. 3780. 3696. 3617. 5720.
100. 4,28 4,37 4,46 4,55 4,64 4,72 4,81 4,58
S = 57,51 56,28 55,13 54,04 53,00 52,02 51,09 80,00
Si = 58,35 57,14 56,01 54,93 53,91 52,95 52,03 81,34
F= 4112. 4024. 3942. 3864. 3790. 3720. 3653. 5720.
April 1997.g. 42
BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
Generalni direktor
Na osnovu člana 56 i 70 stav 2 Statuta Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH, na

prijedlog Direktora Direkcije za distribuciju, Generalni direktor Javnog Preduzeća donio
je:
ODLUKU
o utvrđivanju Tehničkih preporuka za

NISKONAPONSKE NADZEMNE MREŽE (Oznaka TP-8)
Usvajaju se Tehničke preporuke za NISKONAPONSKE NADZEMNE MREŽE

(Oznaka TP-8) kao pravila za izbor opreme, materijala i načina izvođenja radova na
području elektrodistributivne djelatnosti Javnog Preduzeća.
II
III
Broj: 0101 – 2892/97

GENERALNI DIREKTOR

JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP- 9
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE
INDIVIDUALNIH STAMBENIH/POSLOVNIH
OBJEKATA
Sarajevo, juni 1999

TEHNIČKA PREPORUKA
ZA NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE INDIVIDUALNIH
STAMBENIH/POSLOVNIH OBJEKATA
1. UVOD
Tehnička preporuka za izvođenje niskonaponskih priključaka individualnih stambenih/poslovnih

objekata definiše uslove za izvođenje vanjskog i unutrašnjeg priključka individualnih objekta,
uslove za izvođenje priključaka podzemnim i samonosivim kablovima, način mjerenja energije,
te uslove za izvedbu elektroinstalacija u individualnim objektima i pomoćnim objektima u sklopu
domaćinstava.
Navedeni tehnički uslovi su usaglašeni sa važećim tehničkim propisima, standardima, Tehničkim

preporukama TP-11A i TP-11B koje definišu materiju u vezi sa ovom Tehničkom preporukom,
te Opštim uslovima za isporuku električne energije i Tarifnim sistemom za isporuku električne
energije.
Cilj donošenja ove Tehničke preporuke je da se priključci izvode na jedinstven način uz

korištenje standardizovane i odobrene opreme, te da se obezbjede potrebni uslovi sigurnosti i
pouzdanosti na cijelom području. U tom cilju neophodno je sa ovom Tehničkom preporukom
upoznati projektante i izvođače radova iz oblasti izgradnje individualnih stambenih objekata.
2.1. Primjena ove Tehničke preporuke obavezna je kod projektovanja i izvođenja elektroenergetskih
instalacija u svim individualnim stambenim/poslovnim objektima. Preporukom se definišu i
uslovi priključenja poslovnih prostora u sklopu individualnih stambenih objekata.
2.2. Na područjima svih Elektrodistributivnih dijelova JP Elektroprivreda BiH obavezno je

pridržavati se ovih tehničkih preporuka.
2.3. Preporuku je potrebno dostaviti i obezbjediti njenu primjenu kod svih proizvođača opreme,
investitora , projektanata i izvođača radova na elektroinstalacijama, zatim opštinskih Sekretarijata
za urbanizam i stambene poslove, kao i kod ostalih institucija koje su po prirodi svog posla
orijentirane na ovu problematiku.
2.4. Odredbe ove tehničke preporuke ne odnose se na:

- objekte izgrađene prije momenta stupanja Preporuka na snagu ;
- za objekte za koje je već izdata elektroenergetska saglasnost, a nije istekao definisani za
početak radova ili za pokretanje ponovnog zahtjeva;
- objekte za koje je već izdata građevinska dozvola.
3. DEFINICIJA POJMOVA
3.1. Individualni stambeni/poslovni objekat, u kontekstu ovih tehničkih preporuka, smatra se objekat
sa 4 ili manje mjernih mjesta.
3.2. Električni priključak je sklop električnih vodova i uređaja kojima se objekat korisnika
priključuje na elektrodistributivnu mrežu isporučioca.
3.3. Priključak na elektrodistributivnu mrežu se sastoji u pravilu od vanjskog i unutrašnjeg

priključka .
Juni 1999. 1
3.4. Vanjski kablovski priključak obuhvata priključni vod od mjesta isporuke sa elektroenergetskog
objekta isporučioca do kućnog priključnog ormara (KPO) objekta korisnika, uključujući i
glavne osigurače u priključnom ormaru ukoliko se priključak izvodi podzemnim kablom.
3.5. Niskonaponski nadzemni vanjski priključak obuhvata vod od elektro-energetskog objekta

odnosno postrojenja isporućioca sa kojeg se napaja individualni stambeni objekat uključujući i
stub sa kojeg je izvršen priključak, samonosivi kabl sa elementima nošenja i mjerno priključni
ormarić MO sa mjernim mjestom, ukoliko se objekat priključuje samonosivim kablom.
3.6. Unutrašnji priključak čine električni vodovi i drugi uređaji koji se nalaze iza glavnih osigurača u
kućnom priključnom ormaru do mjernih uređaja kupca, uključujući i mjerne uređaje.
3.7. Privremeni priključak za gradilište individualnog stambenog objekta je privremeno izvedeno

napajanje gradilišnog kompleksa u fazi izgradnje individualnog stambenog objekta koje se sastoji
od priključka i privremenog mjernog mjesta.
3.8. Kućni priključni ormarić (KPO) je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mreža sa
električnom instalacijom objekta. U kućnom priključnom ormariću obavezno je izvedeno
rastavno mjesto sa glavnim osiguračima objekta. KPO se obavezno ugrađuje u slučaju
kablovskog podzemnog priključka.
3.9. Mjerno mjesto električne energije je sklop mjernih i pomoćnih uređaja koji služe za mjerenje
isporučene električne energije.
3.9. Mjerni ormarić (MO) je tipizirani ormar smješten na fasadi individualnog stambenog objekta u
kojem je montirana oprema koja čini mjerno mjesto.
3.10. Stanski razdjelnik (SR) je ormar sa osiguračima montiran u stanu ,a služi za razdiobu električne
energije po strujnim krugovima stana.
3.11. Glavni osigurači stambenog objekta ugrađuju se u KPO, a služe za zaštitu unutrašnjeg
priključka od preopterećenja i kratkog spoja kao i za odvajanje električne instalacije objekta od
distributivne mreže.
3.12. Električno brojilo stana ugrađuje se u mjerni ormarić (MO) i mjeri preuzetu električnu energiju
individualnog stambenog objekta.
3.13. Ograničavač (limitator) opterećenja stana je izveden kao termomagnetni prekidač koji ima
funkciju zaštite instalacije od kratkog spoja i preopterećenja. Isti se nalazi u istom kućištu sa
brojilom električne energije.
3.14. Neutralni vodič (N) je povratni vodič koji neprekinuto povezuje trošila sa neutralnom tačkom
napojnog trafopodručja– zvjezdištem niskonaponske mreže.
3.15. Fazni vodič je napojni vod koji povezuje potrošače sa izlaznim krajevima namotaja
transformatora distributivne mreže preko rasklopnih i zaštitnih uređaja elektroenergetskog
priključka.
3.16. Zaštitni vodič (PE) je povratni vodič koji neprekinuto spaja metalne vodljive mase instalacije i
trošila koje mogu doći pod napon u slučaju proboja izolacije trošila.
3.17. Neutralni vodič sa zaštitnom funkcijom (PEN) je vodič koji udružuje funkcije neutralnog i
zaštitnog vodiča.
3.18. Glavni vod je vodič položen od mjernog mjesta u ormariću MO do stanskog razdjelnika
individualnog stambenog objekta.
4. TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE PRIKLJUČKA
Juni 1999. 2
4.1. Priključenje korisnika električne energije na elektroenergetsku mrežu se izvodi u skladu sa

energetskim uslovima i razvojnim koncepcijama mreže na predmetnoj lokaciji.
4.2. Za priključenje novih kupaca ili za povećanje angažovane snage već postojećih potrošača,
nadležni Elektrodistributivni dio JP Elektroprivreda BiH na zahtjev Kupca ili Nadležnog organa
Opštine, izdaje Prethodnu elektroenergetsku saglasnost i Elektroenergetsku saglasnost kojim se
definišu uslovi priključka i regulišu međusobni odnosi između Isporučioca i Kupca električne
energije.
4.3. Prethodna Elektroenergetska saglasnost za priključenje individualnog stambenog/poslovnog

objekta na elektronergetsku mrežu sadrži:
• energetske i tehničke uslove priključka,

• pregled potrebne dokumentacije koju treba priložiti Kupac za izdavanje Elektroenergetske
saglasnosti
• rok važenja Prethodne elektroenergetske saglasnosti.
4.4. Na osnovu Prethodne elektroenergetske saglasnosti ne može se priključiti novi individualni

stambeni objekat niti povećati snaga trošila postojećeg korisnika.
4.5. Elektroenergetska saglasnost sadrži:
• Vrijeme priključenja,
• Mjesto i napon priključka,
• Instalisanu i vršnu snagu trošila kupca,
• Mjesto isporuke i mjesto mjerenja,
• Energetske obaveze isporučioca u vezi sa snadbjevanjem kupca,
• Obaveze kupca da za režim preuzimanja električne nergije sa faktorom snage Cosϕ nižim od
0,95 ugradi u svom postrojenju uređaj za kompenzaciju reaktivne električne energije,
• Način priključenja objekta kupca, vrstu mjernih, zaštitnih, upravljačkih instalacija za
korištenje usvojenih sistema daljinskog upravljanja potrošnjom i postrojenjima srednjeg i
niskog napona,
• Iznos naknade za pokrivanje troškova angažovane snage i priključenja na elektroenergetski
sistem,
• Rok za zaključenje ugovora o isporuci električne energije
• Potrebu projektovanja elektroenergetskih postrojenja kupca i obavezu obavljanja revizije
projektne dokumentacije od strane isporučioca.
• Sistem zaštite od opasnog napona dodira
5. IZVEDBE VANJSKOG PRIKLJUČKA
5.1. Opšti uslovi izvođenja vanjskog priključka
5.1.1. Svaki individualni stambeni/poslovni objekat predstavlja jednu građevinsku cjelinu i za isti se
izvodi poseban vanjski priključak.
5.1.2. Vanjske kućne priključke individualnih stambenih objekata izvodi isključivo Isporučilac
električne energije.
5.1.3. S obzirom na vrstu niskonaponske mreže, uređenost terena, položaj objekta koji se priključuje,
planirano vršno opterećenje, vanjski kućni priključci individualnog stambenog objekta mogu se
izvoditi :
a) Podzemno energetskim kablom :

- sa niskonaponske mreže kablovske mreže
- sa niskonaponske zračne nadzemne mreže
Juni 1999. 3
b) Samonosivim kablovskim snopom :

- sa niskonaponske nadzemne mreže izvedene golim vodičima
- sa niskonaponske nadzemne mreže izvedene SKS-om
5.1.4. Početna tačka vanjskog priključka individualnog stambenog objekta može biti :
- niskonaponski ormar transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV
- Distributivni razvodni ormar (DRO)
- Kućni priključni ormarić višespratnog stambenog objekta
- Kućni priključni ormarić individualnog stambenog objekta
- Otcjepni stub na niskonaponskoj mreži
5.1.5. Krajnja tačka vanjskog priključka je :

- Kućni priključni ormarić ( KPO ) na individualnom stambenom objektu za slučaj
podzemnog priključka
- Mjerni ormarić ( MO ) individualnog stambenog objekta u slučaju nadzemnog
priključka
5.1.6. Priključak individualnog stambenog objekta izvoditi u skladu sa važećim Pravilnikom o

Tehničkim normativima za zaštitu NISKONAPONSKE mreža i pripadajućih trafostanica i
pravilnikom o Tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona .
5.1.7. Tehničku dokumentaciju priključka voditi u skladu sa Pravilnikom o vođenju Tehničke

dokumentacije i Procedurama priključenja Kupca električne energije.
5.1.8. Priključak individualnog stambenog objekata može se izvesti kao:

- monofazni
- trofazni
5.1.9. U slučaju izvođenja monofaznih priključaka potrebno je voditi računa o simetričnom faznom
opterećenju cijelog transformatorskog područja.
5.1.10. Vrsta priključka individualnog stambenog objekta se definiše Elektronergetskom saglasnošću.
5.2. Vanjski priključak izveden podzemnim kablom
5.2.1. Izvedba vanjskog priključka individualnih stambenih/poslovnih objekta se ostvaruje

podzemnim energetskim kablom standardizovanog tipa i presjeka.
5.2.2. Izvedba podzemnog kablovskog vanjskog priključka može biti u osnovi ostvarena :
- kao radijalni pojedinačni priključak
- kao grupni priključak na principu ulaz-izlaz
5.2.3. Za vanjski kablovski priključak mogu se koristiti standardizovani kablovi tipa kako slijedi:
- XPOO-AY; ( XP44-AY)
5.2.4. Za vanjski kablovski priključak mogu se odabrati zavisno od očekivanog opterećenja i

predviđene konfiguracije mreže slijedeći standardizovani presjeci kablova:
- 4 x 25 mm2 ; 4 x 35 mm2 ; 4 x 50 mm2; 4 x 95 mm2; izuzetno 4 x 150 mm2.
5.2.5. Vanjski kablovski priključak individualnog stambenog/poslovnog objekta se ostvaruje tako što
se položi odabrani kabl od mjesta isporuke do kućnog priključnog ormarića (KPO) objekta u
kome se ugrađuju i glavni osigurači objekta. Polaganje kabla izvesti u skladu sa preporukama za
polaganje energetskih kablova.
5.2.6. Ukoliko se priključak izvodi korištenjem kablovske kanalizacije obavezno je na mjestu odvajanja
priključka iz kablovske kanalizacije izvesti propisani šaht standardnih dimenzija kako je to definisano
preporukama za polaganje energetskih kablova.
Juni 1999. 4
5.2.7. Polaganje kabla od kablovskog šahta do kućnog priključnog ormarića izvesti kroz plastične cijevi
odgovarajućeg presjeka (Φ=100 mm) koje su postavljene tako da je osigurano nesmetano uvlačenje kabla.
Radijus savijanja cijevi treba da je odabran prema dozvoljenom radijusu savijanja kabla.
5.2.8. Ukoliko se priključak izvodi kao grupni na principu ulaz-izlaz potrebno je položiti dvije plastične
cijevi (Φ=100 mm ) sa donje strane kućnog priključnog ormarića do tačke ulaska kabla u
vertikalnu ravan koja je na oko 600 mm od kote tla, vodeći računa o radijusu zakrivljenosti koji
odgovara dijametru kabla koji se polaže.
5.2.9. Nije dozvoljeno polaganje dvožilnih podzemnih energetskih kablova.
5.2.10. Metalne plašteva kabla vanjskog priključka obavezno u kućnom priključnom ormariću povezati
na uzemljivač objekta.
5.2.11. U slučaju da je kablovski priključak izveden sa postojeće nadzemne zračne mreže neophodno je
na mjestu priključka kabla na zračnu mrežu ugraditi kablovsku glavu sa vodonepropusnim
kablovskim stopicama vodeći računa o spojnom mjestu (Al-Cu), te obezbjediti adekvatnu zaštitu
od prenapona ugradnjom niskonaponskog odvodnika prenapona (500 V, 5 kA).
5.2.12. Zaštitu priključka od preopterećenja i kratkog spoja izvesti saglasno Pravilniku o Tehničkim
Normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih TS .
5.2.13. Spust kabla sa nadzemne zračne mreže izvesti na odcjepnom stubu pri čemu je kabl , po dijelu
stuba dostupnom za dodir sa zemlje, neophodno postaviti u metalnu ili plastičnu cijev
pričvršćenu obujmicama za stub.
5.2.14. Dužina cijevi treba da je 250 cm pri čemu je 30 cm cijevi ukopano u zemlju.Ukoliko se polaže
metalna cijev istu je neophodno povezati na uzemljivač betonskog stuba, ukoliko uzemljivač
postoji. Ukoliko se polaže plastična cijev potrebno je metalne šelne povezati na uzemljivač stuba
polaganjem posebne trake uz stub. Na istu traku uzemljenja povezati i odvodnike prenapona i
metalni plašt kabla ukoliko isti postoji.
5.3. Vanjski priključak izveden samonosivim kablovskim snopom
5.3.1. Vanjski kućni priključak individualnog stambenog objekta u prigradskom i seoskom konzumu u
principu se izvodi samonosivim kablovskim snopom.
5.3.2. Za izvođenje magistralne niskonaponske mreže koristi se samonosivi kablovski snop

XOO-A 4 x 35 mm2 i XOO-A 3 x 70+ 1 x 71,5 mm2.
5.3.3. Obzirom na opterećenje i vrstu priključenih trošila priključak individualnog stambenog objekta
se izvodi :
- za monofazne priključke kablom XOO - A 2 x 16 mm2.
- za trofazne priključke kablom XOO - A 4 x 16 mm2.
5.3.4. Priključak samonosivim kablovskim snopom sa niskonaponske mreže na individualni stambeni

objekat izvodi se sa magistralne NISKONAPONSKE mreže koja se u principu izvodi na
betonskim stubovima montiranim neposredno pored puta uvažavajući dozvoljena sigurnosna
odstojanja.
5.3.5. Svaki individualni stambeni objekat kao građevinska cjelina mora imati vlastiti vanjski priključak
samonosivim kablovskim snopom.
5.3.6. Sa individualnog stambenog objekta koji je priključen samonosivim kablovskim snopom nije
dozvoljeno priključenje drugog individualnog stambenog objekta.
5.3.7. Priključak svakog individualnog stambenog objekta mora se izvoditi sa stuba na kojem se nalazi
niskonaponska mreža izvedena višim stepenom presjeka samonosivog kabla.
Juni 1999. 5
5.3.8. Nije dozvoljeno koristiti samonosivi kablovski snop 4x16 mm2 za istovremeno izvođenje dva
monofazna priključka.
5.3.9. U slučajevima kad nije definisana konačna visina individualnog stambenog objekta, odnosno kad
se planira dalje dizanje spratnosti objekta, potrebno je izvesti podzemni kablovski priključak.
5.3.10. Nije dozvoljeno samonosivi kablovski snop kao dio voda vanjskog kućnog priključka polagati u
zemlju ili direktno u zid objekta.
5.3.11. Priključni vod nije dozvoljeno polagati u tavanu objekta , isti mora biti izveden vanjskim dijelom
krovne konstrukcije ili zida.
5.3.12. Samonosivi kablovski snop nakon prihvata na fasadi objekta treba postaviti u negorive plastične
cijevi po vanjskim nezapaljivim zidovima objekta pridržavajući se sigurnosnih udaljenosti i
uslova polaganja kablova u savitljivim plastičnim cijevima, te uslovima definisanim za montažu
mjernih ormarića shodno Preporuci TP-11 B.
5.3.13. Voditi računa da ovako montirane plastične cijevi ne omogućavaju ulazak vode direktnim
dejstvom atmosferalija niti slijevanjem vode niz kabl.
5.3.14. Pričvršćenje samonosivog kablovskog snopa na fasadu objekta izvesti originalnim zateznim
stezaljkama i nosačima.
5.3.15. Izuzetno u slučaju nedovoljne visine individualnog stambenog objekta priključak objekta
samonosivim kablovskim snopom se može izvesti preko krovnog nosača montiranog tako da se
kabl ne vodi kroz tavan objekta nego takođe spušta u plastičnu negorivu cijev duž fasade objekta
slično kao u slučaju priključka na fasadi.
5.3.16. Sigurnosne udaljenosti samonosivog kablovskog snopa od dijelova zgrade iznosi :
- za SKS na nosaču pričvršćen u zid 0,15 m

- od donjeg ( gornjeg ) ruba prozora ili vrata na niže
( na više ) 0,30 m
- od otvora prozora i vrata vodoravno u svim pravcima 0,60 m
- od sljemena krova 0,50 m
- od drugih dijelova krova 0,50 m
- od dijela terase ( balkona ) vodoravno u svim pravcima 0,60 m
- od dijela terase ( balkona ) na niže 0,30 m
5.3.17. Kod planiranja i izvođenja priključka samonosivim kablovskim snopom preporučuje se, u cilju
lakšeg rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima zemljišta, priključke izvoditi međama
parcela vodeći računa da se štete na posjedima i voćnjacima svedu na najmanju mjeru.
5.3.18. Izvođenje kućnog priključka samonosivim kablovskim snopom treba izvesti tako da se
samonosivi kabl priključuje direktno na MO.
5.3.19. Za izvođenje spoja na mjestima priključenja priključnog samonosivog kabla na magistralni

niskonaponski vod koristiti izolovane otcjepne stezaljke sa dva odnosno četiri odvoda zavisno od
vrste priključka.
5.3.20. Priključne izolovane otcjepne strujne stezaljke moraju zadovoljiti uslove u pogledu predviđenog
strujnog opterećenja i tehnologije spajanja aluminijuma.
5.3.21. Kontaktno mjesto mora obezbjediti spoj koji:

- skida Al oksid na kontaktnim površinama,
- osigurava konstantan specifični pritisak na vodič,
5.3.21. Kontaktni pritisak se ostvaruje pritezanjem strujne stezaljke proračunatim zakretnim moment
ključem (Mp = 7 Nm), tako da se vodič dovede u stabilno mehaničko stanje.
Juni 1999. 6
5.3.22. U slučajevima kada je raspon od otcjepnog stuba do mjesta ovješenja na fasadi objekta veći od
30 m, potrebno je ugraditi nosni stub između zateznih ovjesišta zbog smanjenja zateznih sila na
objektu kupca ili zbog ispunjenja uslova Tehničkih normativa za gradnju nadzemnih vodova.
5.3.23. Zatezanje voda vanjskog priključka izvodi se ručno. Standardna zatezna stezaljka treba da izdrži
silu do 1500 N. Kod većih sila od navedene treba da dođe do proklizavanja kabla u stezaljci.
5.3.24. Zatezne nosače na zidu objekta izvesti standardnim zateznim stezaljkama koje se ukopavaju u zid
minimalno 15 cm.
5.3.25. Vodiči samonosivog kablovskog snopa moraju biti izolovani i na mjestima vješanja kabla u
zateznim i nosnim stezaljkama i mjestima priključenja u otcjepnim stezaljkama.
5.3.26. Zabranjeno je skidanje izolacije kabla radi izvođenja spojnih i kontaktnih mjesta na
samonosivom kablovskom snopu.
5.3.27. Samonosivi kablovski snop se može montirati i po fasadi objekta uz upotrebu nosnih stezaljki
odnosno ovjesnih kolotura. Kod većih raspona između nosača od 6 m koriste se ovjesne koloture.
5.3.28. Maksimalno radno naprezanje za kućne priključke izvedene samonosivim kablovskim snopom:
- za kabl XOO-A 2x16 mm2 16 N/mm2
2
- za kabl XOO-A 4x16 mm 10 N/mm2 za raspone do 10 m
2
- za kabl XOO-A 4x16 mm 16 N/mm2 za raspone preko 10 m
6. VRSTE ORMARIĆA , NAČIN MONTAŽE I VEZIVANJA
6.1. Za priključak individualnih stambenih objekata koriste se kućni priključni ormarići KPO i
mjerni ormarići MO1 i MO2.
6.2. Kućni priključni ormarić KPO se obavezno postavlja u slučaju priključka individualnog
stambenog objekta podzemnim kablom.
6.3. Glavni osigurači priključka tipa NV se ugrađuju u KPO ormar u slučaju kablovskog podzemnog
priključka.
Vrijednost struje patrona treba da je za jedan stepen veća od nominalne vrijednosti struje
limitatora ugrađenog u brojilo.
6.4. U slučaju podzemnog kablovskog priključka kućni priključni ormarić KPO se montira
neposredno uz mjerni ormarić i isporučuje se zajedno sa mjernim ormarićem. KPO i MO moraju
biti montirani na lako pristupačnom mjestu, kako bi se za slučaj potrebe mogla isključiti
električna instalacija objekta sa niskonaponske mreže.
6.5. Zamjenu i obezbjeđenje patrona glavnih osigurača, kao i eventualno pregorenih postolja
osigurača, vrši isporučilac električne energije. KPO mora imati mogućnost plombiranja poklopca
od strane isporučioca električne energije i on treba da je uvijek plombiran kao i mjerni uređaji.
6.6. Kućni priključni ormarić KPO se postavlja tako da donji rub ormarića bude na visini od 0,7 do
1,1 m od uređene kote tla- stajališta.
6.7. Neposredno iznad kućnog priključnog ormarića KPO se montira mjerni ormar MO, tako da nije
moguće pristupiti polaganju odvoda u instalaciju objekta prije brojila koje se nalazi u mjernom
ormaru MO.
6.8. Veza između ormara KPO i MO može biti i tvornički izvedena.
6.9. Kod priključenja objekta samonosivim kablovskim snopom XOO (Al-vodič 16 mm2)
neophodno je zbog postizanja trajnog kontakta između kabla i brojila koristiti odgovarajuće
prelazne elemente ( kao npr. Al vezni tuljak sa Cu sornikom )
Juni 1999. 7
6.10. Zid, nakon postavljanja kućnog priključnog ormarića KPO i mjernog ormarića MO treba
omalterisati i zatvoriti, te pripremiti za priključak kablova.
6.11. Dimenzije i izgled kućnog priključnog ormara KPO i mjernih ormara MO1, MO2, su obrađene
u TP-11B.
6.12. Kod podzemnih priključaka veza između KPO i MO se izvodi izolovanim P , PP ili PPOO
vodičima 3x16 (10) mm2 ili 5x16 (10) mm2.
6.13. Vodič između KPO i MO mora biti položen u samogasivu , savitljivu rebrastu izolacijsku cijev
promjera 32 (40) mm. Izolacijska cijev se postavlja po nezapaljivom dijelu objekta (cigla, beton ,
siporeks i dr.) pod žbukom. Kod zapaljivih materijala i materijala kod kojih nije moguće
ukopavanje cijev se polaže na odgovarajuće izolacijske odstojnike-obujmice .
6.14. Boje izolacije vodova P,PP,PPOO kod unutrašnjeg priključka su :

- za fazne vodiče : smeđa ili crna
- za neutralne vodiče : svijetlo plava
- za zaštitni vodič : žuto – zelena
7. ELEKTRIČNI RAZVOD IZMEĐU MJERNOG MJESTA I STANSKOG RAZDJELNIKA
7.1. Odlazni vod od mjernog ormarića do stanskog razdjelnika (u objektu) mora biti izveden vodičem
P , PP ili PPOO 3x10 (6) mm2, ili 5x10 (6) mm2 položenim u samogasivu savitljivu rebrastu
izolacijsku cijev vanjskog promjera 32 (40) mm. Na razvodnoj ploči u stanu neutralni vodič i
zaštitni vodič moraju biti odvojeni (galvanski izolovani).
7.2. Boje izolacije vodova P,PP,PPOO kod razvoda od mjernog mjesta do instalacijskog ormarića-
razvodne ploče su :
8. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
8.1. Kao osnovna brojila, saglasno Tehničkoj preporuci TP-11A, ugrađuju se monofazna brojila sa
termomagnetnim niskonaponskim prekidačem ( limitatorom ) i elektronskim mikroprocesorskim
jedinicama koja se montiraju, saglasno Tehničkoj preporuci TP-11B, u mjernim ormarićima MO.
8.2. Očitanje brojila se vrši lokalno ili daljinski zavisno od stepena izgrađenosti sistema očitanja
brojila.
8.3. Ovisno o vrsti izvedenog priključka i snazi trošila u mjerni ormarić se ugrađuje monofazno ili
trofazno brojilo sa limitatorom što se definiše elektroenergetskom saglasnošću.
9. MJERE ZAŠTITE PRIKLJUČKA
9.1. Zaštita od električnog udara
U zaštitu od električnog udara u elektroenergetskoj instalaciji individualnih stambenih objekata

prema L7 i L14 ubraja se :
9.1.1. Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom
9.1.2. Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom
9.1.1 Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se :
Juni 1999. 8
• zaštitnim izolovanjem čija je uloga sprječavanje svakog dodira s dijelovima pod naponom;
• ugradnjom izolovanih kablova i vodova koji odgovaraju radnom naponu 0,6/1 u skladu sa
L15 , L16 , L17 i L22 ;
• ugradnjom ormara sa pregradama i kućištima što podrazumijeva da : svi razvodni ormari i
oprema koja je primjenjena u izvođenju elektroinstalacija moraju zadovoljavati uslove II
klase zaštite od električnog udara L7 ; sva oprema u priključnim i razvodnim ormarima mora
biti zatvorena vratima L3 sa ugrađenim odgovarajućim tipskim bravicama; tipska bravica JP
Elekroprivreda BiH treba biti ugrađena na vratima ormara gdje nije dozvoljen pristup
neovlaštenim osobama pa samim tim i kupcima ;
• ugradnjom mjernih i priključnih ormara na kojima nema otvora kroz koje bi se slučajno
moglo doći u dodir sa naponom što podrazumijeva da svi otvori za očitanje stanja brojila
moraju biti zaštićeni staklom ili providnim perpeksom.
9.1.2. Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se prema L7 :
• obaveznom ugradnjom strujno-zaštitne sklopke sa strujom prorade 30 mA , u strujne krugove

potrošača sa metalnim kućištima i prostorijama sa kadom i tušem ili ugradnjom jedne
strujno-zaštitne sklopke sa strujom prorade 30 mA za cjelokupnu instalaciju. Sklopku je
obavezan ugraditi kupac pri izvođenju radova na instalacijama.
• uzemljenjem masa izloženih vodljivih dijelova koje izvodi posebnim zaštitnim vodičem,
spojenim na uzemljivač objekta , a prema L12
• glavnim izjednačenjem potencijala koje mora međusobno povezati: glavni zaštitni vodič;
temeljni uzemljivač; glavne vodovodne, plinske i usponske cijevi centralnog grijanja i klima
uređaja; gromobransku, TV instalaciju kao i sve metalne dijelove zgrade , a prema L12
• isklapanjem napajanja
• dopunskim izjednačenjem potencijala
• djelovanjem diferencijalnog modula limitatora sa strujom prorade 500 mA što predstavlja
dopunsku zaštitu
9.2. Prekostrujna zaštita
9.2.1. Prekostrujna zaštita se izvodi prema L9 a dijeli se na : zaštitu od struje preopterećenja i zaštitu
od struje kratkog spoja.
9.2.2. Prekostrujna zaštita nadzemnog priključka ostvaruje se odgovarajućim osiguračima ili

niskonaponskim automatskim prekidačem ugrađenim u niskonaponskom odvodu napojne
transformatorske stanice.
9.2.3. Prekostrujna zaštita podzemnog priključka osim zaštite u napojnoj transformatorskoj stanici
ostvaruje se i u distributivnom razvodnim ormarima ukoliko se priključak izvodi iz istih.
9.2.4. Prekostrujna zaštita mjernog mjesta i voda između KPO i MO ostvaruje se osiguračima
ugrađenim u KPO.
9.2.5. Prekostrujna zaštita odlaznog voda od brojila do SR ostvaruje se limitatorom ugrađenim u

brojilo.
9.2.6. Prekostrujna zaštita odvoda instalacija u stanu ostvaruje se automatskim osiguračima ugrađenim
u SR svakog stana. Izbor osigurača mora se izvršiti tako da su odvodi efikasno i selektivno
zaštićeni od struja preopterećenja i struja kratkog spoja.
9.2.7. Prekostrujna zaštita instalacija poslovnih prostora ostvaruje se na isti način kao pod 10.2.5. i
10.2.6.
9.2.8. Radna karakteristika zaštitnog uređaja u napojnoj transformatorskoj stanici koji štiti električni
vod od preopterećenja, mora biti takva da nazivna struja zaštitnog uređaja mora biti veća od
struje za koju je strujni krug projektovan , a manja od trajno podnosive struje voda. Struja kod
Juni 1999. 9
koje zaštitni uređaj pouzdano djeluje mora biti manja od 1,45 Iz ( Iz je trajno podnosiva struja
voda ).
9.2.9. Dozvoljene struje opterećenja kablova su :
- za kabl XP00-A ( XP44 - A) 150 mm2 300A

- za kabl X00-A 70 mm2 198A

9.2.10. Zaštitni uređaji u napojnoj transformatorskoj stanici za zaštitu od struje kratkog spoja moraju
osigurati prekidanje struje kratkog spoja koja protiče kroz vodič strujnog kruga , prije nego takva
struja prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja na vodičima i spojevima.
9.2.11. Svaka struja kratkog spoja koja se pojavi u bilo kojoj tački strujnog kruga treba biti prekinuta
unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature.
9.2.12. Struja kratkog spoja kod krajnjeg priključka izvedenog sa neke napojne transformatorske stanice
mora biti veća od minimalne struje prorade zaštitnog uređaja u istoj transformatorskoj stanici.
Minimalna struja prorade se određuje iz krivulje zaštitnog uređaja u napojnoj transformatorskoj
stanici.
9.2.13. Struja kratkog spoja kod najbližeg priključka izvedenog sa neke napojne transformatorske stanice
mora biti manja od 6kA , jer je to maksimalna vrijednost struje koju može prekinuti limitator
ugrađen u brojilo.
9.2.14. U slučaju da je struja kratkog spoja veća od 6 kA obavezno se mora ugraditi KPO sa osiguračem
čija je proradno vrijeme kraće od proradnog vremena limitatora.
9.2.15. Provjera vrijednosti struje kratkog spoja vrši se na osnovu relacije :
Iismin < Ik < 6 kA gdje je : Iismin – minimalna struja KS koja aktivira

zaštitu u napojnoj transformatorskoj stanici
Formula za izračunavanje struje kratkog spoja je :
Ik = ( 1,1 x 0,4 ) / ( 1,73 x Zsk ) gdje je : Zsk = Zt + Zv , a

Zv = Zv0 x l
Zv0 – impedansa voda po jedinici dužine
l – dužina voda
Zt – impedansa transformatora
Karakteristične impedanse transformatora i vodova
Zt = 0,128 ohm...................................Pt = 50 kVA

Zt = 0,064 ohm...................................Pt =100 kVA
Zt = 0,040 ohm...................................Pt =160 kVA
Zt = 0,026 ohm...................................Pt =250 kVA
Zt = 0,016 ohm...................................Pt =400 kVA
Zt = 0,010 ohm...................................Pt =630 kVA
Zv0 = 0,26 ohm/km ............................kabl XP00 Al 150 mm2
Juni 1999. 10

Zv0 = 0,45 ohm/km ............................kabl SKS Al 70 mm2
Zv0 = 2,16 ohm/km ............................kabl PP00 Cu 10 mm2
9.3. Zaštita od toplotnog djelovanja
9.3.1. Zaštita od toplotnog djelovanja i požara se ostvaruje :
• Ugradnjom kablova sa negorivom izolacijom saglasno L8

• Izradom kućišta brojila el. energije od negorivog materijala
• Upotrebom instalacionih cijevi od smogasivog materijala
• Izborom osigurača u KPO koji su predviđeni za prekidanje struje preopterećenja ,koja
protiče vodičima, prije nego što ona prouzrokuje povišenje temperature iznad dozvoljene
granice za izolaciju, spojeve, stezaljke ili okolinu
• upotrebom limitatora sa diferencijalnim modulom kao dopunskom zaštitom dijela instalacija
od brojila do SR
9.4. Zaštita od vanjskih uticaja
Zaštita od vanjskih uticaja se izvodi prema L10 , a vrši se odabiranjem tipova instalacionih
materijala i opreme uzimajući u obzir uticaje vanjske sredine ( definisane prema L6 ) koji
se mogu očekivati u normalnom pogonu ( mjesto ugradnje, vlaga, temperatura,
zaprašenost, eksplozivnost atmosfere i sl.).
10. PRIVREMENI PRIKLJUČAK ZA GRADILIŠTA INDIVIDUALNIH OBJEKATA
10.1. Privremeni električni priključak gradilišta individualnih objekta se smatra kao privremeno
rješenje. I pored toga obzirom na specifične uslove objekta privremeni priključak treba izvesti
prema važećim propisima.
10.2. Kod izrade privremenog priključka potrebno je elemente i mjesto privremenog priključka
odrediti tako, da je za zamjenu privremenog priključka stalnim priključkom potrebno izvršiti što
manje dodatnih radova.
10.3. Ormarić privremenog priključka (OPP) se mora napajati sa niskonaponske mreže isključivo
posebnim vodom.
10.4. Vod privremenog priključka na niskonaponsku električnu mrežu se može izvoditi :

• podzemno kabelom
XP00-AY 4x25 mm2 , 0,6/1 kV ili
XP00-AY 4x35 mm2 , 0,6/1 kV ili
XP00-AY 4x50 mm2 , 0,6/1 kV
• nadzemno samonosivim kabelskim snopom
X00-A 2 x 16 mm2 , 0,6/1 kV ili
X00-A 4 x 16 mm2 , 0,6/1 kV
10.5. Ormarić privremenog priključka se sastoji od dva polja međusobno odvojena pregradom. U jedno
polje ( priključno - mjerno) je smješteno brojilo električne energije sa ugrađenin niskonaponskim
prekidačem (opisano u TP-11A) na koje se spaja priključni vod, dok su u drugom (razvodno)
smješteni osigurači preko kojih se napajaju pojedini potrošači. Izrađuju se za monofazni i
trofazni priključak.
10.6. Ormarić mora biti tako izveden da zadovoljava uslove zaštite od električnog udara , kao i zaštitu
od indirektnog dodira dijelova koji mogu doći pod napon u slučaju kvara.
10.7. Kao zaštita od indirektnog dodira primjenjuje se automatsko isključenje napajanja koristeći
modul diferencijalne zaštite niskonaponskog prekidača.
Juni 1999. 11
10.8. Vrata priključno-mjernog polja se zaključavaju istom bravicom kao i vrata razvodnog polja čiji je
ključ dostupan kupcu električne energije.
10.9. Na vratima OPP –a mora postojati znak upozorenja na prisustvo napona, kao i jednopolna šema
unutar ormara.
10.10. OPP se postavlja na stup za privremeni priključak i to tako da se otvor na ormariću za očitanje
brojila nalazi na visini 1,7 m od gazišta. OPP se može montirati i u ogradni zid ukoliko se ta
lokacija namjerava zadržati za stalni priključak.
10.11. Privremeni električni priključak izvodi isporučilac električne energije nakon izdavanja energetske
saglasnosti , a na osnovu prethodno dostavljenog pismenog zahtjeva kupca.
11. USLOVI OSIGURANJA KVALITETA
11.1. Prije puštanja u eksploataciju objekta na električnom priključku, prema L7 , treba :

• obaviti vizuelni pregled ugrađene opreme koja je dostupna
• provjeriti neprekidnost priključnih vodova
• provjeriti ispravnost spojeva
• ispitati-izmjeriti otpor izolacije električne instalacije
• provjeriti sistem zaštite od indirektnog dodira
• provjeriti sistem izjednačenja potencijala
• provjeriti kvalitet sistema prekostrujne zaštite
• izmjeruti otpor petlje
• izmjeriti otpor uzemljenja
11.2. Za sva izvršena ispitivanja i mjerenja investitor objekta je dužan obavezno napraviti
odgovarajuće ispitne protokole, a za sve preglede odgovarajuće zapisnike. Preglede i mjerenja mogu
vršiti samo stručne osposobljene osobe koje za to imaju odgovarajuće odobrenje.
11.2. Svaki ormar i ugrađena oprema moraju imati Atest tj. Kontrolni list proizvođača.
POPIS KORIŠTENIH STANDARDA,ZAKONA I PRAVILNIKA
L1. Standard CEI IEC 50(441) 1984.

Rasklopne aparature i osigurači.Međunarodni elektrotehnički rječnik.
Električne instalacije u zgradama. Međunarodni elektrotehnički rječnik.
L3. Standard CEI IEC 529 1989.-11
Stepeni zaštite ostvareni pomoću kućišta (IP kod).
L4. Standard CEI IEC 536 1976.
Klasifikacija električnih i elektronskih uređaja s obzirom na zaštitu od električnih udara.
Opsezi napona za električne instalacije u zgradama.
Juni 1999. 12
L6. Standard CEI IEC 364-3 1993-03

Električne instalacije u zgradama.Opšte karakteristike i klasifikacija.
L7. Standard CEI IEC 364-4-41 1992.-10
Električne instalacije u zgradama.Zahtjevi na bezbjednost.Zaštita od električnih udara.
L8. Standard CEI IEC 364-4-42 1980.
Električne instalacije u zgradama.Zahtjevi na bezbjednost.Zaštita od toplotnog dejstva.
Električne instalacije u zgradama.Zahtjevi na bezbjednost.Zaštita od prekomjernih struja.
L10.Standard CEI IEC 60364-5-51 1997.-06
Električne instalacije u zgradama.Izbor i postavljanje električne opreme.Opšta pravila.
L11.Standard CEI IEC 364-5-523 1983.
Električne instalacije u zgradama.Električni razvod.Trajno dozvoljene struje.
Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne opreme.Uzemljenje i zaštitni
provodnici.
L13.Standard IEC 64 (Central Office) 173 1988.
Električne instalacije niskog napona.Provjeravanje uslova za zaštitu automatskim isključenjem
napajanja.Mjerenje otpora uzemljivača.
L14.Standard IEC 64(central Office) 169 1987.
Električne instalacije niskog napona.Izbor mjera zaštite od električnog udara u zavisnosti od
spoljašnjih uticaja.
L15.Standard CEI IEC 60227-3 1997.-11

Kablovi sa izolacijom od PVC mase,nominalnog napona do i uključujući 450/750 V-Provodnici za
fiksno ožičenje.
Kablovi sa izolacijom od PVC mase,nominalnog napona do i uključujući 450/750 V-.Opšti zahtjevi.
L17.Standard IEC 502 1978.
Elektroenergetika.Kablovi sa izolacijom od termoplastičnih masa na bazi polivinilhlorida,sa
plaštom od polivinilhlorida ili termoplastičnog polietilena,za napone do 10 kV.
Niskonaponski sklopni blokovi.
Tipski ispitani i parcijalno tipski ispitani blokovi.
L19.Standard CEI IEC 439-2 1987.
Posebni zahtjevi na fabrički kompletirane blokove sa sabirnicama.
Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove koji se instaliraju na mjestima gdje
nekvalifikovano osoblje ima pristup u njihovom korištenju . Distributivne ploče.

Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove na privremenom mjestu ugradnje.
L22.N.C5.250. 1980. JUS
Samonosivi kablovski snop sa izolacijom od umreženog polietilena za nazivni napon do 0,6/1 kV.
L23.Opšti uslovi za isporuku električne energije
(usvojeni na XVI sjednici Upravnog odbora JP EP BiH od 03.11.1998. br. UO-16-9540-4/98).
L24.Zbirka elektrotehničkih propisa I knjiga;Savezni propisi;Izdavač Službeni list SFRJ 1989.
- Pravilnik o tehničkom normativima za električne instalacije niskog napona SL 53/88 SFRJ.
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih
transformatorskih stanica SL 13/78 SFRJ.
L25.Tehnička preporuka za obračunsko mjerno mjesto (TP 11-A) JP EP BiH usvojena 30.12.1997.
Juni 1999. 13
Juni 1999. 14
BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
Generalni direktor
Na osnovu člana 56. i 70. stav 2 Statuta Javnog Preduzeća Elektroprivreda BiH, na
prijedlog Direktora Direkcije za distribuciju, Generlni direktor Javnog Preduzeća donio je:
ODLUKU
o utvrđivanju Tehničke preporuke za NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE

INDIVIDUALNIH STAMBENIH/POSLOVNIH OBJEKATA
(Oznaka TP-9)
Usvajaju se Tehničke preporuke za NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE

INDIVIDUALNIH STAMBENIH/POSLOVNIH OBJEKATA (Oznaka TP-9), kao pravila
za izbor opreme, materijala i način izvođenja radova na području elektrodistributivne
djelatnosti Javnog Preduzeća.
Na osnovu ovih Tehničkih preporuka Direktor Direkcije za distribuciju će donijeti Uputstvo

o načinu realizacije istih.
II
III
Ova odluka stupa na snagu 24.06.1999.god. i odnosi se na sva priključenja novih kupaca te
sanaciju objekata starih kupaca električne energije.
Broj: 0101-6341/99 GENERALNI DIREKTOR

Sarajevo, 17.06.1999.
Meho Obradović, dipl.el.ing. s.r.
JP ELEKTROPRIVREDA BiH Varijante priključenja i razvod el. energije
Direkcija za distribuciju kod objekata individualne izgradnje P-2
TP –9
Značenje oznaka :
1. Kabl vanjskog podzemnog priključka dolazni
2. Odlazni kabl ( sistem ulaz-izlaz )
3. Kućni priključni ormarić KPO
4. Vod unutrašnjeg priključka
5. Mjerni ormar MO
6. Vod prema stanskom razdjelniku SR
7. Priključni samonosivi kablovski snop SKS
8. Fleksibilna PVC cijev
9. Anker za učvršćenje
10. Krovna uvodnica
11. Krovni nosač
Direkcija za distribuciju Vrste priključka objekta individualne izgradnje P-1
TP –9
Značenje oznaka :
1. TS 10 (20)/0,4 kV
2. Kabl niskonaponske podzemne mreže
3. Razdjelni ormarić niskonaponske mreže
4. Kućni priključni ormarić KPO
5. Mjerni ormarić MO
6. Priključni energetski kabl
7. KPO u višespratnim stambenim objektima
8. Nadzemna niskonaponska mreža ( SKS , goli vodič )
9. Višespratni stambeni objekat
10. Priključni samonosivi kablovski snop
JAVNO PREDUZEĆE
ELEKTROPRIVREDA BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
___________________________________________________________________________________
TP 10
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE
VIŠESPRATNIH STAMBENIH OBJEKATA
Sarajevo, juni 1999.

TEHNIČKA PREPORUKA
ZA NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE VIŠESPRATNIH
STAMBENIH OBJEKATA
1. UVOD
Tehnička preporuka za izvođenje niskonaponskih priključaka višespratnih stambenih objekata

definiše uslove za izvođenje vanjskog i unutrašnjeg priključka objekta, uslove razvoda energije
po etažama, način mjerenja energije, te uslove za izvedbu elektroinstalacija u stanovima i
zajedničkim prostorijama stambenog objekta.
Navedeni tehnički uslovi su usaglašeni sa važećim tehničkim propisima, standardima, Tehničkim

preporukama TP 11-A i TP 11-B koje definišu materiju u vezi sa ovom Tehničkom preporukom,
te Opštim uslovima za isporuku električne energije i Tarifnim sistemom za isporuku električne
energije.
Cilj donošenja ove Tehničke preporuke je da se priključci izvode na jedinstven način uz

korištenje standardizovane i odobrene opreme, te da se obezbjede potrebni uslovi sigurnosti i
pouzdanosti na cijelom području. U tom cilju neophodno je sa ovom Tehničkom preporukom
upoznati sve investitore, projektante, nadzorne organe i izvođače radova iz oblasti stanogradnje.
2.1. Primjena ove Tehničke preporuke obavezna je kod projektiranja i izvođenja elektroenergetskih
instalacija u svim višespratnim stambenim objekima. Preporukom se definišu i uslovi priključenja
poslovnih prostora u sklopu višespratnih stambenih objekata, kao i sadržaji zajedničke potrošnje
( liftovi, stubišna rasvjeta, podstanice i sl.).
2.2. Na područjima svih Elektrodistributivnih dijelova JP Elektroprivreda BiH obavezno je

pridržavati se ovih tehničkih preporuka.
2.3. Preporuku je potrebno dostaviti i obezbjediti njenu primjenu kod svih proizvođača opreme,
investitora , projektanata i izvođača radova na elektroinstalacijama, zatim opštinskih Sekretarijata
za urbanizam i stambene poslove, kao i kod ostalih institucija koje su po prirodi svog posla
orijentirane na ovu problematiku.
2.4. Za višespratne poslovne objekte se kroz elektroenergetsku saglasnost definišu posebni dodatni
uslovi obzirom da navedeni objekti ne podliježu pod ovu Tehničku preporuku.
Energetski normativi nisu sastavni dio ove Tehničke preporuke, ali se definišu za svaki stambeni
ili stambeno poslovni objekat kod izdavanja elektroenergetske saglasnosti.
- objekte izgrađene prije momenta stupanja Preporuke na snagu;

- za objekte za koje je već izdata elektroenergetska saglasnost a nije istekao definisani rok za
početak radova ili za pokretanje ponovnog zahtjeva;
- objekte za koje je već izdata građevinska dozvola.
3.1. Višespratni stambeni objekat predstavlja objekat sa više od 4 mjerna mjesta.
3.2. Električni priključak je sklop električnih vodova i uređaja kojima se objekat korisnika priključuje
na elektrodistributivnu mrežu isporučioca.
Juni 1999. 1
3.3. Priključak na elektrodistributivnu mrežu se sastoji u pravilu od vanjskog i unutrašnjeg

priključka .
3.4. Vanjski priključak obuhvata priključni vod od mjesta isporuke sa elektroenergetskog objekta
isporučioca do kućnog priključnog ormara (KPO) objekta korisnika, uključujući i glavne
osigurače u priključnom ormaru.
3.5. Unutrašnji priključak čine električni vodovi i drugi uređaji koji se nalaze iza glavnih osigurača u
kućnom priključnom ormaru do mjernih uređaja kupca, uključujući i mjerne uređaje.
3.6. Kućni prikljućni ormarić (KPO) je ormar u kojem se povezuje elektrodistributivna mreža sa
električnom instalacijom objekta. U kućnom priključnom ormariću obavezno je izvedeno
rastavno mjesto sa glavnim osiguračima objekta.
3.7. Glavni razvodni ormar (GRO) je osnovni razvodni ormar objekta u kojem je izvedeno
razvođenje električne energije po energetskim cjelinama objekta i prekidno mjesto za isključenje
električne energije za cijeli objekat.
3.8. Glavni razvodno-mjerni ormar (GRMO) je osnovni razvodni ormar objekta u kojem je izvedeno
razvođenje električne energije po energetskim cjelinama objekta , prekidno mjesto za isključenje
električne energije za cijeli objekat kao i mjerenje utroška električne energije po stambenim
jedinicama.
3.9. Ormar zajedničke potrošnje (OZP) je ormar u kojem se montira oprema koja napaja uređaje i
sisteme zajedničke potrošnje objekta, uključujući i mjerne uređaje za mjerenje preuzete energije
za potrebe zajedničke potrošnje.
3.10. Etažni (spratni) razdjelnik (ER) je ormar montiran po spratovima objekta , a služi za razvod
električne energije za jedan sprat.
3.11. Etažni (spratni )mjerni ormar ( EMO ) je ormar montiran po spratovima objekta , a služi za
smještaj brojila za mjerenje električne energije za stanove pripadajućeg sprata.
3.12. Panelni mjerno-razvodni sistem (PMS) je tvornički kompletiran mjerno-razvodni sistem

sastavljen od montažnih mjernih i razvodnih polja koja se sistemom dogradnje konfiguriraju
prema broju kupaca na određenoj mjernoj i razvodnoj lokaciji.
3.13. Centralizovani panelni modul (CPM) je tvornički kompletiran mjerno-razvodni modul sastavljen
od montažnih ploča za ugradnju n trofaznih odnosno 2n monofaznih brojila , izolovanog
sabirničkog sistema i plastičnih kanalica za polaganje napojnih kablova do stambenih jedinica ,
prilagođen za montažu svih mjernih uređaja na jednom mjestu.
3.14. Etažni panelni modul (EPM) je tvornički kompletiran mjerno-razvodni modul sastavljen od
montažnih ploča za ugradnju n trofaznih odnosno 2n monofaznih brojila , izolovanog
sabirničkog sistema i plastičnih kanalica za polaganje napojnih kablova do stambenih jedinica ,
prilagođen za montažu po spratovima višespratnih stambenih objekata.
3.15. Modul glavne sklopke je tvornički kompletiran segment panelnog mjerno-razvodnog sistema u
kojeg se ugrađuje glavna sklopka.
3.16. Stanski razdjelnik (SR) je razdjelnik sa osiguračima montiran u stanu a služi za razdiobu
električne enrgije po strujnim krugovima stana.
3.17. Glavni osigurači stambenog objekta ugrađuju se u KPO a služe za zaštitu unutrašnjeg priključka
od preopterećenja i kratkog spoja kao i za odvajanje električne instalacije objekta od distributivne
mreže.
3.18. Električno brojilo zajedničke potrošnje ugrađuje se o ormar zajedničke potrošnje i mjeri preuzetu
energiju zajedničke potrošnje objekta.
Juni 1999. 2
3.19. Električno brojilo stana ugrađuje se u : GRMO , ER , CPM i EPM , a mjeri preuzetu električnu
energiju svakog stana posebno.
3.20. Ograničavač (limitator) opterećenja stana je izveden kao termomagnetni prekidač koji ima
funkciju zaštite instalacije od kratkog spoja i preopterećenja. Isti je sastavni dio brojila električne
energije. Limitator je izveden sa diferencijalnim spojem te predstavlja istovremeno i uređaj za
dopunsku zaštitu trošila od proboja na masu. Nominalna struja limitatora je definisana
elektroenergetskom saglasnošću za svakog kupca.
3.21. Neutralni vodič (N) je povratni vodič koji neprekinuto povezuje trošila sa netralnom tačkom
napojnog trafopodručja– zvjezdištem niskonaponske mreže.
3.22. Fazni vodič je napojni vod koji povezuje potrošače sa izlaznim krajevima namotaja
transformatora distributivne mreže preko rasklopnih i zaštitnih uređaja elektroenergetskog
priključka.
3.23. Zaštitni vodič (PE) je povratni vodič koji neprekinuto spaja metalne vodljive mase instalacije i
trošila koje mogu doći pod napon u slučaju proboja izolacije trošila.
3.24. Neutralni vodič sa zaštitnom funkcijom (PEN) je vodič koji udružuje funkcije neutralnog i
zaštitnog vodiča.
3.25. Modul koncentratora predstavlja uređaj za daljinsku komunikaciju sa brojilima električne

energije, pri koncentrisanoj ugradnji brojila na jednom mjestu. Može biti ugrađen u GRMO , u
zasebno kućište ili direktno na zidu.
4. TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE PRIKLJUČKA
4.1. Priključenje korisnika električne energije na elektroenergetsku mrežu se izvodi u skladu sa

energetskim uslovima i razvojnim koncepcijama mreže na predmetnoj lokaciji.
4.2. Za priključenje novih kupaca ili za povećanje angažovane snage već postojećih potrošaća,
Elektrodistributivno preduzeće na zahtjev Kupca ili Nadležnog organa Opštine, izdaje Prethodnu
Elektroenergetsku saglasnost i Elektroenergetsku saglasnost kojim se definišu uslovi priključka i
regulišu međusobni odnosi između Isporučioca i Kupca električne energije.
4.3. Prethodna Elektroenergetska saglasnost za priključenje objekta na elektronergetsku mrežu

sadrži:
• energetske i tehničke uslove priključka,

• pregled potrebne dokumentacije koju treba priložiti Kupac za izdavanje
• rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje Elektroenergetske saglasnosti.
Na osnovu Prethodne Elektroenergetske saglasnosti Kupac pristupa izradi projektne

dokumentacije objekta koju dostavlja na uvid Isporučiocu. Projektnu dokumentaciju priključka u
principu radi Isporučioc na teret Kupca ili neka druga ovlaštena ustanova na osnovu uslova datih
u Prethodnoj Elektroenergetskoj saglasnosti.
4.4. Na osnovu Prethodne Elektroenergetske saglasnosti ne može se priključiti novi objekat niti
povećati snaga trošila postojećeg korisnika.
4.5. Elektroenergetska Saglasnost sadrži:
• Vrijeme priključenja,
• Mjesto i napon priključka,
• Instalisanu i vršnu snagu kupca,
• Mjesto isporuke i mjesto mjerenja,

• Energetske obaveze isporučioca u vezi sa snadbjevanjem kupca,
Juni 1999. 3
• Obaveze kupca da za režim preuzimanja električne nergije sa faktorom snage Cosϕ nižim od
0,95 ugradi u svom postrojenju uređaj za kompenzaciju reaktivne električne energije,
• Način priključenja objekta kupca, vrstu mjernih, zaštitnih, upravljačkih instalacija za
korištenje usvojenih sistema daljinskog upravljanja potrošnjom i postrojenjima srednjeg i
visokog napona,
• Iznos naknade za pokrivanje troškova angažovane snage i priključenja na elektroenergetski
sistem,
• Rok za zaključenje ugovora o isporuci električne energije
• Potrebu projektovanja elektroenergetskih postrojenja kupca i obavezu obavljanja revizije
projektne dokumentacije od strane isporučioca.
5. IZVEDBE VANJSKOG PRIKLJUČKA
5.1. Izvedba vanjskog priključka višespratnog stambenog objekta se ostvaruje isključivo podzemnim
energetskim kablom standardizovanog tipa i presjeka.
5.2. Svaki ulaz u višespratni stambeni objekat predstavlja jednu građevinsku cjelinu i za isti se izvodi
poseban vanjski priključak.
5.3. Višespratni stambeni objekat se u principu priključuje sa NN ploče trafostanice TS 10/0,4 kV ili
sa distributivnih razdjelnih ormara (DRO), odnosno sa prolaznih kućnih priključnih ormara
( KPO) drugih objekata, zavisno od energetskih uslova u mreži.
5.4. Za vanjski priključak mogu se koristiti standardizovani kablovi nazivnog napona 1kV , tipa kako
slijedi:
- XPOO-AY; ( XP44-AY)
5.5. Za vanjski priključak mogu se odabrati zavisno od očekivanog opterećenja i predviđene

konfiguracije mreže sljedeći standardizovani presjeci kablova:
- 4x 50 mm2: 4x 95 mm2; 4x 150 mm2.
5.6. Vanjski priključak višespratnog stambenog objekta se ostvaruje tako što se položi odabrani kabl
od mjesta isporuke do kućnog priključnog ormarića (KPO) objekta u kome se ugrađuju i glavni
osigurači objekta.
5.7. Polaganje kabla izvesti u skladu sa preporukama za polaganje energetskih kablova.
5.8. Ukoliko se priključak izvodi korištenjem kablovke kanalizacije obavezno je na mjestu odvajanja
priključka iz kablovske kanalizacije izvesti propisani šaht standardnih dimenzija kako je to
definisano preporukama za polaganje energetskih kablova.
5.9. Polaganje kabla od kablovskog šahta do kućnog priključnog ormarića izvesti kroz plastične cijevi
odgovarajućeg presjeka (Φ= 80 mm) koje su postavljene tako da je osigurano nesmetano
uvlačenje kabla. Radijus savijanja cijevi treba da je odabran prema dozvoljenom radijusu
savijanja kabla.
5.10. Metalne plašteve kabla vanjskog priključka obavezno u kućnom priključnom ormariću povezati
na temeljni uzemljivač objekta.
6. VRSTE I RASPORED ORMARA I MODULA ZA VIŠESPRATNE STAMBENE OBJEKTE
Za izvođenje priključka višespratnih stambenih objekata koriste se sljedeće vrste ormara i

modula :
Juni 1999. 4
- 6.1. Kućni priključni ormarić KPO
a). Klasični mjerno-razvodni sistem
- 6.2. Glavni razvodni ormar GRO

- 6.3. Glavni razvodno-mjerni ormar GRMO
- 6.4. Etažni (spratni) mjerni ormar EMO
- 6.5. Etažni ( spratni ) razdjelnik ER
- 6.9. Ormar zajedničke potrošnje OZP
b).Panelni mjerno-razvodni sistem
- 6.6. Centralizovani panelni modul CPM

- 6.7. Etažni panelni modul EPM
- 6.8. Modul glavne sklopke MGS
- 6.9. Ormar zajedničke potrošnje OZP
- 6.10. Modul koncentratora
Navedeni ormari i moduli moraju biti izvedeni u skladu sa L7,L18,L19,L20 i L21 kao i sa
važećim tehničkim propisima.
Dimenzije, dispozicije i karakteristike ormarića date u TP 11-B.
Sastavni dio instalacije višespratnog stambenog objekta su usponski vodovi i stanski razdjelnici.
6.1. Kućni priključni ormarić KPO
6.1.1. Kućni priključni ormarić KPO je ormar u kojem se povezuju unutrašnji i vanjski priključak
višespratnog stambenog objekta a ugrađuje se sa vanjske strane objekta na fasadi tako da mu je
donji rub na visini od 0,8 m od konačne kote terena objekta.
6.1.2. Kućni priključni ormarić mora imati mogućnost :

- priključenja dva kabla XPOO –A 4x150 mm2 (ulaz-izlaz),
- priključenja objekta preko NVO osigurača i kabla odgovarajućeg presjeka,
- ugradnje NN odvodnika prenapona ukoliko to zahtjeva kupac , odnosno ukoliko to bude
definisano elektroenergetskom saglasnošću.
6.1.3. Kućni priključni ormarić mora biti izveden od izolacionog negorivog materijala ili od vodljivog
materijala uz provođenje mjera zaštite od previsokog napona dodira klasa II saglasno L7
6.1.4. Kućni priključni ormarić sadrži slijedeću osnovnu opremu:

- postolja osigurača tipa NV do 400 A
- patrone prema instalisanoj tj. vršnoj snazi objekta
- stezaljke za priključak priključnih kablova ( 50 - 150 mm2)
- sabirnicu za neutralni vod
- stezaljku za priključak zaštitnog vodiča objekta
- kablovske uvodnice
- odvodnike prenapona
6.1.5. Kućni priključni ormarić je predviđen za vanjsku montažu i kao takav mora biti saglasno
SIST EN 60529 izveden da onemugući prodor vlage i tvrdih tijela u stepenu zaštite IP 43.
6.1.6. Vrata ormarića moraju biti zatvorena (zaključana) na način da je za njihovo otvaranje neophodno
posjedovati poseban alat (ključ).
6.1.7. Na vratima kućnog priključnog ormara mora biti trajno utisnut znak “izlomljena strelica” –
OPASNOST OD ELEKTRIČNE STRUJE i Logotip JP Elektroprivrede BiH.
Juni 1999. 5
a.) Klasični mjerno-razvodni sistem
6.2. Glavni razvodni ormar GRO
6.2.1. Glavni razvodni ormar stambenog objekta je osnovni elektroenergetski ormar stambenog
objekta visoke spratnosti ( više od P+5 spratova).
Ugrađuje se u prizemlju objekta na pristupačnom suhom i svjetlom mjestu.
6.2.2. Glavni razvodni ormar se sastoji od slijedećih dijelova ( polja ) :
- priključno polje sa glavnom sklopkom - priključak kabla odgovarajućeg presjeka sa KPO

ormarića,
- razvodno polje sa osiguračima odvoda za spratne razdjelnike
- mjerno polje zajedničke potrošnje objekta
6.2.3. Ukoliko se radi o stambeno poslovnom objektu u čijem se prizemlju nalaze razni poslovni i
prodajni prostori u GRO se može predvidjeti i prostor za ugradnju mjerne i zaštitne opreme za
navedene objekte.
6.2.4. Glavni razvodni ormar mora biti saglasno L7 izveden u klasi II zaštite od električnog udara , te
imati i dopunske mjere zaštite od direktnog dodira sa dijelovima pod naponom- npr. izolacione
pleksiglas pregrade i sl.
6.2.5. U Glavni razvodni ormar ugrađuje se slijedeća osnovna oprema:
- odgovarajući broj stezaljki za priključak napojnog kabla, neutralnog i zaštitnog vodiča

- glavna sklopka (npr .kompaktna ili automatska)
- visokoučinski osigurači za usponske vodove
- sabirnica neutralnih vodiča
- sabirnica zaštitnih vodiča
- sabirnica za izjednačavanje potencijala
- brojila zajedničke potrošnje i poslovnih prostora
6.2.6. Glavno izjednačavanje potencijala izvodi se prema standardima L7 i L12 i obuhvata

povezivanje:
- zaštitnog vodiča PE na kućni priključni ormarić

- glavnog vodiča za izjednačavanje potencijala
- temeljnog uzemljivača
- dodatnog vodiča za izjednačavanje potencijala
- združenog PEN vodiča
- drugih infrastrukturnih sistema izvedenih metalnim cijevima (vodovod, grijanje, plin, klima
uređaji itd)
- uzemljenje gromobranske instalacije
- metalne mase antenskih sistema
6.3. Glavni razvodno-mjerni ormar GRMO
6.3.1. Glavni razvodno-mjerni ormar stambenog objekta je osnovni elektroenergetski ormar

stambenog objekta niske spratnosti ( do P+5 spratova).
6.3.2. Glavni razvodno-mjerni ormar se sastoji od slijedećih dijelova ( polja ) :
Juni 1999. 6
- priključno polje sa glavnom sklopkom - priključak kabla odgovarajućeg presjeka sa KPO

ormarića
- polje sa sabirnicama
- polje sa brojilima svih stambenih jedinica u objektu
- mjerno polje zajedničke potrošnje objekta
6.3.3. Ukoliko se radi o stambeno poslovnom objektu u čijem se prizemlju nalaze razni poslovni i
prodajni prostori u GRMO se može predvidjeti i prostor za ugradnju mjerne i zaštitne opreme
za navedene objekte.
6.3.4. Glavni razvodno-mjerni ormar mora biti saglasno L7 izveden u klasi II zaštite od električnog
udara , te imati i dopunske mjere zaštite od direktnog dodira sa dijelovima pod naponom- npr.
izolacione pleksiglas pregrade i sl.
6.3.5. U Glavni razvodno-mjerni ormar ugrađuje se slijedeća osnovna oprema:
- odgovarajući broj stezaljki za priključak napojnog kabla, neutralnog i zaštitnog vodiča

- glavna sklopka (npr .kompaktna ili automatska)
- sabirnice faznih vodiča
- sabirnica neutranih vodiča
- sabirnica zaštitnih vodiča
- sabirnica za izjednačavanje potencijala
- brojila stambenih jedinica
- koncentrator
6.3.6. Izjednačavanje potencijala se izvodi na isti način kao i u GRO ormaru.
6.4. Etažni (spratni) mjerni ormar (EMO)
6.4.1. Etažni mjerni ormar EMO se ugrađuje u zid na prikladnim mjestima u hodnicima po spratovima
i to što bliže prolazima usponskih vodova za objekte visoke spratnosti ( više od P+5 spratova )
6.4.2. Etažni mjerni ormari se izrađuju od negorivog izolacionog materijala ili od vodljivog materijala.
6.4.3. Etažni mjerni ormar mora biti saglasno L7 izveden u klasi II zaštite od električnog udara ,
ukoliko je izveden od vodljivog materijala.
6.4.4. Etažni mjerni ormari trebaju imati mogućnosti : modularne ugradnje - tako da je omogućena
ugradnja kombinacija monofaznih i trofaznih brojila, pri čemu je moguće u jedan modul ugraditi
dva trofazna odnosno četiri monofazna brojila ; ugradnje osigurača ili zaštitne sklopke za
odvajanje od napona pripadajuće etaže od usponskog voda u slučaju kada usponski vod prolazi
kroz isti.
6.4.5. Osnovna oprema koja se ugrađuje u etažni mjerni ormar je:
- brojila stambenih jedinica sa pojedine etaže ( sprata )

- sabirnice za povezivanje PEN odnosno PE vodiča
- sabirnice za povezivanje faznih vodiča
- osigurači ili zaštitna sklopka
b). Panelni razvodni sistem PMS
6.5. Etažni razdjelnik ER
6.5.1. Etažni razdjelnik ER se ugrađuje u usponske šahtove po spratovima na prolazima usponskih

vodova za objekte visoke spratnosti ( više od P+5 spratova )
6.5.2. Etažni razdjelnik se izrađuje od negorivog izolacionog materijala ili od vodljivog materijala.
Juni 1999. 7
6.5.3. Etažni razdjelnik mora biti saglasno L7 izveden u klasi II zaštite od električnog udara , ukoliko je
izveden od vodljivog materijala.
6.5.4. Osnovna oprema koja se ugrađuje u etažni razdjelnik je :
- osigurači tipa NV ili zaštitna sklopka

- sabirnice za povezivanje PEN odnosno PE vodiča
- sabirnice za povezivanje faznih vodiča
6. 6. Centralizovani panelni modul CPM
6.6.1. Centralizovani panelni modul predstavlja osnovni modul PMS-a kod objekata niske spratnosti
( do P+5 spratova).
6.6.2. CPM se obavezno mora zaštititi od mehaničkih oštećenja metalnom maskom sa vratima koja se
zaključavaju , a ključ je dostupan svakom stanaru zbog manipulacija sa sklopkom na brojilu.
6.6.3. Osnovna oprema koja se ugrađuje u CPM je :
- univerzalne montažne ploče za ugradnju 1 trofaznog ili 2 monofazna brojila

- brojila svih stambenih jedinica
- bakarne sabirnice fabrički izolovane
- plastične kanalice za polaganje vodova do stanskih razdjelnika
6.7. Etažni panelni modul EPM
6.7.1. Etažni panelni modul predstavlja osnovni modul PMS-a kod objekata visoke spratnosti ( više od
P+5 spratova ).
Ugrađuje se na prikladnim mjestima u hodnicima po spratovima i to na prolazima usponskih
vodova.
6.7.2. EPM se obavezno mora zaštititi od mehaničkih oštećenja metalnom maskom sa vratima koja se
zaključavaju , a ključ je dostupan stanarima na pojedinoj etaži zbog manipulacija sa sklopkom na
brojilu.
6.7.3. Osnovna oprema koja se ugrađuje u EPM je :
- univerzalne montažne ploče za ugradnju 1 trofaznog ili 2 monofazna brojila

- brojila stambenih jedinica sa određenog sprata
- brojilo zajedničke potrošnje u EPM prizemlja
- bakarne sabirnice fabrički izolovane
- plastične kanalice za polaganje vodova do stanskih razdjelnika
6.8. Modul glavne sklopke MGS
6.8.1. Modul glavne sklopke služi za uključenje-isključenje dovoda el. energije u objekat , a čini ga
glavna sklopka ugrađena u plastični ili limeni ormarić sa staklenim prozorom za isključenje
dovoda el. energije u slučaju nužde.
6.8.2. MGS je potrebno zaštititi od mehaničkog oštećenja i neovlaštene manipulacije na isti način kao
EPM i CPM , što je naznačeno u 6.5.2. i 6.6.2.
6.9. Ormar zajedničke potrošnje
Juni 1999. 8
6.9.1. Ormar zajedničke potrošnje se ugrađuje na pogodnom suhom i svjetlom mjestu na ulazu u
višespratni stambeni objekat a služi za razvod električne energije zajedničke potrošnje.
6.9.2. Zavisno od snage trošila zajedničke potrošnje odabire se rasklopna i zaštitna oprema koja se
ugrađuje u ormar zajedničke potrošnje.
6.10. Modul koncentratora
6.10.1. Kod klasičnog mjerno-razvodnog sistema izvođenja priključka objekata niske spratnosti
koncentrator se ugrađuje u posebno polje glavnog razvodno-mjernog ormara.
6.10.2. Kod panelnog mjerno-razvodnog sistema izvođenja priključka objekata niske spratnosti
koncentrator se ugrađuje u plastični ili limeni ormarić neposredno uz centalni panelni modul i
modul glavne sklopke.
7. SISTEM UNUTRAŠNJEG RAZVODA ELEKTRIČNE ENERGIJE
7.1. Glavni razvod električne energije unutar objekta
7.1.1. Pod glavnim razvodom električne energije unutar višespratnog stambenog objekta podrazumjeva
se razvod :
a) Klasični mjerno-razvodni sistem - od kućnog priključnog ormarića (KPO) do glavnog

razvodno-mjernog ormara (GRMO) ili glavnog razvodnog ormara (GRO) te od GRO do
etažnog (spratnog) razdjelnika(ER) i etažnog mjernog ormara (EMO);
b) Panelni mjerno-razvodni sistem - od kućnog priključnog ormarića (KPO) do modula glavne
sklopke(MGS) te od MGS do etažnih panelnih modula (EPM).
7.1.2. Za razvod naveden pod 7.1.1 potrebno je koristiti vrstu i presjek vodiča prema očekivanom
strujnom opterećenju prema L11 .Vrsta vodiča i izvedba može biti :
- kabl na regalima – policama

- kabl u izolacionim samogasivim cijevima odgovarajućih presjeka izvedenih pod
žbukom ili u posebno izvedenim kablovskim kanalima
- P vodič u cijevima odgovarajućih presjeka izvedenih pod žbukom , maksimalnog
presjeka vodiča do 35 mm2 po jednom provodniku.
- izolovane sabirnice.
7.1.3. Priključak etažnog mjernog ormara na usponski vod ostvariti neposredno ili preko priključnog
kabla sa etažnih osigurača ili zaštitne sklopke nazivne vrijednosti 63(100)A ugrađenih u etažnom
razdjelniku.
7.1.4. Osigurači ili zaštitna sklopka iz 7.1.3. mogu biti smješteni i u samom etažnom mjernom ormaru.
7.1.5. Boje izolacije vodova su :

7.1.6. Za vršna opterećenja veća od dozvoljenog opterećenja jednog usponskog voda može se
polagati više odvojenih usponskih vodova.
7.1.7. Ukoliko je broj električnih brojila na jednoj etaži-spratu veći od četiri potrebno je na
spratu postaviti dva ili prema potrebi više etažnih razdjelnika i etažnih mjernih ormara.
Juni 1999. 9
7.1.8. Usponski vodovi se moraju izvesti tako da je onemogućen prenos požara preko kablova iz jedne
u drugu požarnu zonu , primjenjujući ugradnju požarnih barijera i kablova sa negorivom
izolacijom saglasno L8.
7.2. Električni razvod između mjernog mjesta i stanova kupaca
7.2.1. Odlazni vod od EMO ( EPM ) ili GRMO ( CPM ) do instalacijskog stanskog razdjelnika (SR)
mora biti izveden vodičem P , PP ili PPOO 3x10 (6)mm2 ili 5 x 10 (6) mm2 položenim u
samogasivu, savitljivu, rebrastu i izolacijsku cijev vanjskog promjera ϕ =32 (40) mm. Na u
stanu neutralni vodič i zaštitni vodič moraju biti odvojeni (galvanski izolovani).
7.2.2. Boje izolacije vodova P, PP, PPOO kod odlaznog voda su :

7.3. Razvod električne energije za zajedničku potrošnju
7.3.1. Priključivanje trošila zajedničke potrošnje u višespratnim stambenim objektima se vrši preko
osigurača u ormaru zajedničke potrošnje OZP.
7.3.2. U instalaciju zajedničke potrošnje stambenih objekata se ubraja: instalacija rasvjete ulaza,
stubišta, drvarnica, zajedničkih prostorija; napajanje dojavnih instalacija, antenskih instalacija,
liftova, pumpi za vodu (hidrofora) i dr.
7.3.3. Priključenje ormara zajedničke potrošnje OZP se ostvaruje u mjernom polju zajedničke potrošnje
GRMO ili GRO sa sistemom mjerenja koje određuje vršna snaga priključenih trošila (direktno ili
poluindirektno mjerenje).
7.3.4. Priključenje ormara zajedničke potrošnje se ostvaruje prije glavne sklopke koja se nalazi u GRO,
GRMO ili MGS , ukoliko postoje potrošači koji sa aspekta protivpožarne zaštite iziskuju
kontinuitet napajanja i nakon isključenja glavne sklopke pri pojavi požara.
8. MJERENJE ELEKTRIČNE ENERGIJE
8.1. Mjerenje električne energije u stanovima
8.1.1. Za mjerenje preuzete električne energije po stanovima koriste se brojila ugrađena u : glavnom
razvodno-mjernom ormaru ,etažnom mjernom ormaru , centralnom panelnom modulu i etažnom
panelnom modulu za svaki stan posebno.
8.1.2. Kao osnovna brojila saglasno Tehničkoj preporuci TP 11-A ugrađuju se monofazna brojila sa
elektronskom jedinicom i limitatorom.
8.1.3. Ugradnja trofaznih brojila sa elektronskom jedinicom i limitatorom se dozvoljava u posebnim

slučajevima kada se radi o povećanoj snazi priključenih potrošača a definiše se
elektroenergetskom saglasnošču.
8.1.4. Kako se limitator snage nalazi u brojilu električne energije , koje se nalazi u GRMO ili EMO, to
svi korisnici stanova posjeduju ključeve od EMO i mjernih polja GRMO , radi pristupa limitatoru
te njegovog uključenja u slučaju ispada.
8.1.5. U slučaju da je mjerenje izvedeno sa panelnim mjerno-razvodnim- sistemom (PMS) pristup

brojilima je slobodan, pa je zbog mogućnosti zloupotrebe limitatora neophodno ugraditi zaštitu
od neovlaštenog pristupa limitatoru.
Juni 1999. 10
8.1.6. Očitanje preuzete električne energije može se ostvariti lokalno manuelno , daljinskim putem : iz
centra ili lokalno softverski uzimanjem podataka sa koncentratora koji je ugrađen u prizemlju
objekta ili elektronske jedinice ugrađene u brojilo.
8.2 Mjerenje električne energije zajedničke potrošnje
8.2.1. Mjerenje preuzete energije zajedničke potrošnje ostvaruje se preko mjernih uređaja zajedničke
potrošnje koji se montiraju u GRO, GRMO , CPM ili EPM u prizemlju objekta zavisno da li je
mjerenje izvedeno klasičnim sistemom ili panelnim razvodno-mjernim sistemom.
8.2.2. Mjerenje zajedničke potrošnje zavisno od snage trošila zajedničke potrošnje može biti izvedeno
kao direktno ili poluindirektno.
8.2.3. Za slučaj poluindirektnog mjerenja potrebno je ugraditi odgovarajuće strujne mjerne

transformatore i kompleksno brojilo saglasno TP 11-A i TP 11-B.
8.2.4. Za slučaj direktnog mjerenja koristi se brojilo sa limitatorom snage prema TP 11A. Izbor
limitatora se vrši na osnovu očekivane snage trošila zajedničke potrošnje.
8.3. Mjerenje potrošnje električne energije poslovnih prostora u prizemlju objekta
8.3.1. Mjerenje potrošnje električne energije poslovnih prostora u prizemlju objekta može se smjestiti u
zasebni dio GRO ili GRMO kao i u poseban ormar ukoliko je mjerenje izvedeno klasično ili u
poseban segment panelnog razvodno-mjernog sistema (PMS). Izbor limitatora i način zaštite od
neovlaštenog pristupa limitatoru definiše se elektroenergetskom saglasnošću.
8.3.2. U slučaju da je potrebno ugraditi poluindirektno mjerenje isto se izvodi ugradnjom strujnih
mjernih transformatora i kompleksnog brojila u skladu sa preporukama TP 11-A i TP 11-B.
9. MJERE ZAŠTITE PRIKLJUČKA
9.1. Zaštita od električnog udara
Sistem zaštite u instalacijama kupaca , shodno ovoj Tehničkoj preporuci , mora biti izveden sa
zaštitnim uzemljenjem ( TT sistem ) sa strujno-zaštitnom sklopkom 30 mA kao osnovnom
zaštitom.
U zaštitu od električnog udara u elektroenergetskoj instalaciji višespratnih stambenih objekata

prema L7 i L14 ubraja se :
9.1.1 Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom

9.1.2 Zaštita od indirektnog dodira dijelova pod naponom
9.1.1. Zaštita od direktnog dodira dijelova pod naponom ostvaruje se :
• zaštitnim izolovanjem čija je uloga sprečavanje svakog dodira s dijelovima pod naponom;
• ugradnjom izolovanih kablova i vodova koji odgovaraju radnom naponu 0,6/1 kV u skladu
sa L15 , L16 i L17
• ugradnjom ormara sa pregradama i kućištima što podrazumijeva da: svi razvodni ormari i
oprema koja je primjenjena u izvođenju elektroinstalacija moraju zadovoljavati uslove II
klase zaštite od električnog udara , L7 ; sva oprema u priključnim i razvodnim ormarima
mora biti zatvorena vratima , L3 sa ugrađenim odgovarajućim tipskim bravicama; tipska
bravica JP EP BiH treba biti ugrađena na vratima polja ormara gdje nije dozvoljen pristup
neovlaštenim osobama pa samim tim i kupcima ;
Juni 1999. 11
• ugradnjom razvodnih i priključnih ormara na kojima nema otvora kroz koje bi se slučajno
moglo doći u dodir sa naponom što podrazumijeva da svi otvori za očitanje stanja brojila
moraju biti zaštićeni staklom ili providnim perpeksom.
• Ugradnjom panelnog mjerno-razvodnog sistema (PMS) koji je potuno izolovan i nedostupan
za pristup dijelovima pod naponom.
9.1.2. Zaštita od indirektnog dodira ostvaruje se , L7 :
• obaveznom ugradnjom strujno-zaštitne sklopke sa strujom prorade 30 mA , u strujne krugove

potrošača sa metalnim kućištima i prostorijama sa kadom i tušem ili ugrdnjom jedne strujno-
zaštitne sklopke sa strujom prorade 30 mA za cjelokupnu instalaciju
• uzemljenjem masa izloženih vodljivih dijelova koje izvodi posebnim zaštitnim vodičem,
spojenim na uzemljivač objekta , a prema L12
• glavnim izjednačenjem potencijala koje mora međusobno povezati: glavni zaštitni vodič;
temeljni uzemljivač; glavne vodovodne, plinske i usponske cijevi centralnog grijanja i klima
uređaja; gromobransku, TV instalaciju kao i sve metalne dijelove zgrade , a prema L12
• isklapanjem napajanja
• dopunskim izjednačenjem potencijala
• djelovanjem diferencijalnog modula limitatora sa strujom prorade 500 mA što predstavlja
dopunsku zaštitu
9.2. Prekostrujna zaštita
9.2.1. Prekostrujna zaštita priključka i prekostrujna zaštita instalacija se izvode prema L9 i dijele se na :
zaštitu od struje preopterećenja i zaštitu od struje kratkog spoja.
9.2.2. Prekostrujna zaštita vanjskog priključka ostvaruje se odgovarajućim osiguračima i

niskonaponskim prekidačem ugrađenim na niskonaponskom odvodu u napojnoj TS ili
distributivnom razvodnom ormaru DRO. Izbor navedene zaštitne opreme mora se izvršiti tako da
je vanjski priključak efikasno i selektivno zaštićen od struja preopterećenja i struja kratkog spoja.
9.2.3. Prekostrujna zaštita unutrašnjeg priključka ostvaruje se odgovarajućim osiguračima u kućnom

priključnom ormaru objekta. Izbor osigurača mora se izvršiti tako da je unutrašnji priključak
efikasno i selektivno zaštićen od struja preopterećenja i struja kratkog spoja.
9.2.4. Radna karakteristika zaštitnog uređaja u napojnoj TS , DRO i KPO , koji štiti električni vod od
preopterećenja , mora biti takva da nazivna struja zaštitnog uređaja mora biti veća od struje za
koju je strujni krug projektovan , a manja od trajno podnosive struje voda. Struja kod koje zaštitni
uređaj pouzdano djeluje mora biti manja od 1,45 Iz ( Iz je trajno podnosiva struja voda ).
10.2.6. Zaštitni uređaji u napojnoj TS , DRO i KPO za zaštitu od struje kratkog spoja moraju osigurati
prekidanje struje kratkog spoja koja protiče kroz vodič strujnog kruga , prije nego takva struja
prouzrokuje opasnost od toplinskih i mehaničkih djelovanja na vodičima i spojevima.
10.2.7. Svaka struja kratkog spoja koja se pojavi u bilo kojoj tački strujnog kruga treba biti prekinuta
unutar vremena koje dovodi vodiče do dopuštene granice temperature.
10.2.8. Struja kratkog spoja kod krajnjeg priključka izvedenog sa neke napojne TS , DRO ili KPO
respektivno , mora biti veća od minimalne struje prorade zaštitnog uređaja u istoj TS , DRO ili
KPO. Minimalna struja prorade se određuje iz krivulje zaštitnog uređaja .
10.2.9. Struja kratkog spoja kod najbližeg priključka izvedenog sa neke napojne TS , DRO ili KPO
respektivno , mora biti manja od 6kA , jer je to maksimalna vrijednost struje koju može prekinuti
limitator ugrađen u brojilo.
10.2.10. U slučaju da je struja kratkog spoja veća od 6 kA obavezno se mora ugraditi KPO sa osiguračem
čija je proradno vrijeme kraće od proradnog vremena limitatora.
10.2.11. Provjera vrijednosti struje kratkog spoja vrši se na osnovu relacije :
Juni 1999. 12
Iismin < Ik < 6 kA gdje je : Iismin – minimalna struja KS koja aktivira

zaštitu u napojnoj TS
Formula za izračunavanje struje kratkog spoja je :
Ik = ( 1,1 x 0,4 ) / ( 1,73 x Zsk ) gdje je : Zsk = Zt + Zv , a

Zv = Zv0 x l
Zv0 – impedansa voda po jedinici dužine
l – dužina voda
Zt – impedansa transformatora
Karakteristične impedanse transformatora i vodova
Zt = 0,128 ohm...................................Pt = 50 kVA

Zt = 0,064 ohm...................................Pt =100 kVA
Zt = 0,040 ohm...................................Pt =160 kVA
Zt = 0,026 ohm...................................Pt =250 kVA
Zt = 0,016 ohm...................................Pt =400 kVA
Zt = 0,010 ohm...................................Pt =630 kVA

Zv0 = 2,16 ohm/km ............................kabl PP00 Cu 10 mm2
9.2.5. Prekostrujna zaštita odlaznih vodova od brojila do SR ostvaruje se limitatorima ugrađenim u

brojila.
9.2.5. Prekostrujna zaštita odvoda instalacija u stanu ostvaruje se automatskim osiguračima ugrađenim u
SR svakog stana. Izbor osigurača mora se izvršiti tako da su odvodi efikasno i selektivno
zaštićeni od struja preopterećenja i struja kratkog spoja.
9.2.6. Prekostrujna zaštita instalacija poslovnih prostora ostvaruje se na isti način kao pod 9.2.4. i 9.2.5.
9.3. Zaštita od toplotnog djelovanja i požara
9.3.1. Zaštita od toplotnog djelovanja i požara se ostvaruje :
• Izvođenjem usponskih vodova tako da je onemogućen prenos požara preko kablova iz jedne
u drugu požarnu zonu , tj. primjenjujući ugradnju požarnih barijera i kablova sa negorivom
izolacijom saglasno L8
• Izradom kućišta brojila el. energije od negorivog materijala
• Upotrebom instalacionih cijevi od smogasivog materijala
• Izborom osigurača u KPO koji su predviđeni za prekidanje svake struje preopterećenja ,koja
protiče vodičima , prije nego što ona prouzrokuje povišenje temperature štetne za izolaciju ,
spojeve , stezaljke ili okolinu
• upotrebom limitatora sa diferencijalnim modulom kao dopunskom zaštitom dijela instalacija
od brojila do SR
9.4. Zaštita od vanjskih uticaja
Zaštita od vanjskih uticaja se izvodi prema L10 , a vrši se odabiranjem tipova instalacionih
materijala i opreme uzimajući u obzir uticaje vanjske sredine ( definisane prema L6 ) koji
se mogu očekivati u normalnom pogonu mjesto ugradnje, vlaga , temperatura, zaprašenost,
eksplozivnost atmosfere i sl.).
Juni 1999. 13
10. USLOVI OSIGURANJA KVALITETA
10.1. Prije puštanja u eksploataciju objekta na električnom priključku, prema L7, treba :
• obaviti vizuelni pregled ugrađene opreme koja je dostupna
• provjeriti neprekidnost priključnih vodova
• provjeriti ispravnost spojeva
• ispitati-izmjeriti otpor izolacije električne instalacije
• provjeriti sistem zaštite od indirektnog dodira
• provjeriti sistem izjednačenja potencijala
• provjeriti kvalitet sistema prekostrujne zaštite
• izmjeriti otpor petlje kvara
• izmjeriti otpor uzemljenja
10.2. Za sva izvršena ispitivanja i mjerenja obavezno napraviti odgovarajuće ispitne protokole, a za
sve preglede odgovarajuće zapisnike. Preglede i mjerenja mogu vršiti samo stručne osposobljene
osobe koje za to imaju odgovarajuće odobrenje.
10.3. Svaki ormar i ugrađena oprema pojedinačno moraju imati Atest tj. Kontrolni list proizvođača.
POPIS KORIŠTENIH STANDARDA,ZAKONA I PRAVILNIKA

Rasklopne aparature i osigurači.Međunarodni elektrotehnički rječnik.
Električne instalacije u zgradama. Međunarodni elektrotehnički rječnik.
L3. Standard CEI IEC 529 1989.-11
Stepeni zaštite ostvareni pomoću kućišta (IP kod).
Klasifikacija električnih i elektronskih uređaja s obzirom na zaštitu od električnih udara.
Opsezi napona za električne instalacije u zgradama.
L6. Standard CEI IEC 364-3 1993-03
Električne instalacije u zgradama.Opšte karakteristike i klasifikacija.
L7. Standard CEI IEC 364-4-41 1992.-10
Električne instalacije u zgradama.Zahtjevi na bezbjednost.Zaštita od električnih udara.
Električne instalacije u zgradama.Zahtjevi na bezbjednost.Zaštita od toplotnog dejstva.
Električne instalacije u zgradama.Zahtjevi na bezbjednost.Zaštita od prekomjernih struja.
L10.Standard CEI IEC 60364-5-51 1997.-06
Električne instalacije u zgradama.Izbor i postavljanje električne opreme.Opšta pravila.
Električne instalacije u zgradama.Električni razvod.Trajno dozvoljene struje.
Električne instalacije u zgradama. Izbor i postavljanje električne opreme.Uzemljenje i zaštitni
provodnici.
L13.Standard IEC 64 (Central Office) 173 1988.
Električne instalacije niskog napona.Provjeravanje uslova za zaštitu automatskim isključenjem
napajanja.Mjerenje otpora uzemljivača.
L14.Standard IEC 64(central Office) 169 1987.
Električne instalacije niskog napona.Izbor mjera zaštite od električnog udara u zavisnosti od
spoljašnjih uticaja.
Kablovi sa izolacijom od PVC mase,nominalnog napona do i uključujući 450/750 V-Provodnici
za fiksno ožičenje.
Kablovi sa izolacijom od PVC mase,nominalnog napona do i uključujući 450/750 V-.Opšti
zahtjevi.
Juni 1999. 14
L17.Standard IEC 502 1978.

Elektroenergetika.Kablovi sa izolacijom od termoplastičnih masa na bazi polivinilhlorida,sa
plaštom od polivinilhlorida ili termoplastičnog polietilena,za napone do 10 kV.
Tipski ispitani i parcijalno tipski ispitani blokovi.
L19.Standard CEI IEC 439-2 1987.
Posebni zahtjevi na fabrički kompletirane blokove sa sabirnicama.
Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove koji se instaliraju na mjestima gdje
nekvalifikovano osoblje ima pristup u njihovom korištenju . Distributivne ploče.
Posebni zahtjevi za niskonaponske sklopne blokove na privremenom mjestu ugradnje.
L22.N.C5.250. 1980. JUS
Samonosivi kablovski snop sa izolacijom od umreženog polietilena za nazivni napon do 0,6/1 kV.
L23.Opšti uslovi za isporuku električne energije
(usvojeni na XVI sjednici Upravnog odbora JP EP BiH od 03.11.1998. br. UO-16-9540-4/98).
L24.Zbirka elektrotehničkih propisa I knjiga;Savezni propisi;Izdavač Službeni list SFRJ 1989.
- Pravilnik o tehničkom normativima za električne instalacije niskog napona SL 53/88 SFRJ.
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih
transformatorskih stanica SL 13/78 SFRJ.
L25.Tehnička preporuka za obračunsko mjerno mjesto (TP 11-A) JP EP BiH usvojena 30.12.1997.
Juni 1999. 15
BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
Generalni direktor
prijedlog Direktora Direkcije za distribuciju, Generlni direktor Javnog Preduzeća donio je:
ODLUKU
o utvrđivanju Tehničke preporuke za NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE

VIŠESPRATNIH STAMBENIH OBJEKATA
(Oznaka TP-10)
Usvajaju se Tehničke preporuke za NISKONAPONSKE PRIKLJUČKE VIŠESPRATNIH

STAMBENIH OBJEKATA (Oznaka TP-10), kao pravila za izbor opreme, materijala i
način izvođenja radova na području elektrodistributivne djelatnosti Javnog Preduzeća.
Na osnovu ovih Tehničkih preporuka Direktor Direkcije za distribuciju će donijeti Uputstvo

o načinu realizacije istih.
II
III
Ova odluka stupa na snagu 24.06.1999.god. i odnosi se na sva priključenja novih kupaca te
sanaciju objekata starih kupaca električne energije.
Broj: 0101-6342/99 GENERALNI DIREKTOR

Sarajevo, 17.06.1999.
Meho Obradović, dipl.el.ing. s.r.
JP ELEKTROPRIVREDA BiH Mogućnosti izvedbe vanjskog priključka
Direkcija za distribuciju višespratnog objekta P-1
TP –10
JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-11
TEHNIČKA PREPORUKA ZA OBRAČUNSKO

MJERNO MJESTO
Sarajevo,oktobar 2002.
Direkcija za distribuciju TP – 11
_____________________________________________________________________________________________
SADRŽAJ
1. UVOD …………………………………………….……………. 2
2. PODRUČJE PRIMJENE ……………………………….……… 2
3. DEFINICIJA POJMOVA ………………………………….…... 2
4. ELEMENTI MJERNOG MJESTA ………………..…..……… 3
4.1 Brojila električne energije ……………………………..……... 3
4.2. Strujni i naponski mjerni transformatori ……………….……… 5
4.3. Pomoćni uređaji …………………………………….……..….. 6
4.4. Spojni vodovi …………………………………………….……. 9
5. KONCEPT MJERNOG MJESTA ………………………….….. 10
5.1. Mjerna mjesta na niskom naponu …………………………….... 10
5.2. Mjerna mjesta na srednjem naponu ………………………….… 11
6. MJERNI ORMARI ………………………………………..…. 11
6.1. Mjerni ormari za direktno mjerenje………………………..…… 11
6.2. Mjerni ormari za poluindirektno 12

mjerenje ………………………………………………………..
6.3. Mjerni ormar za kupce sa indirektnim mjerenjem …………..…. 13
7. ZAVRŠNE ODREDBE
8. LITERATURA ……………………………………..………… 14
9. PRILOZI
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 1
_____________________________________________________________________________________________
1. UVOD
Opredjeljenje Elektroprivrede Bosne i Hercegovine za tržišno privređivanje ogleda se kroz

tarifni sistem gdje se troškovi proizvodnje, prenosa i distribucije žele raspodjeliti prema stvarnim
troškovima koje uzrokuje pojedini kupac. To je moguće ostvariti upotrebom mjerne opreme i
naplatom koja je bazirana na pojedinim parametrima, koji su mjerodavni za ocjenu stvarnih
troškova napajanja električnom energijom.
U sklopu rješavanja cjelokupne problematike mjerenja, obračuna i naplate električne energije,

neophodno je nastaviti aktivnost na izboru tipa brojila i ostalih elemenata na mjernom mjestu za
sve kategorije kupaca električne energije na mreži distribucije. U sklopu ove aktivnosti, potrebno
je definisati osnovne funkcije mjernog mjesta i elemenata na obračunskom mjernom mjestu.
Stvarni udio u troškovima koje uzrokuje pojedini kupac u EES utvrđuje se vremenskim
praćenjem snage, te aktivne i reaktivne energije. Mjerni uređaji moraju biti izvedeni tako da
omogućavaju registraciju svih potrebnih parametara u zadanim mjernim periodima, kao i da
zadovolje potrebe dereguliranog tržišta električne energije.
Koncept mjernog mjesta mora biti takav da omogućuje jednostavan i siguran nadzor i kontrolu
funkcionisanja brojila, očitanje brojila, promjenu tarifnih stavova, pregled mjernog mjesta, kao i
eventualnu mogućnost upravljanja potrošnjom. Mjerno mjesto mora biti takvo da se omogući
ugradnja mjerne opreme koja će biti u skladu sa budućim tehnološkim rješenjima,
međunarodnim standardima i normama u oblasti mjerenja električne energije.
Tehnička preporuka definiše tehničke uslove za mjernu opremu na obračunskom mjernom

mjestu na niskom i srednjem naponu (brojila, tarifni i pomoćni uređaji).
Na području Elektroprivrede BiH za obračunska mjerna mjesta dozvoljeno je postavljati samo
one tipove mjernih i pomoćnih uređaja, koje je odobrila Elektroprivreda BiH i Institut za
standardizaciju, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH.
U trenutku priključenja obračunski mjerni uređaji moraju imati važeći ovjerni žig Instituta za
standardizaciju, mjeriteljstvo i intelektualno vlasništvo BiH.
Preporučuju se za buduću ugradnju moderna rješenja opisana ovim tehničkim preporukama koja
će osigurati duži životni vijek ugrađene opreme i smanjiti troškove i gubitke povezane sa
obračunom.
Upotreba do sada korištene opreme dozvoljava se na svim postojećim obračunskim mjernim
mjestima kao prelazno rješenje do zamjene sa novom opremom, a najduže do isteka životne dobi
te opreme i pod uslovom da je ista tehnički ispravna i u zahtjevanoj klasi tačnosti.
- Brojilo je uređaj za mjerenje i registriranje električne energije.

- Multifunkcijsko brojilo je uređaj za mjerenje i registraciju aktivne energije, reaktivne
energije i vršnog opterećenja.
- Pretplatničko brojilo je uređaj za mjerenje i registraciju aktivne energije, namjenjeno
kupcima koji unaprijed kupe tačno određenu količinu el. energije.
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 2
_____________________________________________________________________________________________
- Registrator energije i snage je uređaj za višetarifno registriranje utrošene električne
energije i ostvarene vršne snage pomoću mjernih slogova odnosno brojila, lokalni prikaz
memorisanih podataka i njihov prijenos u uređaj za lokalno ili daljinsko očitavanje i obradu.
- Mjerno mjesto je skup mjernih elemenata ugrađenih na mjestu mjerenja na kojem se mjeri
isporučena odnosno preuzeta električna energija.
- Mjerni transformatori su uređaji koji reduciraju visoke napone ili visoke struje na
vrijednosti koje su prikladne za brojila el.energije.
- Uklopni sat je uređaj koji omogućava višetarifno mjerenje utrošene električne energije i
ostvarene vršne snage pomoću brojila el.energije, kao i lokalni prikaz memorisanih podataka.
- MTK uređaj omogućava višetarifno mjerenje utrošene električne energije i ostvarene vršne
snage pomoću brojila el.energije.
- Komunikator je uređaj koji služi za prikupljanje, daljinski prenos i obradu obračunskih
podataka.
- Limitator je uređaj namjenjen za automatsko isključenje napajanja uslijed preopterećenja ili
kratkog spoja.
- Strujna zaštitna sklopka je uređaj namjenjen za automatsko isključenje napajanja i služi za
zaštitu kupca od indirektnog napona dodira u slučaju kvara.
- Spojni vodovi su vodovi koji se koriste za spajanje i priključenje elemenata mjernog mjesta.
- Mjerni ormar je elemenat mjernog mjesta u kojem se izvodi priključak kupca na
elektroenergetski sistem i gdje se izvodi mjerenje utrošene el.energije.
- Fazni vodič (L) je napojni vod koji povezuje kupce sa izlaznim krajevima namota
transformatora preko brojila el.energije, rasklopnih i zaštitnih uređaja elektroenergetskog
priključka.
- Neutralni vodič (N) je povratni vodič koji neprekinuto povezuje trošila sa neutralnom
tačkom napojnog transformatorskog područja-zvjezdištem niskonaponske mreže.
- Zaštitni vodič (PE) je povratni vodič koji neprekinuto spaja metalne vodljive mase
instalacije i trošila koja mogu doći pod napon u slučaju proboja izolacije trošila.
4. ELEMENTI MJERNOG MJESTA
Elementi mjernog mjesta u ovisnosti od kategorije kupca električne energije mogu biti:
Brojilo aktivne i reaktivne električne energije
Strujni i naponski mjerni transformatori
Pomoćni uređaji: - uklopni sat
- MTK uređaj
- Registrator snage i energije
- Limitator
- Komunikator
- Osigurači
Spojni vodovi
4.1. Brojila električne energije

4.1.1. Opšte odredbe za brojila električne energije
- Brojila mogu biti elektromehaničke ili elektronske izvedbe.

- Brojila svojim tehničkim karakteristikama moraju zadovoljavati IEC ili EN norme (IEC 521
ili EN 60521, IEC 1036 ili EN 61036, IEC1268).
- Kućišta brojila moraju biti takvih dimenzija da zadovoljavaju IEC ili EN norme (IEC 529 ili
EN 60529).
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 3
_____________________________________________________________________________________________
- Elektromehanička brojila za direktni priključak koja se koriste moraju imati do dva
brojčanika (tarife).
- Elektronska brojila za direktni priključak moraju imati mogućnost prikazivanja četiri tarife i
priključak za automatsko očitavanje.
- Pretplatničko elektronsko brojilo namjenjeno je registraciji aktivne energije u jednoj ili dvije
tarife sa ugrađenim tarifnim uređajem, satom realnog vremena, sa mogućnošću očitanja na
licu mjesta i očitanja koristeći komunikaciju preko optičkog interfejsa.
Moguća je upotreba dva tipa pretplatničkih brojila:
− Pretplatnička brojila sa inteligentnom (smart) karticom. Brojilo se programira, nadzire i
upravlja pomoću inteligentne kartice koja je u vlasništvu distribucije.
− Pretplatnička brojila sa tastaturom. Brojilo se programira, nadzire i upravlja pomoću
tastature koja se nalazi na prednjoj strani brojila.
4.1.2. Brojila za kategoriju domaćinstva
- Jednofazno brojilo aktivne energije klase tačnosti 2; 230 V; 10-40 A.

- Trofazno, trosistemsko, četverožično brojilo aktivne energije klase tačnosti 2; 3x230/400 V;
10-40 A.
10-60 A.
- Trofazno, trosistemsko, multifunkcijsko četverožično brojilo aktivne i reaktivne energije
energije sa pokazivačem maksimalne snage, klase tačnosti: 2 za aktivnu energiju i 3 za
reaktivnu energiju; 3x230/400 V; 10-100 A.
- Trofazno, trosistemsko, multifunkcijsko četverožično brojilo aktivne i reaktivne energije sa
pokazivačem maksimalne snage, klase tačnosti: 1 za aktivnu energiju i 3 za reaktivnu
energiju; 3x230/400 V; 5 (1,5-6) A.
- Jednofazna pretplatnička brojila aktivne energije, sa karticom ili tastaturom, klase tačnosti
2, 230 V; 10-60 A.
- Trofazna pretplatnička brojila aktivne energije, sa karticom ili tastaturom, klase tačnosti 2, 3
x 230/400 V; 10-60 A.
4.1.3. Brojila za kategoriju “ostala potrošnja na 0,4 kV”
a) za direktni priključak (direktno mjerenje)

10-40 A.
10-60 A.
pokazivačem maksimalne snage, klase tačnosti: 2 za aktivnu energiju; 3x230/400 V; 10-100
A.
- Jednofazna pretplatnička brojila aktivne energije, sa karticom ili tastaturom, klase tačnosti 2,
230 V; 10-60 A.
- Trofazna pretplatnička brojila aktivne energije, sa karticom ili tastaturom, klase tačnosti 2, 3
x 230/400 V; 10-60 A.
b) za priključak preko strujnih mjernih transformatora (poluindirektno mjerenje)
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 4
_____________________________________________________________________________________________

pokazivačem maksimalne snage, klase tačnosti: 1 za aktivnu energiju i 3 za reaktivnu
energiju; 3x230/400 V; 5 (1,5-6) A.
c) za priključak preko strujnih i naponskih mjernih transformatora (indirektno

mjerenje)

pokazivačem maksimalne snage klase tačnosti: 1 za aktivnu energiju i 3 za reaktivnu
energiju; 3x100/√3 V; 5 (1,5-6) A.
- Za potrošnju do 24 GWh/god potrebno je koristiti brojila klase tačnosti 1,0 za aktivnu
energiju, a za potrošnju preko 24 GWh/god koristiti brojila klase 0,5 ili bolje.
4.1.4 Brojila za kategoriju “javna rasvjeta”
- jedno od brojila iz kategorije “ostala potrošnja na 0,4 kV”
4.2. Strujni i naponski mjerni transformatori
- Mjerni transformatori su mjerni elementi poluindirektnih i indirektnih mjernih mjesta koji

služe za galvansko razdvajanje mjernih i energetskih krugova.
- Mjerni transformatori moraju biti izvedeni u skladu sa opštim tehničkim uslovima, važećim
preuzetim standardima i preporukama.
- Mjerni transformatori mogu biti naponski mjerni transformatori i strujni mjerni
transformatori. Naponski nivo mjernog trasnformatora odgovara naponskom nivou mjesta
isporuke električne energije. Prenosni odnos mjernog transformatora odgovara srazmjeri
energetskih veličina mjesta isporuke električne energije i mjernog opsega mjernih uređaja.
- Za opremanje mjernih mjesta na srednjem naponu koriste se jednopolno izolovani naponski
transformatori, a sekundarni nazivni napon je 100/√3 V.
- Mjerni transformatori moraju biti baždareni i ovjereni od strane Instituta za mjeriteljstvo,
standardizaciju i intelektualno vlasništvo BiH.
- Klasa mjernih transformatora je 0,5 za preuzetu energiju do 24 GWh/god, a klasa 0,2 za veću
preuzetu energiju.
- Tehničke karakteristike mjernih transformatora moraju biti takve da složena pogreška
mjernog transformatora u svim uslovima eksploatacije bude u okviru propisanih tolerancija
za klasu mjernog trasnformatora.
- Strujni transformatori za mjerenje moraju zadovoljavati klasu za sve terete u dijapazonu od
25% do 100% nazivnog tereta ili moraju imati prošireni mjerni opseg za 20 odnosno 50%.
- Sekundarna nazivna struja mora biti 5A (iznimno 1A). Faktor sigurnosti je Fs=5.
- Nazivna snaga strujnih mjernih transformatora treba da iznosi 5VA, a za naponske mjerne
transformatore je 15VA.
- Teret trošila treba da se kreće između 25% i 100% nazivne snage mjernog transformatora uz
faktor snage veći od 0,8. Ukoliko je teret manji od navedenih vrijednosti potrebno je ugraditi
vještački teret u sekundarnom krugu strujnog mjernog transformatora.
- Izbor prenosnog odnosa strujnog mjernog transformatora vršiti na osnovu 50%-nog
očekivanog opterećenja u momentu ugradnje, ukoliko je strujni mjerni transformator
primarno prespojiv, odnosno na osnovu 80%-nog opterećenja ukoliko strujni mjerni
transformator nije prespojiv.
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 5
_____________________________________________________________________________________________
- Ako je na mjestu mjerenja u periodu dužem od 200 sati mjesečno opterećenje manje od 10%
nazivne primarne struje mjernog transformatora, treba ugraditi strujne mjerne transformatore
sa odgovarajućim prenosnim odnosom.
- Na strujne mjerne transformatore koji služe za obračunsko mjerenje smiju biti priključeni
samo mjerni uređaji kojima se utvrđuju obračunske električne veličine.
- Priključci naponskih svitaka električnih brojila kod poluindirektnog mjerenja, tj.naponski
mjerni transformatori kod indirektnog mjerenja moraju biti priključeni prije strujnih mjernih
transformatora, gledano iz smjera izvora električne energije.
- Počeci sekundarnih namota strujnih mjernih transformatora moraju se uzemljiti, i to oni koji
su koji su okrenuti prema izvoru električne energije. Vodič za uzemljenje mora imati
najmanji presjek Cu 4 mm2 , ili se koristi vodič ekvivalentnog presjeka drugog materijala.
- Sekundarne stezaljke mjernih transformatora moraju u beznaponskom stanju biti lako
dostupne.
- Svi mjerni transformatori moraju imati na sekundarnim stezaljkama poklopac sa mogućnošću
plombiranja. Poklopac mora biti plombiran, tako da nije moguć pristup sekundarnim
stezaljkama bez odstranjivanja plombe i poklopca.
- Poluga rastavljača u mjernom polju u kojem se nalaze naponski mjerni transformatori za
obračunsko mjerno mjesto mora imati mogućnost plombiranja.
4.3 Pomoćni uređaji
4.3.1 Uklopni sat
Osnovna namjena uređaja je višetarifno registriranje utrošene električne energije i ostvarene

vršne snage pomoću brojila električne energije, kao i lokalni prikaz memorisanih podataka.
Nazivni napon uklopnih satova mora odgovarati nazivnom naponu električnih brojila za koja se
ugrađuje: 230V, 50 Hz ili 100V, 50 Hz.
Mjerna razdoblja moraju biti:
- za registraciju snage (15 minuta (891 + 9 sekundi)),
- za upravljanje tarifama električnih brojila: prema odredbama tarifnog sistema.
Uklopni sat može biti u zajedničkom kućištu sa brojilom ili kao poseban uređaj.
Upravljački se kontakti uklopnog sata ne smiju koristiti za druge svrhe, osim za upravljanje
tarifama u brojilu i registratoru snage.
Uklopni sat treba imati slijedeće karakteristike:
− vođenje tačnog vremena,
− upravljanje ponavljajućim dnevnim i sedmičnim tarifnim programom (minimum četiri tarife),
− upravljanje tarifnim relejima,
− podešenje tekućeg vremena i programa mora biti moguće tek nakon skidanja zaštitnih
plombi, a uvid u tekuće vrijeme i stanje tarifnih sklopki mora biti moguće bez skidanja
zaštitnih plombi,
− mora zadovoljavati norme IEC 1038,
− poklopac kućišta i poklopac priključnih stezaljki su opremljeni svaki sa svojim vijkom za
plombiranje,
− potrebno je da ima mogućnost ručnog parametriranja ili podešenje pomoću računara.
− u slučaju nestanka napona potrebno je da ima rezervno napajanje koje će omogućiti normalan
rad datuma i vremena, kao i memorisanje tarifne šeme, minimum 250 sati rada u rezervnom
hodu.
− zaštita napajanja uklopnog sata izvodi se pomoću osigurača 6A koji mora biti plombiran,
odnosno zaštićen od eventualnih manipulacija što bi moglo uticati na tačnost mjerenja.
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 6
_____________________________________________________________________________________________
4.3.2. MTK uređaj
Nazivni napon MTK uređaja mora odgovarati nazivnom naponu električnih brojila uz koje se
ugrađuje: 230 V, 50 Hz ili 100 V, 50 Hz.
Upravljačka frekvencija kao i ostale karakteristike MTK sistema definisane su aktima

distribucijskih preduzeća.
Upravljački se kontakti MTK uređaja ne smiju koristiti za druge svrhe, osim za upravljanje
tarifama u brojilu i registratoru snage.
MTK prijemnik mora zadovoljavati norme IEC 1037.
4.3.3. Registrator energije i snage
Osnovna namjena uređaja je višetarifno registriranje utrošene električne energije i ostvarene

vršne snage pomoću mjernih slogova odnosno brojila, lokalni prikaz memorisanih podataka i
njihov prijenos u uređaj za lokalno ili daljinsko očitavanje i obradu.
Osnovne funkcije uređaja su:

− prikupljanje podataka iz brojila električne energije,
− određivanje trenutno važeće tarife,
− vođenje tačnog vremena,
− računanje, memorisanje i prikaz utrošene električne energije pojedinačno i sumarno i
prema tarifama,
− računanje, memorisanje i prikaz najveće vršne snage ostvarene unutar obračunskog
perioda,
− prijenos memorisanih podataka u uređaj za očitavanje,
− prihvat i slanje parametara mjernog mjesta.
Osim osnovnih funkcija, uređaj uz određene dodatke može obavljati i dodatne funkcije kao što
su:
− ograničavanje vršne snage,
− upravljanje potrošnjom,
− upravljanje kompenzacijom reaktivne energije.
Sve podatke o energiji, vršnim snagama, kao i parametrima mjernog mjesta uređaj pohrani u
svojoj memoriji. Memorija mora biti tako izvedena da osigurava potpunu zaštitu podataka od
brisanja u slučaju nestanka napona napajanja i mogućnost pristupa svim podacima u slučaju
kvara na uređaju.
Svi memorisani podaci moraju biti dostupni za ručno očitanje na ugrađenom displeju. Uređaj
takođe mora imati mogućnost prijenosa svih podataka u ručni terminal ili preko telefonske mreže
u računar.
4.4.4. Limitator
Limitatori prema nazivnoj struji mogu biti u granicama 5-60A. U odnosu na vrstu priključka
limitatori mogu biti:
− limitator strujnog opterećenja za monofazne priključke,
− limitator strujnog opterećenja za trofazne priključke.
Za jednofazni priključak limitatori mogu biti:
− jednopolni,
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 7
_____________________________________________________________________________________________
− dvopolni u slučaju izvedbe uređaja sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje.
Za trofazni priključak limitatori mogu biti:
− tropolni,
− kombinacija tri jednopolna,
− četveropolni u slučaju izvedbe uređaja sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje.
Drugi pol kod dvopolnog odnosno četvrti pol kod četveropolnog limitatora su neaktivni polovi i
služe za priključenje neutralnog vodiča radi ispravnog djelovanja zaštite od previsokog napona
dodira.
Prema izvedbi sa aspekta zaštite od indirektnog napona dodira limitatori mogu biti:
− sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje,
− bez zaštitnog uređaja diferencijalne struje.
Strujno vremenska karakteristika prorade limitatora treba biti u skladu sa tabelom:
NAZIVNA PRORADNO VRIJEME

STRUJA t (s)
In(A) 1,1 In 1,4 In 2,5 In
5-60 t > 3600 2 < t < 900 0,5 < t < 60
ne prorađuje
Nazivna diferencijalna struja I∆ sa zaštitnim uređajem diferencijalne struje je I∆=0,5A.

Prekidna moć limitatora treba iznositi minimalno 6kA.
Kućište limitatora mora biti izvedeno da ne omogućuje neovlašteni pristup do priključnih
stezaljki bez skidanja plombe.
Priključne stezaljke moraju biti izrađene tako da je omogućeno jednostavno postavljanje i
spajanje vodiča (jednožičnih i finožičnih) presjeka do 16 mm2.
Limitatori moraju imati mogućnost brzog ponovnog uključenja bez skidanja plombi.
Uz zadovoljenje ovog uslova limitator mora ispuniti:
− uslove iz IEC 898 (za automatske osigurače),
− uslove iz IEC 529 (mehanička zaštita),
− uslove iz IEC 898 (zaštitni uređaji diferencijalne struje sa prekostrujnom zaštitom).
4.4.5. Komunikator
Namjena uređaja je daljinsko očitavanje multifunkcijskih brojila. Uređaj izvodi višekanalnu

registraciju i pohranjivanje broja primljenih impulsa iz brojila el.energije unutar mjernih perioda,
te daljinski i lokalni prijenos ovih podataka u računar radi dobivanja podataka o srednjim vršnim
snagama i električnoj energiji prema tarifama. Komunikator je sastavni dio sistema za
prikupljanje, daljinski prijenos i obradu obračunskih podataka.
4.4.6. Osigurači
U priključnom dijelu mjernog mjesta smješteni su niskonaponski visokoučinski osigurači

(nožasti ili sa kapom). Namjena osigurača je zaštita brojila od preopterećenja i struja kratkog
spoja, te vidno odvajanje za rad u beznaponskom stanju na mjernom mjestu.
Priključni dio zaštićen je prozirnim poklopcem i plombiran od strane distribucije.
4.5 Spojni vodovi
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 8
_____________________________________________________________________________________________
4.5.1. Spojni vodovi za direktno mjerenje
− Kod direktnog mjernog mjesta spojni vodovi namjenjeni su za za vezu između priključnog
dijela i brojila. To su P/F Cu vodovi najmanjeg presjeka 6 (10) mm2. Položeni su tako da su
zaštićeni od mehaničkih uticaja i neovlaštenog pristupa.
− Za povezivanje od osigurača za uklopni sat do uklopnog sata koristi se Cu vodič
najmanjeg presjeka 1,5 mm2.
− Za povezivanje stezaljke zaštitog voda sa temeljnim uzemljivačem objekta koristiti Cu
vodič najmanjeg presjeka 10 mm2.
− Krajevi provodnika P/F koji se ubacuju u mjerne uređaje moraju se ukrutiti kalajisanjem, a
krajevi provodnika koji se priključuju na ostale elemnte mjernog mjesta moraju imati kabl
stopice.
4.5.2 Spojni vodovi za poluindirektno i indirektno mjerenje
− Mjerni naponski vodovi moraju biti izvedeni kao posebni vodovi između mjernih
transformatora i brojila električne energije. Na mjernim vodovima ne smiju biti priključeni
nikakvi drugi potrošači.
− Izbor presjeka sekundarnih naponskih mjernih krugova priključenih na naponske mjerne
transformatore klase 0,5 vrši se na osnovu uslova da dozvoljeni pad napona od mjernih
transformatora do brojila električne energije iznosi 0,1%.
− Sekundar strujnih mjernih transformatora treba uzemljiti i to najmanjim presjekom 4mm2
Cu.
− Kod jednopolno izolovanih naponskih mjernih transformatora, uzemljuje se zvjedište
transformatora kako na sekundarnoj tako i na primarnoj strani ( stezaljke x i X ).
Presjek sekundarnih naponskih mjernih vodova treba da je najmanje 1,5 mm2 Cu.
− Presjek sekundarnih vodova strujnih mjernih krugova treba birati tako da se pri svim
opterećenjima ostane u granicama tačnosti strujnih mjernih transformatora, ali ne manji od
2,5mm2 Cu.
− Sekundarni vod svake faze treba izvesti u različitim bojama, da je obilježen slovom ili
brojem radi lakše kontrole ispravnosti mjernog mjesta.
− Sekundarne krugove naponskih mjernih transformatora treba osigurati od kratkih spojeva.
U ovom slučaju treba ugraditi osigurače sa patronom od 6A tako da se mogu plombirati i da je
uočljivo njihovo pregorjevanje. Izuzetno dozvoljava se priključak na isti mjerni naponski
transformator drugih mjernih ili zaštitnih uređaja, pod uslovom da se priključak za mjerne
uređaje posebno izvede od naponskih mjernih transformatora i osigurava na početku voda
topljivim osiguračem od 2A , kao i da se ne ugrozi nominalna snaga mjernog transformatora.
− Sekundarni vodovi moraju biti tako položeni da su zaštićeni od mehaničkog oštećenja i
drugih štetnih uticaja, te da je do njih onemogućen pristup neovlaštenim licima. Oni moraju biti
položeni u jednom komadu ( ne smiju biti nastavljani ) od mjernih transformatora do rednih
stezaljki i od rednih stezaljki do brojila.
− Priključak sekundarnih strujnih i naponskih krugova treba u pravilu izvesti sa punim
bakarnim provodnikom. Ukoliko je upotrebljen provodnik P/F moraju se krajevi koji se ubacuju
u brojila ukrutiti kalajisanjem, a provodnici koji se priključuju na mjerne transformatore moraju
imati kabl stopice.
− Za priključenje ostalih aparata potrebno je ugraditi posebne mjerne strujne transformatore
ili koristiti strujni mjerni transformator sa dvije i više jezgri.
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 9
_____________________________________________________________________________________________
− Kućište i svi metalni dijelovi koji normalno nisu pod naponom kod svih mjernih
transformatora moraju se uzemljiti. Vod za uzemljenje mora biti presjeka najmanje 16mm2 Cu ili
odgovarajući vod drugog materijala.
− U instalaciji strujnih i naponskih mjernih krugova pored klasičnih rednih stezaljki ugrađuju
se i ispitne stezaljke, tako da pri ispitivanju mjernih uređaja i postavljanju kontrolnih
instrumenata, pristup i rad bude moguć i bezopasan bez prekidanja isporuke el. energije i
prekidanja strujnih krugova.
− Sve redne stezaljke koje služe za priključak mjernih vodova treba da budu zatvorene
odgovarajućim poklopcem koji se mora plombirati. Poklopac mora biti tako izveden da je pristup
rednim stezaljkama nemoguć bez skidanja plombe.
− Sve sekundarne mjerne veze između mjernih transformatora i brojila treba da budu
zaštićene od bilo kakvih zahvata koji mogu uticati na ispravnost mjerenja.
− Ako su sekundarni mjerni vodovi položeni u blizini vodova koji mogu uticati na tačnost i
sigurnost mjerenja, tada se moraju zaštititi od ovih uticaja.
5. KONCEPT MJERNOG MJESTA
5.1 Mjerna mjesta na niskom naponu
• Kategorija kupaca domaćinstva

Za kupce iz ove kategorije ovisno o opterećenju koriste se slijedeći mjerni i pomoćni uređaji:
1. Za kupce sa strujom opterećenja do 60 A po fazi mjerno mjesto sadrži:
- brojilo aktivne energije,
- uklopni sat sa osiguračem,
- osigurač i/ili limitator.
2. Za kupce sa strujom opterećenja od 60 do 100 A po fazi mjerno mjesto može da sadrži:
- multifunkcijsko brojilo za direktni priključak sa uklopnim satom i funkcijama mjerenja
snage i aktivne energije,
- priključni dio kod multifunkcijskih brojila za direktni priključak izveden je sa
niskonaponskim visokoučinskim osiguračima.
3. Za kupce sa strujom opterećenja većom od 60 A po fazi mjerno mjesto može da sadrži:
- multifunkcijsko brojilo za poluindirektno mjerenje sa uklopnim satom i funkcijama
mjerenja snage i aktivne energije,
- strujne mjerne transformatore,
- priključni dio (osigurači, kompaktna sklopka, stezaljke).
4. Kupci sa upravljanom potrošnjom
Upravljana potrošnja se mjeri odvojeno, a za to se koristi jedno od navedenih brojila u
ovisnosti od grupe kojoj pripada kupac.
• Kategorija kupaca "ostala potrošnja na niskom naponu, I i II tarifna grupa"

Za kupce iz ove kategorije ovisno o opterećenju koriste se slijedećo mjerni i pomoćni uređaji:
- uklopni sat sa osiguračem,
- multifunkcijsko brojilo za direktni priključak sa uklopnim satom i funkcijama mjerenja
snage, aktivne i reaktivne energije,
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 10
_____________________________________________________________________________________________
- multifunkcijsko brojilo za poluindirektno mjerenje sa uklopnim satom i funkcijama
mjerenja snage, aktivne i reaktivne energije,
- priključni dio (osigurači, sklopka, stezaljke).
• Kategorija kupaca "javna rasvjeta"

- multifunkcijsko brojilo za direktni priključak sa funkcijama mjerenja snage i aktivne
energije,
- multifunkcijsko brojilo za poluindirektno mjerenje sa funkcijama mjerenja snage i
aktivne energije,
- priključni dio (osigurači, sklopka, stezaljke).
5.2. Mjerna mjesta na srednjem naponu
Za opremanje mjernih mjesta na srednjem naponu koriste se slijedeći mjerni uređaji:

- multifunkcijsko brojilo za indirektni priključak sa uklopnim satom i funkcijama mjerenja
snage, aktivne i reaktivne energije,
- strujni mjerni transformatori,
- naponski mjerni transformatori,
- priključni dio (osigurači, stezaljke).
6. MJERNI ORMARI
6.1. Mjerni ormari za direktno mjerenje
Niskonaponski mjerni ormari predstavljaju elemenat mjernog mjesta u kojem se izvodi

priključak kupca u elektroenergetski sistem i gdje se izvodi mjerenje utrošene električne
energije.
Mjerni ormar u pravilu izrađen je od atestiranog plastičnog ili vodljivog materijala koji ispunjava
uslove II klase zaštite od električnog udara, uz primjenu odgovarajuće zaštite od napona dodira.
Izrađen je sa jednodjelnim vratima dok se unutrašnjost ormara sastoji iz dva dijela.
Ormari su namjenjeni za priključak kupaca sa monofaznim ili trofaznim brojilima u direktnom
spoju (opterećenje max. 100A)
U priključnom donjem dijelu ormara smješteni su niskonaponski visokoučinski osigurači,
limitator, nulta i zaštitna stezaljka, osigurač za uklopni sat, dok se u gornjem mjernom dijelu
nalazi brojilo i uređaj za upravljanje tarifom.
Plastični materijal treba da zadovoljava sljedeće uslove:

1. negorivost (samogasivost),
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 11
_____________________________________________________________________________________________
2. uključivo sa opremom u ormaru da odgovara uslovima dvojne izolacije,
3. odgovarajuća mehanička čvrstoća (zadovoljavajuća elastičnost pri - 20°C),
4. ispunjava uslove klase II po IEC 364-4-41,
5. otpornost na UV zračenje i starenje usljed vremenskih uticaja.
Kriteriji koje treba zadovoljiti mjerni ormar su:

- konstrukcija ormara treba biti izvedena tako da ne može doći do nekih deformacija koje će
otežati montažu opreme,
- kućište ormara treba da ima stepen zaštite koji će zadovoljiti zahtjeve mehaničke čvrstoće
kao i prodora stranih tijela i tečnosti u ormar; norma EN 60529 odnosno minimalno stepen
zaštite IP43,
- ormar će se ključati na jednom mjestu i potrebno je da ima tipsku bravicu distribucije,
- kućište ormara mora omogućiti očitavanje brojila el.energije i kontrolu uklopnog sata pri
zatvorenim vratima,
- priključni dio u kojem su smješteni osigurači, limitator, osigurač uklopnog sata, nulta i
zaštitna stezaljka mora imati providnu mehaničku žaštitu sa mogućnošću plombiranja. Zaštita
treba da omogući zaštitu od napona dodira i eventualnih manipulacija na priključnim
elementima što bi moglo uticati na tačnost mjerenja,
- na zaštiti od pleksiglasa mora biti otvor iznad limitatora koji će omogućiti uklapanje
(isklapanje) limitatora,
- za uvodni kabl sa donje strane ormara moraju biti postavljene tri uvodnice za kablove Φ (16-
35 mm2) za ulazni i izlazni vod. Svi otvori oko kablova moraju se dobro začepiti da bi se
spriječio prodor vlage i sitnih čestica.
- na vratima ormarića treba biti postavljen vidan znak “Opasnost od električne struje”
(veličina: jednakostranični trokut, minimalna dimenzija stranice 70 mm).
6.2. Mjerni ormari za poluindirektno mjerenje
Mjerni ormar za polundirektno mjerenje može biti izveden kao mjerni ormar MO ili kao
kablovski priključni mjerni ormar (KPMO).
Mjerni ormar sastoji se u pravilu od:
a) prostora gdje se ugrađuje brojilo sa rednim stezaljkama i osiguračima,
b) prostora gdje se ugrađuju strujni mjerni transformatori,
c) prostora gdje se ugrađuje glavni prekidač,
d) prostora gdje se ugrađuju niskonaponski visokoučinski osigurači i PEN stezaljka (samo kod
KPMO),
e) prostora sa dovodnim rednim stezaljkama (samo MO).
Prostor gdje se ugrađuje brojilo sa klemama i osiguračima treba da bude minimalnih dimenzija
500x600 mm, dok prostor gdje se ugrađuju strujni mjerni transformatori treba da bude
minimalnih dimenzija 600x450 mm. Dimenzije prostora gdje se ugrađuje glavni prekidač
isključivo zavise od instalisane snage kupca, a minimalno iznose 450x450 mm. Dubina ormara
treba biti minimalno 210 mm.
Prostori pod a) i b) mogu biti pod istim vratima ili da svaki prostor ima zasebna vrata sa
ugrađenim tipskim bravicama JP Elektroprivreda BiH, dok prostor pod c) mora biti pod
posebnim vratima sa ugrađenom tipskom bravicom.
Na vratima prostora pod a) je potrebno napraviti otvor za očitanje brojila.
Pri izgradnji ormara obezbijediti mogućnost plombiranja vrata prostora pod a) i b). Takođe je
potrebno, pri ugradnji pojedinih elemenata, obezbijediti mogućnost plombiranja istih radi
spriječavanja pristupa neovlaštenim osobama i to na slijedeći način :
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 12
_____________________________________________________________________________________________
- postavljanjem maske od providnog pleksiglasa iznad strujnih mjernih transformatora i rednih
stezaljki na nosače na koje će maska biti fiksirana vijcima i maticama sa otvorom za plombiranje
ugradnjom “kapa” za osigurače sa otvorima za plombiranje
Napon do osigurača dovesti obavezno iz prostora sa strujnim mjernim transformatorima zbog
spriječavanja neovlaštenih manipulacija.
Obavezno ugraditi originalne strujne mostove na rednim stezaljkama.
Ormar je urađen od vodljivog materijala koji ispunjava uslove II klase zaštite od električnog
udara, uz primjenu odgovarajuće zaštite od napona dodira.
6.3. Mjerni ormar za kupce sa indirektnim mjerenjem
Mjerni ormar se koristi za ugradnju u transformatorskim stanicama isporučioca ili kupca

Ormar za smještaj mjerne garniture i ostalih uređaja ( registrator vršne snage ) je u pravilu
dimenzija 600x600x220 mm.
Ormar je urađen od atestiranog izolacionog materijala ili vodljivog materijala koji ispunjava
uslove II klase zaštite od električnog udara, uz primjenu odgovarajuće zaštite od napona dodira.
Na prednjoj strani ormara su jednokrilna vrata sa prozirnim otvorom radi kontrole stanja mjernih
uređaja.
Vrata ormara moraju imati mogućnost plombiranja. Potrebno je da imaju ugrađenu tipsku
bravicu JP Elektroprivreda BiH.
Mjerni ormar posjeduje prostor za smještaj multifunkcijskog brojila, pripadajućih rednih
stezaljki, osigurača za osiguranje naponskih mjernih krugova kao i drugih pomoćnih uređaja (
termostat, grijač, rezervno napajanje).
7. ZAVRŠNE ODREDBE
Danom stupanja na snagu ove Tehničke preporuke , prestaju da važe “Tehničke preporuke za
obračunsko mjerno mjesto – TP 11” , od 30.12. 1997.g., odnosno njeni sastavni dijelovi “Izbor
elemenata za mjerno mjesto –TP 11A “ i “Način ugradnje elemenata u mjerno mjesto i način
izvođenja obračunskog mjernog mjesta – TP 11 B”.
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 13
_____________________________________________________________________________________________
8. LITERATURA
L1. Opšti uslovi za isporuku el.energije, Bilten br.5, maj 1999

L2. Tarifni sistem za prodaju el.energije, mart 1992.
L3. Tehnička preporuka za obračunsko mjerno mjesto (TP 11-A i TP 11-B)
L4. Električne instalacije u zgradama. Međunarodni elektrotehnički rječnik.
L5. Verifikacija mjerila električne energije u BiH, Izdavač: Institut za standarde, mjeriteljstvo
i intelektualno vlasništov BiH, 2001 godina
L6. Analiza i kritička ocjena postojećih rješenja zaštite u mrežama niskog napona, posebno
zaštite od previsokog napona dodira, Sarajevo 2001 godina
L7. Uputstvo za pravilno priključenje kupaca, Direkcija za distribuciju, 2001 godina
L8. Niskonaponski priključni ormarići, Ljubljana, 1997 godina
L9. Kataloška literatura raznih proizvođača
________________________________________________________________________________________
Oktobar 2002 14
SARAJEVO

ODLUKU
o utvrđivanju Tehničke preporuke za obračunsko mjerno mjesto

(Oznaka TP-11)
Usvaja se Tehnička preporuka za obračunsko mjerno mjesto.
II
Tehnička preporuka iz prethodnog člana čini sastavni dio ove Odluke.
III
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od 01. 10.2002.g.
IV
Ovom odlukom povlače se iz upotrebe “Tehničke preporuke za obračunsko mjerno mjesto -

TP 11 ” , od 30.12.1997 g. , odnosno njeni sastavni dijelovi “Izbor elemenata za mjerno
mjesto – TP 11 A” i “ Način ugradnje elemenata u mjerno mjesto i način izvođenja
obračunskog mjernog mjesta – TP 11 B”.
Broj :
Sarajevo, 01.10.2002.
Enver Jamak
JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP- 15
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA VOZILA I MEHANIZACIJU
Sarajevo, maj 2000.

TEHNIČKA PREPORUKA
ZA VOZILA I MEHANIZACIJU U ELEKTRODISTRIBUTIVNOJ DJELATNOSTI
1. UVOD
Tehnička preporuka za vozila i mehanizaciju definiše uslove za nabavku i raspored vozila i mehanizacije u
elektrodistributivnoj djelatnosti po elektrodistribucijama unutar Direkcije za distribuciju, te po organizacionim
jedinicama unutar elektrodistributivnog dijela.
Navedeni tehnički uslovi su usaglašeni sa potrebama elektrodistributivnih dijelova za obavljanje osnovne

elektrodistributivne djelatnosti, propisima i standardima koje definišu materiju u vezi sa transportom i radom
radnih mašina.
Cilj donošenja ove Tehničke preporuke je da se nabavka i raspored vozila i radnih mašina izvode na
jedinstven način uz korištenje standardizovane i odobrene opreme, te da se obezbjede potrebni uslovi
sigurnosti i pouzdanosti u obavljanju radnih zadataka na cijelom području EP BiH u elektrodistributivnoj
djelatnosti. U tom cilju neophodno je sa ovom Tehničkom preporukom upoznati Službu koja se bavi
planiranjem i nabavkom vozila i radnih mašina.
2.1. Primjena ove Tehničke preporuke obavezna je kod planiranja i nabavke vozila i radnih mašina po bilo kom
osnovu .
2.2. Na područjima svih elektrodistributivnih dijelova EP BiH obavezno je pridržavati se ovih tehničkih preporuka.
2.3. Preporuku je potrebno dostaviti i obezbjediti njenu primjenu u svim elektrodistributivnim dijelovima.
- vozila i radne mašine nabavljene prije momenta stupanja Preporuke TP 15 na snagu;

- vozila i radne mašine za koje su sklopljeni ugovori a nisu još isporučeni prije stupanja Preporuke TP 15
na snagu;
- vozila i radne mašine koje donira subjekt izvan sistema EP BiH.
Kategorizacija vozila, mašina i uređaja kako slijedi:
1. Putnička vozila
2. Terenska vozila
3. Kombi-bus vozila
4. Teretna vozila
5. Specijalna vozila
6. Radne mašine
7. Motorni uređaji
8. Ostali transportni uređaji
3.1. PUTNIČKA VOZILA
Maj 2000. 1
3.1.1. Putničko vozilo limuzina, osnovno vozilo
Namjena: za sve namjene prevoza radnika za obavljanje redovnih radnih zadataka na području matične
elektrodistribucije (tehničke službe, energetika, projektovanje, nadzor, ekonomski poslovi, opšti poslove, naplata..)
Osnovne tehničke karakteristike:

• broj sjedišta (1+4)
• standardna izvedba
• 5 (pet) vrata
• pogonsko gorivo: nafta
• pogon : na prednje točkove
3.1.2. Putničko vozilo-limuzina, za duža putovanja i posebne namjene
Namjena: prevoz radnika na dužim relacijama za obavljanje zadataka van području matične elektrodistribucije,
višednevna putovanja u zemlji i inostarnstvu.

• broj sjedišta 1+4
• izvedba sa dodatnom opremom
- radio – kasetofon
- klima uređaj
- auto alarm sa blokadom rada motora
• 5 (pet) vrata
3.1.3. Dostavno vozilo “PICK” –UP” 1+1
• Namjena: elektromonteri u smjenama u Službi dispečiranja i Poslovnicama, ekipe za održavanje mreža i

postrojenja, održavanje zaštita, mjerne grupe, NN priključci sa manjim obimom radova, ekipe brojila u funkciji
naplate,...

• broj sjedišta :(1+1)
• nosivost :500 kg
• 3 (troja) vrata
3.1.4. Dostavno vozilo “PICK” – UP” 1+4
Namjena: prevoz ekipa za održavanje mreža i postrojenja, održavanje zaštita, mjerne grupe, NN priključci sa manjim
obimom radova, ekipe brojila u funkciji naplate,...

• broj sjedišta: (1+4)
• nosivost:200 kg
• 3 (troja) vrata
3.2. TERENSKA VOZILA
Maj 2000. 2
Namjena: rad u teškim terenskim uvjetima na nepristupačnim mjestima (van javnih puteva), elektromonteri u smjeni u
Službi dispečiranja i Poslovnicama, izgradnja i održavanje mreže, služba naplate, a prvenstveno za prevoz ljudi,
opreme i materijala manjih težina.
• Osnovne tehničke karakteristike:

• broj sjedišta :(1+4)
• uvećana nosivost
• prostor za prevoz manje količine tereta (zatvoreni)
• mogućnost montaže galerije
• pogon: na zadnje i prednje točkove (4x4)
3.3.KOMBI – BUS VOZILA
Namjena: prevoz radnih ekipa i alata za radove na elektroenergetskim mrežama i postrojenjima prilikom održavanja i
izgradnje.

• uvečana nosivost
• prostor za prevoz manje količine tereta smještenog u zadnjem dijelu vozila odvojenog pregradom od prostora za
prevoz putnika (zatvoreni)
• mogućnost montaže galerije na krovu duž čitavog vozila
• dugo osovinsko rastojanje
• ugrađena elektro instalacija i priključak za kačenje prikolice ukupne nosivosti do 500 kg.
• da može upravljati vozač “B” kategorije (broj sjedišta 1+8 i čija ukupna težina ne prelazi 3,5 tona).
• pogon: na sva 4 točka (4x4, nije obavezni uslov, ali po mogućnosti ispoštovati)
3.4.TERETNA VOZILA
3.4.1. Vozila bez nadgradnje
3.4.1.1. Teretno vozilo sa produženom kabinom
Namjena: prevoz ljudi i materijala (prevoz ekipa, materijala i alata) za održavanje i izgradnju mreže i postrojenja

• nosivost: (do dvije tone)
• produžena kabina
• cerada na montažno-demontažnim arnjevima
• ugrađen priključak i elektro-instalacija za kačenje prikolice težine do 500 kg.
• ukupna dopuštena masa vozila: 3,5 tone, da može upravljati vozač “B” kategorije (broj sjedišta 1+8 i čija ukupna
težina ne prelazi 3,5 tona).
• dupli zadnji točkovi
• pogon po mogućnosti na prednje i zadnje točkove (4 x 4).
3.4.1.2. Teretno vozilo sa dugim osovinskim razmakom
Namjena: prvenstveno prevoz rasutih tereta, građevinskog materijala….

• cerada na montažno-demontažnim arnjevima
• nosivost : 3 (tri) tone
• ugrađen priključak i elektro-instalacija za kačenje prikolice težine do 500 kg.
Maj 2000. 3

• pogon na zadnje točkove.
3.4.1.3. Teretno vozilo-kamion
Namjena: prevoz većih tereta u svrhu izgradnje, rekonstrukcije i održavanje mreže i postrojenja

• nosivost: 8 (osam) tona
• produženi sanduk
• ABS sistem kočenja
• pogon na zadnje točkove
• opcije:
- montažno-demontažni arnjevi i cerada
- okretnica (šajba) za prevoz stubova i priključak sa elektroinstalacijom i instalacijom
- kočionog sistema za jednoosovinsku prikolicu nosivosti do 10 tona.
- mogućnost kipovanja na tri različite strane (istovar istresanjem)
- pogon i na prednje točkove (“duplak”)
- ugrađeno na prednjem dijelu vozila vitlo (“čekrk”) sa čeličnom sajlom dužine 50-
100 m i promjera 10-20 mm.
3.4.2.Vozila sa nadogradnjom
Namjena i osnovne tehničke karakteristike: kao pod 4.1. (4.1.1.,4.1.2.,4.1.3.)
• Kamioni iz tačka 4.1.1., 4.1.2., 4.1.3. nosivost 1-8 tona, opremljeni odgovarajućim hidrauličnim dizalicama
(HIAB, COMA, FOCCO, CELLA i slično ) radnog momenta 1-17 tona metara (tm)).
• Ugrađeni hidraulični stabilizatori (“šape”) za učvršćenje-podupiranje vozila prilikom rada sa hidrauličnom rukom.
• Na kraju “hidraulične ruke” mogučnost montaže hidrauličnog svrdla za bušenje temelja stubova promjera do 600
mm.
• ugrađeni nosači sa bočne strane vozila za nošenje manjeg broja stupova
3.5. SPECIJALNA VOZILA
3.5.1.Hidraulična okretna platforma (“kola korpe”)
Namjena: za rad na nadzemnoj mreži, konzolama zgrada, nepristupačnim dijelovima objekata ...

• visina radne platforme : 17 m (12 m u izuzetnim slučajevima), ugao rotacije 360 o
• dozvoljeno opterećenje radne korpe: 200 kp
• broj sjedišta : (1+5) ( opcija 1+2 sjedišta kod normalne kabine)
• ugrađeni hidraulični stabilizatori (“šape”) za učvrščenje-podupiranje vozila prilikom rada sa hidrauličnom
platformom.
• produžena kabina (opcija bez produžene kabine)
• na platformi ugrađeni pokretni reflektori za rad noću
• ukupna masa vozila: do 3,5 tone
• pogon na zadnje točkove
3.5.2.Vozila opremljena opremom za otkrivanje kvarova na kablovima

Maj 2000. 4
Namjena : Zatvoreno vozilo za smještaj opreme za otkrivanje i identifikaciju kvarova na podzemnim instalacijama . Na
motoru vozila ugrađen agregat za prizvodnju električne energije snage 5 kW.
Vozila odobrati u dogovoru sa isporučiocem opreme za otkrivanje kvarova na kablovima i vodeći računa o predloženim
tipovima vozila.
Po mogučćnosti odabrati vozilo kojim može rukovati vozač iz kategorije “B”
3.5.3.Motorne sanke
Namjena: prevoz radnika i manjih kolićina materijala, alata i opreme po trasi nadzemnih vodova u uslovima velikih
snježnih nanosa i padavina. Koristi se prvenstveno za obilazak i pregled nadzemnih vodova u svrhu identifikacije kvara
i opravki manjeg obima.

• broj sjedišta: 1+1 (jedan plus jedan)
• snaga motora: od 35 do 50 kW
• mogučnost priključka manje prikolice (korito-sanke bez motora) radi prevoza manje količine materijala, opreme i
alata
• pogonsko gorivo: benzin – mješavina benzina i ulja
3.6.RADNE MAŠINE
3.6.1.Rovokopač-utovarač
Namjena: kopanje kablovskih kanala, temelja stubova …

• Traktor: snage do 70 kW
• kašika za kopanje širine 400 i 600 mm
• dvodjelna 6/1 utovarna kašika širine do 2200 mm (1 m3)
• brza izmjena kašike za kopanje
• pogon : 4x4 (pogon na sva četiri točka)
• mogučnost ugradnje glave za montažu svrdla za bušenje temelja stubova u tlu
podizanje i utemeljenje istih.
3.6.2. Mašina za bušenje i kopanje rupa za temelje stubova u tlu različitih kategorija, te
Namjena: bušenje i kopanje rupa za temelje stubova, prevoz stubova od mjesta istovara do mjesta ugradnje. Podizanje i
postavljanje te temeljenje stubova. Ugrađeni hidraulični stabilizatori za učvrščenje vozila prilikom rada u mjestu.
3.6.2.1.Radna mašina

• traktor snage 80 kW za prevoz stubova na radilištu van javnih puteva
• Ugrađeni hidraulični stabilizatori (“šape”) za učvrščenje-podupiranje vozila prilikom rada sa hidrauličnom rukom.
• uređaj za kopanje rupa i postavljanje stubova sa potrebnim priključnim uredjajima kao što su:
- hidraulični motori za pokretanje svrdla
- svrdla za standardne i tvrde teretne prečnika 300-450, 500 i 600 mm
- kašika za kopanje
- uređaj za vađenje stubova iz zemlje
- uređaj za sabijanje iskopanog materijala oko podignutih stupova.
- hidraulični kompresor
- hidraulična kašika za kopanje u rastresitom tlu
3.6.2.2.Teretno vozilo
Maj 2000. 5
• kamion minimalne nosivosti 9 tona za prevoz na javnim putevima

• pogon na prednje i zadnje točkove (4 x 4 )
• na prednjem dijelu ugrađeno vitlo-čekrk sa čeličnom sajlom pr. 10 mm dužine 25 do 50 m
• okretni nosač – montažna šajbna za prevoz stubova
• ugrađena kuka za priključenje teretne tonske prikolice
• izvedena elektro instalacija i instalacija sistema kočenja za priključenje teretne prikolice
• ugrađeni hidraulični stabilizatori (“šape”) za učvrščenje-podupiranje vozila prilikom rada sa hidrauličnom rukom.
• uređaj za kopanje rupa i postavljanje stubova sa potrebnim priključnim uredjajima kao što su:
- hidraulični motori za pokretanje svrdla
- svrdla za standardne i tvrde teretne prečnika 300-450, 500 i 600 mm
- kašika za kopanje
- uređaj za vađenje stubova iz zemlje
- uređaj za sabijanje iskopanog materijala oko podignutih stupova.
3.7.MOTORNI UREĐAJI
3.7.1.Kompresori
Namjena: razbijanje tvrdih površina, te bušenje otvora u tvrdim materijalima (asfaltnih, betonskih i kamenih podloga).

• Kapacitet: od 3-4 m3/mm
• pritisak komprimiranog zraka: 7 bari
• broj priključaka za ručne pneumatske čekiće : najmanje dva
• mogučnost vuče teretnim vozilom, priključenje na elektroinstalaciju vučnog vozila u saobraćaju
• broj točkova : po jedan sa strana + jedan rezervni
• mogućnost podešavanja vučne ruke (rude) prema vučnom vozilu
• pogonsko gorivo : nafta
• vlastiti elektropokretač sa akumulatorom
3.7.2.Mašina za polaganje kablova
Namjena: razvlačenje kablova duž kablovskih trasa pomoću užeta razvučenog preko podesivih kolotura za kablove
presjeka do 240 mm2.
Mašinu odobrati u dogovoru sa isporučiocem opreme za razvlačenje kablova vodeći računa da li će mašina biti
prevožena sa lokacije na lokaciju vučnim vozilom , ili će imati vlastiti pogon.
3.7.3.Vitla za navlačanje užadi za dalekovode
Namjena: razvlačenje i zatezanje užeta nadzemnih vodova duž nadzemnih trasa vodova pomoću užeta razvučenog
preko podesivih kolotura za užad i samonosive kablove presjeka do 120 mm2.
Mašinu odobrati u dogovoru sa isporučiocem opreme za razvlačenje nadzemnih vodova (užadi ili samonosivih
kablova), vodeći računa da li će mašina biti prevožena sa lokacije na lokaciju vučnim vozilom , ili će imati vlastiti
pogon.
3.7.4.Viljuškari
Namjena: utovar , istovar, skladištenje i ostale transportne manipulacije kabastih roba, prevoz na manjim udaljenostima
unutar skladišta.
3.7.4.1.Viljuškar dizel
Osnovne tehničke karakteristike

• maksimalna visina dizanja tereta: 3 (tri) metra
• težina dizanog tereta: 5 (pet) tona
• kabina za zaštitu vozača kod vremenskih nepogoda u uslovima rada van objekta
3.7.4.2.Viljuškar električni
Maj 2000. 6
Osnovne tehničke karakteristike

• maksimalna visina dizanja tereta: 3 (tri) metra
• težina dizanog tereta: 3 (tri) tone
• pogon: akumulatori
• punjač akumulatora
3.7.5. Mašina za probijanje tla za polaganje cijevi i kablova
Namjena: bušenje i kopanje rupa ispod nasipa, cestovnih, pružnih komunikacija gdje nije moguće vršiti površinski
iskop zbog obustavljanja saobraćaja ili drugih uslova. U prokopani otvor se mogu montirati cijevi za provlačenje
instalacija ili direktno polaganje instalacija u prokopani otvor.

• maksimalna dužina bušenja: 25 metara
• maksimalni promjer otvora bušenja: 200 mm
• pogonsko gorivo : nafta – benzin – mješavina benzina.
• sistem pogona bušeće glave: hidraulikom
3.8. OSTALI TRANSPORTNI UREĐAJI
3.8.1. Prikolice za prevoz stubova
3.8.1.1.Jednoosovinske prikolice za prevoz stubova
Namjena: uz osnovno teretno vučno vozilo prevoz stubova od skladišta do mjesta ugradnje ili privremenih deponija na
trasi objekta .
Jednoosovinske prikolice za prevoz stubova nosivosti do 500 kg.

• dozvoljena težina tereta : 500 kg.
• priključak na elektro instalaciju vučnog vozila
• bez vlastitog uređaja za kočenje
• minimalna dužina priključne ruke (rude): 6 metara na kojoj su ugrađeni držači-nosači za dva stuba
• broj točkova:dva radna i jedan rezervni
• visina platforme za nošenje stubova: prilagođena visini vozila za transport radnih ekipa
Jednoosovinske prikolice za prevoz stubova nosivosti do 5 tona.

• dozvoljena težina tereta : 5 (pet) tona.
• priključak na elektro instalaciju vučnog vozila
• vlastiti (po mogućnost ABS sistem) uređaj za kočenje priključen na vučno teretno vozilo
• podesiva minimalna dužina priključne ruke: 6 metara
• broj točkova :dva radna (po jedno sa strane) i jedan rezervni
• visina platforme za nošenje stubova: prilagođena visini teretnog vozila za prevoz stubova
Jednoosovinske prikolice za prevoz stubova nosivosti do 10 tona.

• dozvoljena težina tereta : 10 (deset) tona.
• priključak na elektro instalaciju vozila
• vlastiti (po mogučnosti ABS sistem) uređaj za kočenje priključen na vučno teretno vozilo
• podesiva minimalna dužina priključne ruke: 6 metara
• broj točkova : po dva sa strana (ukupno četiri) i jedan rezervni
Maj 2000. 7
• visina platforme za nošenje stubova – prilagođena visini teretnog vozila za prevoz stubova
3.8.2. Prikolica za prevoz teških tereta – vučni voz

• dozvoljena težina tereta : 24 (dvadeset i četiri) tone.
• priključak na elektro instalaciju vozila
• vlastiti (po mogućnosti ABS sistem) uređaj za kočenje priključen na vučno teretno vozilo
• broj točkova : 12 (dvanaest) + 1 (jedan) rezervni
• visina platforme za nošenje tereta : 0,91 m
• broj osovina : 3 (tri)
• ukupna masa sa teretom : do 30 tona
• ugrađen tovarni most
3.8.3.Prikolica za prevoz kablova
Namjena: Prevoz tromlova sa kablovima od mjesta istovara do mjesta ugradnje, te nošenje tromlova prilikom
razvlačenja kablova duž trase ugradnje.

• dozvoljena težina tereta : 5 (pet) tona.
• elektroinstalacija koja se priključuje na vučno vozilo
• vlastiti uređaj za kočenje priključen na vučno teretno vozilo
• jednoosovinska prikolica – opcija dvoosovinska
• broj točkova: po jedan sa strane na svakoj osovini + rezervni točak
• vlastita kočnica koja reguliše brzinu okretanja bubnja sa kablovima sa mogučnošču totalne blokade okretanja
bubnja.
• vlastito – hidraulično podizanje i spuštanje bubnjeva kablova i podešavanje visine osovine za pokretanje bubnja
kabla.
Maj 2000. 8
TABELARNI PREGLED BROJA VOZILA I RADNIH MAŠINA PLANIRANIM PO

SJEDIŠTIMA ELEKTRODISTRIBUTIVNIH DIJELOVA I PO POSLOVNICAMA
Maj 2000. 9
PO ELEKTRODISTRIBUCIJAMA (BEZ POSLOVNICA)
TIP VOZILA ELEKTRODISTRIBUCIJA

Nomenklatura
Red.br.
TRAVNIK
SARAJEV
GORAŽD
MOSTAR
T.P.
ZENICA
TUZLA
BIHAĆ
O
E
1 1.1. Putničko-limuzina standard 9 4 8 9 9 9 9
2 1.2. Putničko-limuzina dodatna oprema 2 1 2 2 2 2 2
3 1.3. Dostavno "PICK-UP" 1+1 1 1 1 2 1 2 1
4 1.4. Dostavno "PICK-UP" 1+4 3 2 2 3 3 3 3
5 2. Terensko vozilo 4 3 3 5 4 4 4
6 3. Kombi bus vozilo 2 1 1 2 2 2 2
7 4.1.1. Teretno vozilo sa produženom kabinom 3 5 2 11 2 3 3
8 4.1.2. Teretno vozilo sa dugim osovinskim razmakom 1 1 1 1 1 1 1
9 4.1.3. Teretno vozilo-kamion 1 1 1 1 1 1 1
10 4.1.2. Vozilo sa nadogradnjom
1 tone 1 0 1 1 1 1 1
3 tone 1 1 1 1 1 1 1
8 tona 2 1 1 2 2 2 2
11 5.1. Kola korpa
12m 2 1 1 4 1 2 2
17m 1 0 0 1 0 1 1
12 5.2. Kola za otkrivanje kvarova na kablovima 1 1 1 1 1 1 1
5.3. Motorne sanke 1 1 1 1 1 1 1
13 6.1. Rovokopač 1 1 1 2 2 2 2
14 6.2.1. Mašina za bušenje i kopanje temelja stubova 2 1 1 2 2 2 2
15 6.2.2. Teretno vozilo za bušenje i kopanje temelja 2 1 1 2 2 2 2
17 7.3. Kompresor 1 1 1 2 1 2 2
18 7.4. Mašina za polaganje kablova 1 1 1 1 1 1 1
19 7.5. Vozilo za navlačenje užadi 1 1 1 1 1 1 1
20 7.6.1. Viljuškar dizel 1 1 1 2 1 2 2
21 7.6.2. Viljuškar električni 1 1 1 2 1 2 1
22 7.7. Mašina za probijanje tla 1 1 1 1 1 1 1
24 8.1.1.1. Prikolica 500kg 2 3 1 4 2 2 2
25 8.1.1.2. Prikolica 5 tona 1 1 1 1 1 1 1
26 8.1.1.3. Prikolica 10 tona 1 1 1 1 1 1 1
27 8.2. Prikolica-vučni voz 1 0 0 1 0 1 0
28 8.3. Prikolica za prevoz kablova 1 1 1 1 1 1 1
Maj 2000. 10
PO POSLOVNICAMA
POSLOVNICA
Nomenklatura
Red.br.
T.P.
Naplata
III rang
II rang
I rang
1 1.1. Putničko-limuzina standard 6 3 2 0
2 1.2. Putničko-limuzina dodatna oprema 0 0 0 0
3 1.3. Dostavno "PICK-UP" 1+1 1 0 0 0
4 1.4. Dostavno "PICK-UP" 1+4 2 1 0 3
5 2. Terensko vozilo 3 2 1 2
6 3. Kombi bus vozilo 0 0 0 0
7 4.1.1. Teretno vozilo sa produženom kabinom 4 2 1 0
8 4.1.2. Teretno vozilo sa dugim osovinskim razmakom 0 0 0 0
9 4.1.3. Teretno vozilo-kamion 0 0 0 0
10 4.2. Vozilo sa nadogradnjom
1 tone 0 0 0 0
3 tone 0 0 0 0
8 tona 1 1 0 0
11 5.1. Kola korpa
12m 1 1 0 0
17m 0 0 0 0
12 5.2. Kola za otkrivanje kvarova na kablovima 0 0 0 0
5.3. Motorne sanke 0 0 0 0
13 6.1. Rovokopač-utovarivač 0 0 0 0
14 6.2.1. Mašina za bušenje i kopanje temelja stubova 0 0 0 0
15 6.2.2. Teretno vozilo za bušenje i kopanje temelja st. 0 0 0 0
17 7.3. Kompresor 0 0 0 0
18 7.4. Mašina za polaganje kablova 0 0 0 0
19 7.5. Vozilo za navlačenje užadi 0 0 0 0
20 7.6.1. Viljuškar dizel 0 0 0 0
21 7.6.2. Viljuškar električni 0 0 0 0
22 7.7. Mašina za probijanje tla 0 0 0 0
24 8.1.1.1. Prikolica za prevoz stubova 500kg 1 1 1 0
25 8.1.1.2. Prikolica za prevoz stubova 5 tona 1 1 0 0
26 8.1.1.3. Prikolica za prevoz stubova 10 tona 0 0 0 0
27 8.2. Prikolica-vučni voz 0 0 0 0
28 8.3. Prikolica za prevoz kablova 0 0 0 0
Maj 2000. 11
UKUPNO SVI ELEKTRODISTRIBUTIVNI DIJELOVI
KUMULATIVNO
Nomenklatura
POSLOVN
Red.br.
UKUPNO
T.P.
TIP VOZILA
SVE
SVE
ICE
ED
1 1.1. Putničko-limuzina standard 57 120 177
2 1.2. Putničko-limuzina dodatna oprema 13 13
3 1.3. Dostavno "PICK-UP" 1+1 9 2 11
4 1.4. Dostavno "PICK-UP" 1+4 19 42 61
5 2. Terensko vozilo 27 82 109
6 3. Kombi bus vozilo 12 12
7 4.1.1. Teretno vozilo sa produženom kabinom 29 72 101
8 4.1.2. Teretno vozilo sa dugim osovinskim razmakom 7 7
9 4.1.3. Teretno vozilo-kamion 7 7
10 4.1.2. Vozilo sa nadogradnjom
1 tone 6 6
3 tone 7 7
8 tona 12 22 34
11 5.1. Kola korpa
12m 13 22 35
17m 4 4
12 5.2. Kola za otkrivanje kvarova na kablovima 7 7
5.3. Motorne sanke 7 7
13 6.1. Rovokopač 11 11
14 6.2.1. Mašina za bušenje i kopanje temelja stubova 12 12
15 6.2.2. Teretno vozilo za bušenje i kopanje temelja 12 12
17 7.3. Kompresor 10 10
18 7.4. Mašina za polaganje kablova 7 7
19 7.5. Vozilo za navlačenje užadi 7 7
20 7.6.1. Viljuškar dizel 10 10
21 7.6.2. Viljuškar električni 9 9
22 7.7. Mašina za probijanje tla 7 7
24 8.1.1.1. Prikolica 500kg 16 46 62
25 8.1.1.2. Prikolica 5 tona 7 22 29
26 8.1.1.3. Prikolica 10 tona 7 7
27 8.2. Prikolica-vučni voz 3 3
28 8.3. Prikolica za prevoz kablova 7 7
Maj 2000. 12
BOSNE I HERCEGOVINE
SARAJEVO
Generalni direktor
prijedlog Direktora Direkcije za distribuciju, Generalni direktor Javnog Preduzeća donio
je:
ODLUKU
o utvrđivanju Tehničke preporuke za VOZILA I MEHANIZACIJU U

ELEKTRODISTRIBUTIVNOJ DJELATNOSTI
(Oznaka TP-15)
Usvajaju se Tehničke preporuke za VOZILA I MEHANIZACIJU U

ELEKTRODISTRIBUTIVNOJ DJELATNOSTI (Oznaka TP-15), kao pravila za nabavku
vozila i mehanizacije za potrebe elektrodistributivne djelatnosti Javnog Preduzeća.
Na osnovu ovih Tehničkih preporuka Direktor Direkcije za distribuciju će donijeti

Uputstvo o načinu realizacije istih.
II
III
Ova odluka stupa na snagu 15.05.2000.god. i odnosi se na nabavku vozila i mehanizacije

za potrebe elektrodistributivne djelatnosti.
Broj: 0101-6537/00
Sarajevo, 15.05.2000.
GENERALNI DIREKTOR
Meho Obradović, dipl.el.ing.s.r.

JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP- 17
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA PRIKLJUČENJE MALIH ELEKTRANA NA
ELEKTROENERGETSKI SISTEM JP EP BIH
Sarajevo, januar 2001.

JP ELEKTROPRIVREDA BiH TP-17
__________________________________________________________________________________________
TEHNIČKA PREPORUKA
ZA PRIKLJUČENJE MALIH ELEKTRANA NA ELEKTROENERGETSKI SISTEM JP
ELEKTROPRIVREDA BIH
1. UVOD
1.1. Ovim Tehničkim preporukama utvrđuju se osnovni uslovi koje mora ispunjavati vlasnik male elektrane
da bi mala elektrana ( udaljem tekstu : mE ) zadovoljila uslove za priključenje i paralelan rad sa
elektroenergetskim sistemom JP EP BiH (u daljem tekstu : elektrodistributivna mreža).
1.2. Tehničke preporuke su usaglašene sa :

• Zakonskim aktima koji regulišu izgradnju , pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja,
• BAS normama,
• Elektrotehničkim normama,
• Odgovarajućim preporukama IEC i Evropskim normama za područja koja nisu regulisana
BAS normama iz ove oblasti.
2.1. Primjena Tehničkih preporuka je obavezna pri projektovanju i izgradnji mE kao i pri projektovanju i
izgradnji priključaka mE na elektrodistributivnu mrežu,
2.2. Na područjima svih Elektrodistributivnih dijelova JP EP BiH obavezno je pridržavati se ovih

Tehničkih preporuka ,
2.3. Odredbe ovih Tehničkih preporuka ne odnose se na :
• Objekte izgrađene prije usvajanja i utvrđivanja ovih Tehničkih preporuka,

• Objekte koji su u toku izgradnje ,
• Objekte za koje su izdate elektroenergetske saglasnosti pa početak izgradnje slijedi u roku
važenja saglasnosti.
3.1. mE su postrojenja koja u elektrodistributivnu mrežu isporučuju svu proizvedenu električnu energiju
ili višak proizvedene električne energije po podmirenju vlastitih potreba, najveće pojedinačne ili
ukupne snage 5 MW.
3.2. mE su :
• Mali termoenergetski objekti u kojima se istovremeno proizvodi električna i toplotna energija,

kao rezultat visoke energetske produktivnosti ( mTE ),
• Male hidroelektrane ( mHE) i
• Male elektrane na vjetar ( mVE).
3.3. Priključak mE na elektrodistributivnu mrežu je sklop objekata , električnih vodova i uređaja kojima je
mE povezana sa elektrodistributivnom mrežom na nazivnom naponu elektrodistributivne mreže.
Decembar 2000. 1
__________________________________________________________________________________________
3.4. Prekidač za odvajanje (PO) se ugrađuje na mjestu priključenja mE na elektrodistributivnu mrežu i
služi za odvajanje mE od elektrodistributivne mreže ako prestanu uslovi za paralelan rad mE sa
elektrodistributivnom mrežom i pod direktnim je nadzorom Elektrodistribucije.
3.5. Glavni prekidač (GP) u mE koji služi za spajanje mE sa elektrodistributivnom mrežom i razdvajanje
mE od elektrodistributivne mreže kada to uslovi dozvoljavaju i pod direktnim je nadzorom osoblja
mE.
4. ELEKTROENERGETSKE SAGLASNOSTI I POSEBNI USLOVI
4.1. Investitor-vlasnik mE po izboru lokacije podnosi Elektrodistributivnom dijelu JP EP BiH (u daljem

tekstu :Elektrodistribucija) zahtjev za izdavanje Prethodne elektroenergetske saglasnosti za
priključenje mE na elektrodistributivnu mrežu. Uz zahtjev prilaže:
• Izvod iz katastarskog plana (ZKI) ,
• Idejno rješenje mE (programsku skicu) sa kratkim tehničkim opisom, te osnovnim tehničkim i
energetskim pokazateljima,
• Snagu i plan dnevne, mjesečne i godišnje proizvodnje električne energije i plan potrošnje
električne energije na lokaciji mE.
4.2. Elektrodistriibucija u skladu sa Tehničkim preporukama izdaje Prethodnu elektroenergetsku

saglasnost za priključenje mE na elektrodistributivnu mrežu , u kojoj se definišu uslovi za priključenje.
4.3. Po okončanju postupka dobijanja Dozvole za lokaciju , investitor - vlasnik mE podnosi

Elektrodistribuciji zahtjev za Konačnu elektroenergetsku saglasnost. Uz zahtjev prilaže :
• Odobrenje za građenje (kopija),

• Glavni projekat mE (jedan primjerak),
električne energije na lokaciji mE,
• Prijedlog mjesta priključenja i predaje odnosno preuzimanja električne energije.
4.4. Na osnovu zahtjeva iz tačke 4.3. , Elektrodistribucija izdaje konačnu Elektroenergetsku saglasnost .
4.5. Elektrodistribucija izdaje Prethodnu elektroenergetsku saglasnost i konačnu Elektroenergetsku

saglasnost za priključenje mE na elektrodistributivnu mrežu u skladu sa Tehničkim preporukama i
Opštim uslovima za isporuku električne energije i tehničkim mogućnostima elektrodistributivne mreže
.
4.6. Elektrodistribucija je dužna izdati Elektroenergetsku saglasnost u roku 30 dana od

dana prijema zahtjeva.
Ukoliko je zahtjev za izdavanje dokumenata iz predhodnih stavova nepotpun , Elektrodistribucija će
zatražiti dopunu zahtjeva u roku 15 dana.
4.7. Investitor je dužan zatražiti od nadležne Eletrodistribucije saglasnost na projektnu dokumentaciju za

objekat mE i saglasnost na projektnu dokumentaciju za priključak mE na elektrodistributivnu mrežu ,
prije početka izgradnje objekta mE.
4.8. Investitor je obavezan da osigura poboljšanje projektovanih rješenja u skladu sa

zahtjevom Elektrodistribucije.
5. PRIKLJUČENJE mE NA ELEKTRODISTRIBUTIVNU MREŽU
5.1. U skladu sa članom 8. Opštih uslova za isporuku električne energije, prethodna elektroenergetska
saglasnost sagledava tehničke mogućnosti priključenja mE na elektrodistributivnu mrežu i utvrđuje
nepostojanje smetnji objekta mE za rad postojećih i gradnju budućih elektroenergetskih objekata .
Decembar 2000. 2
__________________________________________________________________________________________
5.2. Elektroenergetska saglasnost za priključenje mE na elektrodistributivnu mrežu treba da sadrži, slijedeće

:
• Tehničke i ekonomske uslove u skladu sa članom 15. Opštih uslova za isporuku električne
energije,
električne energije na lokaciji mE,
• Vrstu i osobine pogona mE ,
• Snagu kratkog spoja distributivne mreže u tačci priključenja mE,
• Mogućnosti isporuke maksimalne aktivne i reaktivne električne energije na mjestu
priključenja mE, kada ostali potrošaći ne rade,
• Da priključak mE na elektrodistributivnu mrežu mora omogućiti nesmetan normalan rad mE,
• Definisane mjere električne zaštite na mjestu priključenja, i uslove mjerenja proizvedene i
preuzete električne energije ,
• Definisane međusobne odnose u smislu vlasništva i nadležnosti nad elektrodistributivnom
mrežom i mE.
5.3. Uz mE ili na mjestu priključenja mE na elektrodistributivnu mrežu, ugrađuje se prekidač za odvajanje

koji omogućava odvajanje postrojenja mE iz paralelnog rada sa elektrodistributivnom mrežom radi
sigurnosnih razloga .
5.4. Upravljanje prekidačem za odvajanje je u isključivoj nadležnosti Elektrodistribucije te pristup

prekidaču i njemu pripadajućoj opremi i uređajima za upravljanje mora biti omogućen u svako vrijeme
ovlaštenom osoblju Elektrodistribucije.
5.5. Upravljanje prekidačem iz 5.3. i 5.4. je lokalno, ali Elektrodistribucija može zahtijevati u skladu sa
svojim tehničko-tehnološkim razvojem uvođenje daljinskog upravljanja, za mE snage > 1000 kW .
5.6. Na mjestu priključenja mE na elektrodistributivnu mrežu, vlasnik mE je obavezan ugraditi rastavljač sa

uzemljivačem i kratkospojnikom za vidno rastavljanje i kratko spajanje sa strane elektrodistributivne
mreže.
5.7. Ovisno o vrsti i veličini mE te o konfiguraciji elektroenergetskog razvoda, u postrojenju mE predvidjeti

i druge rasklopne manipulativne uređaje kao što su: rastavljači, uzemljivači , kratkospojnici i slićno .
5.8. Elektrodistribucija zadržava pravo da u slučaju nepovoljnog djelovanja mE na

elektrodistributivnu mrežu kao i iz sigurnosnih razloga, isključi mE pomoću
prekidača za odvajanje sa elektrodistributivne mreže i onemogući ponovno uključenje bez odobrenja
nadležne službe Elektrodistribucije.
5.9. Projektnim rješenjem komandnih krugova, uspostaviti električne blokade između prekidača za
odvajanje i glavnog prekidača tako da nije moguće izvršiti sinhronizaciju, odnosno uključenje glavnog
prekidača a da predhodno nije uključen prekidač za odvajanje. Takođe predvidjeti i mogućnost
pojedinačnog manipulisanja prekidačima u deblokiranom stanju.
5.10. Sinhronizacija mE na mrežu se vrši pomoću generatorskog prekidača .
5.11. Sve troškove proistekle iz uslova po Elektroenergetskim saglasnostima, snosi investitor mE, ukoliko
Ugovorom između investitora mE i Elektrodistribucije nije drugačije definisano.
5.12. Priključenje mE na niskonaponsku mrežu
5.12.1. Priključenje se može izvršiti na niskonaponski vod ili na niskonaponske sabirnice

postrojenja .
Decembar 2000. 3
__________________________________________________________________________________________
5.12.2. Na niskonaponski vod može se priključiti mE ukupne snage do 100 kW, bez obzira na vrstu
generatora.
5.12.3. Na niskonaponske sabirnice postrojenja može se priključiti mE sa sinhronim generatorima ukupne

snage do 500 kW, ukoliko dozvoljava snaga postojećeg transformatora koji napaja niskonaponske
sabirnice.
5.12.4. Kod priključenja mE na niskonaponsku mrežu , prekidač za odvajanje(PO) mora biti u četveropolnoj
izvedbi radi spriječavanja iznošenja potencijala iz mE u elektrodistributivnu mrežu preko nultog
voda.
5.12.5. Glavni prekidač(GP) mora biti u četveropolnoj izvedbi radi spriječavanja iznošenja potencijala iz mE u
elektrodistributivnu mrežu.
5.12.6. Na slikama : 1 (a,b,c,d): Šematski je prikazano nekoliko načina priključenja mE na niskonaponsku

mrežu.
Decembar 2000. 4
__________________________________________________________________________________________
NN mreža( nn vod ili nn sabirnice)
Prekidač za
kWh
odvajanje
(PO) kVArh
Priključni
mjerni ormar
(PMO)
Glavni
prekidač
(GP)
0,4 kV
Generatorski Glavni prekidač

prekidač kompenzacije
(GeP) (GPK)
Potrošaći
AG
Asinhroni generator
mE Kompenzacija
(proizvodnja reaktivne energije)
a) mE sa asinhronim generatorom i ugrađenom kompenzacijom priključena na

niskonaponsku mrežu (na nn vod ili na nn sabirnice)
Prekidač za
odvajanje kWh
(PO) kVArh
Priključni
mjerni ormar
(PMO)
Glavni
prekidač
(GP)
0,4 kV
Generatorski
prekidač
(GeP)
Potrošaći
SG
Sinhroni generator
mE
b) mE sa sinhronim generatorom priključena na niskonaponsku mrežu

(na nn vod ili na nn sabirnice)
Slika 1 ( a,b) : Primjer priključenja mE na niskonaponsku mrežu

(na niskonaponski vod ili niskonaponske sabirnice )
Decembar 2000. 5
__________________________________________________________________________________________
Prekidač za
kWh
odvajanje
(PO) kVArh
Priključni
mjerni ormar
(PMO)
Glavni
prekidač
(GP)
0,4 kV
Generatorski Generatorski
prekidač 1 prekidač n
(GeP 1) (GeP n)
Potrošaći
...
SG1 SGn
Sinhroni generatori
mE
c) mE sa više sinhronih generatora priključena na niskonaponsku mrežu (na nn vod ili nn sabirnice )
Prekidač za kWh
odvajanje kVArh
(PO)
Priključni
mjerni ormar
(PMO)
Glavni
prekidač
(GP)
0,4 kV
Generatorski Generatorski
prekidač 1 prekidač n
(GeP 1) (GeP n)
Potrošaći
...
SG1 SGn
Sinhroni generator 1 Sinhroni generator n
mE
d) mE sa više sinhronih generatora priključena na niskonaponsku mrežu (na nn vod ili nn sabirnice )
Slika 1(c,d) : Primjer priključenja mE na niskonaponsku mrežu

(na niskonaponski vod ili niskonaponske sabirnice )
Decembar 2000. 6
__________________________________________________________________________________________
5.13. Priključenje mE na srednjenaponsku mrežu
5.13.1. Priključenje se može izvršiti na srednjenaponski vod ili na srednjenaponske sabirnice postrojenja,
nazivnog napona elektrodistributivne mreže.
5.13.2. Na srednjenaponski vod može se priključiti mE ukupne snage do 1000 kW, bez obzira na vrstu
generatora.
5.13.3. Na srednjenaponske sabirnice postrojenja može se priključiti mE ukupne snage >1000 kW , bez
obzira na vrstu generatora, ukoliko dozvoljava snaga postojećeg transformatora koji napaja
srednjenaponske sabirnice.
5.13.4. Kolika je dozvoljena snaga mE za priključenje na srednjenaponsku mrežu, zavisi od tehničkog stanja
i tehničkih mogućnosti dijela srednjenaponske mreže na koju se mE priključuje.
5.13.5. Na mjestu priključenja mE na srednjenaponski vod obavezna je ugradnja prekidača

za odvajanje tropolne izvedbe,
5.13.6. Na slikama : 2 (a,b,c,d), Šematski je prikazano nekoliko načina priključenja mE na srednjenaponsku

mrežu.
Decembar 2000. 7
__________________________________________________________________________________________
SN mreža(sn vod ili sn sabirnice)
kWh
Prekidač za
odvajanje
(PO) kVArh
Obračunsko mjerno
mjesto(OMM)
Glavni prekidač
(GP)
0,4 kV
Glavni
Generatorski
prekidač
prekidač
kompenzacije
Potrošači
AG
mE
a) mE sa asinhronim generatorom priključena na srednjenaponski vod ili srednjenaponske sabirnice
SN mreža(sn vod ili sn sabirnice)
Prekidač za kWh
odvajanje
(PO) kVArh
Obračunsko mjerno
mjesto(OMM)
Glavni prekidač
(GP)
0,4 kV
Generatorski
prekidač
Potrošači
SG
mE
b)
sabirnice s mogućnošću ostrvskog rada
Slika 2 (a,b) : Primjer priključenja mE na srednjenaponsku mrežu

(na srednjenaponski vod ili srednjenaponske sabirnice )
Decembar 2000. 8
__________________________________________________________________________________________
SN
Prekidač za
odvajanje (PO) kWh
SN mreža kVArh
Obračunsko mjerno
mjesto(OMM)
Glavni prekidač
(GP)
SN
Generatorskip
rekidač(GeP)
0,4 kV
Potrošači
SG
mE
c) mE sa sinhronim generatorom priključena na srednjenaponski vod s mogućnošću ostrvskog rada
SN
PO kWh
SN mreža kVArh
OMM
GLP
SN
GP GP
0,4 kV
Potrošači
SG SG
mE
d) mE sa više sinhronih generatora priključena na srednjenaponske sabirnice s mogućnošću ostrvskog rada
Slika 2(c,d) : Primjer priključenja mE na srednjenaponsku mrežu

(na srednjenaponski vod ili srednjenaponske sabirnice )
Decembar 2000. 9
__________________________________________________________________________________________
6. UTICAJ mE NA ELEKTRODISTRIBUTIVNU MREŽU
6.1. mE mora biti izgrađena za paralelan rad sa elektrodistributivnom mrežom u uslovima

redovnih i vanrednih pogonskih okolnosti u elektrodistributivnoj mreži.
6.2. mE se mora projektovati, izgraditi i eksploatisati tako da se izbjegnu, odnosno ograniče negativna
djelovanja na elektrodistributivnu mrežu i postojeće potrošače.
6.3. Uključivanje mE u paralelni pogon sa elektrodistributivnom mrežom, paralelni pogon i izlazak iz

pogona mora se odvijati u skladu sa uslovima normalnog pogona i sa ograničenim negativnim
djelovanjima.
6.4. Projektnim rješenjem za mE i priključak na elektrodistributivnu mrežu potrebno je onemogućiti

negativno djelovanje mE u pogonu na elektrodistributivnu mrežu, prilikom:
• Kratkotrajnih promjena vrijednosti napona kod uključenja opterečenja i kod rasterećenja

generatora i kompenzacionog postrojenja,
• Dugotrajnog kolebanja napona (flikeri),
• Pojave viših harmonika u struji i naponu,
• Ometanja rada mrežne tonfrekventne komande (MTK),
• Proizvodnje reaktivne energije u mE sa asinhronim generatorima kada se koriste
kompenzatori .
6.5. Negativno djelovanje mora biti u svim prilikama u granicama dozvoljenih vrijednosti
prema BAS i uslovima iz Elektroenergetske saglasnosti .
U slučaju da norme nisu propisane, iste se sporazumno određuju Ugovorom, primjenjujući
odgovarajuće preporuke IEC, Evropske norme (posebno norme DIN/VDE) i pravila djelatnosti .
6.6. U slučaju nestanka napona od strane elektrodistributivne mreže , zbog kvara , namjernog isključenja ili
sporog automatskog ponovnog uključenja (APU), mE se automatski odvaja od mreže. Kriterij za
odvajanje od mreže su sniženje generatorskog napona (U<) i sniženje frekvencije (f<).
7. IZBOR GENERATORA I OSTALE OPREME
7.1. Izbor generatora za mE vrši investitor-vlasnik mE na osnovu uslova iz Elektroenergetske saglasnosti

i u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom za objekat mE od strane nadležne
Elektrodistribucije.
7.2. Za slučaj ugradnje asinhronog i sinhronog generatora u istoj mE ili u mE koja je u njenoj blizini ili na
istom naponskom nivou u stabilnoj srednjenaponskoj mreži, snaga sinhronog generatora mora biti
znatno veća od snage asinhronog generatora ako je predviđen njihov zajednički paralelan rad.
7.3. Po mogućnosti izbjegavati paralelan rad sinhronog i asinhronog generatora.
7.4. Ostalu elektroenergetsku opremu investitor-vlasnik mE ugrađuje u saglasnosti sa Elektrodistribucijom

i u skladu sa odobrenom projektnom dokumentacijom za objekat mE od strane nadležne
Elektrodistribucije .
7.5. Kod sinhronih generatora obavezna je regulacije napona prema uslovima na mjestu
priključenja mE, radi popravke naponskih prilika.
Decembar 2000. 10
__________________________________________________________________________________________
8. POGON mE SA ELEKTRODISTRIBUTIVNOM MREŽOM
8.1. Paralelni pogon mE sa elektrodistributivnom mrežom
8.1.1. Uključenje mE sa sinhronim generatorima u paralelan rad sa elektrodistributivnom mrežom vršiti se

upotrebom uređaja za sinhronizaciju. Sinhronizacija je dopuštena pod slijedećim uslovima :
• Da razlika napona između istih faza generatora i elektrodistributivne mreže ne smije biti veća
od ± 10% nazivnog napona,
• Da razlika frekvencije ne smije biti veća od ± 0,5 Hz i
• Da razlika faznog ugla između istih faza generatora i elektrodistributivne mreže ne smije biti
veća od ± 10°.
8.1.2. U slučaju odstupanja od uslova pod 8.1.1 , sekundarna oprema mE mora odvojiti mE od
elektrodistributivne mreže.
8.1.3. Pri ručnoj sinhronizaciji obavezno je pridržavanje uslova pod 8.1.1.
8.1.4. Ukoliko za vrijeme pogona mE nastupe okolnosti koje bi za poslijedicu imale veća odstupanja napona
i frekvencije od propisanih vrijednosti (napon odstupa više od ± 10% nazivne vrijednosti , a
frekvencija poraste do 52 Hz ili opadne na 48 Hz),
mora se osigurati trenutno odvajanje mE od elektrodistributivne mreže.
8.1.5. Za uključenje mE sa asinhronim generatorima u paralelan rad sa elektrodistributivnom mrežom

dovoljno je generator dovesti pomoću pogonskog stroja u približno nazivnu brzinu okretanja.
8.1.6. Uz proizvodnju i isporuku aktivne električne energije, mE treba da proizvodi i isporučuje u mrežu i
dovoljno reaktivne energije.
Proizvodnja reaktivne energije treba da bude u granicama od 0 do 75% proizvodnje aktivne energije
što odgovara faktoru snage cosϕ = 1 ÷ 0,8 kapacitivno, zavisno od naponskih prilika na sabirnicama
mE i opterečenjima u elektrodistributivnoj mreži.
8.1.7. U mE sa asinhronim generatorima reaktivna energija se proizvodi u kompenzatorskom postrojenju.

Kompenzatorska postrojenja se moraju dimenzionisati tako da elektrodistributivnoj mreži daju
zahtijevanu reaktivnu energiju uz različito opterečenje generatora.
8.1.8. Kod mE ukupne snage > 100 kW, regulator na pogonskom stroju treba omogućiti nagle promjene
snage pri opterečenju i rasterečenju u skokovima od 10% nazivne snage generatora. Ako su skokovi
veći , agregat se zaustavlja.
8.1.9. Ako se mE sa sinhronim generatorima priključuje na elektrodistributivni vod sa brzim automatskim

ponovnim uklopom (APU) , brzi APU ugraditi i u mE, s obzirom da kratko vrijeme brzog APU neće
prouzrokovati velike strujne udare kod ponovnog uključenja mE na mrežu. Kod mreža sa ugrađenim
sporim APU, APU će se odvijati nesmetano jer će mE biti odvojena od elektrodistributivne mreže.
8.1.10. mE se mora zaštititi od mogućeg asinhronog rada, nedozvoljenog broja obrtaja zbog rasterečenja
generatora (pobjeg rotora) i motornog režima rada.
8.2. Ostrvski pogon mE
8.2.1. Svaka mE sa sinhronim generatorima može raditi u ostrvskom režimu rada, ako je to projektnom
dokumetacijom i izvođenjem omogućeno.
8.2.2. Zavisno od snage generatora u mE i i ispunjenja uslova pod : 8.2.1. , mE može raditi u ostrvskom
režimu rada sa dijelom elektrodistributivne mreže, s tim da se na mjestu raspajanja dijela
Decembar 2000. 11
__________________________________________________________________________________________
elektrodistributivne mreže onemogući uključenje ostalih dijelova mreže i dovođenje mE u nesinhroni
režim rada.
8.2.3. mE sa asinhronim generatorima ne može raditi u ostrvskom režimu rada niti je dopušten ostrvski
režim rada mE sa asinhronim generatorima sa dijelom distributivne mreže .
9. OGRANIČENO NEGATIVNO DJELOVANJE
9.1. Negativno djelovanje mE na elektrodistributivnu mrežu, mora biti ograničeno i u svakom trenutku u
dozvoljenim granicama , da ne izaziva smetnje i kvarove kod potrošača priključenih na
elektrodistributivnu mrežu.
9.2. Pri ručnoj sinhronizaciji struja uključenja ne smije biti veća od : 3,5 In , gdje je
In -struja generatora pri nominalnoj snazi.
9.3. Pri automatskoj sinhronizaciji pomoću uređaja za sinhronizaciju, struja uključenja ne smije biti veća
od :
ismax ≈ 2,828 Ik
gdje je : Ik - efektivna vrijednost stacionarne struje kratkog spoja.
9.4. Ako su uključenja generatora rijetka ( jedan do dva puta u mjesecu) mogu se
dogovoriti i veće dopuštene vrijednosti ali ne više od vrijednosti koje su predviđene
ručnom sinhronizacijom .
9.5. Faktor dugotrajnog kolebanja napona - flikera (A1) mora biti ≤ 0,1 .
9.6. Dopušteni sadržaj viših harmoničnih članova u struji ne smije biti veći od propisanih vrijednosti po
tabeli :
Redni broj Specifična struja harmonika

harmonika "Ins"
(A/MVA)
(n) SN mreža NN mreža
3. 1,0 3,0*)
5. 0,7 3,0*) *) - najveća dopuštena vrijednost
7. 0,5 2,5*) bez obzira na snagu kratkog
11. 0,3 1,5*) spoja.
13. 0,3 1,0*)
17. 0,3
19. 0,3
23. 0,2
25. 0,2
Veličina struje višeg harmoničnog člana računa se po obrascu :
Ind= Ins Sks (A ; A/MVA ; MVA)
gdje je :
Ins- specifična struja harmonika ,
Sks - snaga kratkog spoja mreže na mjestu priključenja mE na elektrodistributivnu mrežu.
Decembar 2000. 12
__________________________________________________________________________________________
9.7. Dopuštene vrijednosti napona viših harmoničnih učestanosti su :
• Treći i peti harmonik : < 0,2% nazivnog napona,

• Harmonici iznad petog harmonika : < 0,1 % nazivnog napona.
9.8. Maksimalne vrijednosti nivoa smetnji od viših harmoničnih i međuharmoničnih

članova :
• Smetnja koja se prenosi u distributivnu mrežu na frekvenciji mrežne ton-frekventne komande

(MTK) na frekvenciji signala MTK ili neposredno do signala mora biti ≤ 0,1 % nazivnog
napona,
• Smetnja koja se prenosi u distributivnu mrežu na frekvenciji koja nije neposredno u blizini
frekvencije MTK signala i od iste je pomjerena ±100 Hz, mora na mjestu priključenja mE na
elektrodistributivnu mrežu, biti ≤ 0,3 % nazivnog napona mreže.
9.9. Ukoliko je negativno djelovanje iznad dozvoljenih nivoa, Elektrodistribucija će ovisno o vrsti i
stepenu prekoračenja dopuštenog negativnog uticaja na elektrodistributivnu mrežu, službeno (pismeno
ili usmeno) zahtijevati od vlasnika-investitora mE, da u ostavljenom roku, svede negativni uticaj na
projektni nivo, u protivnom će Elektrodistribucija isključenjem prekidača za odvajanje , onemogućiti
dalji rad mE sa elektrodistributivnom mrežom, dok se negativna djelovanja ne dovedu u dozvoljene
granice.
10. ISPITIVANJA PRI PUŠTANJU mE U POGON
10.1. Nakon izgradnje i prije puštanja u pogon, obavezno je provesti ispitivanja u radu mE bez
elektrodistributivne mreže.
10.2. Nakon Tehničkog pregleda i provedenih ispitivanja iz tačke 10.1., investitor podnosi
Elektrodistribuciji zahtjev za prvo uključenje mE u paralelan pogon sa elektrodistributivnom mrežom,
radi ispitivanja u stvarnim pogonskim uslovima.
Uz zahtjev prilaže :
• Dokaz o ispunjenju uslova iz konačne Elektroenergetske saglasnosti,
• Protokole o provedenim funkcionalnim ispitivanjima s dokazima o ispravnosti svih funkcija
vođenja pogona ,
• Dokaze o ispravnosti funkcija zaštite od smetnji i kvarova i
• Program ispitivanja u probnom pogonu.
10.3. U toku probnog pogona provode se :

• Ispitivanja ulaska u paralelni pogon sa elektrodistributivnom mrežom,
• Ispitivanja izlaska iz paralelnog pogona sa elektrodistributivnom mrežom i prelaska u ostrvski
rad (ako je ostrvski rad predviđen),
• Ispitivanje nivoa aktivne i reaktivne snage i tokova aktivne i reaktivne energije,
• Provjera ugovorenih nazivnih vrijednosti na pragu mE, naročito aktivne i reaktivne snage i
proizvodnje aktivne i reaktivne energije,
• Ispitivanje djelovanja zaštita pri odstupanju od uslova normalnog paralelnog rada sa
elektrodistributivnom mrežom,
• Ispitivanje pogona mE obzirom na ispunjavanje uslova ograničenog negativnog djelovanja na
elektrodistributivnu mrežu,
• Ispitivanje uticaja kompenzatorskih postrojenja (ako su ugrađena) na elektrodistributivnu
mrežu, na normalan paralelni pogon mE sa elektrodistributivnom mrežom i ograničeno
negativno djelovanje mE na elektrodistributivnu mrežu,
• Ispitivanje sistema pogonskih i obračunskih mjerenja,
• Ispitivanje nadzora stanja ,
• Ispitivanje signalizacije,
• Ispitivanje lokalnog i daljinskog upravljanja, komandovanja i regulacije,
• Ostala ispitivanja predviđena od isporučioca opreme ili programom ispitivanja.
Decembar 2000. 13
__________________________________________________________________________________________
10.4. Navedenim ispitivanjima pod 10.3. utvrdit će se pripremljenost mE za paralelni pogon sa

elektrodistributivnom mrežom.
10.5. Rezultati ispitivanja moraju potvrditi :
• Udovoljenje uslova iz Elektroenergetske saglasnosti,

• Usklađenost sa odobrenom projektnom dokumentacijom na koju je data saglasnost,
• Udovoljenje Tehničkim preporukama,
• Udovoljenje ostalim propisima koji se primjenjuju u ovoj oblasti mE.
10.6. U toku ispitivanja postrojenja mE u radu bez elektrodistributivne mreže, pri prvoj sinhronizaciji sa
elektrodistributivnom mrežom i pri ispitivanjima u toku probnog pogona mE , obavezno je prisustvo
nadzornog lica iz nadležne Elektrodistribucije.
10.7. Po završetku ispitivanja u probnom pogonu investitor je dužan sačiniti izvještaj o ispitivanjima s
navedenim uočenim nedostatcima ili ograničenjima za vođenje pogona, te o obavezi njihova
otklanjanja i isti dostaviti Elektrodistribuciji.
10.8. Konačno izvještavanje o funkcionalnom ispitivanju paralelnog pogona sa

elektro distributivnom mrežom mora apsolutno dokazati spremnost i sigurnost postrojenja mE
za pogon.
11. ZAŠTITE
11.1. Opšte odredbe
11.1.1 Tehničkim preporukama se definiše minimalni opseg zaštita koje mora sadržavati mE za paralelan
pogon sa elektrodistributivnom mrežom.
11.1.2. Zaštitama se mora ostvariti :
• Zaštita od odstupanja uslova paralelnog rada mE-elektrodistributivna mreža,

• Zaštita dijelova postrojenja mE i elektrodistributivne mreže od smetnji i kvarova u mE,
• Zaštita postrojenja mE od smetnji i kvarova u elektrodistributivnoj mreži.
11.1.3. Funkcije zaštita ostvaruju uređaji zaštite i lokalne automatike trajnim nadzorom mjernih veličina,
djelovanjem na sistem regulacije, rasterečenjem, isključenjem štičenih dijelova postrojenja i odvajanje
mE iz paralelnog rada sa elektrodistributivnom mrežom.
11.1.4. Nakon svake znatnije promjene u elektrodistributivnoj mreži ili u mE, koje mogu uticati na paralelni
pogon mE-elektrodistributivna mreža, obaviti analizu djelovanja zaštita i prema potrebi izvršiti
ponovno podešavanje.
11.1.5. Podešavanje zaštita u mE i to onih koje su Tehničkim preporukama utvrđene kao obavezne, obavlja se
u dogovoru sa nadležnom Elektrodistribucijom .
11.1.6. Prije prvog uključenja mE u paralelan rad sa elektrodistributivnom mrežom, podešavanje i ispitivanje
zaštita propisanih Tehničkim preporukama obavlja se obavezno uz prisustvo nadležnog predstavnika
Elektrodistribucije.
11.1.7. Vlasnik mE je obavezan jedan puta godišnje provesti preglede, ispitivanja i podešavanje zaštita i
uređaja koji su u funkciji nadzora pogona mE.
Protokole o provedenim pregledima , ispitivanjima i podešenjima zaštita, vlasnik mE je obavezan

dostaviti nadležnoj Elektrodistribuciji.
Decembar 2000. 14
__________________________________________________________________________________________
11.1.8. Svi zaštitni uređaji u mE koji su obavezni po Tehničkim preporukama , moraju biti plombirani od
strane nadležnog predstavnika Elektrodistribucije.
11.2. Zaštite u mE priključene na niskonaponsku mrežu
11.2.1. mE ukupne snage do 100 kW priključene na niskonaponsku mrežu , moraju imati

zastupljene slijedeće zaštite :
• Prekostrujna zaštita statorskog namotaja od preopterećenja (I>),vremenski odgođenog

djelovanja (t),
• Prekostrujna zaštita statora generatora od kratkog spoja (I>>),
• Zaštita od previsokog napona (U>),
• Zaštita od preniskog napona (U<),
• Zaštita od porasta frekvencije(f>),
• Zaštita od sniženja frekvencije(f<),
• Zaštita od direktnog i indirektnog dodira,
Kod mE ukupne snage >100 kW do 500 kW, sistem zaštita se dopunjuje sa:
• Zaštitom od povratne snage (←P),

• Zaštitom od nesimetričnog opterečenja (Io) većeg od 20%.
11.2.2. Na slici : 3.( a,b) Primjer sadržaja i mjesta montaže njernih uređaja i djelovanje zaštita mE
priključene na niskonaponsku mrežu.
Decembar 2000. 15
__________________________________________________________________________________________
NN mreža
kWh
Prekidač za
odvajanje kVArh
PRIKLJUČAK I
OMM
Glavni
prekidač
0,4 kV
f<,t
Generatorski
prekidač
f>,t
3
Potrošači SINH
3
U>,t
U<,t
PS
G 3
I> ,t
3~
3
I>>,(t)
Tehnološke
zaštite
mE STOP PS
a) za mE sa generatorom snage do 100 kW za priključenje na niskonaponski vod ili niskonaponske sabirnice
NN sabirnice
kWh
Prekidač za
odvajanje kVArh
PRIKLJUČAK I
OMM
Glavni
prekidač
0,4 kV
Generatorski
prekidač
<f,t
>f,t
3
SINH
Potrošači 3
>U,t
<U,t
3 P
I> ,t
3
I>>,(t)
PS
G 3
Io,t
3~ 3 (>20%)
STOP PS
Tehnološke
zaštite
mE
b) za mE sa generatorom snage > 100 kW za priključenje na niskonaponske sabirnice
Slika 3 (a,b) : Primjer sadržaja i mjesta montaže mjernih uređaja i djelovanje zaštita mE priključene na
niskonaponsku mrežu
Decembar 2000. 16
__________________________________________________________________________________________
11.3. Zaštite u mE priključenoj na srednjenaponsku mrežu
11.3.1. mE ukupne snage do 1000 kW priključene na srednjenaponsku mrežu,moraju imati

zastupljene slijedeće zaštite:
• Prekostrujna zaštita statorskog namotaja od preopterečenja (I>), sa vremenski odgođenim
djelovanjem (t),
• Prekostrujna zaštita statora generatora od kratkog spoja (I>>),
• Zaštita od zemljospoja u vlastitom postrojenju (Iϕu) ,
• Zaštita od zemljospoja u distributivnoj mreži (Iϕd),
• Zaštita od previsokog napona (U>),
• Zaštita od preniskog napona (U<),
• Zaštita od porasta frekvencije (f>),
• Zaštita od sniženja frekvencije (f<),
• Zaštita od povratne snage (←P),
• Zaštita od nesimetričnog opterečenja (Io).
• Zaštita od direktnog i indirektnog dodira,
Kod mE ukupne snage veće od 1000 kW i pojedinačnom snagom generatora većom od 1000 kW,
zaštite se nadopunjuju :
• Diferencijalnom zaštitom (∆I).
11.3.2. Na slikama: 4 (a,b,c,d,e,f,g i h) Prikazani su primjeri sadržaja i mjesta montaže mjernih uređaja i
djelovanje zaštita mE priključenje na srednjenaponsku elektrodistributivnu mrežu.
11.4. Osim naprijed navedenih zaštita u mE priključenih na elektrodistributivnu mrežu definisat će se u

Elektroenergetskoj saglasnosti za priključenje mE na elektrodistributivnu mrežu po potrebi i dodatne
zaštite.
11.5. Djelovanje sistema zaštita mE zavisi od njene snage, opremljenosti mE, važnosti mE, preporuka
proizvođača opreme mE, kao i o samom projektu mE.
11.6. Strujni transformatori koji napajaju prekostrujne zaštite i zaštitu od preopterečenja treba smjestiti na
strani zvjezdišta generatora kako bi se generator i blok transformator(ako postoji),mogli zaštititi ovim
zaštitama.
11.7. Za zaštitu mE od smetnji i kvarova u elektrodistributivnoj mreži i od nenormalnog pogona mE-

elektrodistributivna mreža, dovoljno je da se mE odvoji od mreže isključenjem glavnog prekidača na
kojeg djeluju slijedeće zaštite :
• Prekostrujne zaštite generatora (I>,I>>),
• Zaštita generatora od nesimetrije (I0),
• Zaštita generatora od povratne snage (←P),
• Zaštite generatora od zemljospojeva (Iϕ),
• Zaštita generatora od preniskog napona (U<),
• Zaštita generatora od sniženja frekvencije (f<).
11.8. Zaštite koje djeluju na generatorski prekidač i zaustavljanje pogonskog stroja mE,su :
• Diferencijalna zaštita (∆I),
• Zaštita od previsokog napona (U>) ,
• Zaštita od porasta frekvencije (f>) i
• Tehnološke i druge zaštite .
11.9. Sve zaštite pod 11.6. i 11.7. ( osim diferencijalne zaštite) mogu biti stepenovane, tako da u prvom
stepenu samo signaliziraju alarmno stanje a u drugom stepenu djeluju na isklop prekidača.
Decembar 2000. 17
__________________________________________________________________________________________
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
PRIKLJUČAK I
Mreža SN OMM
Glavni
prekidač f>,t
f<,t
SN
U>,t
Generatorski U<,t
prekidač
3
SINH
3
3 P,t
0,4 kV I> ,t
3
3 I>>,(t)
Σ Io,t Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u

Iϕv,t elektrodistributivnoj mreži
Σ
Potrošači
Iϕu,t Iϕu,t - Zaštita od zemljospoja u
generatoru
PS
G
3~ 3
Tehnološke
zaštite
STOP PS
mE
a) Zastupljenost zaštita i sklopnih uređaja kod mE sa

priključenjem na srednjenaponsku mrežu
sa snagom generatora do 1000 kW sa vlastitim konzumom i omogućenim ostrvskim radom
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
PRIKLJUČAK I
Mreža SN OMM
Glavni
prekidač f>,t
f<,t
SN
U>,t
Generatorski U<,t
prekidač
3
SINH
3
3 P,t
3
0,4 kV
∆Ι
3
I> ,t
3 Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u
I>>,(t) elektrodistributivnoj mreži
Potrošači 3
Σ Io,t Iϕu,t - Zaštita od zemljospoja u

generatoru
3
Σ Iϕv,t
PS
G Iϕu,t
3~
Tehnološke
STOP PS zaštite
mE
b) Zastupljenost zaštita i sklopnih uređaja kod mE sa

priključenjem na srednjenaponsku mrežu
sa snagom generatora > 1000 kW sa vlastitim konzumom i omogućenim ostrvskim radom
Slika 4 ( a,b) : Primjer sadržaja i mjesta montaže mjernih uređaja i djelovanje zaštita mE
priključene na srednjenaponsku mrežu
Decembar 2000. 18
__________________________________________________________________________________________
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
3
PRIKLJUČAK I
Mreža SN 3
OMM
Glavni
prekidač f>,t
f<,t
SN
U<,t
Generatorski
U>,t
prekidač
3
SINH
3
3 P,t
0,4 kV I> ,t
3
I>>,t Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u

3
Io,t elektrodistributivnoj mrež i

Σ
Iϕv,t
Iϕu,t - Zaštita od zemljospoja u
Potrošači Σ
transformatoru
Iϕu,t
Tehnološke
PS
G 3 zaštite
3~
STOP PS
mE
c) Zastupljenost zaštita i sklopnih uređaja kod mE sa priključenjem na srednjenaponsku mrežu sa snagom

generatora do 1000 kW sa vlastitim konzumom i omogućenim ostrvskim radom
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
PRIKLJUČAK I
Mreža SN OMM
Glavni
prekidač U<,t
SN U>,t
f<,t
Generatorski
prekidač f>,t
3
SINH
3
3 P,t
3
0,4 kV
∆Ι
3
I> ,t Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u
3
I>>,(t)
elektrodistributivnoj mreži
3
Potrošači
Σ Io,t Iϕu,t - Zaštita od zemljospoja u
transformatoru
Σ Iϕv,t
Iϕu,t
PS
G 3
Tehnološke
3~ zaštite
STOP PS
mE
d) Zastupljenost zaštita i sklopnih uređaja kod mE sa priključenjem na srednjenaponsku mrežu (srednjenaponski vod ili
srednjenaponske sabirnice sa snagom generatora > 1000 kW sa vlastitim konzumom i omogućenim ostrvskim radom
Slika 4 ( c,d ) : Primjer sadržaja i mjesta montaže mjernih uređaja i djelovanje zaštita mE
Decembar 2000. 19
__________________________________________________________________________________________
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
PRIKLJUČAK I
Mreža SN OMM
f<,t
f>,t
U<,t
Generatorski
U>,t
prekidač
3 SINH
3 P,t
Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u
I> ,t elektrodistributivnoj mreži
3
∆
I>> ,t
3
Io,t generatoru
Σ
Iϕv,t
Σ
Iϕu,t
PS
G Tehnološke
zaštite
3~
STOP PS
mE
e) Zastupljenost zaštitai sklopnih uređaja kod mE sa

priključenjem na srednjenaponsku mrežu sa snagom generatora
do 1000 kW bez vlastitog konzuma i bez mogućnosti ostrvskog rada
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
PRIKLJUČAK I
Mreža SN OMM
3
f<,t
f>,t
U<,t
Generatorski U>,t
prekidač
SINH
3
3 P,t
3
∆Ι Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u
3 elektrodistributivnoj mreži
I>>,t
3
I> ,t generatoru
3
∆
Io,t
Σ
Iϕv,t
Σ
Iϕu,t
PS
G
3~
3
Tehnološke
STOP PS zaštite
mE
f) Zastupljenost zaštita i sklopnih uređaja kod mE sa

priključenjem na srednjenaponske sabirnice
sa snagom generatora > 1000 kW , bez vlastitog konzuma i bez mogućnosti ostrvskog rada
Slika 4 ( e,f ) : Primjer sadržaja i mjesta montaže mjernih uređaja i djelovanje zaštita mE
Decembar 2000. 20
__________________________________________________________________________________________
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
PRIKLJUČAK I
Mreža SN OMM
f<,t
f>,t
U<,t
Generat U>,t
orski
prekidač
3 SINH
3 P,t
Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u
I> ,t elektrodistributivnoj mreži
3
∆
I>>,(t) Iϕu,t - Zaštita od zemljospoja u
3
transformatoru
Io,t
Σ
Iϕv,t
Σ
Iϕu,t
3
PS
G Tehnološke
zaštite
3~
STOP PS
mE
g) Zastupljenost zaštita i sklopnih uređaja kod mE sapriključenjem na srednjenaponske sabirnice

sa snagom generatora do 1000 kW , bez vlastitog konzuma i bez mogućnosti ostrvskog rada
SN
Prekidač za kWh
odvajanje
kVArh
PRIKLJUČAK I
Mreža SN OMM
3
f<,t
f>,t
U<,t
Generatorski U>,t
prekidač
SINH
3
P,t
3
3
∆Ι
3
∆ I>>,(t)
3
I> ,t Iϕv,t - Zaštita od zemljospoja u

3 elektrodistributivnoj mreži
Io,t
Σ Iϕu,t - Zaštita od zemljospoja u
Iϕv,t transformatoru
Σ
3
Iϕu,t
G
PS Tehnološke
3~ zaštite
STOP PS
mE
h) Zastupljenost zaštita i sklopnih uređaja kod mE sa

priključenjem na srednjenaponske sabirnice
sa snagom generatora > 1000 kW , bez vlastitog konzuma i bez mogućnosti ostrvskog rada
Slika 4 ( g,h) : Primjer sadržaja i mjesta montaže mjernih uređaja i djelovanje zaštita mE
Decembar 2000. 21
__________________________________________________________________________________________
12. OBRAČUNSKO MJERNO MJESTO (OMM)
12.1. Kod mE mjesto preuzimanja i isporuke električne energije je na mjestu ugradnje prekidača za
odvajanje i naziva se Obračunsko mjerno mjesto(OMM),
12.2. Na OMM ugrađuju se mjerni uređaji koji registruju preuzetu i isporučenu električnu energiju.
Mjerni uređaji moraju biti u skladu sa :
• Opštim uslovima za isporuku električne energije,

• Tarifnim sistemom za prodaju električne energije ,
• Tehničkim preporukama za izbor elemenata za mjerno mjesto TP-11 A i
• Tehničkim preporukama za način ugradnje elemenata u mjerno mjesto i način izvođenja
obračunskog mjernog mjesta TP-11B.
12.3. OMM je glavno obračunsko mjerno mjesto.
12.4. U OMM ugađuju se mjerni uređaji koji registruju električnu energiju u smjeru isporuke i u smjeru
primanja električne energije.Mjerni elementi moraju imati ugrađene kočnice za registrovanje
električne energije u suprotnom smjeru.
12.5. Osim glavnog OMM , vlasnik mE može formirati i drugo rezervno-kontrolno mjerno
mjesto(KMM) sa istim karakteristikama kao i OMM, koje u slučaju kvara mjernih uređaja OMM
može sporazumno služiti kao OMM.
12.6. Sastav mjernih uređaja na OMM i KMM mora biti identičan i mora biti u istoj mjernoj klasi.
12.7. Elektrodistribucija ima pravo zahtijevati u skladu sa svojim tehničko-tehnološkim razvojem, ugradnju
opreme koja omogućava daljinsko očitanje brojila.
12.8. Troškove izgradnje OMM i KMM snosi investitor mE.
12.9. Elektrodistribucija će izvršiti blombiranje svih mjernih uređaja na OMM i KMM svojom blombom
uz mogućnost blombiranja i od strane vlasnika mE.
12.10. Očitanje i obračun električne energije se vrši u skladu sa odredbama Opštih uslova za isporuku
12.11. Svi zahtavti na OMM i KMM moraju se vršiti uz prisustvo ovlaštenih predstavnika
Elektrodistribucije i vlasnika mE.
13. NADZOR POGONA mE
13.1. Dispečerski centar Elektrodistribucije mora imati podatke o pogonu mE :
• Način pogona mE( paralelan rad sa distributivnom mrežom, ostrvski rad ili su generatori u
zastoju),
• Isporuka električne energije u mrežu ( nivo snage i količina električne energije),
• Preuzimanje električne energije iz distributivne mreže (nivo snage i količina električne energije),
• Položaj prekidača za odvajanje,
• Provedenost sigurnosnih mjera uzemljavanja i kratkog spajanja.
13.2. Podaci se prenose dispečerskom centru putem internih depeša ili sistemom daljinskog upravljanja i
komandovanja.
13.3. Elektrodistribucija će u skladu sa svojim tehničko-tehnološkim razvojem zahtijevati, da se za mE

osigura daljinski prenos podataka i daljinsko upravljanje i komandovanje prekidačem za odvajanje.
Decembar 2000. 22
__________________________________________________________________________________________
13.4. Sve troškove nabavke i ugradnje opreme pod 13.3. snosi investitor-vlasnik mE.
13.5. Vlasnik mE je obavezan da vodi računa o ispravnosti i funkcionalnosti svih tehnoloških sistema mE .
13.6. Ukoliko dođe do poremećaja i odstupanja u radu mE, vlasnik mE dužan je o tome obavijestiti nadležni
dispečerski centar Elektrodistribucije.
13.7. Elektrodistribucija je dužna upravljati elektrodistributivnom mrežom tako da se omogući preuzimanje

proizvedene električne energije iz mE.
13.8. Prekid ili ograničenje isporuke električne energije iz mE u distributivnu mrežu u slučaju kvara ,
remonta i drugih vidova manipulacija u elektrodistributivnoj mreži, trajat će samo do okončanja radova
na opravci, remontu ili do okončanja manipulacija u skladu sa Pravilnicima JP EP BiH u
elektrodistributivnoj djelatnosti.
13.9. Elektrodistribucija je obavezna da izvjesti vlasnika mE o svim prolaznim i trajnim promjenama u

elektrodistributivnoj mreži koje na bilo koji način mogu uticati na pogon mE.
13.10. Odgovorni za vođenje pogona elektrodistributivne mreže u Elektrodistribuciji ovlašteni su da pri

pojavi opasnosti ili uslijed kvarova na elektrodistributivnoj mreži ili u mE, mogu isključenjem
prekidača za odvajanje , odvojiti mE iz paralelnog pogona sa elektrodistributivnom mrežom.
13.11. Ukoliko odvajanje nije hitno odgovorni za vođenje pogona elektrodistributivne mreže, dužni su o
manipulaciji obavijestiti vlasnika mE ili ovlašteno lice za pogon mE u ime vlasnika-investitora mE.
13.12. Ponovna uspostava paralelnog pogona mE sa elektrodistributivnom mrežom smije uslijediti tek kada
su ispunjeni svi uslovi sigurnog i pouzdanog pogona.
13.13. Nadzor nad vođenjem pogona mE se detaljnije uređuje posebnim Pogonskim uputstvom zajednički
utvrđenim između Elektrodistribucije i vlasnika mE, ćime se definišu svi postupci i radnje bitne za
rad mE, a nisu obuhvaćeni Tehničkim preporukama.Pogonskim Uputstvom određuju se postupci
osoba odgovornih za vođenje pogona elektrodistributivne mreže i mE.
13.14. Vlasnik mE i Elektrodistribucija dogovaraju sporazumno termine i vrijeme remonta

postrojenja mE i dijela distributivne mreže sa kojim mE paralelno radi.
14. ZAVRŠNE ODREDBE
14.1. Odstupanje od Tehničkih preporuka mogu se iznimno prihvatiti na osnovu

posebnog zahtjeva i tehničkog elaborata, o čemu odluku donosi Direkcija za
distribuciju JP EP BiH.
14.2. Tumačenje odredbi Tehničkih preporuka je u nadležnosti Direkcije za distribuciju JP EP BiH.
LITERATURA
1. DIN 6280-14 : Stromerzeugungsaggregate mit hubkolben-Verbrehnungsmotoren,

teil 14 , 1995.
2. XXX : Standpunkt-Schwerpunkt : Wasser und Strom,Siemens Energieerzeugung,

Germany,1993.
3. XXX : Standard-Technik für Wasserkraftanlagen, Siemens , Germany , 1993.
Decembar 2000. 23
__________________________________________________________________________________________
4. Technische Richtlinie,Richtlinie für den Parallelbetrieb von kundeneigenen

Eigenerzeugungsanlagen mit dem Mittelspanungsnetz,Energieversorgung 1993.
5. Technische Richtlinie,Bau und Betrieb von Übergabestationen zur Versogung

von kunden aus dem 10 ... 30 kV Netz,Energieversorgung 1993.
6. Distribution systems - plant engineering policies & Procedures, section: Non utility
generators, Pennsylvania, New Jwrsey, 1993.
7. Richtlinie für den Parallelbetrieb von kundeneigenen Eigenerzeugungsanlagen mit

dem Netz , OBAG (Elektroprivreda Istočne Bavarske ), 1981 .
8. XXX : Small hydroelectric plants on a turnkey basis-from a single source,Siemens
9. Chadburn R. : Opportunities for Combined Heat and Power in Europe,

MDIS Publications Ltd., 1994.
10. XXX : Wasserkratfanlagen: Referenzliste , Siemens , Austria , 1993.
11. P. Framke,... : Mycro -Hydro Power Jade Mountain Inc., USA
12. XXX : Wirtschaftlich und umweltfreundlich : Ihr Kleinwasserkraftwerkschlüsselfertig

von uns, Siemens, Germany, 1994.
13. Amstrong E. : Advantages to small Scale Hydro
14. Stach W., Reinmann M.: Modernizing control and excitations systems, Siemens,
Germany, 1991.
15. XXX : Siemens Power Engineering Guide 1979/1980-Industrial Steam Turbines,

Siemens, Germany
16. Standpunkt-Schwerpunkt: Energieerzeugung, Germany, 1993.
17. XXX : Siemens Power Journal-Kraft-Warme-Kooplung, Siemens Energieerzeugung,

Germany, 2/1993.
18. De Mello, F.P., Hanett, N.L.: Large Scale Industion Generators for Power Systems,
IEE, Trans . on Power App. and Systems, Vol. PAS 100m , No 5, May 1981.
pp. 2610-2618.
19. Projekat MHE Modrac (1998.)
20. Projekat MHE Osanica (1998. )
21. Tehnički uvjeti za priključak mE na elektroenergetski sustav Hrvatske elektroprivrede
22. JP EP BiH : Male hidroelektrane
IZRADILI :
1. Džananović Izet , dipl. el. ing. – Elektrodistribucija Tuzla
2. Čengić Salem , dipl. el. ing. – Direkcija za distribuciju
3. Nakičević Mustafa – Elektrodistribucija Tuzla
Decembar 2000. 24
__________________________________________________________________________________________
Decembar 2000. 25
SARAJEVO

ODLUKU
o utvrđivanju Tehničkih preporuka za priključenje malih elektrana na elektroenergetski

sistem JP Elektroprivreda BiH
Usvajaju se Tehničke preporuke za priključenje malih elektrana na elektroenergetski sistem

JP Elektroprivreda BiH
II
III
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od 18.01.2001.
Broj :
Sarajevo, 18.01.2001.
DIREKTOR DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU
Meho Obradović, dipl.el.ing.

JAVNO PREDUZEĆE
SARAJEVO
TP-18
TEHNIČKA PREPORUKA ZA PROJEKTOVANJE

I IZGRADNJU UZEMLJENJA I UZEMLJIVAČA U
ELEKTRODISTRIBUTIVNIM MREŽAMA I
POSTROJENJIMA
Sarajevo, novembar 2002.

Direkcija za distribuciju TP- 18
SADRŽAJ:
1. UVOD … 2
2. PODRUČJE PRIMJENE … 2
3. DEFINICIJE POJMOVA … 3
4. PODJELA UZEMLJENJA PO FUNKCIJI … 7
5. DIMENZIONISANJE SISTEMA UZEMLJENJA … 15
6. IZVOĐENJE UZEMLJENJA STUBOVA NADZEMNIH MREŽA … 28
7. IZVOĐENJE UZEMLJENJA U TS 35/10 kV; 10/0,4 kV; 20/0,4 kV i 35/0,4 kV … 42
8. MJERENJA, KONTROLE I PREGLEDI SISTEMA UZEMLJENJA … 58
9. LITERATURA … 62
PRILOG
novembar, 2002. 1
1. UVOD
Uzemljivač, kao osnovni element zaštite od napona dodira i koraka, zahtijeva da se posebna
pažnja posveti njegovom pravilnom izboru već u fazi projektovanja nekog elektroenergetskog
objekta, kako bi isti zadovoljio sve propisane kriterije. Posebno je važno oblikovanje naponskog
lijevka preko odgovarajućeg rasporeda uzemljivačkih traka i to u svim interesantnim pravcima.
Osnovne karakteristike složenih sistema uzemljenja objekata elektroenergetskog sistema
definisane su preko otpora rasprostiranja, maksimalne potencijalne razlike između uzemljivača i
tačaka na tlu postrojenja i maksimalne potencijalne razlike na površini tla unutar i van
postrojenja.
Projekat sistema uzemljenja nekog objekta elektroenergetskog sistema mora zadovoljiti četiri
osnovna zahtjeva:
1. osigurati sigurnost ljudi obzirom na napone koji se na sistemima uzemljenja javljaju pri
najvećim strujama zemljospoja
2. osigurati mehaničku čvrstoću i otpornost na koroziju
3. osigurati toplotno podnošenje najveće struje kvara (koja se određuje proračunima) i
4. osigurati da neće doći do oštećenja opreme i imovine.
Osnovni parametri mjerodavni za dimenzionisanje sistema uzemljenja nekog objekta
elektroenergetskog sistema su:
- vrijednost struje kvara
- trajanje struje kvara (kvara)
- karakteristike tla
Prva dva parametra uglavnom zavise o načinu postupanja sa neutralnom tačkom
visokonaponskog sistema.
Kod postrojenja sa različitim naponskim nivoima četiri osnovna zahtjeva moraju se
zadovoljiti za svaki visokonaponski sistem. U obzir se ne moraju uzeti istovremeni kvarovi u
sistemima različitih naponskih nivoa.
2.1 Ova tehnička preporuka daje osnovne kriterije za projektovanje, izgradnju, ispitivanje i
održavanje sistema uzemljenja koji će djelovati ispravno pri svim uslovima eksploatacije.
2.2 Ova tehnička preporuka se odnosi na:
- izvođenje i održavanje uzemljenja i uzemljivača u u distributivnim
transformatorskim stanicama 35/10(20) kV i 10(20)/0,4 kV [ kablovske i stubne TS
10(20)/0,4 kV]
- izvođenje uzemljenja i uzemljivača stubova nadzemnih elektroenergetskih vodova
niskonaponske 0,4 kV mreže, 10 kV, 20 kV i 35 kV mreže koji se koriste u
distributivnim mrežama ili se priključuju na ove mreže
- uzemljenje pojedinačnih elemenata opreme koji se ugrađuju u objektima
transformatorskih stanica i nadzemnim mrežama
- izvođenje i održavanje uzemljenja i uzemljivača koji se postavljaju uz kablovske
vodove i kablovsku kanalizaciju
Odredbe ove preporuke primjenjuju se kod izgradnje novih TS, kod TS u pogonu pri
rekonstrukciji sistema uzemljenja TS, kod izgradnje novih 0,4 kV, 10(20) kV i 35 kV mreža, kao
i 0,4 kV, 10(20) kV i 35 kV mreža u pogonu pri njihovoj rekonstrukciji.
Ova preporuka ima za cilj:
- da definiše osnovne tehničke uslove za dimenzionisanje i izvođenje uzemljenja
obzirom na konkretne uslove rada distributivnih mreža
novembar, 2002. 2
- da preporuči način proračuna otpornosti rasprostiranja karakterističnih uzemljivača

koji se najviše koriste u distributivnoj mreži
- da preporuči zaštitne mjere od iznošenja potencijala iz visokonaponskih postrojenja u
niskonaponsku mrežu i instalacije kupaca
- utvrdi osnovne kriterije za dimenzionisanje uzemljenja stubova nadzemnih vodova
- preporuči konkretna rješenja za izvođenje uzemljivača stubova u zavisnosti od napona
voda, načina uzemljenja neutralne tačke mreže, načina ispunjenja uslova
bezbijednosti, kao i od odabranog nivoa zaštite od povratnih preskoka na provodnike
voda pri udaru munje u stub ili zaštitno uže voda
- preporuči materijale i presjeke uzemljivača i zemljovoda
- utvrdi tehničke karakteristike i primjenu zaštitnog užeta
- da odredi vrijednosti otpornosti uzemljenja za različite uslove rada i preporuči način
mjerenja i kontrole
- da preporuči konkretna rješenja za projektovanje, izvođenje i održavanje uzemljenja
koja se postavljaju prilikom polaganja kablova u zemlju ili kablovsku kanalizaciju;
3. DEFINICIJE POJMOVA
3.1 zemlja: - pojam označava zemlju kao mjesto i zemlju kao vodljivi materijal, npr.
primjeri vrsta zemlje su humus, ilovača, pijesak, šljunak i kamen
3.2 referentna zemlja (daleka zemlja): - dio zemlje izvan područja uticaja uzemljivača ili
sistema uzemljenja gdje se između bilo kojih dviju tačaka ne pojavljuje nikakav napon usljed
struje prema zemlji. Općenito se smatra površinom zemlje.
3.3 uzemljivač: - vodič koji je u vodljivom dodiru sa zemljom ili vodič položen u beton i
koji je velikom površinom u dodiru sa zemljom (npr.temeljni uzemljivač)
3.4 zemljovod: - vodič koji dio postrojenja, koji treba uzemljiti, spaja sa uzemljivačem ili
koji međusobno spaja uzemljivače, bilo da je izvan zemlje ili da je izoliran položen u zemlju.
NAPOMENA: ako je spajanje dijela postrojenja i uzemljivača izvedeno preko rastavne spojnice,
rastavne sklopke, brojila odvodnika prenapona ili iskrišta odvodnika prenapona itd., vodičem za
uzemljenje smatra se samo dio spoja koji je trajno spojen sa uzemljivačem.
3.5 sabirni zemljovod: - provodnik na koji je priključeno više zemljovoda. Sabirni

zemljovod se na više mjesta povezuje sa uzemljivačem.
3.6 vodič za izjednačenje potencijala: - vodič koji omogućava izjednačenje potencijala.
3.7 sistem uzemljenja: - mjesno ograničen sistem vodljivo spojenih uzemljivača ili
metalnih dijelova jednake efikasnosti (npr. temelji stubova, armature kablova, metalni plaštevi
kablova), vodiča za uzemljenje i vodiča za izjednačenje potencijala.
3.8 uzemljiti: - električno vodljivi dio spojiti sa zemljom preko sistema uzemljenja
3.9 uzemljenje: - ukupnost svih sredstava i mjera za uzemljenje.
3.10 vodoravni uzemljivač: - uzemljivač koji je općenito položen u zemlju na maloj

dubini od oko 1 m. To, npr. može biti traka, okrugla šipka ili uže, a može se izvesti kao zrakasti,
prstenasti ili mrežasti uzemljivač, ili kao njihova kombinacija.
novembar, 2002. 3
3.11 štapni uzemljivač: - uzemljivač koji je općenito ukopan ili zabijen na dubinu veću od 1
m. To, npr. može biti cijev, okrugla šipka ili materijal drugačijeg profila.
3.12 kabl sa uzemljivačkim efektom: - kabal čiji plaštevi, zasloni ili armature imaju isti
učinak kao trakasti uzemljivač.
3.13 temeljni uzemljivač: - vodljivi konstrukcijski dio koji je položen u beton i koji je
velikom površinom u vodljivom dodiru sa zemljom.
3.14 uzemljivač za oblikovanje potencijala: - vodič koji se, obzirom na njegov

razmještaj, ne primjenjuje radi postizanja određenog otpora uzemljenja nego, u prvom redu, radi
oblikovanja potencijala.
3.15 specifični otpor tla ρU: - specifični električni otpor 1m³ tla do dubine jednake
osmini linearne prostorne mjere horizontalnog uzemljivača (obim mrežastog uzemljivača, dužina
jednog provodnika zrakastog uzemljivača) odnosno do dubine prodiranja vertikalnog
uzemljivača. Kod kombinovanih uzemljivača mjerodavna je veća od dvije predhodno navedene
dubine.
3.16 otpor uzemljenja RU (uzemljivača): - otpor zemlje između uzemljivača i

referentne zemlje.
3.17 impedansa uzemljenja ZU ( sistema uzemljenja ): - impedansa između sistema

uzemljenja i referentne zemlje.
NAPOMENA: impedansa uzemljenja ovisi o direktno spojenim uzemljivačima i o zaštitnim
užadima nadzemnih vodova, kablovima sa uzemljivačkim efektom te o drugim sistemima
uzemljenja koji su vodljivim kablovskim plaštevima, zaslonima PEN vodiča ili na drugi način
spojeni na dotični sistem uzemljenja.
3.18 zaštitno uzemljenje: - uzemljenje vodljivog dijela koji ne spada u aktivne dijelove, radi
zaštite ljudi od električnog udara.
3.19 radno uzemljenje (uzemljenje sistema): - uzemljenje neke tačke aktivnog kruga koje
je potrebno radi pravilnog rada opreme ili stanice.
3.20 uzemljenje za zaštitu od groma: - uzemljenje za odvođenje struje groma u zemlju.
3.21 sistem sa neuzemljenom neutralnom tačkom (izolovani sistem): - sistem kod kojeg
neutralne tačke transformatora i generatora nisu namjerno uzemljene, uz izuzetak
visokoimpedansnih uzemljenja za signalizaciju, mjerenje ili zaštitu.
3.22 sistem sa rezonantno uzemljenom neutralnom tačkom: - sistem kod kojeg je

najmanje jedna neutralna tačka nekog transformatora ili transformatora za uzemljenje uzemljena
preko kompenzacijske prigušnice, a ukupni induktivitet svih kompenzacijskih prigušnica je, za
pogonsku frekvenciju, usklađen sa dozemnim kapacitetom mreže.
3.23 sistem sa neutralnom tačkom uzemljenom preko male impedanse: - sistem kod
kojeg je najmanje jedna neutralna tačka nekog transformatora, transformatora za uzemljenje ili
novembar, 2002. 4
generatora uzemljena direktno ili preko impedanse koja je dimenzionirana tako da kod
zemljospoja na bilo kojem mjestu veličina struje kvara osigurava pouzdanu proradu zaštite.
3.24 sistem sa neutralnom tačkom ili fazom kratkotrajno uzemljenom preko male
impedanse: - sistem sa neuzemljenom neutralnom tačkom ili sa rezonantno uzemljenom
neutralnom tačkom kod kojeg se u slučaju nesamogasivog zemljospoja neutralna tačka ili faza
glavnog strujnog kruga direktno ili preko male impedanse uzemljuje nekoliko sekundi nakon
pojave zemljospoja.
3.25 potencijal uzemljivača UU: - napon između uzemljivačkog sistema i referentne zemlje
3.26 potencijal površine zemlje φ: - napon između neke tačke na površini zemlje i
referentne zemlje.
3.27 napon dodira Ud: - dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja koji može
premostiti čovjek uz predpostavku da struja kroz ljudsko tijelo teče od ruke prema stopalu
(vodoravni razmak od dostupnog dijela je 1m).
3.28 napon napajanja za dodir Ukd ( očekivani napon dodira): - napon koji pri
zemljospoju postoji između vodljivih dijelova i zemlje kad se te dijelove ne dodiruje (napon
napajanja).
3.29 napon koraka Uk: - dio potencijala uzemljenja usljed zemljospoja koji može
premostiti čovjek pri koraku od 1m, uz pretpostavku da struja kroz ljudsko tijelo teče od jednog
stopala prema drugom stopalu.
3.30 izjednačenje potencijala: - vodljivi spoj vodljivih dijelova radi smanjenja razlike
potencijala između tih dijelova.
3.31 oblikovanje potencijala: - oblikovanje potencijala zemlje, posebno potencijala

površine zemlje, pomoću uzemljivača.
3.32 preneseni potencijal:- potencijal sistema uzemljenja izazvan strujom prema zemlji koji
se preko spojenog vodiča (npr. metalni plašt kablova, PEN vodič, cjevovod, tračnice) prenosi u
područje malog ili nikakvog potencijala prema referentnoj zemlji. To dovodi do razlike
potencijala između tog vodiča i njegove okoline. Definicija se odnosi i na vodič spojen sa
referentnom zemljom koji ulazi u područje potencijala.
3.33 izoliranje mjesta posluživanja: - mjera za povećanje otpora između poda i mjesta
posluživanja radi sprečavanja premošćenja nedopuštenih napona.
3.34 ukupni sistem uzemljenja: - sistem uzemljenja ostvaren povezivanjem lokalnih sistema
uzemljenja kod kojeg su, obzirom na blizinu lokalnih sistema uzemljenja, otklonjeni opasni
naponi dodira. Ti lokalni sistemi uzemljenja omogučavaju podjelu struje zemljospoja kojom se
postiže smanjenje potencijala pojedinog lokalnog sistema uzemljenja. Tako nastaje kvazi
ekvipotencijalna površina.
3.35 dostupni vodljivi dio: - vodljivi dio električne opreme koji se može dodirnuti i koji
obično nije pod naponom, ali koji može doći pod napon u slučaju kvara.
novembar, 2002. 5
3.36 strani vodljivi dio: - vodljivi dio koji nije dio električnog postrojenja, a koji može
privesti neki potencijal, i to općenito potencijal zemlje.
3.37 PEN vodič: - uzemljeni vodič u niskonaponskom sistemu koji objedinjuje zadatke
zaštitnog i neutralnog vodiča.
3.38 zemljospoj: - vodljivi spoj izazvan kvarom između faznog vodiča glavnog strujnog
kruga i zemlje ili uzemljenog dijela. Taj vodljivi spoj moguć je i preko luka. Zemljospojevi dvaju
ili više faznih vodiča istog sistema na različitim mjestima nazivaju se dvostrukim ili višestrukim
zemljospojevima.
3.39 struja zemljospoja IF: - struja koja na mjestu kvara (mjestu zemljospoja) teče iz
glavnog strujnog kruga prema zemlji ili uzemljenim dijelovima. Kod jednofaznog zemljospoja to
je:
- u sistemima sa neuzemljenom neutralnom tačkom-kapacitivna struja zemljospoja
IC
- u sistemima sa rezonantno uzemljenom neutralnom tačkom-preostala struja
zemljospoja Ires
- u sistemima sa neutralnom tačkom uzemljenom preko male impedanse-struja
jednopolnog kratkog spoja I΄΄k1.
3.40 struja prema zemlji IE : - struja koja preko impedanse uzemljenja teče u zemlju.
NAPOMENA: struja prema zemlji dio je struje zemljospoja IF koji izaziva potencijal sistema
uzemljenja.
3.41 redukcijski faktor r: - faktor r trofaznog voda je omjer struje prema zemlji i zbir nultih
struja u faznim vodičima glavnog strujnog kruga na mjestu udaljenom od mjesta kratkog spoja i
od sistema uzemljenja postrojenja.
3.42 uzemljivač stuba: - provodnik koji je neizolovano položen u zemlju i povezan sa

metalnom armaturom stuba, kao i armatura stuba koja je preko temelja u dodiru sa zemljom.
3.43 zemljovod: - vod koji preko stezaljke za uzemljenje na stubu spaja sabirni zemljovod sa
uzemljivačem stuba, kao i vod koji spaja armaturu stuba i metalne elemente na stubu (konzole,
nosači izolatora, odvodnici prenapona, zaštitno uže itd.) sa sabirnim zemljovodom.
3.44 impedansa uzemljenja stuba: - ukupna impedansa koja se dobija paralelnom vezom
otpornosti rasprostiranja temelja stuba kao uzemljivača, posebno položenog uzemljivača stuba i
zaštitnog užeta ako postoji, vodeći računa o njihovom međusobnom uticaju.
3.45 udarna otpornost uzemljenja: - otpornost uzemljenja stuba pri prolasku udarne struje
groma.
3.46 električna otpornost čovječijeg tijela (Rč): - otpornost koja zavisi od uspostavljenog
napona dodira i iznosi Rč = 1000Ω
novembar, 2002. 6
4. PODJELA UZEMLJENJA PO FUNKCIJI
Uzemljenje predstavlja sveukupnost mjera i sredstava u vezi sa uzemljavanjem. Osnovni elementi

svakog uzemljenja su:
- uzemljivač
- zemljovod
- sabirni zemljovod
Sistem uzemljenja (uzemljivački sistem) je onaj sistem koji čine međusobno galvanski povezani
uzemljivači, temeljni uzemljivači, zaštitni provodnici nadzemnih vodova, plaštevi kablova i
druge metalne instalacije koje su u kontaktu sa tlom (npr.cjevovodi). Sistem uzemljenja se
karakteriše impedansom uzemljenja ( ZU). To je impedansa koju pri frekvenciji od 50 Hz sistem
uzemljenja pruža odvođenju struje ka referentnoj zemlji. Ova impedansa se izračunava kao
paralelna veza otpornosti rasprostiranja uzemljivača i impedansi uzemljenja nadzemnih i
kablovskih vodova. Impedansom uzemljenja obuhvataju se ostali uzemljivači koji se nalaze van
teritorije uzemljivača, ili su prostorno odvojeni uzemljivači (cjevovodi, armiranobetonske
konstrukcije, brane i sl) ako su uključeni u sistem uzemljenja, kao i uzemljivači susjednih
postrojenja ili objekata ako sa tim uzemljivačima postoji galvanska veza (npr. veza preko
električne zaštite kablova, veza preko neutralnog provodnika niskonaponske mreže i sl.).
Po svojoj funkciji uzemljenje može biti:
- zaštitno uzemljenje
- radno (pogonsko) uzemljenje
- gromobransko uzemljenje
- združeno uzemljenje.
Najpotpunije definicije vrsta uzemljenja date su standardom BAS IEC 60364-5-54AMD1 (2000).
4.1 Zaštitno uzemljenje je uzemljenje metalnih dijelova koji ne pripadaju strujnim kolima,
niti su posredno u električnom kontaktu sa njima, ali u slučaju kvara mogu da dođu pod napon.
Zaštitno uzemljenje smanjuje ovaj napon, kao i potencijalne razlike dodira i koraka kojima mogu
da budu izloženi ljudi i na taj način ih štiti. Prema standardu BAS IEC 60364-5-54AMD1
(2000), razlikuju se dva načina izvođenja zaštitnog uzemljenja niskonaponskih inatalacija i to:
a) PE provodnici upotrebljeni u vezi sa uređajima za prekostrujnu zaštitu. Ako su

uređaji za prekostrujnu zaštitu upotrebljeni za zaštitu od električnog udara, zaštitni
provodnici se postavljaju u isti sistem električnog razvoda sa provodnicima pod
naponom.
b) PE provodnik i pomoćno uzemljenje za zaštitni uređaj napona greške. Pomoćni
uzemljivač mora biti električki odvojen (neovisan) od svih ostalih uzemljenih metalnih
dijelova, kao što su dijelovi metalnih konstrukcija, metalni cjevovodi, metalni nosači
kablova. Ovaj uslov se smatra ispunjenim ako je pomoćno uzemljenje udaljeno najmanje
10 m od svih uzemljenih metalnih dijelova. Veza sa pomoćnim uzemljenjem mora biti
izolovana da bi se izbjegao kontakt sa zaštitnim provodnikom ili provodnim dijelovima
koji su sa njim u vezi, ili stranim provodnim dijelovima samo onih električnih uređaja
čije će se napajanje prekinuti u slučaju djelovanja zaštitnog uređaja pri pojavi kvara.
4.1.1 Opšti uslovi za izvođenje zaštitnog uzemljenja električne opreme i metalnih masa u
elektroenergetskim postrojenjima su:
4.1.1.1 Uzemljivač se oblikuje tako da se, u zavisnosti od raspoloživog prostora, rasporeda
opreme i drugih uređaja koji se uzemljuju, kao i od vrste tla, postignu povoljne vrijednosti
otpornosti rasprostiranja uzemljenja i napona dodira i koraka.
novembar, 2002. 7
4.1.1.2 Ako se uzemljivač izvodi u obliku mreže horizontalno položenih provodnika, sve
uzemljene metalne mase na području uzemljivača moraju da se nalaze unutar spoljšnjeg okvira
uzemljivačke konture i da budu udaljene najmanje 1m od ovog okvira u horizontalnom pravcu.
4.1.1.3 Horizontalni uzemljivači polažu se u tlo na dubini 0,5m do 1m. Štapni uzemljivači
nabijaju se u zemlju vertikalno. Njihova primjena je opravdana kada niži slojevi tla u koje prodiru
imaju specifičnu električnu otpornost koja je manja od specifične električne otpornosti višeg
sloja. Ako se uzemljivač sastoji od više štapnih uzemljivača, oni treba da budu međusobno
razmaknuti najmanje onoliko koliko iznosi njihova dvostruka dužina.
4.1.1.4 Uzemljivač mora da bude u dobrom kontaktu sa tlom u koji se polaže. Na kamenitom ili
šljunkovitom tlu, u rov za polaganje uzemljivača nasipa se dobro provodna zemlja ili neki drugi
dobro provodni materijal (betonit, crveni mulj, i sl.), tako da provodnik uzemljivača leži u toj
zemlji ili tom materijalu.
4.1.1.5 Uzemljivači moraju da budu galvanski spojeni međusobno i sa zemljovodima
zavarivanjem, pomoću vijaka ili pomoću stezaljki. Ako je spajanje izvedeno samo jednim
vijkom, taj vijak mora da bude najmanje M 10. Kod užadi se koriste kompresioni spojevi. Svi
podzemni spojevi moraju da se zaštite od prodora vlage i korozije, npr.zalijevanjem bitumenom
preko vijaka ili stezaljki.
4.1.1.6 Na uzemljivač postrojenja moraju se vezati svi metalni dijelovi opreme i aparata koji ne
pripadaju strujnim kolima, kao i svi drugi metalni dijelovi koji u slučaju kvara mogu da dođu pod
napon.
4.1.1.7 Na uzemljivač postrojenja moraju da se vežu sve metalne mase u tlu postrojenja, metalni
plaštovi, električne zaštite i armature kablova, zaštitni i neutralni provodnici niskonaponske
mreže sopstvene potrošnje, zaštitni provodnici vodova koji ulaze u postrojenje, zemljovodi
gromobrana i dr.
4.1.1.8 Na uzemljivač postrojenja moraju da se vežu i sva radna uzemljenja, izuzev radnog
uzemljenja javnih (distributivnih) niskonaponskih mreža, ako radno uzemljenje mora da bude
odvojeno od zaštitnog uzemljenja.
4.1.1.9 Pokretne metalne konstrukcije, zaštitne mreže i ploče, kao i mreže i ploče koje se skidaju,
moraju da se uzemlje ako nisu galvanski povezane sa uzemljenim dijelovima.
4.1.1.10 Zgrade na teritoriji postrojenja na otvorenom moraju da imaju temeljni uzemljivač
koji je na više mjesta povezan sa uzemljivačem postrojenja ili uzemljivač u vidu prstena, na
udaljenosti 1m od temelja zgrade i na dubini od 0,5m.
4.1.1.11 Metalni ručni točkovi za manipulacije, poluge i ručice na aparatima ne uzemljuju se
posebno ako su u dobrom električnom spoju sa uzemljenim aparatom ili metalnom
konstrukcijom. Uzemljenje je obavezno ako je spoj izveden preko vratila, zupčanika ili lanca.
Kao dodatna zaštita koristi se izolacija.
4.1.1.12 Prirubnice provodnih izolatora koje su postavljene na ploče od izolacionog materijala
moraju da se uzemlje. Uzemljuju se i kuke za pričvršćivanje zateznih izolatora i podnožja
potpornih izolatora ako nisu u dobrom električnom spoju sa uzemljenim dijelovima konstrukcije.
Vijci za pričvršćivanje smatraju se dobrim električnim spojevima ako su kontaktne površine prije
spajanja neobojene. Metalni okviri izolovanih ploča kroz koje se provode provodnici takođe se
uzemljuju.
4.1.1.13 Kod oklopljenih postrojenja izolovanih gasom mora da se obezbijedi međusobna
galvanska veza metalnih masa oklopa. Oklop mora da bude povezan na više mjesta sa
uzemljivačem postrojenja, a razmak između zemljovoda ne smije da bude veći od 10 m.
4.1.1.14 Metalni plaštevi energetskih, telekomunikacionih, signalnih i komandnih kablova moraju
da se uzemlje na krajevima, a električne zaštite energetskih kablova uzemljuju se najmanje na
jednom kraju. Provodnici za uzemljenje moraju da budu toplotno dimenzionisani kao plašt,
odnosno električna zaštita kablova.
novembar, 2002. 8
4.2 Radno (pogonsko) uzemljenje je uzemljenje dijela strujnog kruga kojim se obezbjeđuje
željena funkcija i/ili radne karakteristike tog kola. Sa stanovišta električnih instalacija niskog
napona ono mora biti izvedeno tako da osigura ispravan rad instalacije.
Radno uzemljenje može da bude direktno ili indirektno. Direktno radno uzemljenje se izvodi
neposrednim vezivanjem za sistem uzemljenja. Indirektno radno uzemljenje se izvodi
vezivanjem za sistem uzemljenja preko neke impedanse (aktivne otpornosti, kapaciteta ili njihove
kombinacije).
4.3 Gromobransko uzemljenje je uzemljenje gromobranske instalacije koja služi za odvođenje

struje atmosferskog pražnjenja u tlo. Gromobransko uzemljenje treba da ograniči napon na koji
dolazi gromobranska instalacija, kako bi se spriječili naknadni ("povratni") preskoci na pogonska
električna kola i metalne objekte.
4.4 Združeno uzemljenje se dobija kada se zaštitno uzemljenje, radno (pogonsko) uzemljenje i
gromobransko uzemljenje međusobno povežu. Dimenzionisanje uzemljivača radnog i zaštitnog
uzemljenja zavisi od toga da li će se koristiti združeno uzemljenje, kao i od primjenjenog sistema
zaštite od indirektnog dodira u niskonaponskoj mreži i instalacijama kupaca.
4.4.1 Opšti uslovi za izvođenje združenog uzemljenja su:
4.4.1.1 Združeno uzemljenje se primjenjuje ako distributivna trafostanica napaja urbanizovani dio
naselja, gdje velika gustina podzemnih metalnih instalacija otežava ili onemogućava efikasno
razdvajanje radnog i zaštitnog uzemljenja.
4.4.1.2 Združeno uzemljenje TS 35/10 kV izvodi se tako da se izvede uzemljivač zaštitnog
uzemljenja i na njega vežu: kućišta energetskih transformatora, metalni plaštevi, električne zaštite
i armature kablova, sekundarna strujna kola mjernih transformatora, uzemljenje neutralne tačke
mreže 10 kV (niskomska impedansa), odvodnici prenapona, zaštitni provodnici (užad) nadzemnih
vodova koji ulaze u trafostanicu, zemljovodi gromobranske instalacije, cjevovodi, kao i svi ostali
metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima.
4.4.1.3 Na zaštitno uzemljenje distributivne trafostanice, koje ima ulogu združenog uzemljenja,
takođe se neposredno priključuje neutralni provodnik niskonaponske mreže.
4.4.1.4 U električnim instalacijama niskog napona, povezivanje zaštitnog i radnog uzemljenja
izvodi se pomoću zaštitno-neutralnih provodnika (PEN provodnici) na slijedeći način:
- U TN sistemima, kada je u trajno položenim instalacijama zaštitni provodnik, presjeka
najmanje 10 mm² od bakra ili 16 mm² od aluminijuma, uloga zaštitnog i neutralnog
provodnika može da bude objedinjena, uz uslov da se dio zajedničke instalacije ne nalazi
između uređaja koji djeluju na diferencijalnu struju i potrošača.
- Minimalni presjek PEN provodnika moze biti i 4 mm², uz uslov da je kabl sa koncentričnim
provodnikom-električnom zaštitom (npr.tipa PP 40) i da veze, koje obezbjeđuju
neprekidnost, budu udvostručene u svim priključnim tačkama koncentričnog provodnika.
Koncentrični PEN provodnik (električna zaštita kabla) mora biti upotrebljen iza
transformatora i ograničen na onu električnu instalaciju koja ima odgovarajući pribor.
- PEN provodnik mora biti izolovan za najviši napon kojem može biti izložen da bi se izbjegle
lutajuće struje. PEN provodnik ne mora biti izolovan unutar rasklopnih postrojenja.
- Ako se od neke tačke električne instalacije izvrši razdvajanje funkcije zaštitnog i neutralnog
provodnika (PE provodnik i N provodnik), oni se, iza tačke razdvajanja, više ne smiju
spajati. Neutralni provodnik se ne smije poslije razdvajanja više uzemljiti. Na mjestu
razdvajanja moraju postojati razdvojne stezaljke za zaštitni i neutralni provodnik.
- Prema standardu BAS IEC 60364-5-54AMD1 (2000), kada je obezbijeđena funkcija radnog i
zaštitnog uzemljenja, pri različitim zahtjevima, odlučujući su oni koji se odnose na zaštitno
uzemljenje.
novembar, 2002. 9
- Uslovi bezbjednosti od napona dodira u distributivnim trafostanicama biće ispunjeni ako

ukupna otpornost združenog uzemljenja zadovoljava uslov:
kd·Udoz
Zu ≤ ------------- ako je neutralna tačka srednjenaponske mreže na
r·Ik koju je priključena transformatorska stanica uzemljena
preko male otpornosti
kd·Udoz
Zu ≤ ------------- ako srednjenaponska mreže, na koju je
Iz priključena transformatorska stanica , radi sa
izolovanom neutralnom tačkom ili sa
kompenzovanom strujom zemljospoja, a zemljo-
spoj se isključuje najkasnije za 2 h.
gdje su:
Zu - ukupna otpornost (impedansa) sistema uzemljenja trafostanice (Ω)
kd - faktor koji određuje odnos napona uzemljenja trafostanice i napon dodira na mjestu
dodira
Udoz - dozvoljeni napon dodira (V)
r - redukcioni faktor srednjenaponskog voda
Ik - ukupna struja zemljospoja srednjenaponske mreže (A)
Iz - ukupna kapacitivna struja zemljospoja galvanski povezane srednjenaponske mreže sa
izolovanom neutralnom tačkom, odnosno preostala struja zemljospoja srednjenaponske
mreže sa kompenzovanom strujom zemljospoja (A)
Faktor kd može da ima slijedeće vrijednosti:
kd = 2 u svim slučajevima kada se trajanje zemljospoja ograničava na najviše 3 s.
kd = 3 u svim slučajevima dimenzionisanja TS 35/10 kV. Ista vrijednost bi mogla da se
koristi i pri dimenzionisanju TS X/0,4 kV ako se preko trafostanice napajaju isključivo
objekti koji posjeduju temeljne uzemljivače i u kojima su sprovedene mjere izjednačenja
potencijala
kd = 1 ako je trajanje zemljospoja iznad 3s (ali ne smije da pređe 2h zbog vjerovatnoće
pojave dvostrukog zemljospoja), a u električnim instalacijama niskog napona se
paralelno koristi TN i TT sistem, ili se koristi samo TN sistem, pri čemu pojedine zgrade
nemaju izveden temeljni uzemljivač i sprovedene mjere izjednačenja potencijala prema
propisima za električne instalacije niskog napona.
4.4.1.5 Dozvoljeni napon dodira (Udoz), u zavisnosti od vremena isključenja zemljospoja,
određen je Pravilnikom o tehničkim normativima za uzemljenja elektroenergetskih postrojenja
nazivnog napona iznad 1000 V. Ako se uzmu u obzir usvojena vremena isključenja zemljospoja u
distributivnim transformatorskim stanicama, dobijaju se dozvoljeni naponi dodira navedeni u
tabeli 1.
novembar, 2002. 10
- za mreže 35 kV koje su uzemljene preko

niskoomske impedanse(najčešće aktivne otpornosti
75 ili reaktanse) sa ograničenjem struje zemljospoja na
Udoz = ----- V 300A (izuzetno, razgranata kablovska mreža 35 kV
t uzemljuje se preko niskoomske rezistanse sa
ograničenjem struje zemljospoja na najviše 1000A),
ako je 0,075s< t ≤ 1,153s gdje vrijeme isključenja zemljospoja ne prelazi 2s.
- za mreže 10 i 20 kV koje rade sa izolovanom
Udoz = 65 V neutralnom tačkom, pri čemu vrijeme isključenja
zemljospoja ne smije da pređe 2h, ali se preporučuje
ako je t > 1,153s da ne pređe 3s.
- za mreže 10 i 20 kV koje su uzemljene preko

niskoomske impedanse (najčešće aktivna
otpornost), a vrijeme isključenja zemljospoja ne
smije da pređe 1s.
75 - za mreže 110 kV koje su direktno uzemljene, a
Udoz = ----- V vrijeme isključenja zemljospoja na sabirnicama 110
t kV iznosi najviše 0,5s ako se zemljospoj isključuje
djelovanjem drugog stepena distantne zaštite u
ako je 0,075s< t ≤ 1,153s susjednom postrojenju, odnosno 0,15s ako se
zemljospoj isključuje djelovanjem zaštite sabirnica
Napomena: Ovaj kriterij se može koristiti i za mreže
220 i 400 kV, s tim da se uzme odgovarajuće vrijeme
isključenja zemljospoja na sabirnicama od 220 i 400
kV.
Tabela 1.- Dozvoljeni naponi dodira
4.4.1.6 Kako je redukcioni faktor nadzemnog srednjenaponskog voda r = 1, a faktor kd = 2,

otpornost združenog uzemljenja distributivne trafostanice koja se gradi kao poseban
slobodnostojeći objekat, treba da bude:
Rzdr ≤ 0,5 Ω ako se zemljospoj isključuje u vremenu do 1,0s
Rzdr ≤ 1,0 Ω ako se zemljospoj isključuje u vremenu do 0,5s
Izuzetno, vrijeme trajanja zemljospoja može da se smanji do 0,25s, čime se dobija Rzdr ≤ 2 Ω, ali
se na taj način povećava vjerovatnoća neselektivnog djelovanja zaštite.
4.4.1.7 Uslovi bezbjednosti od napona dodira biće ispunjeni u distributivnoj trafostanici i izvan
distributivne trafostanice i u niskonaponskoj mreži i instalacijama potrošača, ako se distributivna
trafostanica nalazi na području razgranate mreže 10 ili 20 kV. Obzirom da je faktor kd = 2 i
vrijeme isključenja zemljospoja ne prelazi 1s, otpornost združenog uzemljenja treba da bude:
Rzdr ≤ 2 Ω pod uslovom da je distributivna trafostanica povezana na TS X/10(20) kV
srednjenaponskim kablom sa provodnim plaštom tipa NPO13-A, NPO13 i sl. (redukcioni faktor
kabla iznosi oko 0,5)
Rzdr ≤ 1 Ω pod uslovom da je distributivna trafostanica povezana na TS X/10(20) kV
srednjenaponskim kablom sa neprovodnim plaštom tipa XHP48-A, XHE49 i sl. (redukcioni
faktor kabla iznosi oko 0,25)
novembar, 2002. 11
Rzdr ≤ 0,5 Ω pod uslovom da je distributivna trafostanica povezana na TS X/10(20) kV

srednjenaponskim kablom sa neprovodnim plaštom tipa PP41 i sl. (redukcioni faktor kabla iznosi
oko 1)
Napomena: Kablovi tipa PP41 i slični ne odgovaraju važećim standardima, jer nemaju električnu
zaštitu i ekran izolacije, ali su ranije korišteni i nalaze se u eksploataciji.
Ako neki od navedenih uslova ne može da se ispuni, treba primjeniti neke od slijedećih mjera:
- smanjenje vremena trajanja zemljospoja (t) na sabirnicama 10 ili 20 kV na
vrijednost ispod 1s. Za prosječne uslove rada u distributivnoj mreži ne preporučuje
se dimenzionisanje uzemljenja kablovske distributivne trafostanice sa vremenima
ispod 0,5s, što odgovara dvostrukim navedenim vrijednostima uzemljenja
- smanjenje otpornosti uzemljenja kablovske distributivne trafostanice
(npr.dodavanjem još jednog prstena uzemljivača, korištenjem vertikalnih
uzemljivača većih dužina, izvođenjem posebnog uzemljivača radnog uzemljenja i
sl.)
4.4.1.8 Kada se uzemljivač radnog i zaštitnog uzemljenja distributivne trafostanice izvode
posebno, moraju da budu na međusobnom rastojanju najmanje 20m. Po električnim kriterijima,
radno i zaštitno uzemljenje su efikasno razdvojeni ako se na jednom uzemljenju ne može da
pojavi potencijal veći od 40% potencijala drugog uzemljenja, pri čemu na uzemljivaču zaštitnog
uzemljenja ne smije da se pojavi napon veći od 1200 V.
4.5 Tipovi uzemljivača
Prema standardu BAS IEC 60364-4-41-Edition 3.2:2000 može se izvršiti razvrstavanje

tipova uzemljivača po:
1. materijalu od kojeg su izrađeni,
2. načinu izvođenja uzemljivača,
3. sredini u koju se polaže i
4. obliku uzemljivača.
4.5.1 Po materijalu od kojeg su izgrađeni uzemljivači mogu biti od bakra ili čelika u obliku:
- cijevi ili šipke (štapovi)
- trake ili žice
- ploče
- armature u betonu (za prednapregnuti beton samo za Φ ≥ 10 mm)
- metalne vodovodne cijevi. Metalne vodovodne cijevi mogu se upotrijebiti kao
dodatni uzemljivači i ako su vodomjeri premošteni. Za premoštenje vodomjera
moraju se koristiti: kalaisano bakarno uze 16 mm², kalaisano celicno uze 25 mm²
ili pocincana celicna traka 60 mm² najmanje debljine 3 mm.
- ostale ukopane konstrukcije
NAPOMENA: Metalni cjevovodi koji služe za prenos zapaljivih tečnosti ili
gasova, centralnog grijanja itd. ne smiju se upotrijebiti za uzemljenje iz
sigurnosnih razloga. Ova zabrana ne isključuje izjednačenje potencijala sa drugim
sistemima ili pogonima da bi se zadovoljile odredbe standarda BAS IEC 60364-4-
41-Edition 3.2:2000
4.5.2 Po načinu izvođenja tipovi uzemljivača su:

- horizontalni (površinski) uzemljivači. To su uzemljivači sastavljeni od
horizontalno položenih provodnika koji su ukopani u tlo na manjoj dubini (obično
0,5 do 1 m). Horizontalni uzemljivači mogu biti mrežasti, zrakasti, u vidu
prstenova i kao kombinacija tih oblika.
novembar, 2002. 12
- vertikalni (dubinski) uzemljivači. To su uzemljivači sastavljeni od jednog ili više

štapnih uzemljivača koji su pobijeni vertikalno u tlo i međusobno povezani. Dužina
štapova je obično 1 m do 5 m, a može da bude i veća kada su niži slojevi tla bolje
provodni od površinskih.
- kosi uzemljivači. To su u osnovi štapni uzemljivači koso pobijeni u tlo.
4.5.3 Tipovi uzemljivača po sredini u koju se polažu mogu biti:

- uzemljivači u tlu. Način i dubina polaganja uzemljivača u tlo mora biti takva da
sušenje i zamrzavanje tla ne povećaju otpornost uzemljenja iznad utvrđene
vrijednosti. Kada se uzemljivači nalaze direktno ukopani u stijene i šljunak
prelazna otpornost je velika. U takvim slučajevima oko uzemljivača se mora staviti
provodljivi sloj zemlje.
- temeljni uzemljivač. On se ugrađuje u spoljne zidove temelja objekta u obliku
zatvorenog prstena, tako da preko betona, u kome se nalazi, ima direktan spoj sa
zemljom. Traka se mora postaviti na "kant" (nasatice) i zaliti u donji sloj betona
najmanje 300 kg cementa po m³ betona. Minimalna debljina betona između
uzemljivača i zemlje iznosi 10 cm. Prema definiciji temeljni uzemljivač je
uzemljivač položen u beton koji je po velikoj površini u dodiru sa tlom, ili
armiranobetonska konstrukcija u tlu. Temeljni uzemljivač je jednostavan, efikasan
i ekonomičan uzemljivač. Najveća mu je prednost što se uzemljivač nalazi u
betonu koji ga štiti od korozije, pa je vijek trajanja ovog uzemljivača praktično
neograničen. Da bi temeljni uzemljivač bio propisno izveden i odgovorio svojoj
namjeni, pri projektovanju i izgradnji objekta neophodna je saradnja i usklađenost
dinamike izvođenja radova od strane građevinara, električara i izvođača drugih
instalacija.
Uslovi za izvođenje temeljnog uzemljivača su:
1. Za izvođenje temeljnog uzemljivača koristi se vruće pocinkovano puno
okruglo zeljezo precnika najmanje 10 mm, ili celicna traka presjeka 100 mm²,
ali ne tanja od 3 mm. BAS IEC 60364-5-54AMD1 (2000)
2. Temeljni uzemljivač se ugrađuje u spoljašnje zidove temelja objekta u obliku
zatvorenog prstena, a kod većih objekata uzemljivač se ugrađuje i u poprečne
unutrašnje zidove temelja objekta. Na mjestu zatvaranja prstena vrši se
preklapanje uzemljivača u dužini od najmanje 1 m, a zatim se traka (okruglo
željezo) bez prekida polaže do glavnog priključka za uzemljenje. Na mjestu
preklapanja dovoljno je da se kao spoj koristi željezna žica prečnika najmanje
2 mm na dužini od najmanje 150 mm. Treba izbjegavati nastavljanje
uzemljivača. Kod većih objekata, gdje je nastavljanje nemoguće izbjeći, treba
koristiti zavarivanje ili standardni spojni materijal.
3. Temeljni uzemljivač mora da ima direktan kontakt (preko betona) sa tlom.
Zato između temeljnog uzemljivača i tla ne smije da bude izolacije objekta od
vlage. Temeljni uzemljivač se ugrađuje u sloj betona tako da između
uzemljivača i tla ovaj sloj bude debljine najmanje 10 cm, što se obezbjeđuje
korištenjem posebnih nosača ili polaganjem uzemljivača pri vrhu temeljne
čelične konstrukcije. Traka se mora postaviti na "kant" i zaliti u donji sloj
betona sa najmanje 300 kg cementa po m³ betona.
4. Sa temeljnog uzemljivača treba blagovremeno izvesti potreban broj
priključaka (zemljovoda), a prije svega :
- priključak (jedan ili više) za vezu sa glavnim priključkom (sabirnicom) za
uzemljenje
- priključak za vezu sa gromobranskom instalacijom
novembar, 2002. 13
- priključak za vezu sa uzemljivačima bliskih susjednih objekata

(eventualno)
5. Za veće objekte, kod kojih preovladava armiranobetonska konstrukcija, kao
temeljni uzemljivač može se koristiti metalna konstrukcija objekta ili se
temeljni uzemljivač izvodi posebno. U slučaju da se armiranobetonska
konstrukcija temelja koristi kao temeljni uzemljivač, postupa se na slijedeći
način:
- bira se najmanje jedna armaturna šipka betonskog željeza (obično pri vrhu
"roštilja" temeljne željezne konstrukcije) koja mora da bude položena u
vidu neprekinutog prstena u spoljašnje i poprečne zidove objekta.
Neprekidnost i dobra galvanska veza obezbjeđuje se, po pravilu,
električnim zavarivanjem
- na ovaj uzemljivač se zatim zavaruju armaturne šipke stubova, koji se
koriste kao spusni provodnici gromobranske instalacije, a sa njih može da
se izvrši priključenje i na glavni priključak (sabirnicu) za uzemljenje. Pri
tome svi odvodi moraju da se vežu za šipku koja se koristi kao temeljni
uzemljivač.
6. Kod armiranobetonskih konstrukcija objekta, kada se temeljni uzemljivač
izvodi posebno, preko "roštilja" gvozdene konstrukcije, u spoljašnje i
poprečne zidove temelja polaže se poseban uzemljivač u vidu neprekinutog
prstena. Uzemljivač se na više mjesta vezuje za gvozdenu konstrukciju
(najbolje zavarivanjem). Sa uzemljivača se preko standardnog ukrsnog
komada izvodi priključak na glavni priključak za uzemljenje.
Otpornost rasprostiranja temeljnog uzemljivača može približno da se izračuna
prema izrazu:
ρ 0,44·ρ
R≈ -------- = ---------- (Ω)
2·D S
gdje su:
R- otpornost rasprostiranja temeljnog uzemljivača (Ω)
ρ- specifična električna otpornost tla (Ωm)
S- povrsina uzemljivaca zgrade (m²)
D- prečnik ploče (m) iste površine kao (S) uzemljivača zgrade
4.5.4 Tipovi uzemljivača po obliku:
- zrakasti ( ugao između dva susjedna zraka ne smije, zbog međusobnog uticaja, biti
manji od 60°)
- prstenasti
- mrežasti
- kombinovani uzemljivači. Efikasnost uzemljenja zavisi od lokalnih uslova terena i
treba predvidjeti jedan ili više uzemljivača, zavisno od terena i vrijednosti otpora
tla. Vrijednost otpornosti uzemljenja se mjeri ili računa.
novembar, 2002. 14
5. DIMENZIONISANJE SISTEMA UZEMLJENJA
Proračun sistema uzemljenja mora zadovoljiti četiri osnovna zahtjeva:

- obezbijediti mehaničku čvrstoću i otpornost na koroziju
- obezbijediti toplotno podnošenje najveće struje kvara (koja se obično određuje
proračunom)
- izbjeći oštećenje opreme i imovine i
- obezbijediti sigurnost ljudi obzirom na napone koji se u uzemljivačkim sistemima
javljaju pri najvećim strujama zemljospoja.
Kod postrojenja sa različitim naponskim nivoima ova četiri zahtjeva se moraju zadovoljiti za
svaki visokonaponski nivo. U obzir se ne moraju uzeti istovremeni kvarovi u sistemima različitih
naponskih nivoa.
Parametri mjerodavni za dimenzionisanje sistema uzemljenja su:
- vrijednost struje kvara
- vrijeme trajanja kvara i
- karakteristike tla.
Prva dva parametra uglavnom ovise o načinu postupanja sa neutralnom tačkom visokonaponskog
sistema.
Sam postupak projektovanja sistema uzemljenja nekog elektroenergetskog objekta se sastoji od
slijedećih koraka:
1. Podaci o objektu: površina i specifični otpor tla
Iz lokacijskog plana dobiju se podaci o površini na kojoj se smješta uzemljivač. Treba
sprovesti mjerenje specifičnog otpora tla kako bi se odredio odgovarajući model tla
(jednoslojni ili dvoslojni).
2. Određivanje dimenzija vodiča uzemljivača
Dimenzije vodiča određuju se iz termičkog proračuna na temelju podataka o maksimalno
očekivanoj struji kvara koja će teči kroz pojedine uzemljivače i podataka o vremenu
isključenja.
3. Definiranje dozvoljenih vrijednosti napona dodira i napona koraka uzimajući u obzir
korekcije zbog otpora tijela i prijelaznog otpora na stajalištu.
4. Preliminarno projektovanje uzemljivača
Uzemljivač se treba sastojati od okvira koji okružuje površinu cijelog kruga postrojenja i
odgovarajućih poprečnih vodiča smještenih tako da se omogući pogodan pristup za
uzemljenje opreme. Početno određivanje razmaka između vodiča i pozicije vertikalnih sondi
treba se temeljiti na struji kroz uzemljivač i površini uzemljivača.
5. Određivanje otpornosti rasprostiranja preliminarnog projektnog rješenja primjenom
odgovarajućih analitičkih relacija. Za konačno rješenje potrebno je primjeniti numerički
proračun na računaru, pogotovo ako je model tla dvoslojni i ako su upotrebljene vertikalne
sonde.
6. Određivanje dijela struje kvara koja teče kroz uzemljivač
7. Proračun potencijala uzemljivača.
Ako je potencijal uzemljivača izračunat na temelju preliminarnog rješenja manji od
dozvoljenog napona dodira, nisu potrebne dalje analize. Mogu se još samo dodati
uzemljivački vodiči potrebni za spajanje opreme na uzemljivač. Svi naredni koraci se
preskaču i ide se direktno na detaljno projektovanje dato u koraku 12.
8. Proračun napona okca i napona koraka može se sprovesti bilo približnim analitičkim
postupcima, bilo tačnijim numeričkim proračunima.
9. Ako je izračunati napon okca ispod dozvoljene vrijednosti napona dodira, može se ići dalje
prema konačnom rješenju, tj.na korak 10. Ako to nije slučaj, preliminarno rješenje treba
popraviti u koraku 11 i vratiti se u proces projektovanja na korak 5.
novembar, 2002. 15
10. Ako je napon koraka ispod dozvoljene vrijednosti može se ići dalje prema konačnom rješenju,
tj.na korak 12. Ako to nije slučaj, preliminarno rješenje treba popraviti u koraku 11 i vratiti se
u procesu projektovanja na korak 5.
11. Modificiranje rješenja
Na ovaj korak koji vraća rješenje prema početku dolazi se ukoliko su napon dodira ili napon
koraka iznad dozvoljenih vrijednosti. Modificiranje rješenja se vrši smanjenjem razmaka
između vodiča, dodavanjem vertikalnih sondi i sl.
12. Detaljno projektovanje
Nakon što su zadovoljene vrijednosti za napon dodira i napon koraka, može postojati potreba
za dodavanjem vodiča ili sondi: npr.vodiče treba dodati da se omogući uzemljavanje opreme,
a vertikalne sonde za uzemljenje odvodnika prenapona, neutralne tačke transformatpra i sl.
5.1 Izbor materijala i presjeka uzemljivača
Budući da su u direktnom dodiru sa tlom, uzemljivači moraju biti od materijala koji mogu
podnijeti koroziju ( hemijsko ili biološko djelovanje, oksidaciju, stvaranje elektrolitskih parova,
elektrolizu, itd.) Oni moraju biti otporni na mehaničke utjecaje pri ugradnji i na mehaničke
utjecaje u normalnom pogonu. Prihvatljivo je kao dijelove sistema uzemljenja primijeniti čelik
položen u betonske temelje, čelične plohe ili druge prirodne uzemljivače.
Izbor materijala i presjeka uzemljivača predmet je više standarda, propisa i tehničkih preporuka.
Bitno je da su svi oni međusobno usaglašeni, samo što neki daju prednost jednom, a drugi
drugom materijalu, zavisno od vrste instalacije ili postrojenja. Upotrijebljeni materijal i način
izvođenja moraju biti takvi da uzemljivač izdrži mehanička naprezanja i poslije djelovanja
korozije, zbog čega uzemljivač ne smije biti manjeg presjeka od utvrđenog u tabelama 2 i 3.
Materijal * Vrsta Najmanji Najmanja Naročiti uslovi

uzemljivača presjek (mm²) debljina (mm)
Traka 100 3
Kod složenih
dubinskih
Čelik vrući Okrugli puni 78 Φ 10 uzemljivača
pocinčani sa profil najmanje Φ 20 mm
najmanjim Najmanje Φ 25
slojem cinka Cijev mm,najmanje
od 70 µm debljine zida 2 mm
L,U ili I profil 100 3
* bakar se upotrebljava u specijalnim slučajevima (agresivni korozivni uslovi)
Tabela 2.- Najmanje mjere i uslovi za temeljne uzemljivače
novembar, 2002. 16
Materijal Provodnik Najmanji Najmanja Ostali obavezni

uzemljivača presjek (mm²) debljina (mm) uslovi
Traka 100 4
Kod nastavljenih
vertikalnih
Toplo Okrugli puni 78 (Φ 10) - provodnika najmanji
pocinkovan prečnik 20 mm
čelik Najmanji prečnik 25
Cijev - - mm, najmanja
debljina 2 mm
Profilni čelik - 4 -
Čelik Kod nastavljenih
presvučen vertikalnih
bakrom Okrugli puni Za čelik 50 - provodnika najmanji
Za bakar 30 prečnik 15 mm
Traka 50 2 -
Najmanji prečnik
Uže 35 - žice 1,8 mm
Bakar Okrugli puni 35 - -
Najmanji prečnik 20
cijev - - mm, najmanja
debljina 2 mm
Tabela 3.- Najmanje mjere i obavezni uslovi za uzemljivače
5.2 Određivanje specifične električne otpornosti tla (ρE)

Specifična električna otpornost (ρE) je otpornost 1 m³ tla do dubine jednake osmini linearne
prostorne mjere horizontalnog uzemljivača (obim mrežastog uzemljivača, dužina jednog
provodnika zrakastog uzemljivača), odnosno do dubine prodiranja vertikalnih uzemljivača. Kod
kombinovanih uzemljivača mjerodavna je veća od dvije predhodno navedene dubine.
Srednje vrijednosti specifične električne otpornosti tla koje se usvajaju pri projektovanju sistema
uzemljenja postrojenja nazivnog napona do 110 kV navedene su u tabeli 4.
Vrsta tla ρE (Ωm)

Morska voda 0,2
Riječna voda 50
Treset 20
Humus 20
Baštenska zemlja 40
Ilovača 40
Glinasta zemlja 100
Pjeskulja 300
Pijesak 500
Krečnjak 700
Šljunkovita zemlja 3000
Kamenito tlo 10000
Tabela 4.- Vrijednosti specifične električne otpornosti tla
novembar, 2002. 17
Elektroenergetska postrojenja visokog napona, po pravilu, se prostiru na velikim površinama

zemljišta i treba očekivati nehomogenost tla u koje se polaže uzemljivač. Iz tih razloga specifična
otpornost tla (ρU) u koje se polaže uzemljivač utvrđuje se mjerenjem i interpretacijom rezultata
mjerenja.
5.2.1 Mjerenje specifične otpornosti tla
Za mjerenje specifične otpornosti tla preporučuje se tzv. Vinerova metoda sa jednakim

rastojanjem elektroda. Specifična otpornost tla, po ovoj metodi, se izračunava po obrascu:
ρE =2·π·a·R
gdje je:
a - rastojanje između elektroda (m)
R - izmjerena otpornost (Ω)
Za utvrđivanje vertikalnih promjena specifične otpornosti tla u slojevima na većim dubinama,
vrši se geoelektrično sondiranje. Broj mjernih mjesta geoelektričnog sondiranja u zavisnosti od
površine koju obuhvata uzemljivač iznosi:
- 5 mjernih mjesta za površine do 10000 m²
- 8 mjernih mjesta za površine od 10000 do 40000 m²
- 10 mjernih mjesta za povrsine vece od 40000 m²
Geoelektrično sondiranje izvodi se tako da se na svakom mjernom mjestu postepenim
povećavanjem rastojanja elektroda (a) povećava i dubina mjernog zahvata, uzimajući pri tome
a = 1m;1,5m;3m;5m;10m;15m;20m (30m;50m).
Rastojanje (a) se uvećava sve dok se veličina specifične otpornosti tla ne stabilizuje. Iz podataka
dobijenih geoelektričnim sondiranjem crtaju se krive ρE = f(a) koje daju promjene specifične
otpornosti tla po dubini.
Za utvrđivanje bočnih horizontalnih promjena specifične otpornosti u gornjem sloju tla vrši se
tzv. geoelektrično kartiranje. Kartiranje se provodi sa stalnim rastojanjem elektroda (a) na svim
mjernim mjestima. Rastojanje elektroda prilikom kartiranja mora biti takvo da se mjerenjem
dobiju podaci o specifičnoj otpornosti gornjeg sloja, odnosno mora biti ispunjen uslov
1,5m ≤ a ≤ H
gdje je H debljina gornjeg sloja tla.
5.2.2 Interpretacija rezultata mjerenja
U homogenom tlu specifična otpornost se ne mijenja sa dubinom, a u nehomogenom tlu dovoljno

je posmatrati tlo kao dvoslojnu strukturu. Interpretacijom krivih ρE= f(a) utvrđuju se slijedeće
vrijednosti specifične otpornosti tla:
- specifična otpornost neposredno na površini tla ρp, dobijena sa minimalnim
rastojanjem mjernih elektroda. Za dimenzionisanje gustine uzemljivača određuje se
minimalna vrijednost ρp koja se može pojaviti u toku godine.
- srednja vrijednost specifične otpornosti gornjeg sloja tla ρd, koja se koristi za
proračun gustine uzemljivača. Ukoliko je struktura tla takva da postoji poseban sloj
neposredno na površini čija je debljina manja od dubine polaganja uzemljivača,
interpretacija rezultata mjerenja specifične otpornosti može se sprovesti kao da taj
sloj ne postoji.
- ekvivalentna specifična otpornost gornjeg sloja tla ρ1′ određuje se kod troslojne
strukture tla, gdje je debljina površinskog sloja znatno manja od debljine srednjeg
međusloja, tako da se ova dva gornja sloja mogu svesti na jedan sa specifičnom
otpornošću datom izrazom:
novembar, 2002. 18
H1 + H2
ρ1′ = ----------------
H1 H2
---- + ----
ρ1 ρ2
gdje je:
ρ1 - vrijednost specifične otpornosti gornjeg sloja
ρ2 - vrijednost specifične otpornosti donjeg sloja
H1 - debljina tankog sloja na površini tla (m)
H2 - debljina srednjeg sloja (međusloja) (m)
Vrijednost specifične otpornosti tla, za proračun uzemljivača u nehomogenom tlu, vrši se na
osnovu krive promjene specifične otpornosti sa dubinom ρE = f(a). To je vrijednost kada krive
ρE = f(a) pokazuju tendenciju ka konstantnim vrijednostima specifične otpornosti. Stabilna
vrijednost specifične otpornosti tla, adekvatna za proračun otpornosti uzemljivača, prepoznaje se
po tome što ona postaje relativno konstantna za nekoliko uzastopnih mjerenja pri povećanju
rastojanja elektroda, ili po tome što poslije dostizanja jedne optimalno niske vrijednosti
specifična otpornost počinje da raste sa povećanjem rastojanja elektroda.
5.3 Dimenzionisanje sistema uzemljenja prema toplotnom opterećenju provodnika u

sistemu uzemljenja
Najveće trajno dozvoljene struje provodnika u sistemu uzemljenja date su tabeli 5. Ako ne postoji
opasnost od požara, vrijednost struja iz tabele 4 smiju da se povećaju za 20%.
Presjek Najveća trajno dozvoljena struja

(mm²) (A)
Čelik Bakar
16 - 150
25 - 200
35 - 280
50 150 480
70 180 590
100 240 780
200 420 1380
Tabela 5.-Najveće trajno dozvoljene struje provodnika u sistemu uzemljenja
Najmanji dozvoljeni presjek provodnika u sistemu uzemljenja (qmin) pri kratkotrajnom

zagrijavanju određuje se pomoću izraza:
qmin = k·I· t
gdje su;
qmin - najmanji dozvoljeni presjek provodnika (mm²) za struju I
I - struja mjerodavna za toplotni proračun (kA)
t - trajanje (s) struje
novembar, 2002. 19
k - faktor koji zavisi od vrste materijala provodnika (mm²/kAs²) i to

- za čelik k= 15,0
- za bakar k= 6,25
Ako se struja zemljospoja mijenja u vremenu, obzirom na djelovanje zaštite i automatskog

ponovnog uključenja, najmanji dozvoljeni presjek provodnika određuje se pomoću izraza:
∑I (mm2)
2
qmin = k· j ⋅tj
j =1
Ij - struja kroz provodnik (kA) u vremenskom intervalu (j)

tj - trajanje (s) vremenskog intervala (j)
n - broj vremenskih intervala
Kod provodnika uzemljivača i zemljovoda koji su na dva kraja povezani sa uzemljivačem, za

struju (I), odnosno struje (Ij) u navedenim izrazima uvrštava se polovina vrijednosti struje
mjerodavne za toplotni proračun.
Vrijeme trajanja zemljospoja (t) u sekundama određuje se za uslove normalnog djelovanja
zaštitnih uređaja i prekidača. U slučaju uzastopnog uspostavljanja struje zemljospoja (zbog
djelovanja automatskog ponovnog uključenja - APU) vrijeme (t) se dobija kao zbir pojedinačnih
vremena trajanja zemljospoja ako pauze između ponovnih uspostavljanja struje nisu duži od 0,5s.
Ako su te pauze duže od 0,5s uzima se vrijeme trajanja (t) jednog zemljospoja.
Međutim, u praksi, presjek provodnika zemljovoda, sabirnih zemljovoda i uzemljivača u
postrojenju, utvrđuje se za ukupnu struju zemljospoja (I) u tranzijentnom periodu pri vremenu
trajanja kvara od 1s. To znači da se u proračunu uračunava značajan faktor sigurnosti.
Postupak za određivanje struje (I), odnosno struje (Ij) koje su mjerodavne za toplotni proračun
sistema uzemljenja, zavisi od načina uzemljenja neutralne tačke u mreži.
5.3.1 U mreži sa izolovanom neutralnom tačkom, provodnici uzemljivača ne provjeravaju se

na toplotna naprezanja kod kvarova. Ako se jednofazni zemljospoj u mreži isključuje u vremenu
koje nije duže od 2h, sabirni zemljovod i zemljovodi se ne provjeravaju na toplotna naprezanja.
Ako se jednofazni zemljospoj u mreži isključuje u vremenu koje je duže od 2h, sabirni zemljovod
i zemljovodi dimenzionišu se:
- prema tranzijentnoj struji dvofaznog zemljospoja u postrojenju, koja se računa
prema izrazu I2 = 0,85·I3 gdje je I3 tranzijentna struja trofaznog kratkog spoja za
kvar u postrojenju
- prema struji jednofaznog zemljospoja kao trajnoj struji
5.3.2 U mrežama sa kompenzacijom struje zemljospoja, provodnici uzemljivača ne

provjeravaju se na toplotna naprezanja. Sabirni zemljovod i zemljovodi se provjeravaju na struju
(I2). U postrojenjima sa prigušnicama za kompenzaciju struje zemljospoja, sabirni zemljovod se
provjerava i na trajnu struju:
Ik = I p ² + I G ²
gdje je Ip-nazivna struja prigušnica u postrojenju, a IG-aktivna komponenta struje jednofaznog
zemljospoja mreže, koja je jednaka najviše 10% kapacitivne struje jednofaznog zemljospoja
mreže.
novembar, 2002. 20
5.3.3 U mrežama sa neutralnom tačkom koja je uzemljena direktno ili preko impedanse,
sabirni zemljovod i zemljovodi dimenzionišu se prema tranzijentnoj struji jednofaznog
zemljospoja.
Struje mjerodavne za proračun uzemljenja su: trostruke nulte komponente struja koje u
tranzijentnom periodu teku u trofaznim elementima elektroenergetskog sistema (generatori,
energetski transformatori, vodovi) pri zemljospoju u postrojenju. Međutim, ako je trostruka nulta
komponenta struje koja u mjesto kvara dotiče sa strane energetskog transformatora bar 1,5 puta
veća od zbira trostrukih nultih komponenti struja koje dotiču u postrojenje po vodovima, računa
se i raspodjela struja u sistemu uzemljenja za zemljospoj na vodu van postrojenja, a za proračun
je mjerodavan zemljospoj koji daje veće napone uzemljenja.
U tabeli 6. su , u ovisnosti od tretmana neutralne tačke visokonaponskog sistema, date struje koje
se moraju uzeti u obzir kod proračuna uzemljivača i vodiča za uzemljenje.
Tabela 6. - Struje mjerodavne za proračun sistema uzemljenja
Mjerodavno za toplotno
opterećenje (1) Mjerodavno za
Vrsta visokonaponskog sistema potencijal i
uzemljivač zemljovod napone dodira
Sistemi sa neuzemljenom neutralnom tačkom - (6) I''kEE (9) IE = r·Ic (7)
Sistemi sa Stanice sa kompenzacijskim

rezonantno prigušnicama I'''kEE (3 i 9) IE = r I L ² + I RES ²
- (6)
uzemljenom (2)
neutralnom Stanice bez kompenzacijskih
tačkom prigušnica IE = r·IRES
Sistemi sa neutralnom tačkom uzemljenom I''k1 (4) I''k1 IE (5)
preko male impedanse
Sistemi sa
rezonantno U stanicama u kojima se I''kEE (4) I''kEE (8) IE (5)
uzemljenom neutralna tačka kratkotrajno
neutralnom uzemljuje
tačkom kod
kojih se kod S
zemljospoja kompenzacijskom IE = r I L ² + I RES ²
neutralna U svim prigušnicom - (6) (2)
I''kEE (3)
tačka drugim Bez
kratkotrajno stanicama kompenzacijske IE = r·IRES
uzemljuje prigušnice
preko male
impedanse
novembar, 2002. 21
(1) Moraju se poštovati najmanji presjeci prema tabeli 2 i 3.

(2) Samo za dobro kompenzirane sisteme. Kod znatnog odstupanja od rezonancije mora se
dodatno uzeti u obzir jalova komponenta preostale struje
(3) Nazivne struje kompenzacijskih prigušnica moraju se uzeti u obzir i pri dimenzionisanju
vodiča za uzemljenje kompenzacijskih prigušnica
(4) Ako je moguće više strujnih staza za proračun uzemljivačkog sistema može se uzeti u obzir
proistekla podjela struje
(5) Nema opšte formule
(6) Dovoljni su najmanji presjeci prema tabeli 2 i 3.
(7) Ako postoji vjerovatnoća da u mjesnim visokonaponskim sistemima,npr.industrijskim
postrojenjima, zemljospoj traje znatno vrijeme (više sati) u obzir se mora uzeti I''kEE
(8) Ako je I''kEE veće od I''k1 mora se računati sa tom vrijednošću
(9) Ako je vrijeme isklopa kratkog spoja kraće od 1 s, može se primjeniti Ic ili IRES.
Upotrijebljeni izrazi u gornjoj tabeli imaju značenje:

- Ic - izračunata ili izmjerena kapacitivna struja zemljospoja
- IRES - preostala struja zemljospoja; ako se ne raspolaže tom vrijednošću može se
predpostaviti 10% od Ic
- IL - zbir pripisanih struja paralelnih kompenzacijskih prigušnica u dotičnoj stanici
- I''kEE - struja dvostrukog zemljospoja. Za I''kEE može se kao najveća vrijednost
primjeniti 85% od početne simetrične struje kratkog spoja.
- I''k1 - početna simetrična struja jednopolnog kratkog spoja
- IE - struja prema zemlji
- r- redukcijski faktor
Ako nadzemni vodovi i kablovi koji izlaze iz stanice imaju različite redukcijske faktore, mora se
odrediti mjerodavna struja.
5.4 Dimenzionisanje sistema uzemljenja prema dozvoljenom naponu dodira i koraka
Ako postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mrežu, pri kvaru u
postrojenju naponi dodira koji se javljaju u toj niskonaponskoj mreži i instalacijama kupaca (npr.
iznošenjem potencijala preko neutralnog provodnika niskonaponske mreže) ne smiju da budu
veći od dozvoljenih napona dodira (Udoz) u ovisnosti od vremena (t) trajanja zemljospoja (kvara):
Udoz = 1000 V za t ≤ 0,075 s
75
Udoz = ----- V za 0,075s ≤ t ≤ 1,153s
t
Udoz = 65 V za t ≥ 1,153s
novembar, 2002. 22
Slika 1. Dozvoljeni napon dodira u ovisnosti o trajanju struje kvara
Vrijeme trajanja zemljospoja (t) u sekundama određuje se za uslove normalnog djelovanja

zaštitnih uređaja i prekidača. U slučaju uzastopnog uspostavljanja struje zemljospoja (npr.zbog
automatskog ponovnog uklopa) vrijeme (t) se dobija kao zbir pojedinačnih vremena trajanja
zemljospojeva ako pauze između ponovnih uspostavljanja struje nisu duže od 0,5s. Ako su te
pauze duže od 0,5s, uzima se vrijeme trajanja (t) jednog zemljospoja.
Napon dodira (Ud) je dio potencijalne razlike dodira kome je izložen čovjek pri dodiru. Napon
dodira manji je od potencijalne razlike dodira (Ed) za pad napona na prelaznoj otpornosti
kontakata stopala-tijelo i izračunava se prema izrazu:
Ed
Ud = --------------
1+1,5·10³·ρp
gdje je ρp specifična električna otpornost površinskog sloja tla izražena o ommetrima.
Uslovi za dimenzionisanje uzemljenja postrojenja prema naponima dodira određeni su vrstom
uzemljenja neutralne tačke mreže i vrstom primjenjene zemljospojne zaštite. Uzemljivač se
dimenzioniše tako da naponi dodira ne prelaze dozvoljene vrijednosti (Ud < Udoz), što se
dokazuje proračunom i mjerenjem na izvedenom postrojenju prije puštanja u pogon.
Međutim, ako su ispunjeni posebni uslovi (P) iz tabele 7, ili kada su, zavisno od tih posebnih
uslova, primjenjene dodatne mjere (D) iz tabele 7, smatra se da naponi dodira ne prelaze
dozvoljene vrijednosti, pa proračuni i mjerenja nisu obavezni.
novembar, 2002. 23
Neutralna tačka Dodatne zaštitne Proračun i

mreže kojoj pripada Posebni uslovi* mjere** mjerenje napona
postrojenje dodira
P1 Ne Ne
Izolovana ili sa P2 Ne Ne
kompenzacijom struje P4 A) D1,D2,D3,D4a Ne
zemljospoja B) D1,D2,D3,D4b
Ne D1,D2,D3,D4b Da
P6 D1,D3,D4a Ne
P1 Ne Ne
P 3,P 4,P 5 Ne Ne
Uzemljena direktno ili P3 A) D1,D3,D4b Ne
preko impedanse B) D2,D3,D4b
P5 C) D1,D3,D4b Da
D) D2,D3,D4b
P6 D1,D3,D4a Ne
Tabela 7.- Uslovi izvođenja sistema uzemljenja
* Posebni uslovi:
1) P1 - napon uzemljivača nije veći od dvostruke vrijednosti dozvoljenog napona dodira (tj. Uu<
2·Udoz). Vrijeme isključenja zemljospoja ne prelazi 3 s.
2) P2 - na postrojenje su priključena najmanje dva kabla koji djeluju kao uzemljivač, pri čemu
nijedan nije kraći od 1 km. Ugao koji zaklapaju trase ovih kablova mora da bude u granicama
90° do 270°. Kablovi mogu da pripadaju mrežama različitih nazivnih napona. Pri određivanju
dužina trasa kablova uzimaju se u obzir i kablovi priključeni na prolazna postrojenja ako su
plaštovi kablova, odnosno uzemljivači položeni uz kablove međusobno povezani. Struja
zemljospoja mreže i zbirna nazivna struja kompenzacionih prigušnica ne prelazi 100 A, a
vrijeme isključenja zemljospoja ne prelazi 2 h.
Ako postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mrežu preko koje se
napajaju zgrade u čijim električnim instalacijama je primjenjen TN sistem (nulovanje), svaka
zgrada ima izveden temeljni uzemljivač i sprovedene mjere izjednačavanja potencijala prema
propisu za električne instalacije niskog napona.
3) P3 - na postrojenje su priključena najmanje dva kabla koji djeluju kao uzemljivač, pri čemu
nijedan nije kraći od 1 km. Ugao koji zaklapaju trase ovih kablova mora da bude u granicama
90° do 270°. Kablovi mogu da pripadaju mrežama različitih nazivnih napona. Pri određivanju
dužina trasa kablova uzimaju se u obzir i kablovi priključeni na prolazna postrojenja ako su
plaštovi kablova, odnosno uzemljivači položeni uz kablove međusobno povezani. Struja
zemljospoja mreže ne prelazi 1000 A, a vrijeme isključenja zemljospoja ne prelazi 3 s.
4. P4- napon uzemljivača nije veći od trostruke vrijednosti dozvoljenog napona dodira (Ud ≤
3·Udoz).
novembar, 2002. 24
5. P5- vrijeme isključenja zemljospoja ne prelazi 0,2s. U slučaju primjene automatskog
ponovnog uključenja, beznaponska pauza prelazi 0,5s.
6. P6- postrojenje neposredno napaja javnu (distributivnu) niskonaponsku mrežu, a radno i
zaštitno uzemljenje kod tog postrojenja izvedeni posebno i razdvojeno, saglasno odredbama
propisa o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih
transformatorskih stanica.
Napon zaštitnog uzemljivača pri zemljospoju na visokonaponskoj strani ne prelazi 1200 V.
**Dodatne zaštitne mjere
1. D1 - dodatna zaštitna mjera sa spoljašnje strane postrojenja u zgradi sprovedena je ako je

primjenjena bar jedna od mjera pod a), b) ili c):
a) upotreba električno neprovodnih materijala za spoljašnje zidove, uz sprečavanje
mogućnosti dodira uzemljenih metalnih dijelova
b) oblikovanje potencijala pomoću površinskog uzemljivača spojenog sa uzemljenjem.
Površinski uzemljivač polaže se sa vanjske strane u tlo na rastojanju 1 m od zida i na
dubini od 0,5 m.
c) izolovanje stajališta pomoću izolacionih slojeva koji su tako raspoređeni da
onemogućavaju dodir metalnih dijelova rukom sa mjesta stajanja van izolacionog sloja.
2. D2 - dodatna zaštitna mjera sa spoljašnje strane postrojenja na otvorenom sprovedena je ako
je primjenjena zaštitna mjera po d) i bar jedna od mjera pod a), b) ili c):
a) upotreba ograde od električno neprovodnih materijala, ili od mreža sa plastificiranom
žicom i sa stubovima koji su obloženi plastičnom masom ili sa stubovima od betona
b) oblikovanje potencijala pomoću površinskog uzemljivača koji je položen sa spoljašnje
strane ograde na rastojanju 1 m i na dubini od 0,5 m i koji je spojen sa ogradom. Ograda
se može spojiti ili nespojiti na sistem uzemljenja (vidjeti mjeru d)
c) izolovanje stajališta pomoću izolacionih slojeva koji su raspoređeni tako da
onemogućavaju dodir metalnih dijelova rukom sa mjesta stajanja van izolacionih slojeva
d) ako su vrata u spoljašnjoj ogradi spojena sa uzemljivačkim sistemom postrojenja direktno
ili preko zaštitnih provodnika ili metalnih plaštevi kablova sistema za pozivanje osoblja
ili na drugi način, na području okretanja vrata oblikuje se potencijal ili izoluje stajalište.
Stajalište je izolovano ako je kao izolacioni sloj upotrebljen sloj šljunka ili krupno
tucanog kamena debljine najmanje 10 cm ili sloj asfalta debljine najmanje 1 cm
3. D3 - dodatna zaštitna mjera u postrojenju u zgradi sprovedena je ako je primjenjena bar jedna
od mjera pod a), b) ili c):
a) oblikovanje potencijala polaganjem mrežastih uzemljivača u sve podne konstrukcije
zgrade (npr.mreže od trakastog ili okruglog čelika presjeka najmanje 50 mm² i veličine
oka mreže od 10m x 10m ili mreže od građevinskog čelika) i njihovo spajanje sa
uzemljivačem postrojenja na najmanje dva prostorno odvojena mjesta. Ako se upotrijebe
mreže od građevinskog čelika, susjedne se mreže moraju spojiti najmanje jedanput, a sve
mreže zajedno moraju se na najmanje dva mjesta spojiti sa sistemom uzemljenja.
b) izrada mjesta posluživanja u obliku metalne rešetke ili ploče koja je spojena sa
uzemljenim metalnim dijelovima koji mogu da se dodirnu sa mjesta posluživanja
novembar, 2002. 25
c) izolovanje mjesta posluživanja na napon uzemljivača (Uu). Radi izjednačavanja

potencijala, metalni dijelovi koji mogu istovremeno da se dodirnu sa mjesta posluživanja
moraju biti galvanski povezani
4. D4 - dodatna zaštitna mjera u postrojenju na otvorenom sprovedena je ako su primjenjene
slijedeće zaštitne mjere:
a) na mjestu posluživanja primjenjuje se jedna od slijedećih zaštitnih mjera:
a1) oblikovanje potencijala pomoću površinskih uzemljivača koji se polažu u tlo na
rastojanju 1m od opreme i na dubini od 0,5m, pri čemu se površinski uzemljivač spaja sa
svim uzemljenim dijelovima koji mogu da se dodirnu sa mjesta posluživanja
a2) izrada mjesta posluživanja u obliku metalne rešetke ili ploče koja je spojena sa
uzemljenim metalnim dijelovima koji mogu da se dodirnu sa mjesta posluživanja
a3) izolovanje stajališta pomoću izolacionih slojeva koji su tako raspoređeni da
onemogućavaju dodir metalnih dijelova rukom sa mjesta stajanja van izolacionih slojeva.
Radi izjednačavanja potencijala, metalni dijelovi koji mogu istovremeno da se dodirnu sa
mjesta posluživanja moraju biti galvanski povezani
b) polaganje površinskog uzemljivača u obliku zatvorenog prestena oko sistema
uzemljenja.Unutar tog prstena mora se položiti uzemljivačka mreža sa okom 10m x 50m.
NAPOMENA:
U tabeli 7. u četvrtoj koloni, utvrđeni su slučajevi u kojima su proračun i mjerenje
napona dodira obavezni i slučajevi u kojima proračun i mjerenja nisu obavezni. Postrojenja se
razvrstavaju prema načinu uzemljenja neutralne tačke mreže kojoj pripadaju i posebnim
uslovima koje zadovoljavaju. Na osnovu ova dva podatka utvrđuje se koji red u tabeli 7.
odgovara posmatranom postrojenju. U trećoj koloni utvrđene su dodatne zaštitne mjere koje
moraju da se poduzmu na postrojenju. Sa A) i B) označena su dozvoljena alternativna rješenja.
Kada je u redu tabele 7. nabrojano više posebnih uslova ili više dodatnih zaštitnih mjera, svi
nabrojani uslovi maraju da budu ispunjeni i sve nabrojane dodatne zaštitne mjere moraju biti
poduzete.
Kod postrojenja nazivnog napona 110kV i višeg, koji je u mreži sa neutralnom tačkom
uzemljenom direktno ili preko impedanse, mora se dokazati da napon koraka (Uk) van
postrojenja ne prelazi gore navedene dozvoljene vrijednosti napona (Udoz). Ako je ispunjen
najmanje jedan od uslova (P1) do (P4) iz tabele 7, smatra se da su naponi koraka u dozvoljenim
granicama.
Napon koraka (Uk) je dio potencijalne razlike koraka kome je izložen čovjek kada prekorači
potencijalnu razliku. Napon koraka manji je od potencijalne razlike koraka (Ek) za padove
napona prelaznih otpornosti stopalo-tijelo i računa se prema izrazu:
Ed
Ud = --------------
1+1,5·10³·ρp
gdje je ρp specifična električna otpornost površinskog sloja tla izražena o ommetrima.
Prema IEEE standardu 80:1986, maksimalno dozvoljeni naponi dodira i koraka izračunavaju se
prema slijedećim formulama:
1000 + 1,5·C· ρp
Ud = -------------------------- Kč
√ ts
novembar, 2002. 26
1000 + 6·C· ρp
Uk = -------------------------- Kč
√ ts
pri čemu je:
ρl
1 - ----
ρp
C = 1- 0,106 -------------------
2·hs + 0,106
2,05·Gč +13,5 Kč = 0,116 za osobe težine Gč = 50 kg

Kč = ---------------------- ►
1000 Kč = 0,157 za osobe težine Gč = 70 kg
gdje su :
C - redukcioni faktor
Kč - faktor težine čovjeka
ρp - specifična električna otpornost površinskog sloja tla u ommetrima
ρl - specifična otpornost na dubini h mreže uzemljivača u ommetrima
hs - dubina površinskog sloja tla u postrojenju u m
ts - maksimalno trajanje udara od struje kratkog spoja (s)
novembar, 2002. 27
6. IZVOĐENJE UZEMLJENJA STUBOVA NADZEMNIH MREŽA
6.1 Tehnički podaci i pogonski uslovi
6.1.1 Uzemljenja neutralnih tačaka distributivnih mreža 1 kV, 10 kV, 20 kV, 35 kV i 110 kV
izvode se:
- Neutralna tačka mreže 10 kV, 20 kV i 35 kV je izolovana ili uzemljena preko
niskoomske impedanse. Tipska vrijednost struje zemljospoja u uzemljenim mrežama 10 , 20 i 35
kV je 300 A. U mreži 20 kV i 35 kV struja zemljospoja može da bude i veća od 300 A, ali najviše
1000 A.
- Neutralne tačke mreža 1 kV i 110 kV su direktno uzemljene.
6.1.2 Vrijeme trajanja zemljospoja (tz) iznosi

a) u izolovanim mrežama 10 kV i 20 kV:
tz ≤ 3 s ako vrijednost ukupne kapacitivne struje zemljospoja prelazi 10 A
tz ≤ 2 h ako vrijednost ukupne kapacitivne struje zemljospoja ne prelazi 10 A
b) u uzemljenim mrežama 10 kV, 20 kV i 35 kV:
tz ≤ 1 s u mreži 10 kV i 20 kV
tz ≤ 2 s u mreži 35 kV
c) u direktno uzemljenoj mreži 110 kV:
tz ≤ 0,5 s
6.2 Izvođenje uzemljenja stubova visokonaponskih vodova
6.2.1 Metalne i armirano-betonske stubove treba uzemljiti. U tu svrhu za svaki stub treba da se
izvede poseban uzemljivač.
6.2.2 Stub od drveta ili nekog drugog izolacionog materijala se ne uzemljuje, niti se uzemljuju
metalne konzole i nosači izolatora na tom stubu. Međutim, uzemljivač stuba od drveta ili nekog
drugog izolacionog materijala se izvodi ako se na stubu nalazi:
- zaštitno uže ili metalna traka za zaštitu od udara groma,
- linijski rastavljač,
- odvodnici prenapona,
- visokonaponska kablovska završnica,
i tada se uzemljivač izvodi kao kod armirano-betonskog ili metalnog stuba, tako da se preko
sabirnog zemljovoda ostvari galvanska veza između metalnih dijelova na stubu i uzemljivača
stuba. Izuzetno, nosači izolatora koji se direktno uvrću u drvo ne moraju da se priključe na sabirni
zemljovod.
6.2.3 Kao materijal za izvođenje uzemljivača stuba koristi se okrugla čelična pocinčana žica
prečnika 10 mm.
Za direktno polaganje uzemljivača u tlo ne preporučuje se primjena trakastih čeličnih pocinčanih
uzemljivača.
Za sabirni zemljovod kod drvenog stuba (tačka 6.2.7) može da se koristi i pocinčana čelična traka
presjeka najmanje 100 mm2 i debljine najmanje 4 mm. Sloj cinka za uzemljivač ili zemljovod je
debljine najmanje 70 µm.
6.2.4 Uzemljivači stubova se izvode u vidu prstena, u vidu zraka ili u vidu kombinacije zraka i
prstena:
novembar, 2002. 28
6.2.4.1 Prstenasti uzemljivač se izvodi sa jednim prstenom (sl.2a), a koji se polaže na dubinu
0,7 m do 0,8 m.
Izuzetno, na mjestima pooštrenih zahtjeva u pogledu ispunjenja uslova bezbijednosti od napona
dodira koristi se uzemljivač sa dva prstena: prvi prsten se postavlja na dubinu od 0,5 m i na
udaljenost 1 m od ivice stuba, dok se drugi prsten postavlja na dubinu 0,8 m do 1 m i na
udaljenost najmanje 2 m od stuba (sl. 2b).
Prstenasti uzemljivač ima prednost u uslovima ograničenog prostora, kao i u svim slučajevima
gdje mora da se uzme u obzir zaštita od napona dodira.
a- sa jednim prstenom b- sa dva prstena

1- stezaljka za uzemljenje; 2- okrugla čelična pocinkovana žica ∅ 10 mm
Sl.2.- Prstenasti uzemljivači
6.2.4.2 Zrakasti uzemljivač, koji se polaže na dubinu 0,7 m do 0,8 m, izvodi se na četiri kraka
(sl.3a).
Izuzetno, na mjestima ograničenog prostora (pored puteva, rijeka, objekata i sl.) može da se
koristi uzemljivač sa tri kraka ( sl.3b) odnosno sa dva kraka (sl.3c) ako fizički nije moguće da se
izvede uzemljivač sa četiri ili tri kraka.
Zrakasti uzemljivači imaju prednost kod vodova koji se nalaze na terenima sa jakim i učestalim
atmosferskim pražnjenjima, kao i za uzemljenje odvodnika prenapona koji se nalaze na stubu.
novembar, 2002. 29
Sl.3.- Zrakasti uzemljivači

1- stezaljka za uzemljenje; 2- ukrsni komad
(a) sa 4 kraka
(b) sa 3 kraka
(c) sa 2 kraka
6.2.5 Uzemljivač treba da bude u dobrom kontaktu sa tlom u koje se polaže. Nije dozvoljeno
nastavljanje uzemljivača.
Preporučuje se da se prstenasti uzemljivači izvode bez spojnih mjesta u zemlji (sl.2), dok se kraci
zrakastih uzemljivača vezuju pomoću standardnih ukrsnih komada ili spojnica (sl.3). Podzemni
spojevi treba da budu zaštićeni od prodora vlage, na primjer zalivanjem bitumenom. Na sl.4 dat je
primjer izvođenja anodne zaštite uzemljivača. Ova zaštita se posebno preporučuje:
-za sve stubove vodova 35 kV i 110 kV;
-za stubove vodova 10 kV i 20 kV kod kojih se zahtjeva ispunjenje uslova bezbjednosti od
napona dodira prema tački 6.3.6.
novembar, 2002. 30
1-uzemljivac stuba Fe/Zn Ø 10 mm, 2-anodna zastita uzemljivaca
Sl.4.- Anodna zaštita uzemljivača
6.2.6 Pomoću zemljovoda na stubu treba da se obezbijedi pouzdana galvanska veza metalnih i
armirano-betonskih konzola, nosača izolatora na njima, metalnog postolja i poluge za rukovanje
linijskog rastavljača, kao i zaštitnog užeta, sa sabirnim zemljovodom.
Na sl. 5. dat je primjer izvođenja zemljovoda koji spaja čahuru za uzemljenje betonske konzole sa
čahurom na sabirnom zemljovodu.
Sl.5.- Veza armature stuba i konzole
6.2.7 Na svakom stubu koji se uzemljuje mora da postoji najmanje jedna stezaljka za
uzemljenje (“ispitna spojnica”), preko koje se ostvaruje galvanska veza uzemljivača sa sabirnim
zemljovodom. Stezaljka treba da bude postavljena tako da, nakon ukopavanja stuba, bude
najmanje 0,3 m iznad nivoa tla (temelja).
Izvođenje stezaljke za uzemljenje zavisi od konstrukcije stuba, ali priključenje uzemljivača treba
da bude jednostavno. Radove, kao što su zavarivanje i bušenje rupa, treba obaviti u radionici. Na
sl. 6. dato je nekoliko primjera izvođenja stezaljki za uzemljenje armirano-betonskih, čelično-
rešetkastih i drvenih stubova.
6.2.8 Kao sabirni zemljovod koristi se:

- kod metalnih stubova: metalna konstrukcija stuba;
- kod armirano-betonskih stubova: najmanje jedna armaturna šipka prečnika najmanje 10
mm, koja se proteže od vrha do dna stuba;
- kod drvenih stubova: okrugla čelična pocinčana žica prečnika 10 mm ili pocinčana
čelična traka presjeka najmanje 100 mm2 i debljine najmanje 4 mm.
novembar, 2002. 31
6.3 Kriteriji za dimenzionisanje uzemljenja stubova visokonaponskih vodova
6.3.1 Osnovni kriterijumi za dimenzionisanje uzemljenja stubova vodova sa golim užadima su:
- zaštita od povratnih preskoka pri udaru groma u stub ili zaštitno uže;
- zaštita od napona dodira (ispunjenje uslova bezbjednosti)
Ovi kriterijumi nisu mjerodavni za stubove nadzemnih vodova izvedenih SKS -om, kod kojih se
problem uzemljenja rješava prema tački 6.3.10
6.3.2 Povratni preskok sa stuba na provodnike nije vjerovatan ako vrijednost udarne otpornosti
uzemljenja stuba ispunjava uslov:
U
Ru ≤ i
Iu
gdje je
Ru- udarna otpornost uzemljenja stuba bez galvanske veze sa zaštitnim užetom (Ω);
Ui – podnosivi udarni napon izolatora voda na suhom (kV)
Iu – vršna vrijednost udarne struje groma (kA)
6.3.3 Za odobreni stepen izolacije voda, pri dimenzionisanju otpornosti uzemljenja stuba treba
uzeti u obzir učestalost i vršnu vrijednosti udarnih struja gromova u području trase, sigurnost
voda i broj kvarova na vodu s obzirom na važnost voda, kao i troškove za izradu uzemljivača
stuba.
Na osnovu dugogodišnje prakse u eksploataciji elektrodistributivnih mreža i za prosječne uslove
na teritoriji BiH, smatra se da je postignut zadovoljavajući nivo zaštite od povratnih preskoka ako
udarna otpornost uzemljenja stuba iznosi:
Ru ≤ 15 Ω
Sl. 6a Stezaljka za armirano-betonski stub
novembar, 2002. 32
Sl.6b- Stezaljka za čelično-rešetkasti stub
Sl. 6c- Stezaljka za drveni stub
Pojedini stubovi, kao:

- prva dva – tri stuba do TS X/10 (20) kV na koju je priključen vod i
- stub sa odvodnicima prenapona
treba da imaju viši nivo zaštite od povratnih preskoka, i za te stubove se preporučuje udarna
otpornost uzemljenja stuba
Ru ≤10 Ω
Zahtjevane vrijednosti udarne otpornosti uzemljenja od 15 Ω ili 10 Ω treba da se postignu samo
pomoću temelja stuba i uzemljivača stuba, isključujući uticaj zaštitnog užeta.
6.3.4 Ako se kod pojedinih stubova vrijednost udarne otpornosti uzemljenja iz tačke 6.3.3 ne
može da postigne na ekonomičan način (slučaj loše specifične otpornosti tla), treba da se pojača
izolacija na stub (na primjer: primjena štapnih izolatora, primjena izolatora sa punim jezgrom,
dodavanje članaka u izolatorskom lancu itd), ili na tom vodu treba očekivati povećan broj
kvarova.
6.3.5 Udarna otpornost uzemljenja stuba (Ru) razlikuje se od otpornosti uzemljenja (Rs) koja se
dobija mjerenjem uređajima čija je radna frekvencija do 150 Hz. Međutim, za uobičajene
dimenzije uzemljivača koji se koriste u distributivnoj mreži, isključujući uticaj zaštitnog užeta
voda na impedansu uzemljenja, važi odnos:
Ru ≈ Rs
6.3.6 Uslovi bezbjednosti od napona dodira treba da budu zadovoljeni u slijedećim slučajevima:
novembar, 2002. 33
a) kod stubova (drvenih, metalnih i armirano-betonskih) na kojima se nalaze linijski

rastavljači;
b) kod metalnih i armirano-betonskih stubova u mreži sa izolovanom neutralnom tačkom,
ako nije ispunjen ni jedan od uslova iz tačke 6.3.7 i ako se stubovi nalaze: na obradivoj
površini (okućnica), na udaljenosti manjoj od 15 m od prometnog puta ili stambene
zgrade, u ograđenom dvorištu, u parku ili na šetalištu.
6.3.7 Uslovi bezbjednosti od napona dodira, u smislu propisa, su zadovoljeni ako je ispunjen
bar jedan od sljedećih uslova:
a) ako kod stuba ne može da se pojavi trajan napon dodira veći od 65 V, što se dokazuje
proračunom (tačka 6.5.4), ili se odabira uzemljivač stuba takvog oblika i dimenzija da
se i bez posebne provjere ili mjerenja smatra da su uslovi bezbjednosti zadovoljeni
(tačka 6.5.9), ili
b) ako se zemljospoj isključuje djelovanjem brze zemljospojne zaštite u vremenu od
najkasnije 3s, ili
c) ako pojava zemljospoja na stubu nije vjerovatna (primjena štapnih izolatora ili
izolatora sa punim jezgrom)
6.3.8 Napon koraka se ne proračunava, niti je potreban dokaz mjerenjem, bez obzira na mjesto
ugradnje stuba, vrstu i napon voda, kao i način uzemljenja neutralne tačke.
6.3.9 Uzemljivač prvog stuba (nadzemnog voda) do TS treba da bude galvanski povezan sa
sistemom uzemljenja TS na koju je priključen vod:
- preko zaštitnog užeta (ako postoji), tačka 6.8.6
- preko plašta ili električne zaštite kabla, ako se na stubu nalazi kablovska završnica
priključka iz TS na nadzemni vod.
Dozvoljeno je i direktno povezivanje uzemljivača stuba sa uzemljivačem TS, ako se nalaze na
bliskom rastojanju.
6.3.10 Za stubove voda 10 kV, 20 kV i 35 kV izvedenog SN SKS-om ne rade se posebni

uzemljivači niti se preduzimaju neke posebne mjere zaštite od indirektnog dodira.
Izuzetno, posebni uzemljivači se izvode u slijedećim slučajevima:
- na stubu na kome se nalaze odvodnici prenapona;
- na stubu na kome se uzemljuje noseće uže SN SKS-a
- na stubu na kome se SN SKS javlja neizolovano.
6.4 Uzemljenje stubova vodova niskonaponske mreže (1 kV)
6.4.1 Za metalne i armirano-betonske stubove niskonaponskih (NN) vodova ne izvode se

posebni uzemljivači, niti se preduzimaju posebne zaštitne mjere u pogledu ispitivanja uslova
bezbjednosti od napona dodira. Isto važi i za stubove za javno osvjetljenje i kablovske završnice
na tim stubovima.
Izuzetno, kada se ovi stubovi za NN vodove sa golim užadima nalaze na terenima kao što su:
javna kupališta, kampovi, pored dječijih igrališta i slično, primjenjuje se jedna od slijedeće dvije
zaštitne mjere:
a) oblikovanje potencijala, polaganje prstenastog uzemljivača oko stuba na udaljenosti od
1 m i na dubini od 0,5 m, ili
b) izolovanje stajališta širine 1,25 m; asfaltiranjem debljine sloja najmanje 10 mm, ili
posipanje krupnim slaboprovodnim šljunkom debljine sloja najmanje 100 mm.
novembar, 2002. 34
6.4.2 Ako se u NN mreži i instalacijama potrošača primjenjuje zaštita automatskim

isključenjem napajanja u TN sistemu, stubovi NN vodova ne priključuju se na neutralni
provodnik voda. Izuzetak su stubovi kod kojih se izvode uzemljivači za smanjenje otpornosti
uzemljenja neutralnog provodnika, kada se postupa na slijedeći način:
- neutralni provodnik se priključuje na sabirni zemljovod, koji se izvodi prema tački 6.2.7
- uzemljivač stuba se izvodi u vidu prstena (sl.2a) ili u vidu zraka sa 4 kraka (sl.3a)
6.4.3 Uzemljenje neutralnog provodnika prema tački 6.4.2 izvodi se na svakom radijalnom
ogranku NN mreže dužem od 200 m pomoću jednog uzemljivača koji se postavlja kod krajnjeg
stuba ogranka, ili pomoću više uzemljivača raspoređenih kod stubova koji se nalaze na
udaljenosti najviše 200 m od krajnjeg stuba ogranka (sl.7.). Pri tome ukupna otpornost uzemljenja
neutralnog provodnika, mjereno kod krajnjeg stuba ogranka zajedno sa uzemljivačima stubova,
ne smije da pređe vrijednost od R0m ≤10 Ω, osim u slučaju da se na kraju ogranka nalazi neki
objekat (zgrada) u kojem je izveden temeljni uzemljivač i sprovedena mjera izjednačavanja
potencijala.
Uzemljenje neutralnog provodnika na kraju dužeg radijalnog ogranka NN mreže može da se
izvede i u TT sistemu.
1
R om = ≤ 10 Ω
1 1 1
+ +
R1 R 2 R 3
Sl.7.- Uzemljenje neutralnog provodnika nadzemne NN mreže u TN sistemu
6.4.4 Odvodnici prenapona vezuju se preko sabirnog zemljovoda za uzemljivač stuba. Prednost
ima zrakasti uzemljivač sa četiri kraka (sl.3a) dužine jednog kraka L=1m. Međutim, ako je kod
stuba izveden prstenasti uzemljivač zbog oblikovanja potencijala ili zbog uzemljenja neutralnog
provodnika na kraju ogranka, ovaj prstenasti uzemljivač se koristi i kao uzemljivač odvodnika
prenapona.
U NN mreži u kojoj se koristi TN sistem napajanja odvodnici prenapona mogu da se uzemlje
preko neutralnog provodnika.
novembar, 2002. 35
6.5 Uzemljenje stubova vodova 10 kV i 20 kV
6.5.1 Uzemljivač stuba 10 kV ili 20 kV se izvodi u vidu jednog prstena oko stuba ili zraka sa
četiri kraka. Izuzetno se izvodi uzemljivač sa dva prstena, ili u vidu zraka sa tri ili dva kraka.
6.5.2 Udarna otpornost rasprostiranja uzemljivača stuba (Ru) koja je približno jednaka
otpornosti rasprostiranja (Rs) istog uzemljivača proračunava se pomoću izraza:
Ru = Rs = r ⋅ ρ
gdje je:
r - relativna otpornost rasprostiranja (Ω/Ωm) uzemljivača stuba, zajedno sa temeljom
stuba, i dobija se sa slike 8.
ρ - specifična električna otpornost tla (Ωm)
Slika 8.- Relativna otpornost rasprostiranja uzemljivača stuba
6.5.3 Kriterij zaštite od povratnih preskoka je zadovoljen za vod 10 kV i 20 kV ako je ispunjen

uslov iz tačke 6.3.3.
Za različite vrijednosti specifičnog otpora tla ρ na kome se nalazi stub, korištenjem izraza u
tački 6.5.2 i dijagrama u istoj tački, mogu da se proračunaju dimenzije uzemljivača odabrane
konfiguracije (prsten, zrak).
6.5.4 Ako je neutralna tačka mreže 10 kV ili 20 kV izolovana, a zemljospoj se ne isključuje

djelovanjem brze zemljospojne zaštite, tada treba da se izvrši i provjera uzemljenja stuba s
obzirom na kriterij zaštite od napona dodira.
Uslov bezbjednosti od napona dodira je ispunjen ako napon dodira kod stuba bude manji od
trajno dozvoljenog napona dodira, i tada važi odnos:
U d = k s ⋅ Ed = k s ⋅ kd ⋅ ρ ⋅ I z ≤ 65 V
gdje je:
Ud - napon dodira kod stuba (V)

Ed - napon prije dodira kod stuba (V)
novembar, 2002. 36
ks - koeficijent kojim se uvažava uticaj prelazne otpornosti čovječijih stopala na tlu kod stuba
kd - koeficijent napona prije dodira (V/Vm)
Iz - ukupna kapacitivna struja zemljospoja mreže (A)
6.5.5 Za različite vrijednosti specifične otpornosti tla ρ i vrijednosti električne otpornosti

čovječijeg tijela: Rč = 1000 Ω, koeficijent ks iz tačke 6.5.4 se proračunava pomoću izraza:
1
ks =
1 + 1,5 ⋅ 10 −3 ⋅ ρ
6.5.6 Za različite vrijednosti poluprečnika L uzemljivača sa jednim prstenom, odnosno za

različite vrijednosti dužine L jednog kraka zrakastih uzemljivača, koeficijent kd iz izraza 6.5.4
ima vrijednosti koje se dobijaju sa dijagrama na slici 9.
Slika 9. - Koeficijent napona prije dodira stuba
6.5.7 Kriterij zaštite od napona dodira u izolovanoj mreži 10 kV i 20 kV se provjerava za struju

zemljospoja IZ ≤ 10 A, jer kada struja u izolovanoj mreži pređe vrijednost 10 A koristi se
usmjerena zemljospojna zaštita sa brzim isključenjem zemljospoja (tačka 6.1.2), i tada u smislu
propisa ne postoje ograničenja u pogledu vrijednosti otpornosti uzemljenja stuba s obzirom na
uslove bezbjednosti od napona dodira. Kriterij zaštite od povratnih preskoka u našim uslovima
obično je strožiji od kriterija zaštite od napona dodira.
Izuzetak su stubovi koji se nalaze na terenima kao što su: javna kupališta, kampovi, pored dječijih
igrališta, i slično, kod kojih se uzemljivač stuba obavezno izvodi u vidu dva prstena prema slici
2b.
6.5.8 Ako je neutralna tačka mreže 10 kV ili 20 kV uzemljena preko niskoomske impedanse,
svaki zemljospoj se isključuje djelovanjem brze zemljospojne zaštite, pa nije potrebno
dimenzionisanje uzemljivača stubova prema kriteriju zaštite od napona dodira, niti je potrebno
dokazivanje mjerenjem napona dodira kod stuba.
novembar, 2002. 37
Izuzetak su stubovi koji se nalaze na terenima terenima kao što su: javna kupališta, kampovi,
pored dječijih igrališta, i slično, kod kojih se uzemljivač stuba obavezno izvodi u vidu dva
prstena prema slici 2b.
6.5.9 Uzemljenje linijskih rastavljača na stubovima vodova 10 kV, odnosno stubovima 20 kV

izvodi se na slijedeći način:
6.5.9.1 Metalno postolje rastavljača koji se nalazi na drvenom stubu ne smije se vezati za
uzemljivač stuba ili zaštitno uže voda. Za zaštitu od puzećih struja treba postaviti uzemljivač
prema slici 10. na udaljenosti od 1m i na dubini od 0,5m. U polugu za rukovanje rastavljačem
mora biti ubačen izolator koji ima mehaničke i električne karakteristike najmanje jednake
izolatorima nadzemnog voda. Dio metalne poluge ispod izolatora treba vezati za uzemljivač za
zaštitu od puzećih struja.
1 Ručka linijskog rastavljača
2 Prvi prsten Fe-Zn traka 40x4 mm
3 Stub
Slika 10. Uzemljenje drvenog stuba sa linijskim rastavljačem
6.5.9.2 Metalno postolje rastavljača koji se nalazi na armiranobetonskom ili metalnom stubu
obavezno se vezuje za vod za uzemljenje. Uzemljivač stuba izvodi se u vidu vidu dva prstena.
novembar, 2002. 38
6.5.10 Odvodnici prenapona vezuju se preko sabirnog zemljovoda za uzemljivač stuba. Metalna
konzola na koju su montirani odvodnici prenapona može da se koristi kao dio zemljovoda do
sabirnog zemljovoda. Kao uzemljivač se koristi zrakasti uzemljivač sa četiri kraka (izuzetno sa tri
kraka). Međutim, ako je kod stuba uzveden uzemljivač sa dva prstena zbog oblikovanja
potencijala, ovaj uzemljivač se koristi i kao uzemljivač odvodnika prenapona. Dužinu kraka L
treba odabrati prema kriteriju zaštite od povratnih preskoka (obavezno Ru ≤ 15Ω, preporuka
Ru≤10Ω), a u slučaju izvođenja uzemljivača sa dva prstena proračun se ne izvodi.
6.5.11 Ako se u toku rada voda utvrdi da su pojedini stubovi posebno podložni kvarovima usljed
atmosferskih pražnjenja, treba poboljšati uzemljivače takvih stubova ili pojačati izolaciju na
njima, ili primijeniti obje ove mjere.
6.6 Uzemljenje stubova vodova 35 kV
6.6.1 Uzemljivač stuba voda 35 kV izvodi se u vidu jednog prstena na rastojanju 1,3 m od ivice
stuba. Izuzetno se izvodi uzemljivač sa dva prstena, ili u vidu zraka.
Na slici 11a. dat je primjer izvođenja uzemljenja čelično-rešetkastog stuba, a na slici 11b.
armirano-betonskog stuba.
6.6.2 Izvođenjem uzemljivača prema tački 6.6.1 smatra se da je zadovoljen kriterij zaštite od
povratnih preskoka, pa poseban proračun nije potreban.
a) čelično-rešetkasti stub b) armirano-betonski stub

1- stezaljka za uzemljenje; 2- anodna zaštita uzemljivača; 3- okrugla čelična pocinčana žica ∅10 mm;
Slika 11.- Izvođenje uzemljenja stubova 35 kV
6.6.3 Neutralna tačka mreže 35 kV uzemljena je preko niskoomske impedanse, pa se svaki

zemljospoj isključuje brzim djelovanjem zemljospojne zaštite. Zato nije potrebno
dimenzionisanje uzemljivača stuba prema kriteriju zaštite od napona dodira, niti je potrebno
dokazivanje mjerenjem napona dodira.
igrališta i slično, kod kojih se uzemljivač stuba obavezno izvodi u vidu dva prstena prema slici
2b.
novembar, 2002. 39
6.6.4 Odvodnici prenapona vezuju se preko sabirnog zemljovoda za uzemljivač stuba. Metalna
konzola na koju su montirani odvodnici prenapona može da se koristi kao dio zemljovoda do
sabirnog zemljovoda. Kao uzemljivač se koristi zrakasti uzemljivač sa četiri kraka. Međutim, ako
je kod stuba izveden uzemljivač sa dva prstena zbog oblikovanja potencijala, ovaj uzemljivač se
koristi i kao uzemljivač odvodnika prenapona. Dužinu kraka L treba odabrati prema kriteriju
zaštite od povratnih preskoka za Ru ≤ 10Ω, a u slučaju izvođenja uzemljivača sa dva prstena
proračun se ne izvodi.
6.6.5 Ako se u toku rada utvrdi da su pojedini stubovi posebno podložni kvarovima usljed
atmosferskih pražnjenja, treba poboljšati uzemljivače takvih stubova ili poboljšati izolaciju na
njima (tačka 6.3.4) ili primijeniti obje mjere.
6.7 Uzemljenje stubova vodova 110 kV
6.7.1 Uzemljivač stuba voda 110 kV se izvodi u vidu jednog prstena na rastojanju 1 m od ivice
temelja stuba, na dubini 0,7 m do 0,8 m.
Uzemljivač se na dva mjesta vezuje za konstrukciju stuba, dok se kod stubova sa četiri temelja
preporučuje da svaki krak stuba ima svoj priključak na uzemljivač. Na slici 12. prikazan je
primjer izvođenja uzemljivača stuba voda 110 kV sa četiri temelja.
Slika 12.- Izvođenje uzemljenja stuba 110 kV
1 stezaljka za
uzemljenje;
2 anodna zaštita
uzemljivača;
3 okrugla čeliča
pocinčana žica
∅=10 mm
6.7.2 Izvođenjem uzemljivača prema tački 6.7.1 smatra se da je zadovoljen kriterij zaštite od
povratnih preskoka pa poseban proračun nije potreban.
6.7.3 Neutralna tačka mreže 110 kV je direktno uzemljena, pa se svaki zemljospoj isključuje
brzim djelovanjem zaštite. Zato nije potrebno dimenzioniranje uzemljivača stuba prema kriteriju
zaštite od napona dodira, niti je potrebno dokazivanje mjerenjem napona dodira.
igrališta i slično, kod kojih se uzemljivač stuba obavezno izvodi u vidu dva prstena: prvi prsten se
novembar, 2002. 40
izvodi prema tački 6.7.1, a drugi prsten se postavlja na rastojanje 1 m od prvog prstena i na
dubinu od 1 m.
6.7.4 Ako se u toku rada voda utvrdi da su pojedini stubovi posebno podložni kvarovima usljed
atmosferskih pražnjenja, treba poboljšati uzemljivače takvih stubova ili pojačati izolaciju na
njima, ili primijeniti obje mjere.
6.8 Primjena zaštitnog užeta
6.8.1 Zaštitno uže služi za zaštitu voda od direktnog udara groma. Zaštitno uže se postavlja
dovoljno visoko iznad faznih provodnika tako da se obezbijedi zaštitni ugao od najviše 30°.
6.8.2 Vod 110 kV se cijelom dužinom gradi sa zaštitnim užetom.
6.8.3 Vod 35 kV se gradi sa zaštitnim užetom u dužini najmanje 1 km ispred postrojenja na

koje se priključuje vod.
6.8.4 Vodovi 10 kV i 20 kV se grade bez zaštitnog užeta.

Izuzetno, zaštitno uže se postavlja:
¾ na vodu gdje je keraunički nivo iznad 40, osim ako indirektno nije zaštićen nekim
visokim objektima (drveće, zgrade, itd.);
¾ na vodu koji napaja važne objekte posebne namjene, kao: skladišta, vojni objekti, TV
predajnici, itd.
6.8.5 Zaštitno uže se ne postavlja na NN vodove.
6.8.6 Zaštitno uže mora da ima galvansku vezu:

¾ sa sabirnim zemljovodom na stubu;
¾ sa zaštitnim uzemljenjem postrojenja na koje se priključuje vod.
6.8.7 Za vodove 110 kV se preporučuje korištenje zaštitnog užeta od nekog dobro provodnog
materijala (Al/Č, E-AlMgSi itd.), i to najmanje na 5 raspona od postrojenja na koje je priključen
vod, dok se na preostalom dijelu voda 110 kV, kao i na vodovima nižih napona mogu koristiti i
čelična užad.
U zaštitno uže može biti integrisan i optički kabal.
Primjena dobro provodnih materijala utiče na smanjenje impedanse uzemljenja stuba, na
smanjenje negativnog uticaja na PTT vodove, na smanjenja dijela udarne struje groma koji ide
kroz stub, kao i na smanjenje redukcionog faktora voda, čime se olakšava ispunjenje uslova
bezbjednosti u postrojenjima na koje se priključuju vodovi.
6.8.8 Uzemljenje zaštitnog užeta koje se nalazi na drvenim stubovima treba da se izvede po
mogućnosti na svakom stubu, ali najmanje na svakih 300 m.
novembar, 2002. 41
7. IZVOĐENJE UZEMLJENJA U TS 35/10 kV; 10/0,4 kV; 20/0,4 kV
7.1 Osnovni tehnički uslovi za dimenzionisanje i izvođenje sistema uzemljenja u TS
7.1.1 Mreža 110 kV je direktno uzemljena. Pri utvrđivanju zaštitnih mjera koje treba poduzeti
zbog iznošenja potencijala iz postrojenja 110 kV, potrebno je računati sa vremenom isključenja
zemljospoja na sabirnicama 110 kV od 0,5 sekundi ako se zemljospoj isključuje djelovanjem
drugog stepena distantne zaštite, odnosno 0,15 sekundi ako se zemljospoj isključuje djelovanjem
zaštite sabirnica 110 kV u postrojenju 110/x kV. Vrijeme ponovnog automatskog uključenja je
duže od 0,5 sekundi.
7.1.2 Mreža 35 kV je uzemljena preko niskoomske impedanse (najčešće aktivna otpornost ili
reaktansa), sa ograničenjem struje zemljospoja na 300A. Izuzetno, razgranata kablovska mreža 35
kV uzemljuje se preko niskoomske rezistanse sa ograničenjem struje zemljospoja na najviše
1000A. Vrijeme isključenja zemljospoja ne prelazi 2 sekunde. Vrijeme ponovnog automatskog
uključenja je duže od 0,5 sekundi. Neutralna tačka mreže 35 kV se uzemljuje samo u TS 110/35
kV i TS 110/35/10(20) kV.
7.1.3 Mreže 10 kV i 20 kV su uzemljene preko niskoomske impedanse (najčešće aktivne

otpornosti) ili rade sa izolovanom neutralnom tačkom. Vrijednost niskoomske impedanse u
uzemljenim mrežama bira se tako da se struja zemljospoja ograniči najviše na 300A. Izbor
niskoomske impedanse i dimenzionisanje uzemljenja sa strujama zemljospoja iznad 300A nisu
predmet razmatranja ove preporuke.
Kapacitivna struja zemljospoja u izolovanoj mreži 10 kV ne treba da pređe 20A, a ni u kom
slučaju ne smije da pređe 40A uz skraćenje vremena isključenja. U slučaju da su kapacitivne
struje veće od 40 A treba izvršiti uzemljenje neutralne tačke.
Kapacitivna struja u zemljospoja u izolovanoj mreži 20 kV ne treba da pređe 15A, a ni u kom
slučaju ne smije da pređe 30A. uz skraćenje vremena isključenja. U slučaju da su kapacitivne
struje veće od 30 A treba izvršiti uzemljenje neutralne tačke.
Vrijeme isključenja zemljospoja ne smije da pređe 1 sekundu ako je primjenjena niskoomska
impedansa. Vrijeme isključenja zemljospoja u izolovanoj mreži ne smije da pređe 2 sata, ali se
preporučuje da ne pređe 3 sekunde ako ukupna kapacitivna struja galvanski povezane mreže
prelazi 10A. Vrijeme automatskog ponovnog uključenja je duže od 0,5 sekundi.
7.1.4 NN mreža je direktno uzemljena.
7.1.5 Sistem uzemljenja TS dimenzioniše se prema toplotnim opterećenjima i naponima dodira.
7.1.6 Obzirom na uslove rada distributivne mreže proračun uzemljenja na termička naprezanja
se ne vrši ako se materijali i presjeci uzemljivača biraju prema tački 7.2.1.
7.1.7 Sistem uzemljenja TS dimenzioniše se prema naponima dodira tako da naponi dodira ne
prelaze vrijednost dozvoljenih napona dodira koji se računaju prema izrazu:
75
Udoz = -------
t
gdje je:
Udoz - dozvoljeni napon dodira u voltima
novembar, 2002. 42
t - vrijeme trajanja zemljospoja u sekundama

Dozvoljeni napon dodira ne smije da bude veći od 1000 V. Trajno dozvoljeni napon dodira
iznosi 65 V.
7.1.8 Sistem uzemljenja TS zadovoljava uslove bezbijednosti od napona dodira ako vrijednost
ukupne otpornosti (impedanse) uzemljenja iznosi:
kd· Udoz
Zu ≤ --------------
r·Ik
gdje je:
Zu - ukupna otpornost (impedansa) sistema uzemljenja (Ω)
kd - koeficijent koji određuje odnos napona uzemljenja TS i napona dodira na mjestu dodira
Udoz - dozvoljeni napon dodira prema tački 7.1.7
r - redukcioni faktor srednjenaponskog voda koji napaja TS
Ik - ukupna struja zemljospoja srednjenaponske mreže (A)
Tražene vrijednosti ukupne otpornosti (impedanse) uzemljenja dokazuju se mjerenjem.
7.1.9 Ukupna otpornost (impedansa) uzemljenja TS sastoji se iz paralelne veze otpornosti

rasprostiranja uzemljivača TS i otpornosti rasprostiranja ostalih uzemljivača koji su u galvanskoj
vezi sa uzemljivačem TS, kao što su energetski kablovi sa provodnim plaštem (NPO 13-A, IPZO
13 itd), zaštitni provodnici (užad) nadzemnih vodova, uzemljivači susjednih TS koji su preko
plaštova ili električnih zaštita u galvanskoj vezi, uzemljivači susjednih zgrada, vodovod i sl.
7.1.10 Distributivne TS 20/0,4 kV i TS 10/0,4 kV koje ispunjavaju uslove za rad u uzemljenim

mrežama 20 kV i 10 kV mogu da se priključuju i na mreže 20 kV i 10 kV čije su neutralne tačke
izolovane.
Distributivne TS 20/0,4 kV i TS 10/0,4 kV koje ispunjavaju uslove za rad isključivo u izolovanim
mrežama 20 kV i 10 kV ne smiju da se priključuju na uzemljenje mreža 20 kV i 10 kV.
Dimenzionisanje sistema uzemljenja TS vrši se prema kapacitivnoj struji zemljospoja cjelokupne
galvanski povezane mreže 20 kV i 10 kV.
7.1.11 U TS 35/20 kV i TS 35/10 kV se koristi združeno uzemljenje (tačka 7.3). Izvodi se samo
jedan uzemljivač koji se koristi i za radno i za zaštitno uzemljenje. Isti uzemljivač se koristi i za
uzemljenje gromobranske instalacije.
7.1.12 U TS 20/0,4 kV i TS 10/0,4 kV koja radi u kablovskoj srednjenaponskoj mreži koristi se

združeno uzemljenje (tačka 7.4). Izvodi se samo jedan uzemljivač koji se koristi i za radno i za
zaštitno uzemljenje.
7.1.13 U TS 35/0,4 kV, TS 20/0,4 kV i TS 10/0,4 kV, koja je direktno ili preko kablovskog voda
priključena na nadzemnu srednjenaponsku mrežu ( stubne TS i prigradske slobodnostojeće TS )
postupa se na slijedeći način:
- Ako TS radi u mreži sa uzemljenom neutralnom tačkom u TS se izvode posebni uzemljivači
za radno i zaštitno uzemljenje koji se naknadno galvanski povezuju ako postoje uslovi za
združeno uzemljenje (tačka 7.5.7)
- Ako TS isključivo radi u mreži sa izolovanom neutralnom tačkom u TS se po pravilu koristi
združeno uzemljenje. U TS se izvodi samo jedan uzemljivač koji se koristi i za radno i za
zaštitno uzemljenje. U sistem radnog (združenog) uzemljenja uključeni su i svi uzemljivači
koji su priključeni na neutralni provodnik NN mreže i u instalacijama kupaca (tačka 7.5.8)
novembar, 2002. 43
7.2 Uzemljivači i zemljovodi
7.2.1 Pri izgradnji sistema uzemljenja novih TS i rekonstrukciji sistema uzemljenja TS u

pogonu treba koristiti materijale i presjeke u skladu sa ovom tačkom.
Za izvođenje uzemljivača TS koji se direktno polažu u tlo koristi se bakarno uže presjeka
najmanje 35 mm². Izuzetno, mogu da se koriste i uzemljivači od pocinčanog čelika kružnog
punog presjeka prečnika 10 mm, sa slojem cinka najmanje 70 µm.
Za direktno polaganje uzemljivača u tlo ne preporučuje se primjena trakastih čeličnih pocinčanih
uzemljivača.
Za izjednačavanje potencijala unutar TS koristi se pocinčani čelik punog presjeka prečnika
10 mm ili pocinčana čelična traka najmanje 100 mm² i debljine najmanje 4 mm.
7.2.2 Da bi se izbjegao negativni utjecaj sušnog perioda na pogoršanje provodnosti tla u
gornjim slojevima, preporučuje se kombinacija horizontalnih i vertikalnih uzemljivača, ako vrsta
tla to omogućava. Kao vertikalni uzemljivač koristi se pocinčana čelična cijev prečnika najmanje
63,5 mm ili pocinčani čelični štapni uzemljivač prečnika najmanje 24 mm, dužine najmanje 3 m.
7.2.3 Uzemljivač treba da bude u dobrom kontaktu sa tlom u koje se polaže. Kod kamenitog ili
šljunkovitog tla u rov za polaganje uzemljivača nasipa se dobro provodna zemlja, betonit i sl.
7.2.4 Uzemljivači moraju da budu galvanski spojeni međusobno i sa zemljovodima. Spojevi se
izvode zavarivanjem, pomoću vijaka (najmanje M10) ili pomoću stezaljki. Svi podzemni spojevi
moraju da se zaštite od prodora vlage (npr.zalijevanjem bitumenom).
7.2.5 Metalne mase u TS priključuju se na uzemljivač preko zemljovoda ili sabirnog
zemljovoda. Metalne mase koje su čvrsto i galvanski spojene sa uzemljenim konstrukcijama
temelja ili sa uzemljenim čeličnim konstrukcijama ne moraju posebno da se uzemlje.
7.2.6 Prirubnice provodnih izolatora, kuke za pričvršćenje zateznih izolatora i podnožja
potpornih izolatora uzemljuju se ako nisu u dobrom galvanskom spoju sa uzemljenim dijelovima
noseće konstrukcije.
7.2.7 Nije dozvoljeno korištenje plašta, armature ili električne zaštite kabla kao zemljovoda ili
sabirnog zemljovoda.
7.2.8 Metalni plašt, armatura i električna zaštita srednjenaponskih kablova, odnosno noseće uže
i električna zaštita srednjenaponskog SKS-a, uzemljuje se vezivanjem na zaštitna uzemljenja TS
koje povezuje kablovski vod, odnosno vezivanjem na uzemljivač stuba nadzemnog voda na kome
se vod javlja neizolovano.
7.2.9 Kabl sa provodnim plaštom tipa NPO 13-A, IPZO 13 i sl. odličan je uzemljivač, a u
distributivnim mrežama najčešće se javlja u dva sličaja:
- "kratak" kabl, koji služi za priključak TS na nadzemnu srednjenaponsku mrežu
- "dugačak" kabl, koji radi u razgranatoj kablovskoj srednjenaponskoj mreži (gradski
konzum).
"Kratak" kabl se ponaša kao trakasti uzemljivač. Dužina do koje se kabl ponaša kao "kratak"
može približno da se odredi prema izrazu:
Lk ≈ 10 ρ
gdje je Lk dužina u metrima, a ρ specifična električna otpornost tla (Ωm). Ukupna otpornost
rasprostiranja kablovskog priključka Rk na nadzemni vod proračunava se prema izrazu:
Rkt · Rs
Rk = --------------
Rkt + Rs
gdje je:
Rkt - otpornost rasprostiranja kabla kao trakastog uzemljivača
novembar, 2002. 44
Rs - otpornost rasprostiranja uzemljivača stuba.

Rkt se proračunava prema izrazu:
Rkt = rr· ρ
gdje je rr relativna otpornost rasprostiranja trakastog uzemljivača čije se vrijednosti, u zavisnosti
od dužine L dobijaju sa dijagrama na slici 13a. i važe za prosječne vrijednosti presjeka kablova
koji se koriste u distributivnoj mreži i dubinu ukopavanja oko 0,7m. Kao dužina L uzima se dio
ukupne dužine kablovskog priključka koji je u neposrednom kontaktu sa tlom, a nalazi se izvan
površine koju zahvata spoljašnja kontura uzemljivača TS.
Otpornost rasprostiranja uzemljivača stuba iznosi Rs ≤ 15 Ω. Kabl dužine veće od dužine
"kratkog" kabla najčešće se završava u susjednoj TS. Na slici 13b. dat je grafički prikaz
vrijednosti otpornosti rasprostiranja kabla Rk u zavisnosti od dužine kabla za ρ = 100 Ωm i uz
predpostavku da na kraju kabla otpornost rasprostiranja uzemljivača odgovarajuće TS iznosi:
4 Ω, 1Ω ili 0,5Ω.
Ako TS radi u razgranatoj kablovskoj srednjenaponskoj mreži (gradski konzum), svaki kabl
priključen na TS može sa stanovišta uzemljenja da se tretira kao "dugačak", što znači da je
priključen paralelno uzemljivaču TS i da ima stalnu vrijednost otpornosti rasprostiranja (Rkd)
nezaviosno od broja TS i vrijednosti otpornosti rasprostiranja TS koje povezuje i koja može
približno da se proračuna prema izrazu:
Rkd ≈ 0,075 ρ
Dužina preko koje se kabl ponaša kao "dugačak" može približno da se proračuna prema izrazu:
Ld ≈ 6 Lk =60 ρ
dužina kabla
Sl.13a.-Relativna otpornost rasprostiranja "kratkog" kabla NPO 13
novembar, 2002. 45
dužina kabla
Sl.13b.- Otpornost rasprostiranja kabla sa provodnim plaštom
7.2.10 Kablovi sa neprovodnim plaštem tipa XHE 49-A, XHP 48 i sl uključujući i

srednjenaponski SKS tipa XHE 48/O-A, posredno djeluju kao uzemljivač jer pomoću električne
zaštite (bakar presjeka 3x1x16 mm² ili 3x1x25 mm²) paralelno vezuju uzemljivace susjednih TS i
tako smanjuju impedansu sistema uzemljenja svih TS.
Ako TS radi u razgranatoj srednjenaponskoj mreži (gradski konzum) svaka TS povezana je bar u
jednom pravcu sa dvije ili više TS, pa su preko električnih zaštita galvanski povezani i
uzemljivači tih TS. Vrijednost otpornosti uzemljenja (Rk) dvije ili više susjednih TS pri
ρ≤100 Ωm iznosi:
- Rk ≈ 1 Ω, ako kablovski vod povezuje slobodnostojeće TS X/0,4 kV sa namjenski
izvedenim uzemljivačima otpornosti rasprostiranja oko 4 Ω;
- Rk ≈ 0,5 Ω, ako kablovski vod povezuje TS X/0,4 kV smještene u veće zgrade sa
temeljnim uzemljivačima otpornosti rasprostiranja oko 1 Ω.
Da bi se uračunao efekat smanjenja impedanse sistema uzemljenja TS zbog uticaja uzemljivača
susjednih TS, duž čitavog kablovskog voda mora da bude obezbijeđena pouzdana galvanska veza
električnih zaštita susjednih dionica voda na kablovskim spojnicama, završnicama i u TS.
7.3 Uzemljenja u distributivnim TS 35/10 kV i TS 35/20 kV
7.3.1 U TS 35/10 kV se koristi združeno uzemljenje.

7.3.2 Združeno uzemljenje TS 35/10 i TS 35/20 kV izvodi se tako da se izvede uzemljivač
zaštitnog uzemljenja (tačka 7.3.3) i na njega vežu: kućišta energetskih transformatora, metalni
plašttovi, električne zaštite i armature kablova, sekundarna strujna kola mjernih transformatora,
uzemljenja neutralne tačke mreža 10 kV ili 20 kV (niskoomska impedansa), neutralni provodnici
energetskih transformatora za sopstvenu potrošnju, odvodnici prenapona, zaštitni provodnici
(užad) nadzemnih vodova koji ulaze u TS, zemljovodi gromobranske instalacije, cjevovodi, kao i
svi ostali metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima.
Ako se zemljospojna zaštita energetskog transformatora izvodi kao zaštita kućišta, veza kućišta
energetskog transformatora sa uzemljivačem TS izvodi se preko primara strujnog transformatora
na čiji sekundar se priključuje zaštita kućišta.
7.3.3 Uzemljivač zaštitnog uzemljenja TS 35/10 i TS 35/20 kV (sa vanjskom i unutrašnjom
montažom) izvodi se na slijedeći način (sl. 14):
novembar, 2002. 46
l- temeljni uzemljivač, 2- horizontalni uzemljivač, 3- uzemljivač za oblikovanje potencijala
Sl.14 - Izvođenje zaštitnog uzemljenja TS 35/10(20)kV
7.3.3.1 Zgrada u koju se postavlja kompletna TS, odnosno svaka zgrada na teritoriji TS u koju se
smiještaju dijelovi TS (razvodna postrojenja, komandne prostorije i sl.) mora da posjeduje
temeljni uzemljivač i sprovedene mjere izjednačenja potencijala unutar zgrade. Oko zgrade na
udaljenosti 1 m od zida i na dubini od 0,8m, postavlja se spoljašnja kontura (prsten) uzemljivača,
ko0ja se povezuje sa temeljnim uzemljivačem direktno na više mjesta ili preko glavnog
priključka (sabirnice) za uzemljenje unutar zgrade.
7.3.3.2 Ako se dijelovi TS montiraju na otvorenom (spoljašnja montaža), tada se, u ovisnosti od
raspoloživog prostora i rasporeda opreme, energetskih transformatora i drugih uređaja, polaže
horizontalni uzemljivač na dubini oko 0,8m, pri čemu se formiraju pravougaona okca.
7.3.3.3 Metalna orgada TS, odnosno metalni stubovi ograde TS napravljene od neprovodnih
materijala, uzemljuju se vezivanjem na zajednički uzemljivač za oblikovanje potencijala koji se
polaže sa spoljašnje strane duž ograde na daljinu 1m i dubinu od 0,5m. Zajednički uzemljivač za
oblikovanje potencijala se na više mjesta vezuje za uzemljivač zaštitnog uzemljenja TS.
7.3.4 Izvođenjem uzemljivača prema tačkama 7.3.2 i 7.3.3 vrši se izjednačavanje potencijala
unutar TS i oblikovanje potencijala oko TS, pa sa stanovišta ispunjenja uslova bezbijednosti od
napona dodira i koraka nisu potrebne dodatne zaštitne mjere, kao što su: postavljanje izolacionih
tepiha, asfaltiranje tla oko zgrade TS i sl.
7.3.5 Prije puštanja u pogan, a i u toku eksploatacije TS u vremenskim intervalima prema tački
8. ove Preporuke, mora se izmjeriti ukupna otpornost (impedansa) sistema uzemljenja TS (Zu).
Uslovi bezbijednosti od napona dodira biće ispunjeni u TS i izvan TS, pa nije potrebno mjerenje
napona dodira i koraka, ako je ispunjen uslova iz tačke 7.1.8. Obzirom na uslove rada mreže
35 kV (tačka 7.1.2) faktor kd u tački 7.1.8 ima vrijednost kd = 3 pa se mjerenjem mora dobiti:
novembar, 2002. 47
a) Zu ≤ 1,5 Ω ako je TS 35/10 kV vezana kablom 35 kV na TS 110/35 kV (redukcioni faktor

kabla sa provodnim plaštom je r = 0,2, odnosno r = 0,5 za kabal sa neprovodnim plaštom)
b) Zu ≤ 0,7 Ω ako je TS 35/10 kV priključena na nadzemni vod 35 kv (r = 1)
c) Zu ≤ 0,5 Ω ako TS 35/10 kV radi u kablovskoj mreži 35 kV u kojoj je struja zemljospoja
ograničena na najviše 1000A (r ≈ 0,4)
7.3.6 Višegodišnje iskustvo i obavljena mjerenja pokazuju da će uslovi a) i c) biti uvijek
ispunjeni bez obzira na način izvođenja mreže 10 kV ili 20 kV. Uslov b) biće ispunjen ako je
ispunjen bar jedan od sledeća tri zahtjeva:
- TS je priključena na najmanje dva nadzemna voda 35 kV sa zaštitnim
provodnikom u dužini od najmanje 1 km svaki
- Na TS su priključena najmanje dva kabla sa provodnim plaštom tipa NPO 13-A,
IPZO 13 i sl. u dužini od preko 300 m svaki
- Na TS su priključena najmanje tri voda izvedena kablovima tipa XHE 49-A, HXP
48, SKS-om tipa XHE 48/O-A itd. pri čemu svaki vod napaja najmanje dvije TS
10/0,4 kV ili 20/0,4 kV
7.3.7 Ako je uzemljivač zaštitnog uzemljenja TS izveden prema tački 7.3.3, a mjerenjem
ukupne otpornosti združenog uzemljenja dobiju se vrijednosti veće od navedenih u tački 7.3.5,
tada se primjenjuje jedna od slijedeće dvije mjere:
- vrijeme isključenja zemljospoja na sabirnicama 35 kV u TS 35/10 kV ili 35/20 kV
treba ograničiti na najviše 0,5 sekundi i tada se smatra u smislu važećih propisa, da
je kriterijum zaštite od napona dodira ispunjen, bez dokazivanja proračunom ili
mjerenjem
- smanjiti vrijednost otpornosti uzemljivača zaštitnog uzemljenja (npr.dodavanjem
vertikalnih uzemljivača, dodavanjem još jednog prstena uzemljivača i sl.), tako da
se zadovolje uslovi iz tačke 7.3.5
7.4 Uzemljenja u distributivnim kablovskim TS 10/0,4 kV i TS 20/0,4 kV
7.4.1 Ovaj dio preporuke određuje način izvođenja uzemljenja u distributivnoj TS 10/0,4 kV ili
TS 20/0,4 kV koja radi u kablovskoj srednjenaponskoj mreži ( u daljem tekstu kablovska DTS)
7.4.2 Sistem uzemljenja kablovske DTS izvodi se tako da se zadovolje uslovi bezbijednosti na
napon dodira za rad u srednjenaponskoj mreži čija je neutralna tačka uzemljena preko
ni9skoomske impedanse, sa ograničenjem struje zemljospoja na najviše 300 A.
7.4.3 U kablovskoj DTS se izvodi združeno uzemljenje tako što se izvede uzemljivač zaštitnog
uzemljenja i na njega neposredno priključi neutralni provodnik NN mreže. Na zaštitno
uzemljenje DTS, koje ima ulogu združenog uzemljenja, vezuju se: kućište energetskog
transformatora, metalni plaštovi, električne zaštite i armature kablova, sekundarna strujna kola
mjernih transformatora, odvodnici prenapona, kao i svi ostali metalni dijelovi opreme i aparata
koji ne pripadaju strujnim kolima. Na ovaj način vrši se izjednačavanje potencijala unutar DTS,
pa sa stanovišta ispunjenja uslova bezbijednosti od napona dodira nije potrebno postavljanje
izolacionih tepiha.
7.4.4 Združeno uzemljenje kablovske DTS, koja se postavlja u okviru nekog objekta (zgrade),
izvodi se na slijedeći način:
novembar, 2002. 48
7.4.4.1 Ako objekat (zgrada) ima svoj temeljni uzemljivač, tada se temeljni uzemljivač koristi i
kao uzemljivač DTS i ne izvodi se nikakav drugi temeljni uzemljivač (sl. 15).
Sl.15- Temeljni uzemljivač zgrade kao Sl.16- Izvođenje posebnog uzemljivača

uzemljivač TS za TS u zgradi
Sl.17- Kabal NPO 13 kao jedini uzemljivač TS
1- temeljni uzemljivač objekta

(zgrade)
2- uzemljivač TS, bakarno uže
3- vertikalni uzemljivač
4- ispitna spojnica
5- izjednačavanje potencijala
6- glavni priključak (sabirnica) za
uzemljenje
7- sabirnica neutralnog provodnika
8- energetski transformator
9- NN tabla
10- VN blok
11- kabl sa provodnim plaštom
novembar, 2002. 49
7.4.4.2 Ako objekat (zgrada) nema svoj temeljni uzemljivač, tada za DTS treba da se izvede
poseban uzemljivač na raspoloživom mjestu van objekta (zgrade), npr. pomoću tri vertikalna
uzemljivača koji su međusobno povezani bakarnim uzemljivačem (sl.16).
7.4.4.3 Ako objekat (zgrada) nema svoj temeljni uzemljivač, a izvođenje posebnog uzemljivača
prema tački 7.3.4.2 bilo bi komplikovano i skupo, kablovska DTS može da bude bez posebnog
uzemljivača (sl.17) pod uslovom da radi u razgranatoj kablovskoj mreži 10 ili 20 kV, da je
priključenje na tu mrežu izvedeno najmanje sa dva kabla sa provodnim plaštom (NPO 13-A,
NPHO 13 i sl.) dužine preko 300m svaki (mjerodavna je dužina metalnog plašta, bez obzira da li
je kabal pod naponom), kao i da je neutralni provodnik NN mreže ove DTS povezan sa
neutralnim provodnikom susjedne DTS.
7.4.5 Združeno uzemljenje kablovske DTS koja se gradi kao poseban slobodnostojeći objekat
izvodi se na slijedeći način (sl. 18):
U temelj DTS polaže se prva kontura (prsten) - temeljni uzemljivač.
Armiranobetonska konstrukcija DTS može da se koristi kao temeljni uzemljivač pod uslovom da
čelična armatura u temelju ima direktan kontakt (preko betona) sa tlom. Na rastojanju od
najmanje 1m i na dubinu od 0,8m postavlja se drugi (spoljašnji) prsten uzemljivača, sa
vertikalnim uzemljivačima u tjemenima. Spoljašnji prsten se povezuje sa temeljnim
uzemljivačem direktno (sl.18) ili preko priključka (sabirnice) za uzemljenje.
Ako se DTS nalazi na području razgranate mreže 10 ili 20 kV izvedene kablovima sa provodnim
plaštom vertikalni uzemljivači se izostavljaju.
Vertikalni uzemljivači u tjemenima spoljašnje konture mogu da se izostave i iz drugih razloga,
kao kamenito tlo, zbog rizika od oštećenja podzemnih instalacija itd. i tada treba računati sa
povećanjem otpornosti rasprostiranja uzemljivača za oko 25%.
Sl.18- Uzemljenje slobodnostojeće kablovske DTS

1- temeljni uzemljivač TS, 2- spoljašnja kontura (bakarno uže),3- vertikalni
uzemljivači, 4-ispitna spojnica,5- izjednačenje potencijala u TS, 6- glavni
priključak (sabirnica) za uzemljenje,7- sabirnica neutralnog provodnika,
8- energetski transformator,9- NN tabla, 10- VN blok
novembar, 2002. 50
7.4.6 Prije puštanja u pogon, a u toku eksploatacije najmanje jednom u 10 godina mora da se
izmjeri ukupna otpornost združenog uzemljenja (Rzdr) kablovske DTS. Uslovi bezbjednosti od
napona dodira biće ispunjeni u DTS i izvan DTS, u NN mreži i instalacijama kupaca, pa nije
potrebno mjerenje napona dodira i koraka, ako je ispunjen uslov iz tačke 7.1.8.
Obzirom na uslove rada mreže 10 i 20 kV (tačka 7.1.3), sačinilac kd u tački 7.1.8 ima vrijednost
kd = 2, pa se mjerenjem mora dobiti:
a) Rzdr ≤ 2 Ω, pod uslovom da je DTS povezana srednjenaponskim kablom sa provodnim
plaštom tipa NPO 13-A, IPHO 13 itd, za TS X/10(20) kV (redukcioni faktor kabla iznosi
oko 0,25)
b) Rzdr ≤ 1 Ω, pod uslovom da je DTS povezana srednjenaponskim kablom sa neprovodnim
plaštom tipa XHP 48-A, XHE 49 itd, za TS X/10(20) kV (redukcioni faktor kabla iznosi
oko 0,5)
c) Rzdr≤ 0,5 Ω, pod uslovom da je DTS povezana srednjenaponskim kablom sa neprovodnim
plaštom tipa PP 41 i sl. za TS X/10(20) kV (redukcioni faktor kabla iznosi 1)
7.4.7 Ako neki od uslova iz predhodne tačke ne može da se ispuni, treba da se primjeni neka od
slijedećoh mjera, ili njihova kombinacija:
a) smanjenje vremena trajanja zemljospoja t na sabirnicama 10 ili 20 kV na vrijednost ispod
1 sekunde. Za prosječne uslove rada u distributivnoj mreži ne preporučuje se
dimenzionisanje uzemljenja kablovske DTS sa vremenima ispod 0,5 sekundi, što
odgovara dvostrukim vrijednostima otpornosti uzemljenja iz tačke 7.3.6.
b) smanjenje otpornosti uzemljenja kablovske DTS, npr: dodavanjem još jednog prstena
uzemljivača, korištenjem vertikalnih uzemljivača većih dužina, izvođenjem posebnog
uzemljivača radnog uzemljenja itd.
7.5 Uzemljenje u distributivnim TS X/0,4 kV koje se priključuju na nadzemnu

srednjenaponsku mrežu
7.5.1 Ovaj dio preporuke određuje način izvođenja uzemljenja u distributivnoj TS 10/0,4 kV,
TS 20/0,4 kV ili TS 35/0,4 kV koja je direktno ili preko kablovskog voda priključena na
nadzemnu srednjenaponsku mrežu. Ovdje spadaju stubne i slobodnostojeće TS.
Srednjenaponski vod izveden SKS-om tipa XHE 48/0-A može, sa stanovišta uzemljenja, da se
tretira isto kao odgovarajući tip podzemnog kabla (redukcioni faktor, uticaj uzemljivača susjednih
TS) ako su ispunjeni slijedeći uslovi:
- da je duž čitavog kablovskog voda obezbijeđena pouzdana galvanska veza
električnih zaštita susjednih dionica na kablovskim spojnicama, završnicama i u TS
- da je električna zaštita prve dionice voda galvanski vezana na uzemljivač izvorne
TS
7.5.2 Kada se uzemljivači radnog i zaštitnog uzemljenja stubne ili slobodnostojeće DTS izvode
posebno, moraju da budu na međusobnom rastojanju od najmanje 20m. Ako postoje uslovi za
združeno uzemljenje, u DTS se galvanski povezuju neutralni provodnik NN mreže i glavni
priključak (sabirnica) zaštitnog uzemljenja.
7.5.3 Radno i zaštitno uzemljenje su efikasno razdvojeni, u smislu važećih propisa, ako se na
jednom uzemljenju ne može da pojavi potencijal veći od 40% potencijala drugog uzemljenja, pri
čemu na uzemljivaču zaštitnog uzemljenja ne smije da se pojavi napon veći od 1200V.
7.5.4 Uzemljivač zaštitnog uzemljenja slobodnostojeće DTS izvodi se prema slici 19.
U temelj DTS polaže se prva kontura (prsten) - temeljni uzemljivač. Armiranobetonska
konstrukcija DTS može da se koristi kao temeljni uzemljivač pod uslovom da čelična armatura u
temelju ima direktan kontakt (preko betona) sa tlom.
novembar, 2002. 51
Na rastojanju 1m od zida i na dubinu 0,5m postavlja se kontura za oblikovanje potencijala oko

TS (drugi prsten), koja se povezuje sa temeljnim uzemljivačem direktno ili preko glavnog
priključka (sabirnice) za uzemljenje u TS. Kontura za oblikovanje potencijala se ne postavlja ako
DTS treba da radi isključivo u izolovanoj mreži 10 ili 20 kV.
Umjesto spoljašnje konture uzemljivača, u ovisnosti od lokalnih uslova (raspoloživi prostor, vrsta
tla, prisustvo podzemnih instalacija i sl.) mogu da se primjene i druga rješenja koja daju isti
efekat s obzirom na zahtjeve iz tačke 7.5.3 i 7.5.7.2.
Na zaštitno uzemljenje DTS vezuju se: kućište energetskog transformatora, metalni plaštevi,
električne zaštite i armature kablova, sekundarna strujna kola mjernih transfirmatora, odvodnici
prenapona, kao i svi ostali metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima.
Na ovaj način se vrši izjednačavanje potencijala unutar DTS i oblikovanje potencijala oko DTS,
pa sa stanovišta ispunjenja uslova bezbjednosti od napona dodira nije potrebno postavljanje
izolacionih tepiha unutar DTS, niti asfaltiranje tla oko DTS.
Sl.19.- Uzemljenje slobodnostojeće TS priključene na nadzemnu mrežu

1- temeljni uzemljivač TS, 2- spoljašnja kontura (bakarno uže), 3- vertikalni uzemljivači, 4-
ispitna spojnica, 5- kontura za oblikovanje potencijala (bakarno uže), 6- glavni priključak
(sabirnica) za uzemljenje, 7- sabirnica neutralnog provodnika, 8- energetski transformator, 9- NN
tabla, 10- VN blok, 11- izjednačenje potencijala u TS, 12- kabl PP00 1x50mm²,1 kV, 13-
uzemljivac radnog uzemljenja (bakarno uze)
(Ako TS radi isključivo u izolovanoj mreži 10 ili 20 kV ne izvodi se uzemljivač radnog
uzemljenja i kontura za oblikovanje potencijala)
novembar, 2002. 52
7.5.5 Uzemljivač zaštitnog uzemljenja stubne TS izvodi se pomoću dvije konture (prstena) sa
vertikalnim uzemljivačima u tjemenima spoljašnje kontura (Sl. 20). Prva kontura se postavlja na
daljinu od 1m od stuba i na dubinu od 0,5m. Druga (spoljašnja) kontura se postavlja najmanje na
1m od prve konture i na dubinu od 0,8m. Obje konture međusobno se povezuju najmanje na dva
mjesta.
Konstrukcija stuba TS vezuje se na uzemljivač zaštitnog uzemljenja preko stezaljke za
uzemljenje stuba (ispitna spojnica) i sabirnog zemljovoda. Na sabirni zemljovod priključuju se:
konzole, kućište energetskog transformatora, kućište kondenzatora, uzemljenje odvodnika
prenapona, uzemljenje sekundarnih kola mjernih transformatora, kao i metalni dijelovi ostalih
srednjenaponskih i niskonaponskih naprava koji ne pripadaju strujnom kolu.
Kao sabirni zemljovod koristi se konstrukcija stuba kod metalnih STS, a kod betonskih STS
najmanje jedna armaturna šipka stuba prečnika najmanje 10mm koja se proteže od vrha do dna
stuba sa izvedenim priključcima u obliku mesinganih navojnih čaura sa navojem M12 za svaki
element koji se uzemljuje ili se uz stub polaže posebna čelična pocinčana žica prečnika 10 mm ili
traka 30x4 mm.
Sl.20- Uzemljenje stubne TS

1- kontura za oblikovanje potencijala, 2- spoljašnja kontura, 3- vertikalni uzemljivači, 4-
uzemljivaci radnog uzemljenja, 5 - kabl PP00 1x50 mm² 1 kV,
(Uzemljivači radnog uzemljenja se ne izvode ako TS radi isključivo u izolovanoj mreži 10 ili
20 kV)
7.5.6 Uzemljivač radnog uzemljenja slobodnostojeće TS, odnosno stubne TS izvodi se u

zavisnosti od raspoloživog prostora i uslova da bude udaljen od uzemljivača zaštitnog uzemljenja
najmanje 20m. Preporučuje se korištenje uzemljivača od tri vertikalna uzemljivača koji su
međusobno povezani bakarnim užetom.
Uzemljivac radnog uzemljenja vezuje se kablom PP00 1x50 mm² 1 kV za sabirnicu neutralnog
provodnika na NN razvodnoj tabli (Sl. 19 i 20). Ako prostor, prisustvo podzemnih instalacija ili
vrsta tla (kamen) ne dozvoljava da se izvede ovakav uzemljivač, ili ako izvedeni uzemljivač ne
može da zadovolji zahtjeve obzirom na uslove bezbijednosti od napona dodira u NN mreži i
instalacijama kupaca, uzemljivač radnog uzemljenja može da se izvede pomoću pojedinačnih
uzemljivača neutralnog provodnika kod prvih stubova NN mreže ili na neki drugi način.
novembar, 2002. 53
7.5.7 Dimenzionisanje sistema uzemljenja slobodnostojeće TS ili stubne TS vrši se prema struji
zemljospoja koja je ograničena najviše na 300A ako TS radi u mreži sa uzemljenom neutralnom
tačkom. U TS se izvode posebni uzemljivači radnog i zaštitnog uzemljenja. Dimenzionisanje
uzemljivača radnog i zaštitnog uzemljenja zavisi i od toga da li će se koristiti združeno
uzemljenje, kao i od primjenjenog sistema zaštite od indirektnog dodira u NN mreži i instalaciji
kupca.
7.5.7.1 Združeno uzemljenje se primjenjuje ako TS napaja urbanizovani dio naselja, gdje velika
gustina podzemnih metalnih instalacija otežava ili onemogućava efikasno razdvajanje radnog i
zaštitnog uzemljenja. Uslovi bezbijednosti od napona dodira biće ispunjeni ako ukupna otpornost
združenog uzemljenja zadovoljava uslov iz tačke 7.1.8. Kako je redukcioni faktor nadzemnog
voda r = 1, a faktor kd = 2, otpornost združenog uzemljenja treba da bude:
- Rzdr ≤ 0,5 Ω ako se zemljospoj isključuje u vremenu do 1 sekunde
- Rzdr ≤ 1 Ω ako se zemljospoj isključuje u vremenu do 0,5 sekundi
Izuzetno, vrijeme trajanja zemljospoja može da se smanji do 0,25 sekundi čime se dobija
Rzdr≤ 2Ω, ali se na taj način povećava vjerovatnoća neselektivnog djelovanja zemljospojne
zaštite. U većini slučajeva teško je postići tražene vrijednosti združenog uzemljenja. Međutim,
ako TS napaja NN mrežu i instalacije potrošača u kojima je na širem području primjenjen TN
sistem napajanja, traženi uslov za združeno uzemljenje se relativno lako postiže jer se preko
neutralnog provodnika povezuju uzemljivači susjednih TS, svi uzemljivači objekata (zgrada),
vodovod i ostale metalne instalacije koje imaju funkciju prirodnih uzemljivača. U ovom slučaju
se u fazi projektovanja usvaja vrijednost otpornosti združenog uzemljenja susjedne TS, dok se
uzemljivači zaštitnog i radnog uzemljenja izvode prema tačkama 7.5.4, 7.5.5 i 7.5.6, tako da se
dobije Rz ≤ 5 Ω i Rr ≤ 10 Ω.
7.5.7.2 Efikasno razdvajanje radnog i zaštitnog uzemljenja najviše se primjenjuje ako se
slobodnostojeća ili stubna TS nalazi izvan urbanizovanog dijela naselja.
a) Uzemljivač zaštitnog uzemljenja se izvodi prema tački 7.5.4, odnosno 7.5.5. Ukupna
otpornost zaštitnog uzemljenja dimenzioniše se tako da se na uzemljivaču ne prekorači
napon od 1200V, što se postiže ako vrijednost otpornosti zaštitnog uzemljenja iznosi:
Rz ≤ 5 Ω u TS 10/0,4 kV
Rz ≤ 4,5 Ω u TS 20/0,4 kV i TS 35/0,4 kV
b) Ukupna otpornost radnog uzemljenja dimenzioniše se u zavisnosti od primjenjene zaštite
od indirektnog dodira u NN mreži i instalacijama potrošača. Preporučuje se da vrijednost
ukupne otpornosti radnog uzemljenja (uzemljivač radnog uzemljenja TS zajedno sa
uzemljivačima koji se vezuju na neutralni provodnik NN mreže) iznosi Rr ≤5 Ω.
7.5.8 Ako TS radi isključivo u mreži sa izolovanom neutralnom tačkom u TS se po pravilu
koristi združeno uzemljenje. U TS se izvodi samo jedan uzemljivač, koji se koristi i za radno i za
zaštitno uzemljenje. U sistem radnog (združenog) uzemljenja uključeni su i svi uzemljivači koji
su priključeni na neutralni provodnik NN mreže i u instalacijama potrošača, kao: uzemljivači na
krajnjim stubovima dužih dionica radijalnih NN vodova, uzemljivači objekta (zgrade) sa TN
sistemom napajanja i sl.
Uslovi bezbijednosti od napona dodira biće ispunjeni ako ukupna otpornost združenog
uzemljenja zadovoljava uslov iz tačke 7.1.8. Faktor kd ima vrijednost:
a) kd = 2 ako se zemljospoj isključuje najkasnije za 3 sekunde, a to u uslovima rada
distributivne mreže odgovara mrežama sa kapacitivnim strujama zemljospoja do 20A,
izuzetno do 40A
b) kd = 1 ako se zemljospoj isključuje najkasnije za 2 sata, ali traje duže od 3s, a to u
uslovima rada distributivne mreže odgovara mrežama sa kapacitivnim strujama
zemljospoja do 10A.
Preporučuje se dimenzionisanje sistema uzemljenja za kapacitivnu struju zemljospoja od 20A. U
tom slučaju ukupna otpornost združenog uzemljenja treba da iznosi Rzdr ≤ 6,5 Ω. Izuzetno, ako
novembar, 2002. 54
TS radi u izolovanoj mreži u kojoj kapacitivna struja zemljospoja prelazi 20A treba smanjiti
vrijeme trajanja zemljospoja tako da se dobije vrijednost Rzdr ≤ 6,5 Ω.
Npr. za graničnu vrijednost struje zemljospoja od 40A (iznad ove vrijednosti neutralna tačka
mreže se obavezno uzemljuje), trajanje zemljospoja treba da se ograniči na najviše 0,6 sek.
Tražena vrijednost otpornosti združenog uzemljenja treba da se postigne pomoću uzemljivača
zaštitnog uzemljenja čija otpornost rasprostiranja treba da bude Rz ≤ 6,5 Ω.
7.6 Zaštita od iznošenja potencijala iz TS
7.6.1 Nema opasnosti od iznošenja potencijala iz TS 110/10(20) kV ako TS napaja razgranatu

mrežu 10 ili 20 kV izvedenu kablovima sa provodnim plaštom, ako je dodatno ispunjen bar jedan
od slijedeća dva uslova:
- TS 110/10(20) kV radi u kablovskoj mreži 110 kV
- zemljospoj na sabirnicama 110 kV isključuje se najkasnije za 0,15 sekundi
7.6.2 Nije dozvoljeno prekidanje metalnih plašteva i ubacivanje izolacionih umetaka
energetskih kablova 35, 20 i 10 kV tipa NPO 13-A, IPZO 13 is.
Metalne vodovodne cijevi galvanski se razdvajaju od uzemljivača TS 110/10(20) kV umetanjem
cijevi od izolacionog materijala na mjestu uvođenja u TS.
7.6.3 Zbog velike struje zemljospoja u mreži 110 kV, postoji opasnost pojave visokih
potencijala na uzemljivačima nekih TS 110/10(20) kV. Ovi potencijali mogu da se prenesu preko
metalnih plašteva, električnih zaštita i/ili armatura energetskih kablova 10 ili 20 kV do TS 10/0,4
kV ili TS 20/0,4 kV, u NN mrežu i dalje preko neutralnog provodnika u instalacije potrošača,
izazivajući napone dodira koji bi u nekim slučajevima mogli da budu veći od dozvoljenih napona
dodira iz tačke 7.1.7.
Pri zemljospoju na 110 kV strani TS 110/10(20) kV na sistemu uzemljenja u prvoj TS 10/0,4 kV
ili 20/0,4 kV pojaviće se napon:
Uu1 = ki·Uui = ki·r·Ik·Zu
gdje je:
ki - koeficijent iznošenja (koeficijent izlazećeg) potencijala
Uui - napon na sistemu uzemljenja TS 110/10(20) kV u voltima
r - redukcioni faktor napojnog voda 110 kV
Ik - ukupna struja zemljospoja na sabirnicama 110 kV u TS 110/10(20) kV u amperima
Zu - ukupna otpornost sistema uzemljenja TS 110/10(20) kV u omima
Nije potrebno preduzimanje posebnih mjera zaštite od iznošenja potencijala iz TS 110/10(20) kV,
ako napon sistema uzemljenja Uu1 u prvoj TS 10/0,4 kV ili TS 20/0,4 kV iznosi:
- Uu1 ≤ 300V ako se zemljospoj na sabirnicama 110 kV isključuje za 0,5 sekundi sa
djelovanjem drugog stepena distantne zaštite (Udoz = 150 V, kd = 2)
- Uu1 ≤ 1000V ako se zemljospoj na sabirnicama 110 kV isključuje za 0,15 sekundi
djelovanjem zaštite sabirnica 110 kV (Udoz = 500 V, kd = 2)
Koeficijent ki se određuje na slijedeći način:
a) ako se veza TS 10/0,4 kV ili TS 20/0,4 kV sa TS 110/10(20) kV izvodi kablom sa
provodnim plaštem, koeficijent iznošenja potencijala ki u zavisnosti od dužine kablovskog
voda 10 ili 20 kV i za nekoliko vrijednosti specifične električne otpornosti tla koje su
karakteristične za gradski konzum dobija se sa dijagrama na sl.21. Za dužine kablovskog
novembar, 2002. 55
voda manje od 200m koeficijent iznošenja potencijala ima vrijednost kao i za dužine od
200m, jer se tada TS 10/0,4 kV ili TS 20/0,4 kV praktično nalazi unutar potencijalnog
lijevka izvorne TS 110/10(20) kV.
ki
dužina kabla
Sl.21 - Iznošenje potencijala preko plašta kabla IPO 13-A
b) ako se veza TS 10/0,4 kV ili TS 20/0,4 kV sa TS 110/10(20) kV izvodi kablom 10 ili 20

kV sa neprovodnim plaštem, koeficijent ki u zavisnosti od broja (nts) TS X/0,4 kV koje su
priključene na isti kablovski vod, u TS koja je najbliža izvornoj TS ima vrijednost koje su
date u donjoj tabeli. U tabeli izraz “urbanizovano naselje” podrazumijeva da TS X/0,4 kV
imaju relativno male vrijednosti otpornosti uzemljenja, npr. Rz ≈ 0,5 Ω u slučaju da je na
širokom prostoru primjenjen TN sistem napajanja, odnosno Rz ≈ 1 Ω kod malih
vrijednosti specifične električne otpornosti tla i sl.
Izraz “vangradski konzum” obično podrazumijeva da se za napajanje koristi
srednjenaponski SKS XHE 48/0-A
Broj TS na vodu (nts) 1 2 >2

ki - urbanizovano naselje, TN sistem, Rz ≈ 0,5 Ω 0,74 0,49 0,41
ki - urbanizovano naselje, Rz ≈ 1 Ω 0,85 0,65 0,55
ki - vangradski konzum, Rz ≈ 4 Ω 0,95 0,9 0,8
7.6.4 Ako napon uzemljenja TS 10/0,4 kV ili 20/0,4 kV prelazi vrijednosti date u tački 7.6.3,
mora se preduzeti jedna ili više slijedećih mjera:
- proračunom, analizom i/ili mjerenjem dokazati da su naponi dodira koji se javljaju
u TS 10/0,4 kV ili 20/0,4 kV, kod izloženih objekata NN mreže u instalacijama
niskog napona manji od dozvoljenih napona dodira iz tačke 7.1.7
- smanjiti napon sistema uzemljenja TS 110/10(20) kV (tačka 7.6.5)
- smanjiti vrijeme trajanja zemljospoja u mreži 110 kV (ugraditi zaštitu sabirnica
110 kV u TS 110/10(20) kV, podesiti drugi stepen distantna zaštite na 0,4 s i sl.)
- preduzeti dodatne zaštitne mjere (tačka 7.6.6)
novembar, 2002. 56
7.6.5 Smanjenje napona uzemljenja TS 110/10(20) kV može da se postigne primjenom jedne,

ili kombinacijom više mjera, kao što su:
7.6.5.1 Smanjenje struje zemljospoja u mreži 110 kV, koja se postiže izborom najpovoljnije
konfiguracije mreže i zabranom trajnog rada mreže u zatvorenom prstenu. Smanjenje bi moglo da
se postigne i ubacivanjem impedanse za ograničenje struje zemljospoja, ako su ispunjeni ostali
uslovi za tu mjeru. Ove mjere su sistemske i mogu da se sprovedu samo na nivou elektroprivrede
kao cjeline. Efekat smanjenja struje zemljospoja smanjenjem broja uzemljenih neutralnih tačaka
110 kV energetskih transformatora 110/x kV je mali, pa se ova mjera ne primjenjuje.
7.6.5.2 Smanjenje djela struje zemljospoja kroz uzemljivač TS, koje se postiže smanjenjem
redukcionih faktora napojnih vodova primjenom zaštitnog provodnika od bolje provodnog
materijala (E-AlMgSi0,5 i sl.) na najmanje 5-6 raspona od TS.
7.6.5.3 Smanjenje impedanse sistema uzemljenja TS, npr. dodavanjem vertikalnih uzemljivača.
7.6.6 Dodatne zaštitne mjere, koje mogu da se primjene pojedinačno ili kao kombinacija više
mjera su:
7.6.6.1 U kablovski rov, uz kabl sa neprovodnim plaštem (XHP 48-A,XHE 49 i sl.) koji povezuje
TS 110/10(20) kV sa prvom TS 10/0,4 kV ili 20/0,4 kV, na nekoliko pravaca polaže se bakarno
uze presjeka najmanje 35 mm²
7.6.6.2 Objekti (zgrade) koji se napajaju iz TS 10/0,4 kV ili 20/0,4 kV koje su direktno vezane na
TS 110/10(20) kV imaju svoj uzemljivač i sprovedene mjere izjednačenja potencijala, a
niskonaponski razvodni ormari i KPK su, po mogućnosti, od izolacionog materijala (oprema
klase II) ili se nalaze na asfaltiranom prostoru. Kod metalnih stubova javne rasvjete koji se nalaze
na neasfaltiranom prostoru i kod kojih je primjenjen TN sistem napajanja izvedeno je oblikovanje
potencijala
7.6.6.3 Izuzetno je dozvoljeno da se u TS 110/10(20) kV izoluju električne zaštite kablova sa
neprovodnim plaštem. Pri tome mora da se uzme u obzir:
- da redukcioni faktor voda 10 ili 20 kV postaje r = 1 umjesto r = 0,5 što znači da
sistem uzemljenja svih TS 10/0,4 kV ili TS 20/0,4 kV koje su priključene na taj
vod treba da se dimenzionišu na dvostruko veću vrijednost struje zemljospoja
- da izostaje efekat smanjenja ukupne otpornosti (impedanse) sistema uzemljenja TS
zbog prekida galvanske veze uzemljivača susjednih TS.
7.6.7 Zbog velikog uticaja kablova 10 kV ili 20 kV na impedansu sistema uzemljenja i

rješavanje problema iznošenja potencijala, na sistem uzemljenja TS 110/10(20) kV treba već na
početku eksploatacionog vijeka TS da bude priključeno najmanje pet kablova 10 ili 20 kV sa
provodnim plaštem, odnosno najmanje osam kablova sa neprovodnim plaštem, pri čemu nije
bitno da li su svi kablovi pod naponom.
7.6.8 Pri izvođenju radova na vodu kod kojih se vod isključuje, vod se uzemljuje na mjestima
odvajanja od napona. Izuzetno, ako je vod priključen na TS 110/10(20) kV, a napon sistema
uzemljenja TS prelazi vrijednosti date u tački 7.6.3, tada se u TS 110/10(20) kV vod isključuje ali
se ne uzemljuje.
novembar, 2002. 57
8. MJERENJA, KONTROLE I PREGLEDI SISTEMA UZEMLJENJA
8.1 Sistem uzemljenja u elektroenergetskom objektu zadovoljava zahtjeve propisa i ove

tehničke preporuke tek pošto se to mjerenjem i kontrolom utvrdi.
8.2 Na sistemu uzemljenja elektroenergetskog objekta vrše se slijedeća mjerenja i kontrole:

- otpornosti uzemljenja
- napona sistema uzemljenja
- napona dodira i napona koraka na području postrojenja i izvan postrojenja u
prelaznoj zoni
- napona dodira i napona koraka u području referentne zemlje, usljed iznošenja
potencijala izvan postrojenja i međusobne povezanosti pojedinih elemenata sistema
uzemljenja i kontinuiteta uzemljivača između pojedinih kontaktnih mjesta i spojeva
8.3 Mjerenje otpornosti uzemljivača, neovisno od naponskog nivoa, realizira se jednom od

slijedećih metoda:
- U-I metoda
- mosne metode
- kompenzacione metode
Slika 22. Mjerenje otpora uzemljenja U-I metodom
novembar, 2002. 58
Slika 23. Mjerenje otpora uzemljenja prema Bahrend-ovoj metodi
Ukoliko se radi o manjim uzemljivačima mjerenje se svodi na jednostavnu U-I metodu. Međutim,
ukoliko se radi o visokonaponskim uzemljivačima velikih dimenzija, U-I metoda se u izvjesnom
smislu modificira.
Sva mjerenja se obavljaju izmjeničnom strujom. Treba voditi računa o mogućoj eventualnoj
smetnji iz postrojenja nazivnih industrijskih frekvencija. Kod mjernih uređaja koji imaju
sopstveni izvor napajanja (MEGER), mjerni napon mora imati frekvenciju koja se razlikuje za
najmanje 5 Hz od cjelobrojne nazivne frekvencije ispitivanog objekta i mora se nalaziti u
području 70-140 Hz.
8.4 Kontrola međusobne povezanosti uzemljenja, spojeva i kontinuiteta uzemljivača vrši se

propuštanjem ispitne struje veličine 10 do 20 A između pojedinih ispitnih tačaka na sistemu
uzemljenja.
Kontrola presjeka i stanja uzemljenja sprovodi se mjerenjem dimenzija i vizuelnim pregledom
nadzemnog i podzemnog (otkopavanjem) dijela instalacije.
8.5 Napon dodira mjeri se između uzemljenih metalnih masa i mogućih stajališta na tlu koja
su udaljena 1m od uzemljenih masa. Dodirne napone treba mjeriti voltmetrom unutarnjeg otpora
oko 1000 oma (otpor čovječijeg tijela). Mjerne elektrode za oponašanje stopala treba da imaju
površinu od ukupno 400 cm² i nalijegati na tlo sa minimalnom silom od ukupno 500 N. Kao
zamjena, umjesto mjerne elektrode smije se koristiti sonda zabijena u zemlju najmanje 20 cm
duboko u zemlju.
novembar, 2002. 59
8.5.1 Kod mjerenja dodirnog napona elektrodu treba postaviti na stajalište na udaljenosti 1m od
dijela postrojenja izloženog dodiru.
8.5.2 Betonirano ili isušeno tlo treba prije postavljanja elektrode navlažiti.
8.5.3 Kao mjerna elektroda za oponašanje ruke može se primjeniti šiljasta elektroda. Boju na
mjernom mjestu (ali ne i izolaciju) treba ukljoniti. Jednu stezaljku voltmetra treba spojiti sa
elektrodom ruke, a drugu sa elektrodom noge, odnosno sa obje elektrode za oponašanje nogu.
8.6 Mjerenja, kontrole i pregledi sistema uzemljenja stubova
8.6.1 Mjerenje otpornosti uzemljenja stuba vrši se prije aktiviranja visokonaponskog voda i
svake pete godine eksploatacije voda
8.6.2 Mjerenje otpornosti uzemljenja stuba vrši se prenosnim mjernim uređajem sa sopstvenim
izvorom naizmjenične struje frekvencije do 150 Hz, koji radi prema nekoj provjerenoj metodi
(metoda mosta, kompenzaciona metoda i sl.).
Mjerenje se vrši bez odvajanja uzemljivača stuba od konstrukcije stuba i zajedno sa zaštitnim
užetom (impedansa uzemljenja).
Zaštita od povratnih preskoka na stubu je postignuta ako se mjerenjem dobije da je:
- R ≈ Ru ≤ 15 Ω za stubove bez zaštitnog užeta
- R ≤ 10 Ω za stubove koji prema tački 6.3.3 treba da imaju viši nivo zaštite od
povratnih preskoka, kao i za stubove sa zaštitnim užetom.
8.6.3 Mjerenje udarne otpornosti uzemljenja se preporučuje za stubove sa zaštitnim užetom.
Mjerenje treba da se vrši sa priključenim uzemljivačem stuba i zaštitnim užetom. Za uzemljivače
koji su obuhvaćeni ovom preporukom, za ovu namjenu može da se koristi mjerni
visokofrekventni uređaj čija frekvencija mjene struje treba da bude toliko visoka da se dobiju
vrijednosti otpornosti uzemljenja stuba kao da je zaštitno uže odvojeno od stuba.
8.6.4 Mjerenje napona dodira i napona koraka kod stubova se ne vrši ako su uzemljivači i ostale
mjere izvedene prema ovoj preporuci.
8.6.5 Specifična električna otpornost tla se ne mjeri. Za proračune prema ovoj preporuci se
koriste podaci o prosječnim vrijednostima specifične otpornosti tla izmjerene na terenima gdje
prolazi vod. Ako takvih podataka nema, mogu da se koriste i usvojene vrijednosti iz propisa
(tabela 4).
8.7 Mjerenja, kontrole i pregledi sistema uzemljenja TS
8.7.1 Ukupna otpornost uzemljenja (radno, zaštitno, združeno) mjeri se naizmjeničnom strujom
frekvencije do 150 Hz. Kod TS X/0,4 kV koriste se prijenosni instrumenti (npr.uređaj koji radi
prema Berendovoj metodi), dok se za TS 35/10(20) kV koristi metoda mjerenjem struje i napona.
Mjerenje se vrši bez odvajanja uzemljivača TS od ostalih uzemljivača, kao što su: zaštitni
provodnici nadzemnih vodova, metalni plaštevi, armature i električne zaštite energetskih kablova
(osim ako se izričito ne zahtijeva suprotno, tačka 7.6.6.3), neutralni provodnik NN mreže zajedno
sa svim uzemljivačima NN mreže i instalacija kupaca koji su priključeni na neutralni provodnik.
Mjerenje otpornosti uzemljenja vrši se prije puštanja u pogon ili poslije radova na sistemu
uzemljenja, a u toku eksploatacije:
- najmanje jedanput u 10 godina kod TS X/0,4 kV,
- najmanje jedanput u 10 godina kod TS 35/10 ili 35/20 kV ako se za uzemljivače
TS koji se polažu u tlo koristi bakar
- najmanje jedanput u 5 godina kod TS 35/10 ili 35/20 kV ako se za uzemljivače TS
koji se polažu u tlo koristi pocinčani čelik
novembar, 2002. 60
U istim vremenskim intervalima vrši se i vizuelni pregled, koji služi za ocjenu kvaliteta spojeva i
stanja zaštite od korozije u sistemu uzemljenja. Vizuelni pregled sistema uzemljenja
podrazumijeva:
- pregled spojeva zemljovoda sa kućištima uzemljenih uređaja,
- pregled veza za međusobno povezivanje metalnih konstrukcija radi kontinuiranosti
uzemljenja
- pregled veza i spojeva izvedenih za izjednačenje potencijala
- pregled veza za uzemljenje zvjezdišta transformatora
- pregled svih drugih vidljivih dijelova sistema uzemljenja
8.7.2 Mjerenje napona dodira i napona koraka se ne vrši ako su uzemljivači dimenzionisani i
izvedeni u skladu sa ovom preporukom.
8.7.3 Specifična električna otpornost tla se ne mjeri. Za proračun otpornosti koriste se podaci o
prosječnim srednjim vrijednostima koji su, u zavisnosti od vrste tla gdje se locira TS, dati u
važećim propisima o uzemljenjima.
8.7.4 Ako radno i zaštitno uzemljenje moraju da budu efikasno razdvojeni (tačka 7.5.7.2),
mjerenjem se mora dokazati da se sa jednog uzemljivača ne može da prenese više od 40%
potencijala drugog uzemljivača.
8.7.5 Pri izvođenju kablovskih završnica i spojnica na srednjenaponskom kablu tipa XHP 48-A,
XHE 49, XHE48/0-A i sl. a u toku eksploatacije najmanje jedanput u 10 godina treba mjerenjem
dokazati galvansku povezanost električne zaštite na krajevima kablovskog voda koji povezuje
dvije susjedne TS.
Obavezna mjerenja i pregledi su dati u donjoj tabeli prema naponskom nivou i značaju:
Prije puštanja u pogon ili
poslije radova na sistemu
Pri izradi projekta uzemljenja U toku eksploatacije
Vrsta mjerenja Vrsta mjerenja Vrsta mjerenja Periodičnost
Objekt ρ (godina)
P Zu P Zu 5
A.1 + + + + + 10
A.2 + + + + + 5
A.3 + + + + - 5
B.1 - + + + + 10
B.2 - + + + + 5
B.3 - + - + - 5
C.1 - + - + - 5
C.2 - + - + + 5
Upotrebljene oznake imaju značenje:
+ - obavezno
- - nije obavezno
ρ - mjerenje specifičnog otpora tla
p - vizuelni pregled
Zu - mjerenje impedanse sistema uzemljenja
A - postrojenja nazivnog napona 110 kV i više
A.1 - uzemljivač postrojenja izrađen je od vodiča koji je od pocinčanog čelika
A.2 - uzemljivač postrojenja izrađen je od bakarnih vodiča ili vodiča od drugih materijala
prevučenih slojem bakra
novembar, 2002. 61
A.3 - iz postrojenja izlaze dva ili više kablova koji služe kao uzemljivač (odnosno izlaze dvije ili
više uzemljivačkih traka položenih uz kablove sa neprovodnim plaštem), a čiji je ukupni otpor
rasprostiranja najmanje dva puta manji od optora rasprostiranja uzemljivača postrojenja
B - postrojenja nazivnog napona manjeg od 110 kV
B.1 - uzemljivač postrojenja izrađen je od vodiča koji je od pocinčanog čelika
B.1 - uzemljivač postrojenja izrađen je od bakarnih vodiča ili vodiča od drugih materijala
prevučenih slojem bakra
B.3 - iz postrojenja izlaze dva ili više kablova koji služe kao uzemljivač (odnosno izlaze dvije ili
više uzemljivačkih traka položenih uz kablove sa neprovodnim plaštem), a čiji je ukupni otpor
rasprostiranja najmanje dva puta manji od optora rasprostiranja uzemljivača postrojenja
C - stubovi nadzemnih vodova
C.1 - stubovi se nalaze u prostoru za kampovanje ili na području kupališta
C.2 - stubovi nose posebnu električnu opremu (rastavna sklopka, transformator, razvodni ormar i
slično)
9. LITERATURA
1. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih

transformatorskih stanica (Sl.list SFRJ,broj 13/78 i Sl.list RBiH, broj 2/92)
2. Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (Sl.list
SFRJ, broj 53/88 i 54/88, Sl.list RBiH,broj 2/92)
3. Pravilnik o tehničkim mjerama za pogon i održavanje elektroenergetskih postrojenja
(Sl.list SFRJ, broj 19/68 i Sl.list RBiH,broj 2/92)
4. Pravilnik o tehničkim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona
iznad 100 V (Sl.list SFRJ, broj 4/74 i 13/78, Sl.list RBiH, broj 2/92)
5. Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja od
prenapona (Sl.list SFRJ, broj 7/71 i 44/76, Sl.list RBiH,broj 2/92)
6. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova
(Sl.list SFRJ, broj 51/73 i 11/80, Sl.list RBiH,broj 2/92)
7. Nacrt Pravilnika o uzemljenju elektroenergetskih postrojenja nazivnog napona višeg
od 1 kV Republike Hrvatske 1995
8. J.Nahman: Uzemljenje neutralne tačke distributivnih mreža, Beograd 1980
9. Zaštita od previsokih napona dodira u niskonaponskoj mreži, A.Muharemović i
saradnici, Sarajevo juli 1999.
10. Uvođenje efikasnog sistema zaštite od opasnog napona dodira u električnim
instalacijama postojećih distributivnih kupaca električne energije, A.Muharemović i
saradnici, Sarajevo mart 2001.
11. Mogućnost primjene novih tehničkih propisa i definiranje smjernica za donošenje
novih propisa o opasnim naponima dodira, A.Muharemović i saradnici, Sarajevo maj
2001.
12. Definiranje procedura proračuna i mjerenja parametara uzemljenja u formi pravilnika
(Tehničkih preporuka JP Elektroprivreda BiH), A.Muharemović i saradnici, Sarajevo
jul 2002.
13. Analiza i kritična ocjena postojećih rješenja zaštite u mrežama niskog napona,
posebno zaštite od previsokog napona dodira i prijedlog mjera za otklanjanje uočenih
problema, Z.Salkić, F.Agačević, A.Andelija, E.Dedović i S.Selimović, Sarajevo
novembar 2001.
14. G.Dotlić: Elektroenergetika kroz standarde, zakone, pravilnike, odluke i tehničke
preporuke, Beograd 2001.
novembar, 2002. 62
SARAJEVO

ODLUKU
o utvrđivanju Tehničke preporuke za projektovanje i izgradnju uzemljenja i uzemljivača

u elektrodistributivnim mrežama i postrojenjima (Oznaka TP-18)
Usvaja se Tehnička preporuka za projektovanje i izgradnju uzemljenja i uzemljivača u

elektrodistributivnim mrežama i postrojenjima.
II
Tehnička preporuka iz prethodnog člana čini sastavni dio ove Odluke.
III
Broj :
Sarajevo,
Enver Jamak
PRILOG 1
FORMULE ZA PRORAČUN OTPORA RASPROSTIRANJA

UZEMLJIVAČA
JP EP BIH – Direkcija za Distribuciju 1
- TEHNIČKE PREPORUKE -
IZOLATORI ZA NADZEMNE ELEKTROENERGETSKE VODOVE
NAZIVNOG NAPONA od 1 kV do 35 kV
1. Opšte odredbe
1.1. Ovom Tehničkom Preporukom definišu se tehničke karakteristike

Izolatora za nadzemne EE vodove nazivnog napona od 1 kV do 35 kV
(u daljem tekstu vodovi).
1.2. Na vodovima se upotrebljavaju potporni i štapni izolatori.
1.3. Potporni izolatori se spajaju čvrsto sa stubom.
1.4. Štapni izolatori spajaju se sa stubom tako da se mogu slobodno njihati

oko tačke učvršćenja.
1.5. Obavezna je upotreba kompozitnih izolatora čije su osnovne

komponente: štap-jezgro, kućište i armatura.
1.6. Za specifične uvjete sanacije postojećih vodova dozvoljena je upotreba

porculanskih i staklenih izolatora.
2. Građa izolatora
2.1. Jezgro kompozitnog izolatora, koje služi za osiguranje mehaničkih

svojstava izolatora, treba biti izrađeno od staklenim vlaknima ojačane
smole.
2.2. Staklena vlakna trebaju biti otporna na stresnu koroziju.
1.3. Kućište kompozitnog izolatora treba biti izrađeno na bazi silikonske

gume ili legure EPDM (etilen-propilen-dien)/silikon.
2.4. Materijal kućišta treba biti u stanju regenerisati svoju hidrofobičnost.
2.5. Armatura kompozitnog izolatora, koja prenosi mehaničko opterećenje

na štap, treba biti izrađena od kovanog čelika ili legura aluminijuma.
2.6. Svi metalni dijelovi izolatora trebaju biti galvanizirani u skladu sa

važećim standardom IEC 1 466 – 1/97.
2.7. Metalni dijelovi izolatora mogu biti izrađeni od nehrđajućeg čelika.
Sarajevo, april 2000.g.

3. Dizajn izolatora
3.1. Izolator treba biti dizajniran tako da mu obezbjeđuje svojstvo

neprobojnosti.
3.2. Kućište izolatora može biti jednodijelno ili se može sastojati iz omotača
i na njega povezanih rebara.
3.3. Dozvoljen je dizajn u kojemu sva rebra imaju isti dijametar, kao i dizajn
s alternativnim rebrima.
1.4. Preferiraju se oni dizajni izolatora kod kojih ne postoje linije kalupa
paralelne osi jezgra.
3.5. Preferiraju se oni dizajni kod kojih je kućište izolatora realizirano tako
da metalne armature nisu prekrivene materijalom kućišta.
3.6. Tipizira se upotreba štapnih izolatora, tip očka-očka i zdjelica-batić, koji

su u saglasnosti sa standardom IEC 120.
4. Mehaničke karakteristike izolatora
4.1. Potporni izolatori na nosivim stubovima dimenzioniraju se tako da im

je prelomno opterećenje najmanje 2,5 puta veće od težine vodića s
dodatnim opterećenjem, a ako je opterećenje vodića zbog djelovanja
vjetra veće, uzima se u obzir to veće opterećenje.
4.2. Potporni izolator treba imati prelomno opterećenje najmanje 10 kN,

montiran na stubu.
4.3. Štapni izolatori dimenzioniraju se tako da im je mehaničko opterećenje

najmanje 3 puta veće od težine vodića s dodatnim opterećenjem, a ako
je opterećenje vodića zbog djelovanja vjetra veće, uzima se u obzir to
veće opterećenje.
4.4. Štapni izolator treba imati mehaničko opterećenje najmanje 70 kN.

5. Električne karakteristike izolatora
5.1. Izolator na nadzemnom vodu mora udovoljiti vrijednostima navedenim

u sledećoj tabeli:
Nazivni Najviši napon Nazivni Nazivni

napon opreme Um podnosivi kratkotrajni
(kV) (efektivna atmosferski podnosivi
vrijednost) udarni napon
(kV) prenapon industrijske
(tjemena frekvencije na
vrijednost) kiši (efektivna
(kV) vrijednost)
(kV)
10 12 75 28
20 24 125 50
35 38 170 70
5.2. U nadzemnim vodovima nazivnog napona 10 kV i 20 kV tipizira se

upotreba izolatora nazivnog napona 20 kV.
5.3. Dozvoljena je upotreba izolatora nazivnog napona 10 kV u slučajevima

intervencija na postojećim 10 kV vodovima, gdje je tehnoekonomski
neopravdano ugrađivati izolatore nazivnog napona 20 kV.
6. Dimenzioniranje klizne(strujne) staze
6.1. Dimenzioniranje minimalne klizne staze izolatora vrši se prema

stepenu zagađenosti datog lokaliteta i najvišem naponu opreme Um.
6.2. Kvalitativna procjena stepena zagađenja datog lokaliteta obavlja se

saglasno sledećoj tabeli:

NIVO ZAGAĐENJA PRIMJERI TIPIČNIH SREDINA

I – Slabo Regioni bez industrije i s malim brojem
domaćinstava u kojima se ima oprema za
zagrijavanje prostorija.
Regioni s malom gustinom industrije ili
naseljenosti, ali podvrgnuti čestim vjetrovima i
kišama.
Poljoprivredni regioni (imati u vidu da li se
koriste vještačka đubriva špricana iz pištolja ili
aviona).
Planinski krajevi.
(Svi ovi regioni moraju biti udaljeni od mora 10-20
km i ne smiju ni u kom slučaju biti izloženi
vjetrovima s mora).
II – Srednje Regioni s industrijom koja ne proizvodi naročito
zagađene gasove i s prosječnom gustinom
domaćinstava sa uređajima za zagrijavanje.
Regioni s velikom gustinom naseljenosti ili
industrije, ali podvrgnuti čestim vjetrovima ili
kišama.
Regioni izloženi vjetru s mora, ali ne tako blizu
obali (najmanje nekoliko kilometara).
III – Jako Regioni s velikom gustinom industrije i
predgrađa velikih gradova s velikom gustinom
uređaja za grijanje koji proizvode zagađenje.
Regioni blizu mora ili na neki način izloženi
relativno jakim vjetrovima s mora.
IV – Vrlo jako Regioni podvrgnuti padanju provodne prašine i
industrijskog smoga koji dovode do stvaranja
jako debelih depozita.
Regioni vrlo blizu morskoj obali izloženi slanoj
morskoj prašini ili vrlo jakim vjetrovima s mora.
Pustinjski krajevi, bez kiše u toku dugog
vremena, izloženi jakim vjetrovima koji nose
pijesak i sol, a podvrgnuti redovnoj kondenzaciji.
6.3. Minimalna dužina klizne staze izolatora bira se prema sledećoj tabeli:
NIVO ZAGAĐENJA MINIMALNA SPECIFIČNA KLIZNA

STAZA (mm/kV)
I – Slabo 16
II – Srednje 20
III – Jako 25
IV – Vrlo jako 31
6.4. Tipizira se upotreba izolatora dužine klizne staze najmanje 500 mm,
osim u sredinama sa vrlo jakim zagađenjem.

7. Označavanje, pakovanje, garancija i kvalitet
7.1. Svaki izolator treba biti označen imenom, nazivnim naponom, zaštitnim
znakom proizvođaća, kao i godinom proizvodnje.
7.2. Svaki izolator treba da sadrži oznaku specifičnog mehaničkog

opterećenja.
7.3. Sve oznake na izolatoru treba da budu čitljive i neizbrisive.
7.4. Izolatori trebaju biti spakovani pojedinačno i transportovani u

odgovarajućim sanducima, na način koji će spriječiti oštećenja
izolatora. Svaki sanduk treba biti obilježen znakom proizvođaća.
7.5. Isporučilac je dužan ispostaviti garanciju u kojoj stoji da isporučeni

materijal udovoljava tehničkim specifikacijama i da se u periodu od 12
mjeseci od dana isporuke neće dogoditi nikakvo oštećenje
prouzročeno lošom kvalitetom izrade i/ili lošom kvalitetom materijala.
7.6. Svaki proizvođać dužan je da omogući prisustvo stručnjaka iz JP EP

BIH prilikom ispitivanja izolatora.
7.7. Proizvođać izolatora treba imati utvrđeni i održavani sistem kvalitete

koji ispunjava zahtjeve ISO 9001.
8. Prijem i odpakivanje izolatora
8.1. Nakon prijema i odpakivanja sanduka sa izolatorima obavezno je

izvršiti kontrolu na bilo koji znak vizuelnog oštećenja izolatora. Nakon
kontrole izolatori se vraćaju u originalno tvorničko pakovanje.
9. Transport do mjesta ugradnje
9.1. Ukoliko postoje odgovarajući uslovi izolatore treba transportovati do

mjesta ugradnje u originalnom tvorničkom pakovanju.
9.2. Ukoliko nije moguće transportovati izolatore u originalnom tvorničkom

pakovanju, izolatori ne smiju biti transportovani slobodno ili bez
odgovarajuće zaštite. Izolatori ne smiju ležati nezaštićeni zajedno sa
užadima, lancima, metalnim dijelovima i sl.
10. Rukovanje izolatorima na lokaciji ugradnje i montaža
10.1. Prilikom prispjeća na lokaciju ugradnje izolatori trebaju ponovno biti

vizuelno provjereni na oštećenja.
10.2. Izolatori na lokaciji ugradnje moraju biti uskladišteni na posebnom

prostoru oslobođenom od ulja ili drugih naftnih derivata.

1.3. Svi metalni dijelovi koji mogu oštetiti izolator (npr. ekseri na poklopcu
sanduka) moraju biti uklonjeni.
10.4. Ako su izolatori prljavi i zahtijevaju čišćenje, dozvoljeno je jedino

čišćenje čistom vodom. Korištenje deterđenata, rastvaraća i abrazivnih
materijala nije dozvoljeno.
10.5. Prilikom rada sa izolatorom na tlu potrebno je odstraniti kamenje i sve

oštre i teške predmete koji mogu oštetiti kućište izolatora.
10.6. Nije dozvoljeno stajanje ili penjanje na montiran izolator.
10.7. Nije dozvoljeno prebacivanje užeta preko izolatora da bi se vukla neka

druga komponenta na vrh stuba.
10.8. Izolator ne smije biti korišten kao tačka oslonca za alate i sigurnosni
pojas.
11. Dokumentacija
11.1. Proizvođać izolatora dužan je obezbijediti dokumentaciju o:

Testu dizajna izolatora koji je proveden u skladu sa standardom
IEC 1109.
Tipskim ispitivanjima izolatora koja su provedena u skladu sa
standardom IEC 1109.
Testovima uzoraka koji su provedeni u skladu sa standardom IEC
1109.
Rutinskim ispitivanjima.
LITERATURA:
1. Studija ETF-a: Kompozitni izolatori u prijenosnoj i distributivnoj mreži
Elektroprivrede BiH.
2. Zbirka Propisa iz područja Elektrotehnike, Stjepan Megla
3. Insulator 2000 – World Congress on Insulator Technologies

Tehnicke Preporuke

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnicke Preporuke

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Direkcija za distribuciju Page 1 of 6

Naziv tehničke preporuke Oznaka

z Uputstvo za izradu tehničke preporuke u elektrodistributivnoj

z Transformatorska stanica 10-20/0.4 kV, kablovska TP-2

z Transformatorska stanica 10-20/0.4 kV, stubna TP-3

z Rasklopna postrojenja 20 kV i pripremne transformacije 35/X kV TP-4

z Elektroenergetski kablovi nazivnog napona od 1 kV do 35 kV TP-5

z Stubovi za elektroenergetske vodove niskonaponskih i

z Tipizacija čeličnih pocinčanih konzola za ugradnju na armirano-

{ Sve konzole - varijanta1

z Tipizacija temelja armirano-betonskih stubova NN i SN

{ Izbor kružnog betonskog temelja

{ Izbor prizmatičnog betonskog temelja

{ K temelj bez cijevi

{ P temelj bez cijevi

{ Podaci za betonski kružni temelj

{ Podaci za betonski prizmatični temelj

{ Podaci za direktno temeljenje

{ Pregled mogućih načina temeljenja

{ Stabilizaciona ploča - plan armature

{ Temeljna ploča - plan armature

z Srednjenaponske nadzemne mreže TP-7

z Niskonaponske nadzemne mreže TP-8

z Niskonaponski priključci individualnih stambenih/poslovnih

{ Varijante priključenja i razvod kod individualnih objekata

{ Varijante priključenja individualnih objekata

z Niskonaponski priključci višespratnih stambenih objekata TP-10

{ Mogućnost izvedbe vanjskog priključka višespratnog objekta

z Obračunsko mjerno mjesto TP-11

z Distributivni centri upravljanja električnom energijom TP-12

z Vozila i mehanizacija TP-15

z Zaštita i upravljanje SN postrojenjima i mrežom TP-16

z Priključenje maloh elektrana na elektrodistributivni sistem TP-17

z Projektovanje i izgradnja uzemljenja i uzemljivača u distributivnim

UPUTSTVO ZA IZRADU TEHNIČKIH

Sarajevo, juli 2000.

Na osnovi člana 4.2., tačka 4.2.4. Uputstva za izradu tehničkih preporuka u

o utvrđivanju Tehničkih preporuka – Dopune Tehničkih preporuka pod nazivom

Usvaja se Tehnička preporuka pod nazivom : “…………………………………….”

Tehnička preporuka iz prethodnog člana čini sastavni dio ove odluke.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja a primjenjuje se od ……………..

DIREKTOR DIREKCIJE ZA DISTRIBUCIJU

JAVNO PREDUZEĆE ELEKTROPRIVREDA BiH

I.OSNOVNE ODREDBE II. OPĆA NAČELA RADA I

Juli 2000. Str.1

Juli 2000. Str.2

20 +6 oC Tehnički uslovi obaveznog su karaktera,

- Kod pisanja cijelih brojeva izostavljaju se IV. PRIJEDLOG, IZRADA I USVAJANJE

Juli 2000. Str.3

Juli 2000. Str.4

Sarajevo, april 1997.

2.2. Na područjima svih “Elektrodistribucija” JP ELEKTROPRIVREDA BiH obavezno je pridržavati se

- standardne “tipske” dokumentacije (elektromontažnog i građevinskog dijela) koja podliježe odobrenju

2.6. Tehničke preporuke za TS 10-20/0,4 kV, kablovske ne odnose se na:

- već izgrađene objekte,

Transformatori su traofazni uljni izrađeni i ispitani u skladu s L 20 i L 21.

4.1. Tehnički podaci o transformatoru

Niz nazivnih snaga 250, 40, 630 kVA

Nazivna snaga Dopušteni nivo buke uljnih tranformatora

Mjerenje nivoa buke izvodi se prema standardu L23.

4.2. Oprema transformatora

4.2.1. Tipiziraju se za upotrebu hermetički zatvoreni uljni transformatori

5. OPREMA SREDNJENAPONSKOG RAZVODA