SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK 

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK 

MAGISTARSKI STUDIJ

ILDA MILIŠIĆ

AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

SEMINARSKI RAD

TRAVNIK, 2!2"
 

SVEUČILIŠTE / UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK 

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE TRAVNIK 

MAGISTARSKI STUDIJ

AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

METODOLOŠKI SEMINARSKI RAD

P#$%&$'( J)*+$ -+)+.-$

M$+'0#( D1" D#" B0%)+) V3+$*-4
M)-.'#)+%( I5%) M-5-6-4 789!!/MFBO

S'3%-.:- .&$#( M$+)%;&$+' -+)+.-), <)+:)#.'*) - 0.-3#)+)

T#)*+-:, )=#-5 2!2"

 

PREDGOVOR 

Jedna od trenutno najaktuelnijih tema kada je ekonomija u BiH u pitanju svakako su

akcize. U ovom seminarskom radu pokušat ću odgovoriti što kvalitetnije naovu temu,
 prvenstveno navodeći koji su to predmeti akciza te koliki su prihodi od ubiranja istih.

Prilikom izrade ovog rada pojavile su se poteškoće koje se ogledaju u injenici da je bilo
izuzetno teško doći do kvalitetne literature o akcizama u Bosni i Hercegovini. ! toga se veliki
dio ovog rada bazira na podacima koji su dostupni u Upravi za inirektno oporezivanje BiH te
u !lu"benom glasniku BiH ili statistikim podacima iz odjeljenja za makroekonomsku
analizu.

#otiv za izbor teme ovog seminarskog rada jeste ukazati na va"nost akcizna u BiH.
$ako%er, cilj je pokazati da, koristeći saznanja iz oblasti metoda i tehnologije izrade
seminarskog rada, moguće je na pravi nain pristupiti, te adekvatno odgovoriti na zadanu
temu.

U cilju da ovaj rad ispuni oekivanja predmetne pro&esorice 'c. 'r. Bogdane
(unjević, ulo"ila sam maksimum napora, kako bih poteškoće u kreiranju metodološkog
seminarskog rada savladala.

III
 

SA>ETAK 

AKCIZE U BIH

U prvom dijelu rada, UVODU  je postavljen problem, predmet i objekt istra"ivanja, a koji
 proizilazi iz pogrešnog odnosa samog preduzeća prema ovom &enomenu. !ve to prouzrokuje
neadekvatan pristup upravljanju dugoronim obavezama što se u velikoj mjeri odra"ava na ukupnu
&inansijaku sliku.

  'rugi dio rada HISTORIJAT AKCIZA objašnjava pojam akcize i njen nastanak.

 )akon predstavljanja najva"nijih odrednica akciza, pristupilo se analizi središnjeg dijela ovog
rada, koji je objašnjen u trećem dijelu naslova*  AKCIZE U DR>AVAMA EU  gdje je objašnjeno na
koji nain se one obraunavaju i šta se pod njima podrazmjeva.

U etvrtom dijelu naslova UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE   govori se

detaljnije o ovoj instituciji.

U petom dijelu pristupa se obradi zadane teme AKCIZE U BIH gdje se ulazi u sr" ove teme.
+vdje će detaljno biti govora o konkretnom znaenju pojma i sagledavanju iz svih aspekata.

Peti dio rada je NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA gdje se govori o nainu naplate u
 periodu -- i -.
 )a koncu rada ura%en je zakljuak gdje se jasno vidi da je završna misao ovog rada
orjentisana ka nainu kako da se povećaju javni prihodi dr"ave ali i prilagode zakoni o akcizama u
BiH /akonima u 0U.

K53?+$ #-$?-( akcize, javni prihodi, popis zaliha akciznih proizvoda, naplata prihoda od akciza,
/akoni o akcizama.

IV
 

SADR>AJ

S'#)+-1)

PREDGOVOR""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""III
SA>ETAK""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""IV
SADR>AJ""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""V

!" UVOD"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!
!"!" PROBLEM ISTRA>IVANJA, PREDMETI I OBJEKTI ISTRA>IVANJA""""""""""""""""""""""2

!"2" RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE """""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""@

!"@" SVRHA I CILJEVI ISTRA>IVANJA""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""7

!"7" OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRA>IVANJA""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""7

!"" ZNANSTVENE METODE""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""

!"8" STRUKTURA RADA"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""8

2" HISTORIJAT AKCIZA""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""

@" AKCIZE U DR>AVAMA EU""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""

7" UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH"""""""""""""""""""""""""""!!

7"!" OSNIVANJE""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!!
7"2" PRAVNI OSNOV"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!!
7"@" CILJEVI"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!2

" AKCIZE U BIH"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!@

"!" PREDMET OPOREZIVANJA"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!7
"2" PORESKI OBVEZNIK I REGISTRACIJA9OBRAZAC"""""""""""""""""""""""""""""""!8
"@" OSNOVICA AKCIZE"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!
"7" IZNOSI STOPE AKCIZE"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!
"7"!" I+0.- ):1-$ +) +)'+$ %$#-*)'$"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""!
"7"2" I+0.- ):1-$ +) <$)5:005+) =-4) =-*0 - *-+0"""""""""""""""""""""""""""""""""""!
"7"@ I+0.- ):1-$ +) )5:005 )5:005+) =-4) - *04+3 =#-#0%+3 #):-3""""""!
"7"7" I+0.- ):1-$ +) :)3"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2
"7"" I+0.- ):1-$ +) %3)+.:$ =#$#)$*-+$"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2
 

"7""!" P0*$4)+$ ):1-$ +) 1-)#$'$""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2!

"7"8" O.+0*- ) =0*$4)+$ ):1-$"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""22
"" PORESKE EVIDENCIJE I PORESKA PRIJAVA""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2@
"8" KONTROLA OBRAČUNA I PLAĆANJE AKCIZE"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2@
"" OSLOBAANJE PORAT I UMANJENJE AKCIZE"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2@
"" OGRANIČENJA U PROMETU ODREENIH PROIZVODA"""""""""""""""""""""""27
""!" O#)+-?$+) 3 =#0&$'3 50;935)"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""27

8" NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2

8"!" NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U 2!" GOD""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2
8"2" " NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U 2!!" GOD""""""""""""""""""""""""""""""""""""""2

" ZAKLJUČAK""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""@

" LITERATURA"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""@!

!" UVOD

Uva"avajući sve injenice i prikupljene podatke o tematici akciza pokušat ću na što

kvalitetniji nain objasniti ovaj pojam koristeći osnovne kategorije vezane za 1#etodologiju i
tehnologiju izrade seminarskog rada2.

U tom kontekstu bit će potrebno objasniti misiju i va"nost pojma 1dugoronih

obaveza2 te stoga u prvom dijelu, 3*0%3, posebnu pa"nju moram posvetiti slijedećim
tematskim jedinicama* 3 =#0<5$&, =#$%&$' - 0<$:'- -.'#);-*)+) , 3 #)%+) -=0'$) -
=0&04+$ -=0'$$, 43 .*#) - 1-5$*- -.'#);-*)+), 53 01$+) %0.)%)6+- -.'#);-*)+)   63
+)+.'*$+$ &$'0%$ i 73 .'#3:'3#) #)%).
 

!"!" PROBLEM ISTRA>IVANJA, PREDMET I OBJEKTI ISTRA>IVANJA

  'a bi uopće mogli govoriti o akcizama, prvenstveno moramo de&inisati ovaj pojam.
8kcize dakle predstavljaju posebnu vrstu poreza kojem podlije"u samo odre%eni proizvodi.

/akonom koji je, na osnovu lana 9(. 5. a3 Ustava Bosne i Hercegovine, usvojila
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 65. sjednici Predstavnikog doma, odr"anoj
:. maja --;. godine, i na 4. sjednici 'oma naroda, odr"anoj <. juna --;. godine,
ure%uje se oporezivanje prometa i=ili uvoza odre%enih vrsta proizvoda >akcizni proizvodi3 na
teritoriji Bosne i Hercegovine posebnim oblikom poreza ? akcizom. 

P#0<5$& -.'#);-*)+)( K):0 +) '$&$53 +0*- ):0+) =0*$4)'- ):1-$ .

9z naprijed navedenog uoavaju se i 0<$:'- -.'#);-*)+), a to su 1povećanje akciza2
kao i 1zakoni o akcizama2.

P#$%&$' -.'#);-*)+) ovog seminarskog rada svakako su već navedeni pojmovi*

8kcize u BiH.

  !"2" RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

2

/a postavljanje primjerene hipoteze ovog rada, bitno je da ista sadr"i kljune rijei i
odrednice iz naslova djela, problema istra"ivanja, predmeta istra"ivanja i objekata
istra"ivanja.

+sim radne hipoteze, treba postaviti i pomoćne hipoteze" Pomoćnih hipoteza ima
onoliko koliko ima i dijelova rada >bez Uvoda i /akljuka3, a s obzirom da je u ovome radu
više dijelova rada, onda se postavlja i više pomoćnih hipoteza. Pomoćne hipoteze postavljaju
se po modelu radne hipoteze.

1
 /akon o akcizama u Bosni i Hercegovini >@!lu"beni glasnik BiH@, broj 5;=-;3
2
 + tome detaljnije c&. /0A0)98, C.* #etodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, peto
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, 0konomski &akultet !veuilišta u Cijeci, Cijeka, -.
 

  !kladno problemu, predmetu istra"ivanja i objektima istra"ivanja postavljena je

#)%+) -=0'$)*  Povećati javne prihode na način da se uvedu novi Zakoni o akcizama koji 
će biti što sličniji zakonima u EU.

P0.')*5$+) #)%+) -=0'$) :0+:#$'--#) .$ . '#- =0&04+$ =)#1-)5+$ -=0'$$

.:#)4$+0 P"H", - '0(

P"H" !.* Javni prihodi predstavljaju sve  porezne sisteme u jednoj dr"avi gdje ona ima
mogućnost da svoja sredstva ostvari na osnovu me%usobnog di&erenciranja  javnih prihoda
koje se vrši zavisno od metode koja se koristi prilikom njihovog ustanovljavanja i realiziranja.

  P"H" 2"( /akoni o akcizama u BiH proistie iz Ustava BiH i njim se regulišu sva
 pitanja u vezi akciza.

P"H"@"( 9ako se u zemljama 0U akcizama oporezuje velik broj razliitih proizvoda, na

nivou Unije ure%eno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i
mineralnih ulja, a od --5. i oporezivanje energenata >prirodnog plina, koksa i elektrine
energije3, te BiH mora, "eli li u budućnosti biti lanica u potpunosti uskladiti svoje /akone sa
/akonima 0U u pogledu akciza.

!"@" SVRHA I CILJEVI ISTRA>IVANJA 3

  U naju"oj vezi sa problemom i predmetom istra"ivanja, postavljenom glavnom i pomoćnim

hipotezama, 0%#$$+) $ .*#) -.'#);-*)+)( istra"iti na koji nain i u kojoj mjeri su /akoni BiH
uskla%eni sa /akonima 0U o akcizama, te šta je sve potrebno uiniti kako bi se oni potpuno uskladili.

'a bi se postigli svrha i ciljevi istra"ivanja, spoznao predmet istra"ivanja, dokazala

temeljna i pomoćne hipoteze potrebno je dati znanstveno utemeljene odgovore na sljedeća
 pitanja*

. )a koje akcizna proizvode povećana akcizna stopaD

. U kojoj je mjeri novi zakon o akcizama u BiH, prilago%en zakonodavstvu 0UD
 

  !"7" OCJENA DOSADAŠNJIH ISTRA>IVANJA

Posebni porezi, akcize ili trošarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. !am naziv
akciza >excise tax3 potjee iz 7. stoljeća kada su u )izozemskoj posebnim porezom koji se
nazivao excijsen oporezivani pivo, šećer, so i alkoholna pića , a pretpostavlja se da rije
 potjee od staro&rancuske rijei assise  >sjednica, odluka, ugovor, namirenje rauna ili duga,
oporezivanje3.4
Primjer )izozemske ubrzo slijede )jemaka i 0ngleska >ukljuujući i engleske
kolonije3 te ostale europske zemlje. U ;. stoljeću akcize su bile dio sistemskog općeg poreza
na dobra i usluge koji se od poetka -. stoljeća trans&ormiše u opći porez na potrošnju,
odnosno od ;7-?ih u porez na dodanu vrijednost. 'anas su u gotovo svim
suvremenim poreznim sistemima uvedeni posebni porezi ili trošarine. Proizvode koji se
oporezuju trošarinama mo"emo svrstati u tri osnovne skupine*

• alkoholne proizvode,
•  energente i
• duhanske proizvode,

a one se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od dr"ave do dr"ave. Broj
uvedenih akciza kreće se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugake liste s više od 4
dvadeset razliitih proizvoda* ka&e, sladoleda, televizora i videoaparata, kućanskih aparata,
šibica, upaljaa, lososa, šećera, aja, kozmetikih proizvoda, elektrinih sijalica, insekticida,
herbicida pa do igraćih karata, banana, kakaoa i maslinova ulja.

!"" ZNANSTVENE METODE

Prilikom ovog istra"ivanja, a u &unkciji dokazivanja uticaja krize na poslovanje

 preduzeća odnosno upravljanje dugoronim obavezama, korišteno je, u odgovarajućoj
kombinaciji više naunih metoda* induktivna i deduktivna metoda, metoda analize i sinteze,
metoda kompilacije, metoda deskripcije, metoda klasi&ikacije, komparativna metoda, metoda
3
 #erriam?Eebster, --
 

uzoraka i sl. Upotreba ovih metoda pomoći će &ormiranju konanog stava u vezi s ovom
temom.

!"8" STRUKTURA RADA

U prvom dijelu rada, UVODU  je postavljen problem, predmet i objekt istra"ivanja, a koji
 proizilazi iz pogrešnog odnosa samog preduzeća prema ovom &enomenu. !ve to prouzrokuje
neadekvatan pristup upravljanju dugoronim obavezama što se u velikoj mjeri odra"ava na ukupnu
&inansijaku sliku.

  'rugi dio rada HISTORIJAT AKCIZA objašnjava pojam akcize i njen nastanak.

 )akon predstavljanja najva"nijih odrednica akciza, pristupilo se analizi središnjeg dijela ovog
rada, koji je objašnjen u trećem dijelu naslova*  AKCIZE U DR>AVAMA EU  gdje je objašnjeno na
koji nain se one obraunavaju i šta se pod njima podrazmjeva.

U etvrtom dijelu naslova UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE   govori se

detaljnije o ovoj instituciji.

U petom dijelu pristupa se obradi zadane teme AKCIZE U BIH gdje se ulazi u sr" ove teme.
+vdje će detaljno biti govora o konkretnom znaenju pojma i sagledavanju iz svih aspekata.

Peti dio rada je NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA gdje se govori o nainu naplate u
 periodu -- i -. 5
 )a koncu rada ura%en je zakljuak gdje se jasno vidi da je završna misao ovog rada
orjentisana ka nainu kako da se povećaju javni prihodi dr"ave ali i prilagode zakoni o akcizama u
BiH /akonima u 0U.
 

2" HISTORIJAT AKCIZA 6

  Posebni porezi, akcize ili trošarine jedan su od najstarijih poreznih oblika. !am naziv
akciza >excise tax3 potjee iz 7. stoljeća kada su u )izozemskoj posebnim porezom koji se
nazivao excijsen oporezivani pivo, šećer, so i alkoholna pića , a pretpostavlja se da rije
 potjee od staro&rancuske rijei assise  >sjednica, odluka, ugovor, namirenje rauna ili duga,
oporezivanje3.5
Primjer )izozemske ubrzo slijede )jemaka i 0ngleska >ukljuujući i engleske
kolonije3 te ostale europske zemlje. U ;. stoljeću akcize su bile dio sistemskog općeg poreza
na dobra i usluge koji se od poetka -. stoljeća trans&ormiše u opći porez na potrošnju,
odnosno od ;7-?ih u porez na dodanu vrijednost. 'anas su u gotovo svim
suvremenim poreznim sistemima uvedeni posebni porezi ili trošarine. Proizvode koji se
oporezuju trošarinama mo"emo svrstati u tri osnovne skupine*

• alkoholne proizvode,
4
 #erriam?Eebster, --
 

•  energente i
• duhanske proizvode,

a one se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno se razlikuju od dr"ave do dr"ave. Broj
uvedenih akciza kreće se od samo nekoliko proizvoda pa sve do podugake liste s više od
dvadeset razliitih proizvoda* ka&e, sladoleda, televizora i videoaparata, kućanskih aparata,
šibica, upaljaa, lososa, šećera, aja, kozmetikih proizvoda, elektrinih sijalica, insekticida,
herbicida pa do igraćih karata, banana, kakaoa i maslinova ulja.

Porez se obraunava u apsolutnom iznosu po jedinici mjere proizvoda >kilogramu,

litri, komadu i sl.3, ili u odre%enom postotku prodajne cijene. Cazlozi uvo%enja akciza su
 brojni*

a3 Fiskalni razlog G naješći razlog ubiranja

 b3 )e&iskalni razlozi, npr.

? /ahvaćanje gospodarske snage poreznog obveznika 7

? 9zbjegavanje društveno nepo"eljnog ponašanja poreznih obveznika
? )aknada poreznog obveznika za korist koju ima od potrošnje nekog proizvoda
? Financiranje jedinica lokalne samouprave i uprave
? !ocijalni uinak
? 0kološki razlozi
? +uvanje zdravlja
? 0konomski razlozi. 6

Prednost tih poreza u odnosu prema drugima jest jednostavnost ubiranja, mali broj
 poreznih obveznika, a jedan su od najznaajnijih &iskalnih prihoda.

@" AKCIZE DR>AVAMA EU

5
 'oc. dr. sc. )ikola #ijatović,Pravni &akultet !veuilišta u /agrebu
 

9ako se u zemljama 0U akcizama oporezuje velik broj razliitih proizvoda, na nivou

Unije ure%eno je oporezivanje alkoholnih proizvoda i piva, duhanskih proizvoda i mineralnih
ulja, a od --5. i oporezivanje energenata >prirodnog plina, koksa i elektrine energije3.
+snovni zadaci porezne politike 0U usko su povezani s razvojem unutarnjeg tr"išta, jaanjem
monetarne unije i ekonomskom integracijom. !tvaranjem unutarnjeg tr"išta već ranih ;;-?ih
odre%uje se pravni okvir za podruje indirektnih poreza >porez na dodanu vrijednost i akcize3.
Utvr%eni su osnovni smjerovi porezne politike koji trebaju poticati*

I stabilizaciju poreznih prihoda zemalja lanica

I uklanjanje teškoća u &unkcioniranju unutarnjeg tr"išta
I zapošljavanje.

Propisi koji ure%uju oporezivanje akcizama uglavnom su usvojeni tijekom ;;.

godine, vezano uz poetak uspostave jedinstvenog unutarnjeg tr"išta iji su temeljni ciljevi
 bili omogućivanje i podupiranje slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala.
Pravni temelj za uspostavu harmoninog sistema akciza nalazi se u 99. poglavlju G o
 poreznim odredbama, u lanku ;4. Ugovora o osnivanju 0uropske Unije.
+d . januara ;;4. godine utvr%uje se opći, temeljni dokument za harmonizaciju
sistema akciza kojim se reguliše posjedovanje, kretanje i nadgledanje alkoholnih pića, 8
duhanskih proizvoda i mineralnih ulja, odnosno na&tnih derivata >alcoholic beverages,
manufactured tobacco, mineral   oils3 koji se oporezuju akcizama. /bog znatnih poteškoća u
 procesu harmonizacije, te promjena u politikom i privrednom okru"enju te pristupanja novih
lanica,
00 nekoliko je puta mijenjana i dopunjavana. +sim te opće smjernice, za svaku grupu tih
 proizvoda donesene su posebne smjernice kojima se odre%uje struktura akciza >de&iniranje
 proizvoda, osnovica za oporezivanja, porezna izuzeća, prijelazna razdoblja u pojedinim
sluajevima3 te smjernice kojima se odre%uju stope što će se primjenjivati.

+pće je naelo da se proizvodi koji su proizvedeni u zemlji lanici ili uvezeni iz druge
zemlje lanice odnosno iz zemalja izvan 0U oporezuju u zemlji potrošnje po stopama koje se
 primjenjuju u toj zemlji. /emlje lanice mogu zadr"ati već postojeće ili uvoditi nove akcize
na neke druge proizvode za koje svaka zemlja samostalno ure%uje sistem oporezivanja, ali uz
uslov da promet tih proizvoda pri prelasku granice ne iziskuje posebne carinske &ormalnosti.
'obrima koja se oporezuju akcizama treba biti omogućeno slobodno kretanje u
 

 prekograninom prometu izme%u zemalja lanica. $akvo slobodno kretanje uslovljeno je

 postojanjem carinskih skladišta i odgovarajućih carinskih=poreznih dokumenata koji moraju
 pratiti te proizvode u prekograninom prometu.

+dlukom 6=--4=07 u administrativnom se praćenju kretanja proizvoda koji se

oporezuju akcizama, papirnata dokumentacija zamjenjuje sustavom elektronikog praćenja
>0#!3. Uspostava raunarskog sistema treba omogućiti pojednostavnjenje kretanja
oporezivih proizvoda unutar /ajednice, a sistem treba uskladiti i, ako je tehniki moguće,
spojiti s raunrskim tranzitnim sistemom >)$!3 radi lakšeg obavljanja administrativnih i
trgovakih postupaka. Financiranje sustava trebaju dijeliti /ajednica i dr"ave lanice unoseći
udio /ajednice u opći proraun 0U. Bilo je planirano da dr"ave lanice i omisija trebaju
uspostaviti raunarski sistem u roku šest godina od dana stupanja ove odluke na snagu, za što
se odobrava iznos od 46 milijuna 0UC.

/bog razlika u stopama i radi sprjeavanja krijumarenja u putnikom prometu

odre%ena je koliina duhanskih i alkoholnih proizvoda koja se mo"e prenositi iz jedne zemlje
9
u drugu. 'opuštena koliina cigareta iznosi <-- komada, a "estoka alkoholna pića ograniena
su na - litara. Posebna ogranienja uvedena su za kupovine tih proizvoda u novim zemljama
lanicama koje zbog ni"ih stopa akciza od minimalno utvr%enih imaju i ni"e cijene tih
 proizvoda. Putnicima koji se vraćaju iz tih zemalja dopušteno je posjedovanje -- cigareta,
što će se primjenjivati sve dok se u novim zemljama lanicama ne ponu primjenjivati stope u
visini minimalno propisanih, odnosno, ovisno o zemlji najkasnije do --;. godine.

!mjernice o harmonizaciji akciza utvr%uju minimalne stope te mogućnosti odre%enih

olakšica i izuzeća nu"nih zbog privrednih razlika i prioriteta pojedinih lanica što rezultira
velikim razlikama u poreznim stopama i poreznim strukturama me%u zemljama. /natne
razlike u stopama me%u zemljama lanicama potiu porezne prijevare, krijumarenje te
 prekograninu kupovinu je&tinijih, ni"e oporezivanih proizvoda u susjednim zemljama.

Procijenjeni gubitak poreznih prihoda zbog utaje poreza na alkohol i duhan u ;;7.
godini procjenjuje se na 5,< milijardi 0UC. rajem --5. godine Uredbom -:4=--5;
odre%uje se vršća suradnja administrativnih tijela zemalja lanica kako bi se sprijeile
 

 porezne prijevare na podruju oporezivanja akcizama. /adaci za provo%enje te uredbe

usmjereni su na kontakte poreznih i carinskih slu"bi me%u zemljama, br"i protok i razmjenu
in&ormacija te na primjenu transparentnijih i jae obvezujućih propisa u poslovanju.

Uz znatne razlike u poreznim stopama još uvijek postoje i razlike u poreznim

strukturama >podruje oporezivanja, de&insanja oporezivih proizvoda i porezne osnovice,
nain prikupljanja poreza, porezna izuzeća i oslobo%enja, rokovi plaćanja poreza3.

  9ako je doneseno i usvojeno niz dokumenata o harmonizaciji, a radi provo%enja

zajednike politike osnovano je i posebno tijelo za akcize >Committee on Excise Duties3, na
tom će podruju u budućnosti, a posebno nakon primanja novih lanica, trebati ulo"iti znatne
napore da se velike razlike i u poreznim strukturama me%u zemljama svedu na što manju
mjeru.

7" UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BOSNE I

1
HERCEGOVINE

7"!" O.+-*)+$
Usvajanjem /akona o sistemu indirektnog oporezivanja ;..--4. godine Parlament
Bosne i Hercegovine stvorio je pravni osnov za uspostavljanje Uprave za indirektno
oporezivanje, najveće institucije na dr"avnom nivou.

  $okom --5. godine izvršeno je spajanje bivših carinskih uprava entiteta i 'istrikta
Brko. Uporedo s procesom reorganizacije carinske slu"be, osnovan je !ektor za poreze, prvi
 put na dr"avnom nivou, koji je imao zadatak razviti i provesti jedinstveni sistem poreza na
dodatu vrijednost.
  Kodine --5. spajanje carinskih administracija i prijenos ovlasti a Uprava je kao
 jedinstvena cjelina stvarno poela &unkcionirati na cijelom teritoriju BiH od -.-.--6.
godine. !amo godinu i po kasnije U9+ je poela s registracijom P'( obveznika što je
 predstavljalo završnu &azu priprema za uvo%enje P'(?a. U najkraćem mogućem roku U9+ je
izvršila vrlo uspješno uvo%enje novog poreznog sistema što je od strane relevantnih
 

me%unarodnih institucija ocijenjeno kao jedan od kljunih koraka za uspostavljanje

 jedinstvenog ekonomskog prostora, smanjenje sive ekonomije, poticanje stranih ulaganja i
smanjenje vanjskotrgovinskog de&icita.7

7"2" P#)*+- 0.+0*

ljuni zakoni na kojima se zasniva rad Uprave za indirektno oporezivanje su*

• /akon o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH

• /akon o Upravi za indirektno oporezivanje

• /akon o postupku indirektnog oporezivanja

• /akon o postupku prinudne naplate

• /akon o carinskoj politici BiH

• /akon o carinskim prekršajima

• /akon o carinskoj tari&i BiH

• /akon o porezu na dodatu vrijednost

• /akon o akcizama

• /akon o uplatama na jedinstveni raun i raspodjeli prihoda.

7"@" C-5$*-
1

U9+ je jedini organ u Bosni i Hercegovini odgovoran za provedbu zakonskih propisa i

 politike indirektnog oporezivanja te za naplatu i raspodjelu prihoda od indirektnih poreza.

U nadle"nosti Uprave je prikupljane svih indirektnih poreza u BiH* poreza na dodatu

vrijednost, carina, akciza i putarine. !amo < mjeseci od &ormalnog uspostavljanja U9+ je
ušla u završnu &azu priprema za uvo%enje poreza na dodatu vrijednost i poela s registracijom
P'( obveznika.

+d predvi%enih - hiljada P'( obveznika, koliko se oekivalo prema podacima

entitetskih poreskih uprava, U9+ trenutno brine za legalno poslovanje i e&ikasnu naplatu
 poreza za više od 4:.-- P'( obveznika. +d uspostavljanja Uprava bilje"i konstantan rast

6
  http*==LLL.uino.gov.ba=b=+Mnama=+Mnama.html
 

 prihoda. )aši prioriteti su ostvarenje zahtjevnih ciljeva koje pred nas postavlja proces
 pribli"avanja 0vropskoj uniji a to su*

• ubrzanje protoka roba i ljudi uz istovremeno pojaanje kontrole,

•  podizanje nivoa bezbjednosti gra%ana, te razvijanje saradnje s drugim domaćim i
me%unarodnim institucijama, s ciljem harmonizacije procedura i uskla%ivanja
zakonodavstva prema zahtjevima 0U,

•  bolja razmjena in&ormacija s drugim institucijama i e&ikasna borba protiv ilegalne

trgovine i bilo kojeg oblika carinskih ili poreskih prevara.: 

" AKCIZE U BOSNI I HERCEGOVINI

1

9skustva skoro trogodišnje primjene zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini s &iskalnog

aspekta govore da se radilo o zakonu koji je opravdao prognoze o izdašnosti ove vrste poreza,
a sa aspekta usvojenih rješenja u podpunosti korespondirao sa zahtjevima vremena.

#e%utim, obzirom da i pored pozitivnih iskustava, ovaj zakon ne mo"e odgovarati

zahtjevima trenutka, ne samo sa aspekta harmoniziranosti sa propisima 0uropske Unije, već i
sa aspekta dostatnosti prihoda koji se ubiru po ovom osnovu, upravni odbor U9+ opredjelilo
se da predlo"i donošenje novog zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini. Budući da je jedan
od zahtjeva koji je opredjelio predlaganje ovog zakona potreba da se po osnovu akciza uberu

7
  http*==LLL.uino.gov.ba=b=+Mnama=+Mnama.html
 

veći javni prihodi, >u --;. godini procijenjeno je da će prihodi po osnovu indirektnih poreza
 biti umanjeni za oko -- mil. # po osnovu primjene Privremenog !oprazuma o stabilizaciji
i pridru"ivanju3 donošenje istog sugerira da bi novim zakonom, akcize na postojeće proizvode
trebale biti povećane ili ak uvedene neke nove. )aime, potreba da se po osnovu akciza
1uberu2 veći prihodi rezultat je ispunjenju zahtjeva koji se odnose na ukidanje odre%enih
indirektnih poreza odnosno dad"bina kao npr. naknade za carinsko evidentiranje i dr.
temeljem primjene privremenog !porazuma o !tabilizaciji i pridru"ivanju, tako da se bez
intervencije zakonodavca primjenom postojećeg zakona o akcizama nisu mogli ostvariti
zahtjevi za povećanim prihodima. ada se imaju u vidu zadaci koji stoje pred BiH
strukturama u --;. god. i narednim godinama, a koje se odnose na jaanje institucija,
odnosno izgradnju dr"avnih kapaciteta sposobnih za izvršenje zadataka koje se pred njima
 postavljaju na putu u lanstvo za 0uropsku Uniju, jasno je da se manjak prihoda mora
 prevazići ne samo radi novih zadataka koji se pojavljuju pred BiH već i radi is&inansiranja
 postojećih javnih potreba na dosadašnjim nivou. +predeljenje upravnog odbora U9+ da se
nedostojeći prihodi nadoknade temeljem novih rješenja u sistemu akciza ini se ispravnim i sa
teoriskog aspekta, obzirom na speci&inosti akciza kao poreznog oblika koji, u principu,
opterećuje samo odre%ene vidove potrošnje.

 )aime, obziro da se dr"avni bud"et dominantno >skoro izkljuivo3, &inansira iz sredstava

sa jedinsvenog rauna, a da i u bud"etima ostalih nivoa vlasti u FB9H prihodi od inirektnih
 poreza predstavljaju najznaajni prihodi, intervencije U9+ prdlo"enim izmjenama akcizama u
--;. god. donošenjem novog zakona o akcizama u BiH ukazuje se i kao jedino moguće
rješenje jer se ovakva intervencija sigurno nije mogla vršiti carinskom sistemu, niti u sistemu
P'(Ga po osnovu kojeg se ostvaruju najznaajni prihodi na Jedinstvenom raunu.

!em toga, potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridru"ivanju 1uozbiljava2 potrebu

 poduzimanja aktivnosti na usaglašavanju domaćeg zakonodavstva, sa zakonodavstvom
0uropske Unije, što je neovisno o 1&iskalnim razlozima2 znaajan razlog za donošenje novog
zakona o akcizama u kojem bi se morali napraviti daljnji koraci na usaglašavanju
zakonodavstva B9H u oblasti akciza sa propisima 0uropske Unije u ovoj oblasti.

oja rješenja sadr"i novi zakon u akcizama u B9H i u kojoj mjeri je uskla%en sa
zakonodavstvom 0uropske Unije , odnosno koja rješenja još uvijek nisu prilago%ena sadašnjoj
 pravnoj steevini 0uropske Unije, jer se objektivno sa usaglašavanjem mo"e saekati u
odre%enim oblastima skoro do ulaska u 0uropsku Uniju, te koliko je 1realan prostor2 za
 povećanje prihoda po osnovu akciza temeljem novih zakonskih rješenja, pokušat ćemo
 

sagledati u predhodno podsjećanje na 0uropsku regulativu u ovoj oblasti i osnovne elemente

ovog poreznog oblika. <

/akonom koji je, na osnovu lana 9(. 5. a3 Ustava Bosne i Hercegovine, usvojila
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine na 65. sjednici Predstavnikog doma, odr"anoj
:. maja --;. godine, i na 4. sjednici 'oma naroda, odr"anoj <. juna --;. godine,
ure%uje se oporezivanje prometa i=ili uvoza odre%enih vrsta proizvoda >akcizni proizvodi3 na
teritoriji Bosne i Hercegovine posebnim oblikom poreza ? akcizom. ;
+dredbe ovog zakona primjenjuju se i na putarinu.

Prihodi po osnovu akciza i putarina uplaćuju se na Jedinstveni raun Uprave za

indirektno oporezivanje BiH, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa /akonom o uplatama na
 jedinstveni raun i raspodjeli prihoda.

Pojmovi korišteni u /akonu o akcizama BiH su*

a3  pravno lice ? svako pravno lice koje je, u skladu s va"ećim propisima, registrirano za
 proizvodnju, uvozi=ili promet akciznih proizvoda iz lana 5. ovog zakona 1

 b3  preduzetnik   ? svako &iziko lice koje je kod nadle"nog organa registrirano za proizvodnju
i=ili promet akciznih proizvoda iz lana 5. ovog zakona

c3  građaninproizvođač   ? &iziko lice koje ima prebivalište u Bosni i Hercegovini, a bavi se

 proizvodnjom akciznih proizvoda

d3 U!" ? Upravu za indirektno oporezivanje

8
 Hadžimehanović H., Računovodstvo i posovne !nansi"e, #$%& '(u)tvo *a i*davač+u,
inst(u+tivno&o(a*ovnu, usužnu i t(-ovins+u d"eatnost d.d.&a(a"evo, (. 4, 2009. p. 13.
9
 /akon o akcizama u Bosni i Hercegovini >@!lu"beni glasnik BiH@, broj 5;=-;3
 

e3 Upravni odbor   ? Upravni odbor U9+ uspostavljen /akonom o sistemu indirektnog

oporezivanja u Bosnii Hercegovini >@!luNbeni glasnik BiH@, br. 55=-4, 6=-5 i 45=-:3.

"!" P#$%&$' 0=0#$-*)+)

Predmet oporezivanja je promet akciznih proizvoda koji su proizvedeni u Bosni i

Hercegovini kada proizvo%a prvi put njima prometuje i=ili uvoz akciznih proizvoda u Bosnu i
Hercegovinu.

. NAFTNI DERIVATI a3 motorni benzini, ukljuujući i bezolovni, nezavisno od oktanske

vrijednosti i komercijalnog naziva
 b3 dizel goriva i ostala plinska ulja
c3 petrolej >kerozin3
d3 lo"?ulje ekstra lako i lako specijalno >0A i A!3.

. DUHANSKE igarete i ostali duhanski proizvodi.

PRERAEVINE igaretama se smatraju*

a3 smotuljci duhana prikladni za pušenje, obavijeni omotaem koji nije

od prirodnog duhana
 b3 proizvodi slini cigaretama koji se sastoje od smotuljaka duhana
obavijenih jednostrukim i dvostrukim omotaem. (anjski omota izra%en
 je od materijala koji nije list prirodnog duhana i postavljen je u pravoj
liniji uzdu"no
c3 duhanski štapići koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom
stavljaju u papirni omot za cigarete ili se umotavaju u papirne listiće
d3 duhanski proizvodi stavljeni u promet pod nazivom cigarete. 1

+stalim duhanskim proizvodima smatraju se*

a3 cigare i cigarilosi
 b3 duhan za lulu i duhan za pušenje
c3 duhan za šmrkanje, "vakanje i drugi duhanski proizvodi

4. BEZALKOHOLNA Bezalkoholnim pićima se smatraju*

PIĆA +svje"avajuća bezalkoholna pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih

ekstrakata, "itarica i surutke, umjetna osvje"avajuća bezalkoholna pića i
niskoenergetska osvje"avajuća bezalkoholna pića.

Pod bezalkoholnim pićima, ne smatraju se*

a3 prirodne mineralne, gazirane i negazirane vode, izvorske domaće i

uvozne vode i stone vode
 b3 -- O prirodni sokovi od voća i povrća i njihovih mješavina
c3 sokovi od voća i povrća, te njihove mješavine, sa ili bez dodatka vode,
sa ili bez dodatog šećera, sa ili
 bez konzervansa, sa ili bez +, sa ili bez umjetnih boja, sa ili bez
 

umjetnih aroma i drugih umjetnih

dodataka, sa stvarnim i deklariranim udjelom 6-O i više voća i=ili povrća
u suhoj tvari
d3 sirupi, prašci i pastile namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića
razbla"ivanjem u vodi.

5. ALKOHOL, 8lkoholom se smatraju sve vrste alkohola, nezavisno od sirovine iz koje

se dobiva i postupka dobivanja.
ALKOHOLNA 8lkoholnim pićima se smatraju pića koja sadr"e više od O alkohola.

PIĆA I VOĆNA (oćnom prirodnom rakijom se smatra proizvod dobiven destilacijom

 prevrelog soka, masulja ili komine gro"%a ili drugog voća na manje od
PRIRODNA <7O vol. alkohola, u kojem se ne smije osjetiti miris i okus drugaiji od
RAKIJA onoga koji proistie od upotrijebljenih sirovina, kojem se ne smiju
dodavati arome ni etilni alkohol poljoprivrednog porijekla, šećer i drugi
ugljeni hidrati.

6. PIVO I VINO Pivom se smatra osvje"avajuće pjenušavo piće dobiveno od vode,

 jemenog slada, kvasca, nezasla%enih "itarica i hmelja, bez obzira na
koncentraciju ekstrakta u sladu ili koncentraciju alkohola u pivu.

(inom se smatra vino od gro"%a >ukljuujući pojaana vina3, vermut i

ostala vina gro"%a aromatizirana biljem ili aromatskim tvarima.

7. KAFA a&om se smatra*

a3 sirova ka&a >sa ili bez ko&eina3

1
 b3 pr"ena ka&a >sa ili bez ko&eina3, u zrnu ili mljevena
c3 ljuske i opne pr"ene ka&e
d3 ostali proizvodi od ka&e koji u sebi sadr"e 6-O i više ka&e.

Tabela 1.  Zakon o akcizama u osni i !ercegovini "#$lu%beni glasnik i!#, broj &'()'*

"2" P0#$.:- 0<*$+-: - #$-.'#)1-)

 

. Poreski obveznik je pravno lice ili preduzetnik koji akcizne uvozi i=ili proizvodi na
teritoriji BiH.
. Poreski obveznik za proizvode je uvoznik.
4. Pravno lice ili preduzetnik koji nabavi alkoholna pića, voćne prirodne rakije i vina
neposredno od gra%anina ? proizvo%aa koji nije obveznik akcize smatra se poreskim
obveznikom.
 

Poreski obveznik koji se bavi proizvodnjom i=ili uvozom akciznih proizvoda, kao i
 pravno lice ili du"ni su prije poetka obavljanja djelatnosti iz koje mo"e proisteći poreska
obaveza po ovom zakonu da se registriraju kod U9+.
Cegistracija se vrši upisom u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza, prema
 propisima koji reguliraju taj upis. /a propisivanje uslova za registraciju i prestanak 
registracije poreskog obveznika nadle"an je Upravni odbor.

Prilog* +brazac?Prijava akcize

1
 

"@" O.+0*-1) ):1-$ 1

 

+snovica akcize odre%ena je*

a3 koliinom, za akcizne proizvode za koje se akciza plaća po mjernoj jedinici

 b3 maloprodajnom cijenom i koliinom po mjernoj jedinici za duhanske prera%evine.

+snovica akcize u sluaju utvr%ivanja manjka i rashoda odre%ena je koliinom manjka koji se
ne mo"e pravdati višom silom, odnosno koliinom rashoda >kalo, rastur, kvar i lom3 iznad
koliine odre%ene posebnim aktom Upravnog odbora.

8kciza na na&tne derivate plaća se po litru derivata na koliinu utvr%enu pri temperaturi
6Q. Bli"e odredbe o odre%ivanju ekvivalenta za preraunavanje iz jedinice mase u
volumensku jedinicu utvrdit će Upravni odbor posebnim aktom.

8kciza na ka&u plaća se za jedan kilogram neto te"ine ka&e. 8ko se ka&a stavlja u promet u
 pakovanjima većim ili manjim od jednog kilograma, akciza se plaća proporcionalno koliini u
 pakovanju.

 )a promet alkohola, alkoholnih pića i voćne prirodne rakije akciza se plaća po litru
apsolutnog alkohola. 8ko se stavljaju u promet u pakovanjima većim ili manjim od jednog
litra, akciza se plaća proporcionalno koliini apsolutnog alkohola u pakovanju.

"7" I+0.- - .'0=$ ):1-$

8kciza se obraunava i plaća u apsolutnom iznosu po mjernoj jedinici i=ili po proporcionalnoj

stopi.

 "7"!" I+0.- ):1-$ ) +)'+$ %$#-*)'$ 1

/a na&tne derivate akciza se plaća po litru, i to na*

 

a3 dizel?gorivo i ostala plinska ulja -,4- #

 b3 petrolej >kerozin3 -,4- #
c3 motorni benzin ? bezolovni -,46 #
d3 motorni benzin -,5- #
e3 lo"?ulje ekstra lako i lako specijalno >0A i A!3 -,4- #.

 "7"2" I+0.- ):1-$ ) <$)5:005+) =-4), =-*0 - *-+)

/a sljedeće akcizne proizvode akciza se plaća po litru, i to*

a3 bezalkoholna pića -,- #
 b3 pivo -,- #
c3 vino -,6 #.

"7"@" I+0.- ):1-$ ) )5:005 - )5:005+) =-4) - *04+3 =#-#0%+3 #):-3

/a alkohol, alkoholna pića i voćnu prirodnu rakiju akciza se plaća po litru apsolutnog
alkohola, i to*

a3 alkohol 6,-- #

 b3 alkoholna pića 6,-- #
c3 voćna prirodna rakija <,-- #.

"7"7" I+0.- ):1-$ ) :)3

/a ka&u akciza se plaća prilikom uvoza po kilogramu, i to za*

a3 sirovu ka&u ,6- #

 b3 pr"enu ka&u >u zrnu ili mljevena3 4,-- #
c3 ljuske i opne pr"ene ka&e i ostale proizvode od ka&e 4,6- #.

1
 "7"" I+0.- ):1-$ ) %3)+.:$ =#$#)$*-+$
 

 )a cigarete akciza se plaća, i to*

a3 proporcionalna, po stopi od 5 O na osnovicu utvr%enu u skladu s lanom 6. stav >3 taka
 b ovog zakona i posebna akciza u iznosu od :,6- # na .--- cigareta, odnosno -,6 # za
 pakovanje cigareta od - komada

 b3 za pakovanja razliita od navedenog , akciza se plaća srazmjerno broju komada u

 pakovanju.

8kciza na ostale duhanske proizvode plaća se po stopi od 5O na osnovicu utvr%enu u skladu
s lanom 6. stav . taka b ovog /akona.

8ko je obraunata akciza na cigarete prema stavu >3 ovog lana manja od minimalne akcize
utvr%ene ovim /akonom, plaća se minimalna akciza.

#inimalna akciza iz stava >43 ovog lana ini ukupnu akcizu >proporcionalna i speci&ina3
utvr%enu u skladu sa stavom >3 ovog lana za .--- komada, odnosno za pakovanje od -
komada najpopularnije cjenovne kategorije cigareta.

 )ajpopularnijom cjenovnom kategorijom cigareta, u smislu stava >53 ovog lana, smatra se
maloprodajna cijena za .--- komada, odnosno za pakovanje od - komada one kategorije
cigareta koje imaju najveši obim prodaje u Bosni i Hercegovini. #inimalnu akcizu utvr%uje
Upravni odbor najkasnije do 4-. oktobra tekuće godine, na osnovu podataka Uprave za
indirektno oporezivanje o izdatim poreskim markicama za period od . jula prethodne godine
do 4-. juna tekuće kalendarske godine, koja prethodi godini u kojoj će se primjenjivati najni"a
akciza.
/a svaku godinu nakon 4. decembra --;. godine Upravni odbor U9+ utvrdit će iznos
 posebne akcize, sve dok ukupno akcizno opterećenje najpopularnije cjenovne kategorije
cigareta ne dostigne iznos od 7,-- # za .--- komada.

 /a poreske periode poevši od . januara --. godine Upravni odbor U9+ najkasnije do 4-.
2
septembra prethodne kalendarske godine utvr%uje stope posebne akcize na cigarete, na nain
da godišnje povećanje speci&ine akcize ne mo"e biti manje od :,6- # za .--- komada,
 

odnosno -,6 # za pakovanje od - komada, kako bi se osigurala dinamika uskla%ivanja

stopa akciza s relevantnim evropskim direktivama.
/a poreske periode nakon . januara --. godine Upravni odbor U9+ utvrdit će stope i
iznose akciza za ostale duhanske proizvode iz stava >3 ovog lana, tako što će osigurati
dinamiku uskla%ivanja stopaakciza s relevantnim evropskim direktivama, istovremeno sa
uskla%ivanjem akciza na cigarete.

"7""!" P0*$4)+$ ):1-) +) 1-)#$'$ 3 B-H

+dlukom o utvr%ivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za -. Kodinu utvr%en

 je iznos posebne i minimalne akcize na cigarete koja će se primjenjivati od -.-.-.
godine, te je nastavljen postupak obezbje%enja dinamike uskla%ivanja stopa akciza sa
relativnim europskim direktivama. Pored toga, u odnosu na ranije odluke, ovom odlukom je
 poboljšana razumljivost odre%enih normi i njenog boljeg usaglašavanja sa zakonskim
rješenjem, iako je sam nain utvr%ivanja i izraunavanja minimalne akcize u odnosu na ranije
odluke ostao isti.-

+sim toga, potrošai duhanski prera%evina kao i raniji godina, i u -. godini trebaju
oekivati da će prodavci te prera%evine od -.-.-. godine prodavati po većim cijenama u
odnosu na cijene tih istih prera%evina u -. Kodini. Cazlog za takvo povećanje cijena je u
većem iznosu posebne akcize kojom će biti opterećene u -. godini, a to će za prodavce
duhanski prera%evina znaiti i odre%ene obaveze koje prizlaze iz navedene odluke.

"7"8" O.+0*) ) =0*$4)+$ ):1-$

Pravni osnov za povećanje posebne akciza je u odredbi lana . stav 7. /akona o
akcizama u Bosni i Hercegovini >1!lu"beni glasnik Bosne i Hercegovine2, broj* 5;=-;3 kojom
 je propisano da će Upravi odbor Uprave za indirektno oporezivanje >u daljem tekstu Upravni
odborU9+3 za svaku godinu nakon 4. 'ecembra --;. godine utvrditi iznos posebne akcize, 2

10
 (idović !., Caunovodstvo i poslovne &inansije, F0B? 'ruštvo za izdavaku, instruktivno?obrazovnu, uslu"nu
i trgovinsku djelatnost d.d.?!arajevo, br. , -. p. 6-.
 

sve dok ukupno akcizno opterećenje najpopularnije cijenovne kategorije cigareta ne dostigne
iznos od 7,-- # za --- komada.  

Pored utvr%ivanja posebne akcize koja će biti u primjeni od -.-.-. godine, u

smislu stava >63 istog lana /akona, Upravni odbor Upraveza indirektno oporezivanje je u
obavezi da utvrdi i minimalnu akcizu najkasnije do 4-. +ktobra -. godine, na osnovu
 podataka Uprave za indirektno oporezivanje o izdatim poreskim markicama za preiod
-.-:.--. do 4-.-7.-. godine, jer je to period koji predhodi godini u kojoj će se
 primjenjivati najni"a akciza.

U smislu navedenih odredbi /akona, Upravni odbor U9+ je donio odluku o

utvr%ivanju posebne i minimalne akcize na cigarete za -. godinu gdje prema lanu .
navedene odluke, posebna akciza koja će se primjenjivati od -.-.-. godine iznosi 4-,--
# za .---,-- komada odnosno -,7- # za pakovanja od - komada, a minimalna akciza
 je utvr%ena u iznosu od <,6- # za .--- komada, odnosno ,76 # za pakovanja cigareta
od - komada. 'akle, ovom odlukom nastavljen je postupak uskla%ivanja posebne akcize u
skladu sa odredbama lana . stav >:3 /akona.

"" P0#$.:$ $*-%$+1-$ - =0#$.:) =#-)*)

Poreski obveznik du"an je voditi posebnu evidenciju o uvozu, prometu, potrošnji i stanju
akciznih proizvoda, te imati urednu i a"urnu knjigovodstvenu i vanknjigovodstvenu
dokumentaciju.

>3 Poreski period obuhvata vrijeme jednog kalendarskog mjeseca.

>3 Poreski obveznik ? proizvo%a du"an je da obavezu nastalu po osnovu akcize prijavi u
 poreskom periodu u kojem je obaveza i nastala.
>43 Prijavu poreski obveznik podnosi U9+ do -. u mjesecu po isteku poreskog perioda.
>53 Poreski obveznik du"an je da podnese prijavu akcize, bez obzira da li ima obavezu
 plaćanja akcize u periodu za koji je prijava podnesena. 2

"8" K0+'#05) 0<#)?3+) - =5)4)+) ):1-$

11
 9bidem., p. 6-.
 

ontrolu obraunavanja, prijavljivanja i plaćanja akcize vrši U9+ u skladu s ovim zakonom i
drugim zakonima iz oblasti indirektnog oporezivanja.

 "8"!" P#-*#$&$+0 0%3-&)+$ ):1-+- =#0-*0%)

8kcizni proizvodi zateeni u prometu bez akciznih markica ili nepravilno obilje"eni
akciznim markicama, kao i akcizni proizvodi zateeni u prometu bez vjerodostojne
dokumentacije o pravnom poslu na osnovu kojeg se stie pravo raspolaganja predmetnim
 proizvodima moraju biti privremeno oduzeti do okonanja postupka.

+vlaštenje za privremeno oduzimanje akciznih proizvoda imaju ovlaštena slu"bena

lica U9+ i ovlaštena slu"bena lica iz drugih organa u okviru svoje nadle"nosti.

"" O.50<))+$ =0*#)' - 3&)+$+$ ):1-$

""!" O.50<))+$

 +d plaćanja akciza oslobo%eni su sljedeći akcizni proizvodi*

a3 proizvodi koje se izvoze

 b3 proizvodi koji se isporuuju u bescarinske prodavnice radi prodaje putnicima koji odlaze u
inozemstvo
c3 proizvodi koji se uvoze, unose ili primaju iz inozemstva, a koji su po carinskim propisima
oslobo%eni od plaćanja uvoznih dad"bina
d3 proizvodi koji se isporuuju diplomatskim i konzularnim predstavništvima i njihovom
osoblju, po principu reciprociteta, a na osnovu akta #inistarstva vanjskih poslova Bosne i
Hercegovine
e3 proizvodi koji se isporuuju licima koja su po osnovu +pćeg okvirnog sporazuma za mir u
2
Bosni i Hercegovini i 8neksa uz taj sporazum, te rati&iciranih me%unarodnih ugovora i
konvencija oslobo%ena od plaćanja ove vrste poreza
&3 gorivo za avione i brodove u me%unarodnom saobraćaju
g3 na uvoz i=ili isporuku alkohola koji se koristi kao repromaterijal za proizvodnju alkoholnih
 pića, licu registriranom za proizvodnju.
 

 ""2" P0*#)'

. Fizika i pravna lica koja koriste lo"?ulje za zagrijavanje stambenih i poslovnih

objekata i objekata za poljoprivrednu proizvodnju >staklenici i plastenici3 imaju pravo
na povrat akcize plaćene na lo"?ulje.

. Preduzetnik i pravna lica koja koriste alkohol za proizvodnju lijekova i=ili u

medicinske svrhe, kao i etil alkohol koji koriste kao repromaterijal u proizvodnji
sredstava za ćišćenje i pranje, kozmetikih proizvoda i ostalih proizvoda na koje se ne
 plaća akciza imaju pravo na povrat uplaćenog iznosa akcize.
4. Pravno lice koje je izvezlo akcizne proizvode za koje je prethodno plaćena akciza ima
 pravo na povrat uplaćenog iznosa.
5. /ahtjev za povrat uplaćene akcize podnosi se U9+.
6. U9+ je du"an da izvrši povrat uplaćene akcize najkasnije u roku od 4- dana od dana
 podno"enja zahtjeva.
7. Upravni odbor propisat će uslove i postupak po kojem se ostvaruje pravo na povrat
akcize na bazi normativa potrošnje po metru kvadratnom površine koja se zagrijava.

"" O#)+-?$+$ 3 =#0&$'3 0%#$$+- =#0-*0%)

""!" O#)+-?$+) 3 =#0&$'3 50;935)

. Poreski obveznici du"ni su prije puštanja u promet >ako se radi o proizvo%au iz BiH3
ili uvoza lo"?ulje obojiti crvenom bojom uz dodavanje indikatora >markera3 prema
va"ećim propisima i standardima.

. )a lo"?ulje koje je prometovano a nije obojeno crvenom bojom mora biti naplaćena
akciza u iznosu od -,4- # po litru i za njega se ne mo"e ostvariti povrat.
2

4. Ao"?ulje se ne smije koristiti u svrhe suprotne njegovoj osnovnoj namjeni.

5. 8ko se pri kontroli vozila na motorni pogon, plovnih objekata na motorni pogon ili
drugih transportnih sredstava na motorni pogon, odnosno za pogon drugih motora,
utvrdi da se lo"?ulje koristi kao pogonsko gorivo, akciza će biti obraunata i naplaćena
 

od vlasnika predmetnog sredstva u iznosu od -,4- # po litru, na koliinu koja

odgovara zapremini rezervoara uvećanoj za deset puta.

8" NAPLATA PRIHODA OD AKCIZA U BIH

'a bi se jasno i sa"eto objasnilo naplata prihoda od akciza u BiH, potrebno je tu

 problematiku sistemski prezentovati u dva me%usobno povezanih tematskih jedinica i to* !
+)=5)') =#-0%) 0% ):1-) 3 2!" 0%-+- - 2 +)=5)') =#-0%) 0% ):1-) 3 2!!" 0%-+-

8"!" N)=5)') =#-0%) 0% ):1-) 3 2! 0%-+-

 /aea 2.  apata p(ihoda od a+i*a

 +Z-/ -ma ilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 00, anuar 2)1).

#jesec decembar je donio enorman rast prihoda od akciza na duhan. +va pojava se
mo"e objasniti povećanjem stopa posebne trošarine od ..-.g. i gomilanjem zaliha
oznaenim 1starim2 markicama sa cijenom iz --. koje će se prodavati po novim cijenama.
+hrabruju povoljni trendovi kod prihoda od trošarina na derivate na&te, koji su, nakon
sna"nih mjesenih turbulencija, na razini godine ve ći za 4,7O. $o je ujedno pokazatelj 2
 povoljnih tokova u ekonomiji u drugom polugodištu --.g. ! druge strane, kod kave je
zabilje"en ozbiljan pad prihoda, dok je bolja naplata prihoda od trošarina na alkohol, pivo,
alkoholna i bezalkoholna pića posljednjih mjeseci ubla"ila ukupan negativni rezultat za
--.godinu.

12
  ntić '., ma %iten, od"een"e *a ma+(oe+onoms+u anai*u, %iten (. 66, anua( 2010.,
p. 5 p. 6.
 

Kra&ik * akcize na duhanske proizvode

 +Z-/ -ma ilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 00, anuar 
2)1).

Kra&ik 4* O promjene potrošnje dizela, --=--;, m=m

 +Z-/-ma ilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 00, anuar 2)1).

Kra&ik 5.* godišnje promjene prihoda od akcize na derivate na&te i ka&u

2
 

 +Z-/ -ma ilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 00, anuar 
2)1).

8"2" N)=5)') =#-0%) 0% ):1-) 3 2!! 0%-+-

U -.g. naplaćeno je ,7 mlrd # prihoda od trošarina po odbitku povrata trošarina

na lo"?ulje i alkohol. )a godišnjoj razini prihodi od trošarina su porasli za :,<O. )ajveći rast
 je zabilje"en kod prihoda od trošarina na kavu :,4O i trošarina na duhanske proizvode od
7,4O, s tim da je porast prihoda od trošarina na uvozne duhanske proizvode iznosio ;,O.
 )eznatni porast prihoda je zabilje"en kod grupacije trošarinskih proizvoda koju ine alkohol,
alkoholna i bezalkoholna pi ća, piva i vina, dok je kod trošarina na deri vate na&te zabilje"en
 pad od cca 4O.4

Kra&ik 6.* kvartalne promjene u naplati trošarina >kv=kv3

2
13
  ntić '., ma %iten, od"een"e *a ma+(oe+onoms+u ani*u, iten (. 79, #e(ua( 2012,
p. 5.
 

 +Z-/-ma ilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 3', 4ebruar 2)12.

Kra&ik 7.* kretanje kumulativnih akciza, -

 +Z-/ -ma ilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 3', 4ebruar 2)12.

!manjenje prihoda od trošarina na derivate na&te rezultat su promjene strukture potrošnje

2
derivata u korist dizela, te povećana potrošnja lo"?ulja. 'i&erencirano oporezivanje derivata,
 

koje podrazumijeva povrat trošarine na lo"?ulje koje se koristi za zagrijavanje stambenih i

 poslovnih prostorija, staklenika i plastenika, te osloba %anje plaćanja putarine za rudnike,
termoelektrane i "eljeznice doveli su do smanjenja naplate prihoda od trošarina na derivate,
ali i prihoda od putarine. )a razini -.g. naplaćeno je 7, mil manje nego --.g. ili
6,:O što je rezultat navedenih trošarinskih olakšica.

Kra&ik :.* kretanje kumulativnih akciza na derivate

 +Z-/ -ma ilten, odjelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 3', 4ebruar 2)12.

2
 

" ZAKLJUČAK 

8kcize predstavljaju jedan od najstarih oblika poreza. U Bosni i Hercegovini . Jula

--;. godine poeo se primjenjivati novi zakon o akcizama. 9pak taj /akon nije bio
 prilago%en /akonima i normama koji vladaju u 0U te se konstantno radi na uskla%ivanju.

Prema novim zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini, u akcizne proizvode

spadaju* na&tni derivati,  duhanske prera%evine,  bezalkoholna pića,  alkohol, alkoholna pića i
voćna prirodna rakija,  pivo i vino, ka&a.

Predvi%en je novi model oporezivanja cigareta. +d -.-.-. godine iznosi 4-,-- #

za .---,-- komada odnosno -,7- # za pakovanja od - komada, a minimalna akciza je
utvr%ena u iznosu od <,6- # za .--- komada, odnosno ,76 # za pakovanja cigareta od
- komada. /a na&tne derivate akcize se plaćaju po litri, i to* motorni benzin bezolovni -,46
#=l, dizel i ostala ulja -,46 #=l, petrolej >kerozin3 -,4- #=l i ulje za lo"enje >0A i 0!3
-,4- #=l. 8kcize na ka&u plaćaju se po novim stopama i to* sirovu ka&u ,6- #, pr"enu
ka&u >u zrnu ili mljivenu3 4,-- # i ljuske i opne pr"ene ka&e i ostali proizvodi od ka&e 4,6-
#. )ovim zakonom o akcizama kod alkohola, alkoholnih pića, piva, vina i bezalkoholnih
 pića nije došlo do promjene akcize.

 )a kraju mo"emo reći da je BiH uinila mnogo u pogledu prilago%avanja svojih /akona
0U ali pred nama je još uvjek dug i trnovit put.

LITERATURA 3
 

KNJIGE(
1. /0A0)98, C.* #etodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, peto
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, 0konomski &akultet !veuilišta u Cijeci, Cijeka,
-.

2. /akon o akcizama u Bosni i Hercegovini >@!lu"beni glasnik BiH@, broj 5;=-;3

4. 'oc. dr. sc. )ikola #ijatović,Pravni &akultet !veuilišta u /agrebu

ČLANCI, REFERATI, STUDIJE I RASPRAVE(

!" 0skić 8.* O&) B-5'$+, +djelenje za makroekonomsku analizu, bilten br. 6-,
!eptembar --;.

2" 8ntić '.* O&) B-5'$+, odjelenje za makroekonomsku anlizu, bilten br. :;, Februar 
-..

@" 8ntić '.* O&) B-5'$+, odjelenje za makroekonomsku analizu, Bilten br. 77, Januar 
--

7" Hadžimehanović H., Računovodstvo i posovne !nansi"e, #$%&

'(u)tvo *a i*davač+u, inst(u+tivno&o(a*ovnu, usužnu i t(-ovins+u
d"eatnost d.d.&a(a"evo, (. 4, 2009

INTERNET(

http*==LLL.uino.gov.ba