DRAGUTIN KAISER diplomirani clektrostrojarski inkenjer ELEKTROTEHNICKI PRIRUCNIK TRECE, ZNATNO PRERADENO I PROSIRENO IZDANJE TEHNICKA KNJIGA ZAGREB 1964PREDGOVOR Brza prodaja prvog i, drogog indanja gokaaala je da je ova j priradaik naifao na veoma dobar. prijem medu natim clektrotchnitarmma od inten) do kvalificiranth radnika. Potreba za novim isdanjem jotala wc wet dupe! all su raene okolnosti jako zategle njegovo izlaienje. Danas je nove izdanje ne amo, stogs Ho je sar rasrodano, vel i toga lio je rane indanje matnim dijeom zasiarjelo shog inlacka’ mnogih novih etandarda i propisa. Ovo tree izdanje donost velike promjeae prema drogom izdanju, tak veée nego drugo prema prvom. Dvije tretine teksta jeu znatnoj mjeri pre~ tadeno, djelomitno nanovo napisano, a djclomitno upotpunjeno i dotjerane. Opseg knjige je Pevetan od 632 na Tal stranicu, ali je knjiga etvarno jot matnije poveéana itp je postignuto sbijanjem teksta sadriajno i grafidki, stiskanjem stranica, a testo i upotrebom manjih slova. Taradujudi nov igdanje ovo pra prirataika bio mi je osnovni cilj da na- Sim inkenjerima, tehnifarima { strotnim radnicima uw elektroprivredi, indu- steifi _Proiektantskim organizacijama, ustanovama i u zanatstvu te studentima 3kolama, prutim kntigu u kojoj de moti nati ito vile. prirutaih podataka prikladaib da im poslute pir; jetsvanin ajihoril raelizitih: gada- taka. I ovaj put sam veliki trad, alti ‘da ova ik odgovara najno- propisima, te da bude prilagoden nataj’ tehnitko; prakei i aa- Sim: potrebama. Gaje je god to bilo moguée, podaci su dani ix domate proizvodnje. Sve do zadnie korckture vriio sam uskladivanja « novo izaflim standardima i Propisima. ‘Nadam se stoga da é ovo novo izdanje job bolje poslutiti nakim ljudima i biti jod Korienije od prethodnih izdanja. Mnogi su strani elektrotehnitki prirutnici u stvari tchnitke enciklopedije koje u sagetom oblika obraduju cijelo podrufje elektrotebnike ili njezin veliki dio. Ovaj prirutnik to nije. U njemu se nigdye ne obraduje, na primjer, prin- cip rada neke tehnitke naprave, niti xe ne jaknjavaju neke pojave iz elek- trotehnitke teorije. Iz njega se ne da nauditi radi neki stroj, ni se grade vodovi visokog napona, mi ni8ta slitno. On, sadr#i samo gotove pri- rulne podatke, najvegim dijelom numeritke, koji elektrotchnitarima trebaju u njihovoj praksi. Svrha je ove knjige da obiljem takvih podataka bude w potpunom smisla rijeti »prirutnike za elektrotebnitare u praksi, On je sastavijen samo za po- trebe prakse, ali ta praksa nije shvaéena usko. On treba da nagim clektro- ‘ima -pomogne ne samo u raznim pitanjima pogona clektritnih postro- jenja, pa pri projektiranju, konstruiranju 2 monta¥i, veé i da im pomognt, narotito svojim prvim dijelom, i u praéenju strutne literature, Nije mi bilo Dogo obuhvatiti cijelo podrudje elektrotehnike niti sam to smatrao. potrebnim. prirataik obuhvaca samo podratje energetske elek- trotehnike ( i Kako se tt resto jod w nas kale, podrutje Sjake strujes), ali i tu su ‘soataeljens neka specijalna podretja. (0 lek elektrigna vuta) + olin elektrotehnizari opée prakse rjede imaju posla. Nemoguée je, dakako, makari za ogranifeno podrudje clektrotehnike, sastaviti neki sveobubvatni_prirudnik sveanadar, pa € mnogi sigurno pronati da poneki potrcbni podaci misu u nje~ mu sadriani. Pri izboru grade ogranitio sam se na one podatke koje sam smatrao najvatnijima s obzirom na svrhu ovog prirutnika i na njegov opseg. Prirutnik je sastavijen tako da se njime mogu slutiti ne samo inkenjeri i tehnigari, vet, u njegovu najveéem dijelu, i kvalificirani radnici (elektro- monteri, elektroinstalateri, elektrostrojari, elektromehanitari), Bal ta mjegova namjena bila je raglog da se ni u novom izdanju nisam mogao odlutiti za doskjednu upotrebu Giorgijeva mjernog sistema premda sam dakako njegov pristaSa. Kao jedinica sile upotrebljena Je jedinica kilopond (novi naziv za kilogram sile), a ne njutn, jer se ova posljednja jedinica jok Fijetko upotrebljava u naloj pralai, pa bi pri upotrebi tablica i dragih nume- ritkih podataka s tom jediicom veliki dio naSih ¢lektrotehnitara, narotito onih s nizom kvalifikacijom, imao poteikota. Ti isti praktitni razlozi naveli su me na to da sam upotrijebio naziv »teZina« umjesto naziva emasa« gotove svugdje gdje se radi o masi materijala mjerenoj u kilogramima. Bojao sam ge_da bi (inage jedino ispravan) naziv »masa« mogao iti one korisnike firutnika koji slabije pognaju teoriju (a th ima sigurno mnogo). U takvim je slwtajevima svugdje upotrebljena jedinica za masu, kilegram, jer sew Stvari. radi o masi, a ne 0 tebinj, Na kraju htio bih zahvaliti svima onima koji su mi pomogli u radu na novom izdanju ovog prirainika. To su u prvom redu Jugoslovenski zavod za standardizaciju (koji mi je stavio na raspolaganje cjelokupmu svoju stan- dardoteku i dokumentaciju), mmoga naga industrijska poduzeta (kao »Rade Kontar«, »Energoinvest«, »Elektrosrbijac, Fabrika kablova »Mea Pijade« Svetozarevo i dr.}, mnoge elektroprivredne organizacije, Internacionalna stalna iztotha. peblikacija, Savezni zavod za statistiku i drogi. Teplo zahvaljujem i pojedinim naiim strafnjacima koji su mi pomogli savjetom ili davanjem po- dataka. Veoma sam obvezan i nakladnom poduzeéu »Tehnitka knjigax, Zagreb, i tiskari »Grafitki zavod Hrvatskec, Zagreb, koji su u sveran izaili u susret nojim Zeljama i utinili sa svoje strane sve da knjiga ispadne sto bolja i \jepia. Nadam se da éc i ovo treée izdanje naiéi na jednako dobar prijem kao i ranija izdanja. Zagreb, krajem marta 1964. D. KaiserSADRZAJ Broj ispred poglavija u Sadréaju je tedni broj koji je u kniiai otisnut uz naslov svakog poglavija. Mime SB8SeR i 36 38 40 a2 “4 6 MM 8 i 49 16 Racionalizacija elekiromagnetskih jednadibi 51 17 Neke vaine fizikaine konstante .............. 51 18 Osnovne jedinice medunarodnog sistema jedinica 53 19 Omake i jedinice fizikalnih iti 54 20 Faktori preratunavanja CGS — MKSA_ 61 Jedinice a Dijelovi i visekratnici jedinica . @ 63 Cy Cy CJ 8 ifitni otpor ... . OF 29 Jedinice za temperatyru, toplinu, specitiény topline, to Pliny sagorijevanja (ogrjevnu moe) i toplinsku vodljivost 7 30 Jedinice osvijetljenost i Bt Odea iamede eee medumarodnih {movin nih: elektritkih jedinica . 3 3 aaOpéa elektrotehnika Neke osnovne elektrotehniéke formule Fy formule @ Onrjevne moti tehnigeh ‘plinava Y plindkih’ smjesa Materijali 10, Vainiii kentijeki element — omake, relativne atompe, mase112 Izolactono ulje’ ... 113 Keramitki izolacioni peratura jormainih lemova 111 Termitka klasifikacija izol terijala :-.2ecseer10 128 Nazivna snaga, nazivni napon, nazivna struja, sinhrone br- - > zine vrtnje, brzine vitlanja i nih strojeva 226 229 230 231 232 233 234 243 243 244 245 250 256. spoja asinhi 260 142 Oznake stezaljki i osnovne sheme spoja istosmjernih strojeva 262 143 Viadanje elektromotora u promjenijivim pogonskim uvjetima 263 144 Pregied sinhronih generatora do.1100 KVA sa uzbudnikom 264 145 Mali sinhroni trofazni samouzbudni generatori 265 147 Trofazni kavezni asinhroni motori, mali 388 273 274 U7 278 280, 282 283 284 288 287 288 290 291 292 298 293 294 296 297 297 297 i: 298 172 Pad napona u transformatory teneee 2n9 178 Smetnje i kvaroyi na transformatorima . 300 174 Trofazni uljni transformatori serijskce Pr proizvodnje* - 302 175 Podaci o nekim ve¢im transformat 308 - 309 ‘Vidi izmjenu fekih podataka na strani 794.177 Selenski usinjerivati ... 178 Silicijski usmjerivati ... 179 Jednoarmaturni pretvarati 180 Djelatna, jalova i prividna snaga - 18h Kompenzacija jalove snage ..... 182 Kondenzatori za rompenmaciiu jalove snage Akumulatori i galvanski danci 183 Opti pedaci o olovnim kapacitet ni 188 Clanci ‘za io Opti _ ie es 191 o ima 192 Pregied tipova galvanskih Glanaka 198 Galvanski Glanci za mjerenja wee 194 Galvanski Glanci domaée proizvodnje . Nadzemni vodovi 330 331 331 Po Sel aluminijska i alutelitna udet: 3 ‘uvjeti za a ae 204 Zahtjevi na pocin%anje éelitmih Fica........--. 6... eee sees SBS 205 Svojstva materijala za Zice i uzeta nadzemnih vodova + BT 206 jna opteretivost 339 207 Ne i presjeci 34d 208 Dodatni tereti leda, anijega i inja na nadzemnim vodovima 341 200 Djelovanje petra na vodove -- =... 342 210 Skala jakosti vjetra po Beaufortu . B44 221 Raspored vodita i zaStitnih wieta 345, 212 Za8titna zona .... 48 -. 346 Odredivanje provjesa 214 Rommel za proratun provjesa i izradbu tablica provjesa 348 215 Kritiéni i krititne temperature 350 351 352 355. mijesne 356 220 Tablice provjesa za bakrena uzeta aTmat Tatica proviesa za ukrstavanje sa Zeljemiékim prugama 2x za aluéelitna . 226 Tablice provjesa za éeliéna useia 221 Proviesi za aluéeliéna i éeliéna uleta 2a vadove 220 kV 323 Pravies usrijanth vodita nadzemnih vodova jezgrom 241 Hicktriéne karakteristike izolatorskih lanaca bez zaitiinih ar- 242. Utjecaj. elektromehanitke odnosno inchanitkce tvrstoée lane @astih izclatora na dopustena radna naprezanja uzeta nad~ ‘253: Priblizavanje vodova elektroveza i energetskih vodova 398 254 Proratun razmaka vodova jake struje od telekomunikacionih . Nofiova s cbairom na djelovanje clekirithog 1 magnetskog wines | alat aag eas sas WO KV oo... noes veesenseorees 408Kabeli § izolirani vodovi 271. Opteretivost energetskih kabela strujom 272 Redukcioni faktori za odredivanje op’ kal 273 Opteret.~st { prenosna. sposobnost uljnih i tlatnih kabela 274 Opteretivost signalnih: kabela atespessegseess |g (prekidatt) "800 Utinske skiopke 110 1 220 kV. 201 Hidromatake sklopke do 35 kV 303 BMalouljne sklopke do 35 kV 304 Skiopke-rastavijati (utinski 305 Pneumatske sklopke 35-kV. 306 Prenaponska zaitite, opéenito. 807 Ventiini odvodnici, iskrifta: .. Soo Hamacl * Gklopnioe poctorenaiaia a . 910 Miere. transformatorskih i-rasklopnih stanica segteeceageseenena HSS888 GRESEREESSUL Uzemlijenje 2... ec cece eee ene eee eee ee ence ee eas 320 342 Rokovi £2 reviziju i kontrola transtormatorskih 1 rasklopnih Buti tae 314 Osnovaa pravila za izber i polaganje vedova 315 Instalacione i zaStitne cijevi -.-....0e eee eee tne thee spoja u mre%i niskog napona . 20 Spojevi svjetiljake za instalacije sa fiuorescentnim svjetiljkama . planovi Micktritus mjcreaja i xaititn 336 Breted vrati i owsake mjemih instrumenata . na mfernim instrumentima Soe Knae tocnoeel najertes mutumiorate resents ude, doce: Vene varijacije oo. .cee eee esceee terete eeeenteeteseses 587 Ereopteretivost, stare njematke omake i mjere mjernih: in- aap Provatin predotpornika i porednog otpornika (Santa) . br Faktori snage iz mjerenja metodom dvaju vatmetara . ‘340 Mjerni instrumenti za ugradnju jugoslavenske proizvodaje.. 341 Prenosni i laboratorijski mjerni instrumenti jugoslavenske Ma i it mjernih 845 Potrogak najvainijih instrumenata, brojila, releja i aparata transformatora 346 Oznake stezaljki mjernih 347. Opée ofredbe °, wienim tranatormatcrima SES508S006R 2338 3 3 S8eesaee wat SESEIREEEoe a te bt rukovans mjernim | instrumentima . $52 Upute je BSB Zaltita el pomoeat releji 353 Pemebal mjerni instrumenti za kémentine plote |. 386 Kontrola izotacije Efektritna rasvjeta 357 Velitine, jedinice i pojmovi rasvjetne tehnike =e Karakteristike Pemih izvora svjetlesti je. 960 Fluorescent $61. Zivine sijalice . 362 Natrijeve sijalice . 363 Fototehnitka svojstva materijala 364 PribliZne vrijednosti faktora odbijanja 28 strep i Hidove . aberel 620 365 Potrebna osvijetijenost prosterija 621 366 Fuimieri radova i Prostorija 8 obzirom na zahiheve | prema ra an igri ‘es 988 Potreban svjetlosni tok a rasvjetu izloga > 88 369 Navini rasvjete 628, 629 ‘830 - 832 + 838. « 840 » #40 + SAL . 642 3 Petronja elektritne energije a Blektritke grijanje prostorija ~ 644 $80 Prikijutne hens oedsont kuéanskih sparata ae sar Potrogak slektritke energije za kukanje u io doa Siobirent Madhiet Ha 984 Potro’ak elektritke ener: O51 $85. Indukcione elektro-pe¢i . 3 386 Proizvodnja eleltrovelika '| . 655 Energetika 887 Proizvodnja elektritne energije u SFR .......seessseeseene 656 888 Bilanca proizvodnje i potroinje elektroenergije u SFRJ .... 658 889 Proizvodnja ugljena, sirove nafte i zemnog plina u SFRS 659 390 Proizvodnja jugoslavenske elektroindustrije 659 891 Pregled vagnijih hidroelektrana u SFR + 660 892 Pregled vagnijih termoelektrana u SFRJ . 665 393 Instalirana snaga elektrana u SFRJ . 668 i 884 Snaga elektromotora i elektrotermidl SFRIis 388 Snaga vetih transformatorskih stanica u SFRI 397 Instalirana snaga a site y avijetu oo. ereteees 398 ja elektri¢ne energije u Evropi i SAD ggg ga! Potroinja Fd Svjetska brotzvodnia energie - 00 Zalihe Veeeeeeaennee 6m 408 Prostetna trajanje olemensts Postrojenja + 873 404 Potrofek topline u termoelektranama 674 Remenski prijencs 406 Prijenosni omjer i podrutje upotrebe 675 404 Ratunska snage.za dimenziontranje re OT plosnatim remenom . ate 408 Prijenos Klinastim remenjem 881 Reme 409 Nosivost kudjeljnjih 1 teliénth uzeta 685 410 Prijevoz robe Zeljeznicom ... 885 411 Normaini formati papira . 887 412 Tebnitko pismo 288 689 415 Preporuke i 416 Jugosiavensit 1 ae 417 Savez matinskih i Glektrotehniéith Ma jena a podaiaica tablice ne strant 302: Trofazi rr tort serijske proizvodnje: »Rade Kontar«MATEMATIKA Matematitke esnske lavedene su samo neke omnaice Oznaka Znatenje omake Ornaka Znalenje omake ~ priblitno jednako in logaritam po oenord a ** i aeee a _Netoer toga) logacitam) ~ | proporcionalne modal leg. 5 gare Pe | sslenptotitki jednako Moige = 04se29... =" kengruentne € — | omovka priredaik logari- = identi tama | identtno . 2 2,718 281 828-496... : ili jednak expx | ¢ na x-tu { ija) z : ee apr exp (ant) = om S| manje ili jedhabo ™ omjer_opsega i promjera (Ladolfov broj 2 | ee | ee |. aL Smee. 4,5, ¢ | Ionstante co 1 beskonséno (néirmjerno) | 4. y, « omni (velitin), | uporedno, pagaiclan hwo pai jable, neposnamor usporedno (paraiclao) a shee aims * Prcdnaka tise) FO | fankeija ode rs okomito na PCs, 9) | tuskeija of x iy at | faktorijola Ax | prignat velidine x (wl 1°2-3,..-(ned)- ff tek prema eft idx | diferencijal od x ON) wi a) | as) | ai ree: svacii (3) niet (2) scnie | SED | a re weve devine lal”) "ttjedmost) a ‘Hi fr): druga. decivacija a, Sab} swednja yrijednost od a | a He) po = 45° | VU imagisnmna jedinica | “£2 fh Pah toa devvaiin po fete | logaritah 0 omovci oa nba a pecan dite logaritan po omove} 10 6 skadaki ili Briggvov ecm, integral (of Jogaritam) fd ‘@ do 8) ‘ a ‘Nor, me ognovu jednadtbe E = met dobijemo 1 kg =: 199 J (dfula). QD. Kaiser: Slektrotehniatd priruéniieNebh watesestithi maaivi 1, Kod zhrajanja (adieije): atbtet+dae a,b ¢, d — pribsojnic] ili sumandi ¢ — zbroj ili suma 2. Ked oduzimanja (suptrakcije): a—b=e @ — umanjenik ili minnend b — umanjitelj ili suptrahend ¢ — raslika itt diferencija 3. Kod maotenja (multiplikacije): abe a, b — faktoré @ — mnotesik ik multiplikand & — mnotitelj ili multiplikater ¢ — umnplak ili produkt 4. Kod dijetjenja (divizije): arbec a — dijelienik ili dividend b — djelitelj ili divizor ¢ -— kvocijent 5, Kod potenciranja i korjenovanja (radiciranja): a om ija . a — radikand oe Va nn — eksponent korijena 6. Brojevi: Prirodni brojevi: 1, 2, 3... Posebni brojevi: 1,:2, 3, 10... %, ¢, 12,859... Opti ili algetiarski brojevi: a, 3, ¢... my, z-.. & B Relativai brojevi: pozitiva (+1, +2, +a...) iti megativni (—1, —e...> Realni brojevi sastoje se od racionalnib i iracionalnih brojeva. Racionalni brojevi: svi pozitivai i vai cijeH brojevi raziomei natinjeni od takvih brojeva (dakle i ‘a heckenaint period ki decieastni raslomei) i mala, Dragim rijetimaa: evi brojevi koji se mogu dobiti zbrajaniem, odwimenjen, snoienjem ili dijeljenjem cijelih brojeva (pozi- tivnih iH negativni). Iracionalni brojevit beskonatni neperiodski decimalni razlome: (apr. V2, Ig2, In, %, ¢ Imaginarni broj: ja ia) = a@ V1 gdje je bilo koji realan broj Kompleksni broj: r= «+ jb {ili e+ it) gdje suo, b bilo hoji realni brojevi. x= 6e—jb oaziva se konjugirane kompleksni broj prema zSKRACENO RACUNANJE 3 1. Skraéeme maedenje. Ako se mnoie dva pribliina broja, od kojih manje stag ina edredenih mamenaka, ‘ajihor ée produkt imati najvile (eel) tatnih rnamenaka. Takve je brojeve mnogo jednostavaije mnoliti Primjer: Pravila: a) Manje tatan broj uzme se kao 1,284 - 5.6789 wmultiplikand, 6170 §) Nakon prvog parcijalnog prodakta (1284+ 740 +3 =6,170) prectta se zadnja znamenka multip 0 Gregim ‘ratmetion maltghatse 15-6) tose +t donos od umnokka 6-4 (Ratuna se dakle: 6-4 = 7007 = 24, donos 2, 6-8 = 18 +2 = 20, pa se 0 potpibe kao Ho se vidi iz primjera.) Nakon toga se precrta daljnja zamenka itd. om <} Ako multiplikand ima n odredenih anamenaka, multiplikator se pe potrebi zaokrutuje na o +1 znamenku. 4) Decimalni zarez odredi se ovako: 1. Zbroji se broj cijelih siciie obaju faktora, pri temu se — za brojeve manje od 1 — broj mula it decimalnog zareza uzima kao negativan broj cijelih miesta. 2. Broj cliclib mijesta, predates jednak je tom broju ili je za 1 manji od njega, vee pre- ma tome da li bi prada obaju faktora uz po eine cijelo mjesto bio vedi i, manji od 10. or. 1288+ 0,0056 : + 4— 2 = 2. ima jedno cijelo mnjesto 4 Jer je Pode 1,284 -5,6 < 10, 2 Skrateno dijelienje. Ako se dijcle dva pribliina broja, kvocijent ne mote biti tatniji od manje tatnog* od ta dva broja. Treba ib stoga dijeliti skrageno, Primjer: Pravila: a) Dividend ; oda. divizar_skrate se pe potrebi na_ to! roj mamenaka 123,456 : 9876 = ? ba$ mogute od dividenda odbiti predukt divizora 12846 : 9876 = 0.01250 5a prvom znamenkom kvocijenta. 495 b) Za svaku daljnju cnamenku kvocijenta 1 precrta se zdesna po jedna znamenka divizora, ali pri tome treba ureti u obzir korektura. ¢) Decimalni zarez odreduje se kao pri obitnom dijeljenju. 3. Brxe mnedenje neki brojeva / 2a bero mnotenje ackih dvornamepkastih i tromamenkastih broj mote se iskoristiti shema: (a+ 5) (e+ 10—5) = e(a+ 10) +2 (10—B) 34°36 = 30-40 -+.4-6 = 1224 72+ 18 70: 80+2-8= 5616 45-45 + 40-50-+5-5= 2025 | 108-107 = 100-110 + 8-7 = 1021 *) Maange tatan aa, mane, oiredenih rmamensita, Npe. 7 te" mage taba ego 2.755; ait sabe exo x. diana aljedsie fouls Grupes I) Za'vcts wih aa wees tact tebe a iF rant freee Gods aaa ja 1). ol. Ba woke, At Veen tatnont treba ‘Priblitaa formala (ts) 6122" cue {ites 143% +3a°° x3 Videniceia| one | —aie | amctinza = (0.182004) '.+ 216 +2)01—x) 0,08 pat | arctgzax — 10,166(825) — 2/5 i they * | 0182 | +26 LiVTpaa cosa | 4a ~ ; Yeti nos tee chr +s4/2) 0,304 |} + 24/24 @eltines | Ie then x 04 | — 2p eatoes : vps [cena | thawte | 0005 | +213 tinzas ‘oaendos] —aye | Atsex | ote | —2%6 Arthaws | olae | +293 606 ae bmn YS /0,294 —~at/24 (ts) (ty) at tety za male vrijednosti x i 7. * Prema gornjim fermulama, s brojevima koji se mnogo ne raalikuju od 1, pete sc ralunati pribliino: 2,02 1,06 = 1 + 0,02 + 0,06 — 1,08 Oats — 12-0086 = 048 1,09 + 0,95 © 1 + 0,03 — 0,05 = 0,98 Lone 1 + 2-0,026 — 1052 (oa = 17-0926 = ope 1/1086 = 1 0,036 = 0.974 Yiga =1+ 7-006 ~ 1013 10.974 = 1+ 0,036 1,026 4 NEKA MATEMATICKA PRAVILA I FORMULE 1. Besa kontrola muokenja i difeljenja Brimjer 12 wmotenje: 19579-2468 = 88 512972 Kontola i krajnjim zbrojem mamenaka: LESHSPI+9=B Z+4+6+8= 20 z+5—7 2+0=2 SHSHSTItA+OF7 +2 = 82 8+2= 5 Xen; 1t4=5ee! tate! Primjer za dijeljenje: 698.479: 761 = 889 GtS+er4t7+ 9587 T+E+1+M s+eter = 20 S+7= 10 1+4= 5 1+0= 1 ge Tres 1 + \_* Pogredka P néje veéa of 6,001 (1%) ako ,x| ne preiact vrijednost! navedent w ovem stupeu.2, Kvadeiranje peschath brejeva izvodi se po shemi (a +b)? =.. ili SATO Rerultat ima 2 puta tolike decimalnih mjesta kolike ih ima tadani broj. 4%. Dragi korijen pesthath beejeva VS4:1 696 = 736 V660,45 = 257 70,0 0/02 = 00141... 516 2 43 3 260:45-5 10,0:26-4 8796: 1466-6 354,9:507-7 #0,0:281-1 0 oO” ied. Broj s obje strane decimal rareza podijeli se u grupe sa.po 2 znamenke. levadi se korijen iz vcmalnee. slijeva, i to je prva Tesultata, Niezin se kvadrat odbije od prve grupe, ostatku se doda draga grupa pa ge dobiveni broj porlijeli (peste se odveji radnja enamenka!) sa Srosteukom yrvom zamenkom rezultata i dobije tako druga znamenka rexultata. es depile divizorn te se take dobiveni divizor, pomnodi njome i odbije od divi- denda. Ostatku se dopite treéa grupa itd. Rezultat ima toliko cijelih mjesta koliko u radanom broju ima grupa slijeva od decimalnog zareza. 2} = 2 = x = protirivanje rarlomaka sa 2, 3, 4, 10, 40, 1 -¥.1 = skrativanje razlomaka sa 2, 8, 4, 6, 12, Zbrajanje i odbijanje: (0g je najmanji zajedaithi videkratnik) Mnotenje: 2 24 8) 2 8 2 gitaypag ty te8yo0 2323 2 $5 35°65Prijelaz na decimalne brojeve ” 7 1 Be “g 7 B4 = 0,25; z 1:3 = 0,333... 5, Rasmjeri a) Reamjer: a:b=c:d odnosne j= 5 @ id jesu vanjski Hlanovi, b i ¢ unutarnji Hanovi. B) Produkt vanjskih anova jednak je produktu vautarnjih } U razmjeru se mogu zamijeni lanovi medusubno, vanj- ski Uanovi medusobno i unutarnji s vanjkim Uanovima. 4) Dva Hana razmjera mogu se pomnotiti ili pedijeliti.s bilo kojim brojem m: an:bm cid ob ea mm ¢) Korespondentuo zbrajanje i odbijanje: e:{a+B)ee:(c+a) b:(a+4)=di (etd) a:(a~b)=0:(¢—d) b:(a—b) =d:(e~d) f) Neprekinali rammjer: @:b=b:c. &) Harmenithi razmjer: (a~ 6) :(¢—d)= aid 6 Bredaje vrijedmesti Za w positivnih velifina x, xy... % (a> 1) veijedi: tatty Aritmetitka srednja vrijednost x= — y ® Geometrijska srednja vrijednost x,~ Vx, . . agi 1 Harmonitia aedoja vijeduat a1: 2 (S++. +p} %- 2 xz x» (Cauchyjev poutak) (Cauchy ~ Kobi)7. Petenciranje @=a-a-a... (n puta kao faktor}. ¢— baza, 8 — eksponent a’ — potencija a + a" —> nesvodive; aa" = a"; 23-96 m= OF ob = (air); 8-8 = 6 Sma = ar, 9 = = 9, SY = Bt = = 19 a/b" = (alby"; GBF = B; (amy = (a')" = a™; (4) = 48 Ue 28 1/8 18; Oy am YOR: gk = U gornjim izrarima cksponcati ww im mogu biti kakvi god brojevi: pozi- tivni, negativni, cijeli brojevi ili rarlomci. {—a)* = + @™ (parai ckaponent); (— aj = — @™"t (neparni ckeponent) oO" =0; gr =0 me jai1 10* = 1.600. 000 (jedinica sa tolike nula koliko pokazuje ekapoacnt) 10 = 0,000 001 (toliko ukupoo aula kolike pokazuje cksponent). @ibfaat2ab+P (ibaa 43a +30 =v t+da@—d) =c¢—F @atbme+ i. PePt RP petit +2 (eb —ae be...) Gt beware (T)ote+ (2 )artes (Z)ortors. tcc pe Koeficijenti pojedinih élanova zova se binomni koeficijenti. Za. znatenje ornaka vidi i (strana 17). ()=1 ()=G2a)-* (E)-G24) (2): *) a(n—1)6 —))_ at (Gj ~ * Gabel 1 van=0 pa tz Vrijednosti pojedinih keeficijenata mogu se do- 13 3 8 bitt Iz Pascalova trokute MJevo. Krajnji koefi- 146 45 cijenti svakog reda jesu 1, a svaki daljnji koe- te ts a0 is 6 fletjent dobije se kao rbroj dvaju brojeva Lijevo i desno iznad njega.ay 8. Brej ¢ Broj ¢ je faktor, proporciomalnosti xa sve process koji. se. odvijaju po rakonu organskog porasta oda. organskog vpadanja. Odreden je izrasom e= tin 144)" = 2,718 281 828496... nooo tj, limesom izraza (42) kad 1m teli w beskonatnost. Mole se izrafunati po volji tagno pemotu Xeawergeniog beshensinog reds: ($ y withad tat wk 8. Rediciranje (kerjesovanje) Ako je Ua, tada je o— Ye 4 —radikand, » — ckeponent, korijena, b— korijen. Ye = (Ya) aos Va —os Via = 13 Vab = Va < VB s a vo 2m | ‘a8, : Va = +! Val; Y—o — imaginarno (pai eksponent kerijena) “att Jett Vie= +] val (neparni eksponent korijena) . we Ako a= BF, tada je mn tog a b—baza ki @—numerus, mainte 1 Apnea haji” niche pote hace’ de ee asbiie zadani broj (umerus) @ Dekadn (decimalni, Briggtoyi, obitni) logaritmi: Baza im je 10. Pito * 85 cod (Napicrovi, hiperbotni) Jogaritmi: Baza im. je Enlerav (Ojler) broj ¢ = 2,718 282... Pika se In Ina = 2.5096 ig a; Iga = 04843 In (0.4843 = 1/2,9026 — modut dekadnih logaritama.) Osnovna pravila: ig(au) = Iga tlgy 8 lew nigns « 2 Ig (uy) = Igu—ige 4 iV = 1 ew Logaritam potencija broja 10: lg l0°= 8% pa je Igl 0 jer je 1M = g01 = —1 jer je 167 = 02 Ig10. =1 jer je 10t= 10 1g001 = —2 jer"je 10-2 = 001 1g 100 2 jer je 107= 100 350,001 ~ —3 jer je 10 = 0,001 Jp 1000 ~ 8 jer Je 20% = 1000 itAko je Ig 1,857 = 0,1826, tada je: Ig 1857 = 3,1826 jer je Ig 1857 = tg (10°- 1,357) = lg 10 + Ig 1.857 Ig 18.57 = 1,1826 jer je lg 18,57 = Ig (20 ~1,557) << Tg 10 + 1g 1.337 1g 0,1857 = 0,1886— 1 jer je 1g 0.1857 = Ig (10-1 - 2,857) = Ig 104 + 1g 1,857 1g 0,001857 = 0,1826—3 jer je bg 0.001887 = ig (10°. 1,857) itd. Brof Koji ovial 6 jwibaresa (u fetaiem primera redom 0, 8, 1, —1, —8) nasiva se karakteristik i raxteuoak isa xarera primjera 1926) naziva se oat. & gomjen Primjeri sabunavanja pemoén logaritama, (Pregl dno je da s¢ upotrijebi shema w Kojo} m siijeva-mmnerusi, a zdeena logarita) ee 1958-00754 yen tga 32,8. V0,0678 Ny N ign 19,58 | 12018 0,1992 | 0.2993 —1 0,0754 | 0,8774—2 x4 beojnik . 2.1692 —2 —. Rroinik 11972 —4(+) 0,246 | 0,3909—1 (—) 32,8 | 1,5159 (arma 0,0678 ssn? | X= 600 | 0,763 49312 —3 iH 3 ©) *=0,02814" = N ign j 0,0287 | 0,4579—2 mani | oO 125° 0,000 1177 0574 —2,50 0.001181 | 0,0724—3 Vaino ra isratunavanje-prirodnih ‘logaritama: 1n10*' = + 23026, Inlot? = 4 46052, m10*? = + 6,9078 In lo** = + 9,2103, In to*S = 4 11,5129, in 10** = + 13,8155 In 107 = + 16,1181, In 10** = + 18,4207, In dot? — + 20,7234 Primjeri: a} 37600=? In 87 600 = In (876-100) = 1316 + bn 100 = 6.9006 + 4.6052 = 10,5948 b) In 0,0876 = In 0,0876 = In ($76- 10-4 = inate + Im 10-6 = 5.9296 — 9,9105 = — 8.280726 1. Kempleksai beojevi (rnatenje vidi i u 2, tatka 6 (str. 18) iti u brojnoj ravnini kao atte SPs gag ol ae Koordinatama, Ako je x = a4 + by im q+ fy tada je By ay = (Oy Fa) +50, £ by) Ako je % = %, tada je a =o i by = by Ako je 4 = 0, tada je a =0i =O (a + jb) (a — jb} = a +B? U polarnim koordinatama z=atjb=r(corg + jsing), gije je r=) 2|~ Ya te @ a b ~ 6 osepa sing => &e a Ry flg = 7y-ty [C08 (py + Gs) + jin (pr. + 99)] woh - ei Fe ty ES — &) FF sing, — eed) 2 = (conn + jsinng) (cos@ + jsing)* = cosng + jsinne — Moivreova (Muavr) formula cos@ + jting = etie = exp(+j9) — Eulerova (Ojler) formula 12. Determinante Determinanta 2. stupnja: a, By | [eel ae ab Determinanta 3. stupnja: Gy by c, 1b, a be] aria] a [84 al 88 | eal el = ites lee Ibe, a: = ay (By 63 — by &3} — a (By 5 — Bg 4) + 05 (04 2 — 2 4)Determinamta 3. stupnja mate +e izrakyaati i po ovo} shemi: | | brea t aybyey + ay by ey [1 — ay bp 64 — 03 84 0g — a Bg cg Opéenito, determinants n-tog stupnja mofe se avesti na determinante (a-1 stapnja (ssubdeterminante:) na jednak nafin kao Sto sc determinant 3. stup- anja vod) ua determinante 2. stupnja. Subdeterminanta nekog clemenia dobije ae take da se krifaju stipac i redak u kojima taj element stoji. Predanak je Poritivan ako je zbroj redaog broja tog stupca i retka paran broj, a negativan ako je taj zbroj neparan. 18, Jeduadihe.1. stupaja (lincurne jedmedibe) 2) Linearna jednadtba s jednom nepocnanicom mote se uvijek svesti oa bites az =, Odatle se dobize rjelenje (korijen): x = b/a. b) Dvije linearne jednadthe ili viée njih s odgovarajncim brojem ne, ica mogu se opéenito najlakle rijeliti pomocu determinanata. Ovakav sister, ocarns jednadtbi mote te svesti na oblik (primjer 2a 3 jednadibe 3 3 mepoznanice): grt hytqzad ‘a,b,c! Sathyrazed ca D=|abye,| +0 3x + bay + e3z = ds 14s bs¢a| Rjckenja jesu: x= DD; y= DyD; == DylD, gdje je | dy bye Ia dyoy | ‘ays dy! Dy=[dbe!, Dy=landyey{, Da! a,64dyi | 4,64 a, 44¢, | |a.8,4,! Za sisteme od dvije ili vile od tri jednadibe vrijede analogue formule. Determinante Dy, Dz... sadrle u stupcu 1 odn. Z odo... brojeve s deme strane jednadibi. Primjer: Tx—2y= 20 —2)_ Qe+By=—5 o-|3 g[a rst ez as \ a n= * g| 7 20-3—2-5 = 50; x= 50125 = Deals ele a1 sn20-2= 15; 7 ~ 75/25 814, Jedwadthe 2 stepaja (kvadratne jedusd?be) Oblik jednadzbe Korijeni (rjetenja) Diskriminanta ahat+ pxetq=0 taba, a-f_4 4) axt + bx tc=0 sige OAV ae yt pon ¢ datt+c=0 sun foe Ag Z d) ax? + be [=x (ex + = 0m =O 2m ~— ive - Ako je A> 0, korijeni su realni, ako je A = 0, ‘oba su korijena jedoaka, au ico, korijeni su konjugirano” kompleksni. . 15. Trigememotrijshe funkeije Sinus: sin 9 = a/c — omjer protukatete i hipotenuse’ € Kosinus: cos = b/c — omjer sukatete i_hipotenuze }?Tangens: tg. @ = a/b — omjer protukatete i sukatete 4 Kotangens: tg = 4/a — omier sukatete i protukatete Predznaci i pretvorbe trigonometrijskih funkcija 1 Fein i one | | | sin, coe Ssing | coe | tsing te soso | tty | Fase ste, = Feo Sao | tee Vaine vrijednosti trigonometrijskih’ funkcija29 ‘Qdees imacdu funkcija istog, tute: singe Os B 2 1 {£9= co? “EP sing? MEO Sagi HOP” Tae sin’ p + cop = 1 . soap. ed sing V1 — owe = ey” Vitae cos 9 «= Yi—sin’p = ee Viet Vitcete “Ging Vi—cos'g BP sin2@ = Zsingooep; cos 2. = cost — sin? Odnosi izmedu funkcija dvaju kutova: sin (@ + 8) = sinc cos B + cose sim B; cos (a ++ B) = cos a cos B = sina sinh wep) = Meee, pein See sin & + sin B = 2 si ste oa tine — sing = — 200 =F 8 sin ® 5! 08 a + cos 8 = 2008S ase coe SF, cosa —oosg = —2sin 2B ig SEB tea tgp = EEO, owe tegpe GEES 16, Lutua mjera (arces} Latina duljina luka = 1), iamedu keakova doitacg buts Et 5 made mje Setpietona Sb “= injer. Evo ach podataki za pteratunavanje jedne mjere u drugu: Mijera a sepnjevima g° | 360" ' 180° so | gt a jsm174s” * Late mera arcase = @ [ 2a) 8 | xz ooneteanr 17. Hiperbolne funkcije , eee fie, sh — sinus hiperboini sham $s cht 35 ch —korinns hiperbotai neat fot a th, oth — tangens sae che pees hem 5 odn. kotang. hiperb.30 16, Odees! immeda ef pet sx = 3 5 Sinjz=jshx; cosje=chx; igixjtha: ctg ji —johs ahjx=jsinx; chix —=cosx; thjx=jigz; cthjx——jctgx 19. Pitagorin poutak U pravokuinom trokutu vrijedi cf = at + 53, tj. S Wb fradrat.bipotenure jednak je zbroju kvadrata nad obim katetama. Odatte se iz dvije poznate stranice trokuta moe uvijek izraconati trefa. Na primjer, pomnato a i ¢, a b=Vemat 20. Kesekutsi trokat Sinusov poutak: @:6:¢ = sina: sinB:siny Kosinusov poutak: a? = 6? + c?—2 be cosa B= c+ a? —2accos$ C=8+ P—2abcoy 32. Opecg kruga i clipse Opscg kruga =2%r— nd (r-polumjer, d- promjer) Opseg clipse ~ 4 (09027 « + 031105 +0,2067%)_ tL vette polvos 28. Galdizeve pravile fh Oeiletime Ji sa s doljinu neke krivulje koja rotira oke neke oxi kaju ne sijete, a sa r udaljenost tedibta te krivulje od osi, tada rotaciona povriina koja krivulja opisuje izosi: $ = 9rzs, “ b) Obiljedimo Ii sa S povrinu nekog like koji sotira ob atke om koja ne sijete, asa udaljenost tetilta lika od te osi, tada nastali ro- tacioni volumen iznosi: V == 2RxS. Nor. za cilia dritai prrten lijevo: V = 2.ReS— 2 Reese = = 20 Rri,34 24, Pevrline goometrijekih likeva Beh Oe 1 Kradret 2, Prawokute 3. Twokat 4. Ineetranitan $. Romb 6, Romboi ‘nik (perale- sad |DS—b0 las | asa |o mH | DS=tarbr 0,008 727 art mL art | 1) $= Lyla — ml 1D SRR) eR) FAD | 12 = 313 1 ~ ase 13) Ss mab 3 Onletin i velemenl peomelttancs Shela Ss if [E-____fP = b, la 2. Kvadar 4. Valjak 5. Skoteni valjsk 6, Kota prima 7. Kai veliat 8. Piramida. (ab + be + ac) Anas oar| 4) 4 | Va abe ve S+iwk | 3) [| ¥-}saE+m 10) 4 = 4zr* Vatarata ov-si| DV=sh | proal noma]32 3 Derivacije i intograli 1. Pravila deriviranja Neka sa a koustante (Guide nenvisar o =), a x, w funkcife.od (koje se megu derivicati) pa vri Decivacija fumkcite ymo y = af(z) uw tote. yoo. (E42 yawotus yar) vate gdje je u=u (0), 0= 9(@) w=o (x) 2 Derivacije nekih vatnih funkcija y@ | ye) y®) | ye ye) ¥@) x nxt sinz cos = ‘arc sin x 1 x sinx = - Cone _ arc cos x — 1 1 yx 2y= ex cote arceg x 1 1 e & og x | ane arceigx | its ate nett Insmx | Cigx she chs at ina incosx 5 —igx~ che she . 1 2 1 lax ‘* Intex sinds the ats a Inags | 2 » 1 ‘gs x Be ainda oth x ate * Previlo potrebno za dectirdinje inversnth funketta: Decivacita nverzoe funkeije jednaka je Teelproéno} vrijednost! derivacije radsne tunkeije.8. Pravila integriranja Neka sa a i C konstante (dakle neovime o x), a u iv funbeije, od x pa wrijedi: . Jadu —efdu~aut+C Sete) de fudxt fode Sudo = wo — Sodw (parcijalna integracija) Supstitucija: Ako se u izraz § f(x) dx uvrsti x = 9{z) dobije re Sie) de =Sfle(le' (ede jer je de = y’ (2) de 4. Onovne formule integriranja feeeS we frnzdx= —coax ft-us foossde— sine fearaee Ae = wax Josrni — J pete = tetas fete-we: 5. Neke daljnje formule integriranja a ee: Le [i¥e=Bas= 5 Ya=3 + Fasint forarnye ee d. x [vPEd ae =F 8TH +S e+ FEA) [@- wad fyetan 8 +R EA =. =e (7 +5) {eta- er oars 5 — 24 [iia fatten 54 28 firzarexinz—s fia con nds - 3D. Rater: Elektroteinied priruénicxu Osnovne formule financijske matematike L Jedmostavan kamatmi ratun Obigno sc ratuna po formuli: Kamate = zbroj kamatnih brojeva X kamatni faktor. Kamatni broj = = stoti dio lavnice X broj dana; Fematni faktor = kamainjak : 360 (jer te sbog_jedmosta jednostavnosti, obituo usima da godina ima svega 300, a ne $65 dana). Evo vrijednosti kamatnih faktora xa uobitajenc kamatnjake p: p= | 5s | 6 | os | 7 | | 8 | 9 | © ki = [0,013 289 ; 0,016 667 | 0,018 036 | 0,019 444 | 0,020 833 {0,022.222 | 0,025 000] 0, 027 778 Primer: Industrijeko podussée zaratunava kupeu kamate 28 nepravo- vremeno ratuna or kamatnjak p= $%. Valja tzradunat! kamate za Din 300 O00 zh 36 dana 12a Din Bee a8 SL ane X 36 = 2s on 500 X 6. = 28 me . ea 300 x 0,823 232 = Din 12 47,— (Kormumaine banke u_nafoj zemlji rafunaju za redovna obrina sredstva kamat- njak 6/4, a xa namjenska i dopunska obrina sredstva i veti kamatnjak. Za zakainjenje u plaanju jugosl. privredna poduzcéa obratunavaju kamate obifno uz kamatnjak imedu 8 3 12%.) 2 Slotene kamate Ker gdje je 1+ 199 K, — ulotena glavnica, K, — glavnica naken godina uz wkamatenje ed Ph godiinje (p— kamatnjai), ‘Ha primjer: Uloteno u banku X,—=Din 10000, uz 4% wamsia godiinte (=4) Ba 10 godina (m= 2). H, = 100008, LH = 168 0M. Ovo vrijedi ako se Kamat peikiapejo glavnich samo na kraju godine. Ako se Kamat! obracunavaju Polugodiinie (tetvrigodiinie), tada treba ratunst! s tekorvanim relstivaim kamat- njakom 9’ = pi (p/), a nse pedvostratuje (potetvorustruduje). ‘Tada bi bilo: K, = 100-990 - 1,029 = 168.588, odnoma K, = 190 000. 1,919 = 148 908, Vaijednoasi ot = (1+ 355)" 1,095 j 1,158 1,176] 1,191 15859! 1,198 | 1,217] 1,266] 1.2761 1,307) 1.338! 1,403 267! 153171 1369] 1422) L477: 10535] 1598 178 134k) Lali ; Las | 1353 46a! L708) 17a | 1.967 1588) Le7s | 079 ; 2,732 | 23397 1,806 | 31,990 | 2,198 | 2,412 3453 Foie Soot 3,80 25 2,094 | 2,363 | 2,666 | 3,005 | 3,386: 3,813 oe 5A27| 6,848 30 2,427 | 2,807 | 3,243 | 3,745 tata | 4,904 ‘T,G612 |10,063 em 3,262 | 3,959} 4,801 | 5,816 8,513 ica 14,974 |21,725 aid 4,384 | 5,585 | 7,107; 9,033 Aer re 28,420 :29,457 |46,90235 3. Diskoniiranje Diskontirati mati izratunati sadainju vrijednost K, glavnice K. koja dospijeva za x godina: : Ky Rue = Kat gdje se v= 1/7 nariva diskentni faktor (r kao pod 2). Na primjer: Koja je sedainia vryjednost mjenice ma Din 1600600 ako mie- nica dospijeva za 5 godina, a diskontna stopa (ukematenje) ixnoal 45% 1 — K, = 1 200 tomi1,s405 = 902 tet 4. Konatna vrijednost perioditkih ulotaka Ako netko na potetku svake godine ulate u banku R dinars, tada fe nakon » godina konataa vrijeduost X ovih ulofaka imositi: i) K= Ry 5. Otplata duga uz jednake anuitete Ako se dug od K dinara otplaéuje uz n jednakih godiinjih anuiteta A koji dospijevaju na kraju svake godine, tada je vrijédnost pojedinog anuiteta: mod Ank™ EOD 2 Ke a= ‘Vrijedmosti 2a @ navedene su u donjoj tablici. mar—l> Tablica awsiteta a= 22] 2 13 %o 13 el) 44 Aes Se S1Sh| Oe |The eh 6b 3 |o,34ee! 0.3535; 0,560) 0,3603:0,3638 0.3672. 0.3707|03741|0.281110,3800 4 | 0,2626) 0,2690; 0,2723| 0,2755| 0,2787/ 0,2820| 0,2853] 0.2886 0,2952| 0,3019 5 10,2122| 0,2184| 0,215; 0,2246| 0,2278/ 0,2310) 0,2342| 0,2874| 0,2439| 0.2505 6 7 8 0,17B5' 0,1846; 0,1877! 0,1908| 0,1939. 0,1970/ 0,2002| 0,2034/ 0,2098| 0.2163 01345 0,1605: 0,1635/ 0,1666] 0,1697: 0,1728! 0,1760' 0,1791| 0,1856| 0,1921 01365! 0,1425; 0,1455/ 0.1485; 0,151.6; 0,1547/ 0,1579| 0,1610! 0,1675!0,1740 9 10,1225; 0,1284! 0,1314) 0,1345! 0,1376; 0,1407| 0,1438| 0,1470| 0,155! 0,1601 10 0,1113|0,1172| 0,12021 0,1233; 0,1264, 0,295] 0,1327, 0,1359) 0,1424 0,1490 12, 10.0946, 0,1005) 0,1035! 0,1066, 0,097: 0,1128) 0,1160, 0,1193| 09,1259) 0,137 15 |.9,0778| 0,0838! 0.0868! 0,0899/ 0/0931; 0,0963| oo aaa 0,109] 0,1168 18 |0,0667| 0.0727; 0,0758| 0.0790; 0,0292: 0,085! 0,0889| 0 11067 1 0642; 0,0672 0.0704, 0.0736, 0.0769; 0,0802| 0,0837, 0,0986' 0,1018 22, |0{0566:0,0627;0,0659)0,0682| 0.0725 0,0760!0,0795| 0.0830] 0, 0904] 0.0990 25 40,0512; 0.0574 0,0607| o,0640| 0:0674! 0,07%0/ 00745; 0.0782] 0, 0,0937 30 [00446 0:0510 0.0544! 0.0578! 0'0614| 0,0651 0,068) 0'0726] 0/0806 0.0863 , 080 35 9'0400| 0,0465 , 0,0500 | 0,0536| 0,0573 | 0,0611i 0.0650] 0,0690| 0,0772| 0.0858 40 |0.0366, 010433 | 0,048 8 0.0505 10,0543] 0,058} 010623) 0,0665) 0,0750} 0.0838 30 jouestel 003 89: 19,0426 0.0466) 0,0506, 0,0548|0,059110 06844 0,0725 O,0817 ; ‘ ! “+ Obidno se ratuna pomocu tablica, vidi npr. ~Tablice financijeke 4 aktuareke Eniinn tngreny kotigu ‘Vrani¢ta »Matematika 2a ‘Skonamistess 3. die,7 Potencije, kerijesi, reciprotme vrijednosti, epecg i pevrilua krogs init a] iy eet aanPetencije, kerijeni, recipretnc vrijoduesti, opeeg i pevriina krogn38 Ganga conse] ]t PHSSESSS RS SEBS SBBHRA RSW ‘Sines ‘Simms i hesians 0° 45° e 0 0000: 6175, 0349 0523, 068 eT rat SOOT tong $0366 | ‘osea eit) 12 | 1B) oe alates (0035 10209 |ozz7 jose Jose 10384 }0558 {0576 }0593 [0610 [u6z8, 10732 |0750 }0767 [0785 36 jorz2 jatao joss7 10819 10837 | 0854 10297 10314 10332 14349) [oe7? 10488 | 0508 i523} 10645 10663 | 0680 10698 10,0872 4045) 4219 1392 $564 10,4736 198 10889 1063 4236 1909 4582, 4754 1925 2096 3367 2436, 2605 2775 | 2940 3107 3272 we 3600 3762, 3923 4083 0906 {0924 4080 | 1007 A215 }4 4253 | 1274 *1288 1. 1771 | 1788 11805 [¢ U5 1426 | 1484 « 14Gt 11478) 1599 |1616 | 1633 ]1650| 2682 | 2639 | 2656 | 2672 12790 | 2807 | 2823 | 2840 | 2957 |2974 12990 | 3007 3423 | 3140 | 395613973. 3289 | 3305 | 33223338 A5S3 | 3469 | 3486 [3502 3616 | 3633 | 3649 | 3665 3778 (3795 | 3814 | 3827, 4099 | 4415 4938/4947 0976, 4449) 1323 1495, 1658, 7 4942 (1959 (1977 (4998 (aNd 2143 :24 30 t2167 |2168 28s |2300 12317 12334 [2453247012487 |2508 2181 2354 j2524 2585 [2857 3034 3890 ° 3206 | 3355 358 3681 3843 3999 (3955 : $971 | 3987 |4003 4163 1467 1340| 4784) 1201, 1357 | 1374 1513 | 1530 | 1567 4685 [1702 11749. (4857 | 1874) 7 [2028 12045 | 2062 2498 2215 | 2233 2368 |2385 |2402. [2538 {255¢ 12571 | 2706 12723 52740 [2874 12890 :2907 | HOKO | 3057 ; 3074 "3206 | 3223 |399 133713387 :3404 3535 | 3558 0993 1014 | 1008 14045 4242 4399 4555 4693 }4710 4863. 45 5165, 14445 | 4431 4258 4274 4289)4305, 4946 [4462 4571 |4586 | 4602 |46t7 4726 |4741 |4756)4772 4879 14804 14900 [4004 $030 * 5045 | $060 | 5075; 5980. 5195 | Sato} sags $329 ‘ 5344 | $358 [53731 5476 1 5490 | $505 (55491 5624 1 5635 | 5650] 3664 f 5678. 4321 4478 | 4495. 4633 4787 é ~[- EEES SESE E ESS ESSSSR EVES *}> [S88 BY SLSSL ERASSinus i kacines . ‘Sinus 45° + 90° Costas O° + 45°1033, 44921210 1370 BSSHALARARS SRST ASKIRS SANT &E553 SLUGS BES Ss S4) ‘Tangens i kotangens ‘Tangens 45°-+90° pote pe tal [=] pepe = 407) 4,139! 4,442! 1,146) 417519831, 68814, $320 * it 474 Ba 4 PSSSSVALSA Guns sssss. eases SSClSssys ee Pterete tae feTsleleTsfsT*Te[s ls} e4 Cotangens 0°—> 45°2 a 2 23 -u 25 os 27 B 2» 30 wn R 33 4 BER s RASzE SOUS | SELES4 o}t1] 2} 3s; *#]s | 6 [rftalto aon | rata} 7449) 7497 7466 | 7474 7482 | 7490 | 7497) 7505 7543) 7554 7539 | 7566 | 7574 | 7582 7619) a7 7634 | 7642 7687 7654 7909 | 7716 | 7723 | 7731 7767 ‘7782 | 7789| 7796 | 7803 7339) 7653 | 7860 | 7868 | 7875, THO 7924 | 7931 | 7938 | 7945, 7980 7993 | 8000 | $007 } 8014 aus, ‘$062 | 8069 | 8075 | 8082 8116 8129 | 8136 | 8142 | 8449. 8195 | 8202 as 8361 | 8267 | 8275 | 8280 8325 | 8331 | 8338 | 8344 ‘8383 } 8395 | 8404 | $407 43 [gages |gRgeg| seaeg| seer SRI] LSVLS| SRLRR| LALKLS | Banaa| PANVs/SSIaa| sagesi says Bahn aed senna [anne nana] agmaany|oanvalwwous|omvce | & SSERE| SSELR | EEEEE | BLESS | FSEE8 | TREET| FEEE5 | RARER YS 8814 } 8820 | $825 8874 | 8876 | 3882 9921 | 8927 } 8932 | 9938 ‘8976 | 8982 | 8987 | 8993 ‘9031 | 9036 | 9042] 9047 9085 | 9090 9096 | S108 9138 | 143 | 9449) 9154 191 | 9196) 9201 | 9206 9243 | 9248 | 9253 | 9258 9294 | 9299} 9304 | 9309: 9330} 9335 9345 | 9350 9355 | 9960: 9385. 9395 | 9400) 9405 | 9410 9430) 9435 9445 | 9450) 9455 | 9460 we ‘9404 | 9499) 9504 | 9509" 9528 | 9533 ‘9542 | 9847 | 9552} 9557 9576 | 9582 9500 | 9895 9005 ‘9624 | 9608 9638 | 9643 | 9647 ‘9671.| 9675 9685 | 9680 9699) ‘9747 | 9722 9731 | 9736} 9741 | 9745 9763 | 9768 9777 | 9782| 9786{ 9794 ‘9800 | 9805 | 9809} 9856 9823 | 9827 | 9832) 9836 ‘9854 | 9859 ‘$868 | 9872} 9877) 9881 9890 | 9894 | 9899 | 9903 9942 | 9917} 9928) 9926 9943 | 9948 9956 | 9961 | 99651 9969 9987 | 999% ‘Stuy D sadrii raziiku pac D sae : (@ifereneiju) izmedu prvog Ig u narednom retkua4 ave af as See Heat HS HE ERE: 184 aide ee vow He4 ETE GA ave ee Hau 1 CELE HE ead Haid sid was vei sae | S209 AGE ERE E882 28 ~ | EGBG Ba HES EEG TEE 2 nade dad 4334 583 i nade ae ite See wee Ei ag 48 3 wee d aGg 442 S602 O98 G54 eRe ENG THE BOE THE ENE wad ade oe GBS BERETS O59 E288 38 ane ia aa iti B46 So8s wes ds Es S86 O028 Se $88 BREE 9 400 VEN 405 Gow Odds Bio Ba i sn i904 002 a EE ered ooo ii soo ; Bhi ali 3: ht Pet oe win Séee AGES 388 £25 ERIE $82 Hag Ses so aud aan Sed oo aiaitaial | webs Gos ad ese awe ony 23 fei 3 odd weds: Sa SEE HE HE sus Sede dee Sco TEC 33 38 ‘Vidi 4 tation 16, zectnjiad38 E40 G23 M68 Bd 333 ii a8 it i id ded cod a un AE a a Gag REND G42 a8 GEER BEE 227 Seth HEE z 3333 Se cece ~ | S304 HB 28 G258 S94 225 HEME GE 295 GRRE AER ESR GSES Gad HE ces ccs G20 REE ESR MERE SRG ial ddc 60 ddcd do ccd sécc des co Priredni loxaritei od 500 de 999 TCT eee cted cos iti 4 ne $54 S45 SHER 348 3EE B88 3 3 Seed Cae SHG SOEs dec E66 SedcStandardai brojevi ‘Prema JOS A. A800). (Smiernice za primjenu vidi u JUS A. Ae.802) vid ‘a (uled RO), et 4 8, 104 treba nastojat! nova odnosnog alijeda my geometrijskih sije- la ie jer brojeva u tal ‘wtljednostt i su esokrutenjem en 1 FE) Se, it Seosy' Stanaardni (normnyy brojevi dobiv eons 3 dova ie feast aa ito ttt+t+e] 1 Osnovnl sifedovi stendardnih brojeva jemu BS, B18, Rw 1 Ra. Ieuzetad siijed stendardaih brofeva je R$. Tavedent sljedovt tako da se iz jeda svaki wegen! wh Se, ONE se Be 12 osnovnog alt) ispustl ¥e i praktitash rwzloga nikalo ne mofe upotrijepit! sitjed standardnih brojeva u cijelostl, mogu se pojedias Glanovi caraljeultl podeke- Peers eae ee FOU ne dobiu Jetim sackrutenjem standardah Srojeva (SB) 35 r.o6]4,t2)i,48]1 25 naa] 16 [2,t2]2,24[2,36|2,65)3,45]5,3513,85]3,75]4,25|4,75] 5.6 [63] e7ftt 05] 1 tz'|H2 | 43] 1.6] 24 Be ae lac | 38 [34133130 jaz] es] 5s [eo] eslo0i m2 | 1570796 | 0,8961 is | 10et198 | 0,0200 mia | 0,785398 | 0,8951—1 mt | 9,869604 | 0.99430 xe | 31,006277 | 149145 ' AG a alfa BS b beta Tr § gama bs d delta Es (kratko) ¢ epsilon Zs dz dicta Hn eeta e8 th theta Ion ou] W V VW ta 3 4 5 6 L LX LXX EXXX XC C CC CCC cD D pC » » DCCXLI 0.318310 | 050291 Ve | rms 0206 | oser7 Va | saeesez | otesr | | 962561 | 1,9833 | 4 2.718282 | 0,42429 Ye | 30321 0,4958 Ye 0.367879 O,S657—0 | I:2¢ 0.0510 0,7083—2 Ye | 1648721 | 0.2172 Viz | 44204 | 0,646 Grtki alfabet . bh] b It i jota Pp rro Kx k kapa Eos s sigma Ad Llambda | Tr ttau Mu m mi Yo y ipsilon Nv noni oo f fi BE ks ksi Xx hhi Oo (kratko) o emikron | YY PS psi He P pi Qa (dugo) 0 omega Bimski brejevi 13¢ vir VI IX X XI XII XX XXX XL 7 a o mo 3 x» a pecc M oe 308 0 50 aE m- (1M8 IM=CMXCIX MCMLXIi 0 oe 1963VELICINE, JEDINICE, JEDNAD2BE ‘Velitine i jesnadiive Synko podrtje fike ima irjgtan bo] mederboe nevi cine is kofih se sve ostale investi. Ne primjer, u mehanici imma $. medusobno pezaviane veligine, aca opis clektritaih petrebne je dedati jok jedno, fetvtn. Cetiri uajprikiadnije velitine trite Poder Perce een elie ae inwedene velit Svaka (Geitatna) velitina moe s¢ prikasati produktom VeVe{V] at) to jest: fisikaloa velitioa jednake je Prodaken. fences (njernog.bovia) i wae brane jedinice, Na primjer {= 10m aa da jjina 10 puta veéa od odabrane jedinice metar. Za osnoyne velii odabiru se jedinice po volji. Za izvedene velitine izratunaja se jedinice po pravila skiadnosti i koherencije medu_jedinicama Na primjer, skladoa (koberenina) jedinica povrtine je jer je peo Teto je skladna jedinica njuton jer eat wy X 1 m/s3, viehtomé fortron shladna jedinica je 9 ave SIRE mgr AU energetic Shes a iat XA APX1QXis=INXim=1 x ais. ac iz 1 =f s ase jera vidi, jedinice nekog sistema jedinica samo eke fe motemo prikazati umnodkom ili omjerom 1 = 1 xT ii l= ee sie kilopod nije skiadna jedinica u jedinioa, jer Ja ca_skladnom ale poverana odnosom 1 kp = SSN, dake ux wlopond est, radon Yedinicn, Napubeaners VOR ovog sistema jediniea. treba 1 kiloped. Jedinica Konjska suage (KS) ~ 75 kpale nile ‘edoe jedinica fi u jednom ststemu jedinica. Velifinske jednadtbe ou takve jednadtbe u kojima sve oznake predstayljaju velitine, 2 brojtani faktori u njima su fizikalni faktori. Veli- imske jednadtbe viijede tasvim optesito, ber obzira na izbor -jedinica. ‘Na pride, jinu 4 hoSemo faratunati a centimetrima is porate fre- Rveacite Po one Mate | reine svjetioss ¢ = 308 #8 kins: ® 3100 000 kem—* 300-10 cms 30 7 eM 7 es wo 50cm. @ Prifagodene veli ske jednadibe su velitinske jedna- dike koje wt prilagodene izy} tates odredenim 7 jenna, jedinicama, a oxpake a j predstavijaju veli€ine, tj. umnoiak imosa. (mjernog broja) i jedinice. Na primer, ako u (3) uvretime ¢ = 3-108 m/s, dobtjemo * Vidi npr.: M. Bresinétak, Mjere 1 siétem! jedinlca, Telinitka knfiga. Zagreb sae, {tame gavedes, popis Meerature - DIN ms, F._ Aytin, Oenove Hite dedneato iekeeteiiae i e ‘Veltinske | Koll- jednadibe. am, Be. a= ow49 Jodnadiba (9) Je prilagodena velitinaka {ecinadibs, Jodiniea ry. nite pripisana Jedinica veé pravi faktor, a izraz {/MHz nije obiéni razlomak veé imnos (tj. bro- Zana vrijednost, mjerni broj) frekvencije mjerene u megahercima. Brojéane (ili kolitinske) jednadtbe nastaju iz prilagodenih velitiskih’ jednadibi ako se umjesto omjera velitinc jedinice V/[VI, pike ozmaka imnosa (mjernog broja) Va, jer je prema iar tu) Ve = V/V]. Tako tmnjesto omjera {/MHz pitemo u brojtanoj jednadibi fj, a jedinice na koje se taj (brojani) iznos odnosi poscbno ec pripidu: a = (m, MHz) (4a) Uobifajeno je, premda je principijelno pogreino, da se imosi u brojanim jeduadibama pifu jednako kao velitine (kurzivuo, bez indeksa): h= “ mn, Hz) @) Mijerni sistemi* 15 Medunarodai sistem jedinica je sistem jedinica koji se bazira na jedi- nicama_metar, kilogram, sekunda, amper, kandela i stupanj Kelvina. Gior- Filey ordi ‘stem jedinie je sistem Jedinica Koji barita na jedinicama m. , 8, A; dopultena je i kraéa omnaka MKSA**. Za Giorgijev ili MKSA-sistem bitno je da ima 4 jedinice i da je osnovna i jedinica ase, a ne sile. Stoga je on sapsolutnix sistem, jer jedinica mase odredena pramjerilom (etalonom) } kg od platin-iridija (koji se tava u Fran- cuskoj) vrijed: apsolutno, tj. masa ctalona se ne mijenja bez obzira na mjesto na kojem se fuva. ‘TeSina elalona nije apsolutna, ve ovisi o mjestu gdje se on nalazi. Descta generalna konferencija za wege 3 mjere usvojila je 1954. godine amper kao Getvrtu jedinicu (uz metar, kilogram i sekundu), a jod prije su 10 utinile Medunarodna elektrotehnitka komisija (IEC) 1950. godine. Medu- earodaa zajednica 2a Esta i primijenjemu fixtkn | Medunarodna organizacija za standardizaciju (ISO). . oe ‘napr.: F, Avdin, Prilikom uvodenja novih jedinica uv elektrotehnict, 1, 73 t 190. — F. Avein, Vaani zakijuée! na zaxjedanju Medunarodne ‘Gekwotenniéue Romaije w u zajesecu Srpnru 1999. u Parizu, EV 1651, str, 191 1 257. — FAveln, Ganove. metrologife, Dezavna.zalozba. Slovenije, Ljubijana at - Me Brezinkéak, sistent ‘Teha. kknjiga, Beograd _ Mt BrevinSéak, Nekoliko rijeét u vezi s mehanitkim dijelom Glorgileva sistema jedi- nica, + — v. si, Cetvria osnovna lutnom sisiemu MKS, EP 169. br. 4 — V. Polhovski, Nove elektritne i masa jedi- nice, EP 199, br. 5. — M. Br Dit ja -u veri dlanaka V. . onalan, EV 196i. str. a9. — F. Avéin, Deseta generaina konferencija za tezine 4 mere, EV 1935, str. 65. — M. Brevingdak, Mjere 1 sistemi jedinica, Tenni¢ka knjiga, Zagre’ 1961. ** Ove su definictle usvojene na zasjedanju TEC-a u Stockholmu 1958. 4) D. Reiser: Blektrotehniki prirutntkMijerni sistemi (nastavak) Mjerni sistemi mehanike Naztiv . Apsolutni praktitki mjerni sistem ili MKS-sistem 2 Apsolutni fizikaint mjerni sistem ili CGS-sistem | 8, Tebnithi mjerni sistem... 1... Komentar: Ad 1: Ovaj je sistem po odluct Medunarodnog komiteta xa utege 1 mjere kkoju Je potvrdila t Deveta generaina konferencija za utege { mjere) internacio- nalno stupio na snagu 1. I 1988, Ad 2: Taj se sistem do sada najvife upotrebljavao w fizikalno} mehanict. Ad 3: Sve do prihvaéanja i utvrdenja sistema MKS taj se sistem u EvropS akoro iskljuéivo upotrebijavao u tehnicl, a i danas se fof mnogo upotrebliava, Gok ga MKS sistem Konagno ne fstimne. U SAD 1 Vellko} BritaniJi upotrebijavall mi se, i JoS se upotrebijavaju, sittnl sistemi s englcamertkim jedinicama m= @uljinu 1 tetina. Mjetrni sistemi elektrotebnike ‘Naziv: Osnovne jedinice 1. Giorgijev apsolutai mjerni sistem ii MKSA sistem . | m—kg—s—A 2. Apsolutni elektrotehnitki mjerni sistem (Mie-Oberdorfer) V—A—m— §, Raniji medunarodni clektrotehnitki mjerni sistem. . Q.—An—cm—s 4, Elektromagnetski CGS-sistem (CGSM) (to = 1, & ™1/c2) cm—g—s §, Elektrostatski CGS-sistem (CGSE) (p= 1/c2, &=1) om—g—s 6. Simetritni (Gaussov) CGS sistem (p= 1, &=1) . . em—g—s 7. Sistem CGS ee - om ~~ g— 5 — (pe) Komentar: Ad 1: Vidi ono Sto je reveno u uvodu pod 15. Za osnovne jedinice ovog sistema odabrane su za doljimu metar, za masu kilogram, za vrijeme sekunda i za struju amper. Ad 2: Ova] se sistem najvile upotrebijava u elektrotehnici. Lako ga je pove- xati sa Glorgijevim sistemom MKSA ako se volt shvati kao jedinica izvedena iz 4 osnovne Giorgijeve Jedinice (m— proislazi odnos: 1V=1mtkgs-SAqt, kg 1 VAnrtss, Ad 3: Ovaj se sistem upotrebljavac do 1. T 198. godine, a osnivac se na Fanijim tzv. »medunarodnim« definicijama oma i ampera, Etaloni oma i ampere DA su realiziranl #ivintm stupcem 1 srebrovim voltametrom. * Umiesto ke-aile uzet je novifi nariv kilopond, omala kp, koji Je uavojen 1 w fugoslavenskom standardu za jediniee JUS A.AIMO/2807 kao iu Zakond o mjernim jedinicama i mferilima (Sluzbeni list FNRJ broj 45/1961).1 Ad 4 do 6: Sistemt CGS su za cicktrotehniku principijelno neprihvatljivi jer su _u elektromagnetizmu potrebne Setiri osnovne 4 Sistem, omAES se tako da uzima da je yz dist broj, a sistem CGSE uzima ¢ kao éist broj. Gaussov sistem wzima »,=1 1 ¢,=1 (a neraclonainom obliku jednadZbi, odnosno t= 4m 1 €,=J4_ w racionalnom obliku jednadnadzbi), all rato osnovne Max- ‘Weloye jeanadive dobivaiu neprirodan OBIE Jr u nish want Dina visions 1: To Je sistem CGS nadopunjen jedinicom za magnetsku constantu kao Setvrtom canovnom ledinicom. 12 oveg sistema pottet fedinice: maksvel (M30) wa umaen. tok gaus (Ge) 23, magn. indukeiju, ersted (Ge) za magn. polje 1 gilbert « ‘magnetomotornu silt, Raciovalizacija clektromagnetskih jednadzbi Elektromagnetske jednadibe mogu se pisati u racionalnom i klasitaom {ocracionalnom) ‘oblikn, Kod racionalnog. plsanja | jednadtbi pojavijnje se faktor 4% samo u onim jednad#bama koje prikazuju neki odaos u veri sa predodzbom kugle, odnosno 2x u vezi sa predodibom valjka. Kod klasitnog isanja jednadzbi taj se faktor testo pojavijuje i tamo gdje nema povrtine le, odnosno opsega valjka, 2 ne pojavijuje se tamo gdje bi to predodiba kugle, odnosno valjka, trafila. Na primjer, ncka se u stedidta kugle polumjera F nalazi naboj Q- T Tada. je gustota elekiritoog toka (clektrigni pomak) w racio- halnom obliky D= Q/S = Q/anr4, a u Klasitnom obliku D = Q/r Do, ractonalnog pisania ciektromagnetsidh jednadébi dolart se ako ge u te reko jednadibi elektromagnetskog. polla, &to odgovara modernom shvacanju iobeinog @jelovanja (djelovania i blizine}, a do Kiasitnog, neracto- nalnog ‘polazi_ od Coulombova ‘1, Biot-Sa ‘pkay uvod U teoriiy odgovace, meduiss, Zastariolom shvaenja ndjclovania, ie us, Na zasjedanju IEC-a (Internacionalne elektrotehnitke komisije) u Parizu god. 1950. prihvaéena je racionalizacija. Bududi da se iiasitne jednadzbe eleltromagnetskog polja piu redovno uw neractonalnom sot, pojavijuje se faktor 4, u faktorima preraéunavanja (kon- ‘vernije) jedinica B iotimice MESA odnesno tznosa (prejtanin. vrijednostt, Injernin Srojeva) istatenih u Cas Jeainicama a u MKSA jedini- maca (vidi 20, strana 61). Neke vaine fizikalne konstante Naboj elektrona: ¢ = (1,601 99 = 0,000 60) - 10-9 C Masa mirnog elektrona ms = (9,1055 + 0.0012) - 10%! kg Jedinica atomne mase u fizikalnoj skali: O!/16 = (1,6597 + 0,001) + 10-7 kg Jedinica atomne mase u kemijskoj skali: Ox/82 = (1,6602 + 0,0001) - 10-7 kg oschmidtov broj (a SAD Avogadrov broj): N = 6,0235 +0,0004) - 107 I/kg-mol* Avogadrov broj {u SAD Loschmidtov broj): n = (2,687 81 = 0,00019) - 10% m~ Piinska konstanta: R, = pai. = 0,000 34): 10% Ji{kg-mo) - Boltzmanova konstanta: (1.880 82 + 0,000 ti: 108 [/step. ae Faradayeva konstanta fi ekvivalent): F = Ne, = = (9,6496 + 0,0007) +107 J/cg-mol* Planckova konstanta: h = (6,6242 + 0,0044)-10-* Js (dzul-sekunda) Iscrpan prikaz iznosa Konstanata u MKSA i CGS sistemu vidi u knjist J, Sutin, Qenowe mmetrologie, Tdubtisna 1982 (tables VIN w pekegu) 1a ssnftsh jedinica, Tehn. knjiga, Zagreb “x M. Bresiniéak, Mjere 1 sistem * Kemijska skala, — ** Fizikalna skala. 752 “Pregled najvadnijih jednadibi clektromagnetskog polja u racionalnom i'w Klasiénom oblika Oznake velitina vidi U 19. ‘Maxwellove jednadzbe divD =4np E,M,S | divB=0 E,M,S| jektriéni pomak D=cH=E-+4nP | E, )iaranom aleleke ~2_4@2 |z Papas |° Bm poll 11+ any, | Maga, sic, M,S Gustoda eleketrigne B, S| energie u elektrié- nom polju Gustoa, elektromagnet- M;S energije u ma- aeetskon ‘polju Sila po jedinici duljine M, S| “vzmeau'2 paraieina vo- dita sa razmakom d ES Sila izmedu 2 elemen- tara. (tatkasta) nabo- ja (Coulombov zakon) BRS ae raat potenci- ly jal tatkastog elektric- hog nabois: BS Blektriéno polje proiz- vedeno od Siextritnog 2 paboss, }E>M, S| ““ericnog naboja E, S | “xugie IE,M, S| Biot-Savartov zakon M Samoindukeija svitka (@—srednji opseg) + B—elektrostatski, M—elektromagnetski, S—simetriéni (Gaussov).Duljina ea rijelazu izmedu nivoa 2p i 5d5 atoma Eiptona 86.) Man i Kilogram je masa medunarodnog pramjerila * Kilogram) KE "Vijograma. koju je sankeionirala ‘generaind Konferencija za utege i mjere odriana u Pa- rizu 1889. godine.) Veiieme sekunda |g |Sekunda je 1/51 556925,9747 tropske godine u 12, sati efemeridnog’ vremena 0. sijetnja 7900.) Blektritna amper | A [Amper je nepromjenljiva elektriéna struja ko- struja ja prolazeéi kroz dva pravocrina, paral presjeka neograniteno dugatka vodita. zane- marljivog presjeka, postavijena u vakuumu u medusobnoj udaljenosti od 1 metra, uzro- kuje izmedu njih silu od 2-107? njutna po metru duzine4) stupanj | og (stepen) Kelvina Svetlosna Kandela | cd |Kandela je Sezdeseti dio svjetlosne jakosti jakost koju odaiilje u okomitom smjeru integraini radijator (co tijelo) na temperaturi skrudi- vanja platine®) Temperatura Stupanj Kelvina je 273,16-ti dio termodina- mit ce temperature trojne tatke tiste vode.5} Primjedbe: 1. Metar: Ova. definicija odgovara nedavnom zakljutka Generalne konferencije za-utege i mjere. Ranija, mnogo pomatija, definicija bila je (vidi_ JUS A.A1.040/1957): »Metar je razmak pri 0°C izmedu osi dviju crta povugenih na Sipki od platin-iridija, koja se tava u Medunarodnom birou za utege i mjere u Sévresu (Francuska) i smatra medunarodnim pramjerilom (pro- totipom) metras. Mctar prema ovim definicijama praktitki je jednak. 2. Kilogram: Medunarodno pramjerilo od platin-iridija tuva se u u Sévresu u Francuskoj. 3. Sekunda:Ranije je sekunda bi srednjeg suntanog dana, O novoj defini Avtina u EV 1955., str. 115. 4, Amper: Ovo je definicija tzv. »apsolutnog ampera u Giorgijeva sistemu, Ranije (do 1948) amper je bio defiraran kao »medunarodni ampere (vidi nize). 5. Stupanj Kelvina: Temperatura trojne tatke vode utvrdena je time sa 273,16°K. Ranije je osngyna jedinica temperature bila stupanj Eelsimva, Celsiusova skala bila je odredena temperattrom leda koji se tali definirana kao 1/86 400-ti dio vremena vidi npr. referat F.54 Osnovae jedinice (nastavak) uz tlak od 1 atm (760 mm Hg) i vreliéta kemijski Ziste vode pri 1 atm. Danas je Celsiusova skala odredena ovako: 0°C — temperatura koja je za 0,0100°C rida od temperature trojne tatke vode (tj. zbirne tatke plinovite, tekuée i krate faze) (0° C = 273,15 C); 100° C — vreliite kemijski Uiste vode pri 1 atm. Za razlike temperature vrijedi: 19K = 1°C. 6.Kandela: Ranije su se u nas upotrebljavale jedinice Hefnerova svijega (omnaka HS) i internacionaloa svijeéa (omaka IS), Pribliiao vtijedi: 1 ed = 0.98 IS = 1,09 HS. ° PrijaSnje osnovne cléktrigke jedinice (na snazi do kraja 1947, godine) bile su definirane kao medunarodne jedinice nezavisno od mjernog sistema mehanike ovim definicijama: (Prijainji). medunarodai amper: Nepromjenljiva clektritna straja. koja protjetudi kroz vodenu ofopinu srebrnog nitrata isluti iz njega svake sckunde 1,118 miligrama srebra. (Prijainji) medunarodni om: Otpor za konstantnu elektri temperature leda koji sc tali, Zivinog stupca dugatkog 106,3 cm k cijeloj duljini jednaki presjek, a masa mu iznosi 14,4521 grama (Tada taj stupac ima presjek 1 mm?) Ozmake i jedinice fizikalnih velitina Vidi Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima (objavijen u Sluzbenom listu FNRJ broj 45/1961) te jugoslavenske standarde JUS A.A1,040/1957 (mjerne jedinice) i JUS A.A1.020/1957 {omake u formulama) Radijan je jedinica geo- Kut, ugao gBoy| a) radian | rad) “metrakog Kuta!) 9.09] by gradus | § | 1 —stoti dio pravog kuta “| c)stapanjstepea!| 1° — 90-ti dio pravog kata d) minuta , V’ —60-ti dio stupnja ) sekunda | ” io msi prosterni Kut (ngao) | 0, | steradijan | sr | Storadijan je jedinica geometrijskog prostor- nog kata!) duljina 1 | metar m | Definiciju metra vidi w put (duljina puta) s | metar m | 18 Sirina b metar m visina Ah | metar m debljina 4,8 | metar m polumjer, radius r | metar m promjer, dijametar d | mevar mi povrsina A m? presjek Ss m ebujam, volumen, LY, (o) m? | Definiciju litre vidi u zapremina Priinjedbe vidi na strani 59. fusnoti na strani 64Oznake i jedinice fizikaluih velitina (nastavak) Veligina naziv omoka | nazives Glorgijeva jedinica : ™ Definicija odn. primjedba Vremenske veli¢ine Vrijeme brzina brzina svjetlosti ubrzanje, akceleracija ubrzanje tele, gravitacija kutna brzina Yuna akceleraija trajanje_ perio vremenska konstanta frekvencija bezina vrtnje kruina frekvencija, pulzacija duljina vala 3) 5) Koeficijent prigu’enja fogaritamski dekrement konstanta slabljenja fazna konstanta Konstanta prostiranja Definiciju sekunde vidi wo 18. v= dsidt U = vakuumu 6 = = 2,997 93+ 108 m/s 3) a= du/dt & = 9,806 65 m/s? f= UT, n= UT, (To— trajanje jednog okretaja) @=2nf Neper je maziv ra Est broj 14 Decibel je naziv za Est broj 1 1§ _ Masa gustota, specif. masa telativaa gustoca atomna masa. molekularna masa dinamitki_ moment tromosti Relativna gustota neke omjer gustoce te tal i gustoée neke tvari za usporedivanje Primjedbe vidi na strant 3. 1 60.Oznake i jedinice fizikalnth velitina (nastavak) Veligina naziv kolitina gibanja sila tedina specifitna tedina moment sile zakretni moment, moment vrinje, tlak (pritisak) normalno naprezanje tangencijalno naprezanje jedinigno izdutenje modul elasti¢nosti modul torzije modul savijanja povrtinski moment tromosti moment otpora koeficijent trenja viskoznost (dinamitka) Kinematitka viskoznost rad potencijalna energija Kinetitka energija snaga korisnost Primjedbe vidi na strani ame kgemjs) p = mv N |1N je sila koja tijeu mase | kg daje ubrzanje 1 m/s? N_ [Tefina tijela je sila pod Gijim bi djelovanjem ti- jelo dobilo ubrzanje jed- nako ubraanju slobodnog pada na tom mjestu | | Nm | M je produkt sile i kraka | na kojem sila djeluje. Nm | 1kpm (kilopondmetar) = 9,806 65 Nm Nim? | p = diva Nim? | o= dF/aS Nim? | += dF/aS fa e= All t AL inimt | o= eB =F W = Ie (e-razmak neu- tralne osi od ruba profila 1 J je rad koji obavi sila IN kad se njeno hva- tte pomakne 1 m uo smjeru sile: 1 J = 1Nm. P = dA/dt = dW/dt n= PhP, (P,— predana, P, — primljena snaga)Ozmake i jedimice fizikaloih velitina (nastavak) *K °C | te =Tx— 278,15 %) 2/step. J | Leal = 4,1855 J (déula) W | ®=dQlae. (W = vat) Wim] q =dd/dS Ss up| 27%) Oe amep| 2 ~ 5 (Oo — 4) € " a C= Mc (M — moleku- lana masa) Y= epee TAQ ° s=|, T | 5 Sim (m — masa) F=U-T1S G=U+pv—T8 H=U+ pV 1C=1As p= dgiav a= dO/dd ¥=5Q Cc Cjm? Chm? c ‘Apsolutna temperatura’) 17,0) %K temperatura 1,9 ]°C koeficijent.linearnog rastezanja a | tstep. kolitina topline Q | kcal) toplinski tok ®, @ | kcal/s gustoca toplinskag toka | 4, (9) keal/s-m* cal toplinska vodljivost 4) 5 instep. koeficijent prolatenja | «,(k,| _ kcal topline » U)) sum?-step. toplinska difuznost”) | a,()} —-m*s toplinski kapacitet C |’ kealfstep. specifitna toplina eal opéenito ad kg-step. pri konst, tlaku cp » pri konst. volumenu | ¢» » . Keal mona toplina* © | morse omjer spec. toplina /y,4,k 1 entropija S | kcaljstep. specifitna entropija s Keal kg-step. unutamja energija U3 (E)|_—_ikeal slobodna energija F kcal slobodna entalpija G kcal entalpija HD} kcal specifitna entalpija h@| kealfkg Elektritke velitine kolitina elektrike Q | kulon™) rrustota clektrike storna povilinska & elektritni tok ¥ | kulon gustoéa el. toka (el. pomak) D Primjedbe vidi na strani 3. 1 ¢9. Cim* | D = d¥/dAOmake i jedinice fizikalnih velitina (nastavak) Velicima napon, potencijalna razlika. g 3 elektritni potencijal elektromotorna sila elektrigno polje sitet permitivnost™) elektriéna konstanta™) relativna permitivnost struja m os ; eon eS ies Ss 5 3 5 gustoca struje Iinearna gustoca struje otpor jalovi_ otpor, reaktancija prividni otpor, impedancija proved jalovi oroved, susceptancija prividni provod, admitancija specifiéni otpor, otpornost vodlfivost induktivitet E | heart) medusobni induktivitet henti koeficijent sprege Koeficijent rasipanja a Ro ON mm A Bo @ = rf broj pari polova snaga (djelatna) jalova snaga prividna s magaetski magnetska indukeija wee za i) ee 4 5 2 = | pa S39 d----- Re magnetomotorna sila Jakost magnetskog polja permeabilnost anagnetska konstanta*?) Freese i Primjedbe vidi na strani 59, 69, 1 @ BE cow od Befiscjy ampera vidi J = His Y=G+ jB= Uz p= RSH 7 = GUS = 1p L=0/; tH=1Vs/A Oy/l . k=MIVEL, e=1—-P P=Ulcos9; \W=1 ls Q=Ulsing S=ur A= By = B/H = pote Be = 470-107? Him‘Omnake' i jedinice fizikalaih velitina (nastavak) Veli¢ine Jedinica . _. naziv razives | oanaka | Detinictia ocn, primjedoa relativna permeabilnost | ur 1 | w= magnetski otpor, reluktancija R,Rn Alwo| R= Fo magnetski provod, = O/F = Rs; permeancija A | beni H 1H=1Wb/A faktor snage* cose 1 cos p = P/S faktor jalovosti* | sing 1 | sing = 9/5 Kut gubitaka* 3 1 | t5= P/Q Svjetlosne velitine Tok isijavanja ©,, P| vat Ww svjetlosni tok ®, F | lumen™) Im | &=dQ/de kolitina svjetlosti Q 4a] Im-s g-0 = o (t = vrijeme) osvijetljenost D/d A; (jakost rasvjete) E | tuks*) ik 4 me = 1 In/m? syjetlosna emisija H Imm} H = d@/dA syjetlosna jakost I | kandela ed } P= d@®/dw. Definiciju za ed vidi u 18, Inminancija (blijesal, sjajnost, sjaj, | jarkost) Lf nit) nt | L = dl/dA; 1 nt=1cd/m? faktor upijanja | {apsorpeije) a 1 | a=On/0 faktor odbijanja (reflcksije) 7 1 | = Onno faktor propustanja (transmisije) e 1 Jatrc+p=1 indeks Joma (refrakcije)%) a}. 1 | n= cle (co—u vakwomu) konvergencija D_ | dioptrija*) & | D=i/f (f — tokusna daly.) korisnost svjetlosnog izvora o) imjw Primjedbe uz emake i jedinice fizikalmih velitina * Ova velitina nije navedena ni u Zakonu o mjernim jedinicama 1 mjerilima jugosiavenskom ‘= Ovdje su zbog pomanjkanja prostora navedeni.nazivi samo jednostaynth Yedinica. Za sloZene jedinice (npr, 2a brzinu: metar po sekundi) navedena je samo korijenu omjera suage,, faa 1 Np. able o- + dB = 8,695 990 dB. ‘Nastavak primjedaba na strani 60. 1 Gt.Desetostruki obléni iogaritam omjera dviju snaga (ili energija). Naziv decibel upotrebljava xe ta Gist bro] 1 kao jedinicn veliéine »dese- tostruki obiéni logaritam omjera dviju snaga (iM energijaj.. Ako je omjer sags 2) U telekomunikacijama se ova Jedinica naziva rneper po sekundl«, elekcomunikaciiama sneper«. metru«, i 1 mjerilima kao iu JUS-u je njutn, Autor medutim amatra da bi iz eufonetsicih razloga (vidi 1 Pravopis, tacka 111 bh) ‘ovu jedinicu trebaio nazivatl njuton. — Sila se mjeri i nekoherentnom Jedinicom kilopond Gcp) = 100 ponda (p). 1 kp = 9,806 65 Ni (tatno). 1 Eilopond fe velo pribliino tefina jednog kilograma na geografskoj Sirini Pariza. U nekim zemljama upotrebljava se umjesto naziva kllopond naziv Kilogram-sila. Ontale Jedinico za silu vidi u 26a, Te%ina tijela Je alla koja bi tijelu dala ubrzanje jednako Ubrzantu slobodnog pada na. tom miestu 0) 1 J fe vad Kofi izvrSi sila kad se nietino hvatisie pomakne za 1m wu sinjeru sie. Prije se ova Jedinica vetinom nezivala dZaul po engleakom fizi¢aru Joule-u jer se smatralo da se tako izgovara njegovo ime. Medutim je Medunarodoa, unija za fiziku { kem:iu na svojem zasjedanju u Amsterdamu 1#9. utvrdila da ov. jedinien treba nazivall diul (ler se Joule u stvari tita d2ul). U elektratehnici #6 Tad i energija mjere u vateatima ili njihovim visekratnicima. Ove i ostale jedinies za rad i energiju vidi u 27D. 12) Ostale fedinice za snagu vidi u ma. 33) Oznaka ~apsolutna« Lzradava ovdje samo to da se temperatura mfert od apsolutne nule. Ovu veliéinu nazivaja i termodinamitka temperatura. 44) Apsolutna nula je ne -273,18°C, Definiciju Celzijeve skale vidi u pri mjedbi 5. ispod tablice 18 (strana 53). 15) Ima razliéitth vrata kalorija (vidi fusnotu 2) na strani 61). 1 medunarodna it TP-kilokalorija = 1/860 kWh (taéno) = 6.1068 J. 36) Ostale jediniee vidi u 2e. 1) Ovu veliGinu nazivaju 1 ‘temperaturna vodlfivost, 34) 1, € Je koléna clektrike koja u jednoj sekundi protete kroz presjek Vodiéa u kojemu konstanma clekiri¢nat strija iznosi 1 A, '9) Ovo 2¢ oznaka za efektivnu vrijednost. Trenuima vrijednost oznatuse se malim slovom: za napon u GH v), za struju t. %) 1 volt je elektriémt napon iumedu dviju tataka homogenog nog vodita Kojim teve konstantna struja 1A ako se u ?ici izmedu th tacaka trofi maga 1 W. 21) 1 F je kapacttet kondenzatora wu kojem se izmedu elektroda pojavi napon 1 V ako ga nabliemo nabojem 1 C. 33) Ovu veli&inu nazivaju JoS dielektritnost 1 dielektri¢na konstanta. 28) Ovu velitinu nazivaju jos dielektritnost globodnog prostora (vakuuma), dielekiritna konatanta slobodnog prostora, permitivnost slobodnog prostora i influ enefona konstanta, ena 3%) Ranije, prije uvodenja Glorgijeva apsolutnog mjernog sistema, bila je jedinica 1 amper (izv, medunarodni amper) definirana kao konstantna elekinéna struja Koja. protieudi ixroz vodenu rastopinu srebrnog nitrata, izlut iz niega 1,118 miligrama srebra. 25 1 (7 fe elektritnt otpor vodita Koji ne sadréi nikakve elektromotorne sile. @ u Kojemu Konstantna potencijalna razlilca od 1 V na njegovim krajevima uzro- kuje straju od 1 A. Ranije, prije uvodenja Giorgifevog apsolutnog sistema jedi- nica, bila je sedinica 1 om (tev. medunarodn! om) definirana ao otpor za Konstantnu ‘cleictritnu struju, temperature leda koji se tall, tivinog stupea du- gackog 1063 cm Kojt ima po cijeloj duljini jednak presjek, a masa mu iznoai 44,4521, grama. (Tada taj stupac ima presjek 1 mm#.) 2) Ostaie Jedinice vidi u 2. #1) 1 H je induktivitet zatvorenog strujnog xruga u kojemu se inductra napon 1 V ako se struja u njemu linearno promijeni za 1A. Il: 1 H je indukide Sa aRDrenCe Desteaa w Ieojemu struja 1 A uzrokuje kroz preten magnets! tok og vebera. %8) 1 Wh je magnetski tok koji u strujnom krugu s jednim zavojem inducira napon 1 V ako ga u jedno} sekunds linearno snizimo na hulu. Stara CGS jedinice mm magnetaki tok Je imakevel (vidi str. 51, ad 7). 1M (maksvel) = 168 Wb. Je magnetska indukelja u homogenom magnetskom palju u kojemt magnetski tok od 1 Wb prolazi okomlto kroz presjek od 1 m2. Naziv tesia usvojen Je na zasjedanju IRC-a wu lelfiji 1964. godine. 1 T= 1 Whim? = 10 gausa = 104 G@ gaus = itt maksvela po em’ — stara CGS fedinics, vidi61 Faktori preratumavanja xa prijelax ix CGS-sistema u MESA-sistem ma velitine Naziv veli€ine Oszpakal hy ke Kolitina elektrike 2 loje | 10 Prostorna gustoéa a e 10%e 10° Elektritni tok (tok pomaka) ¥ 10/4re ‘10/40 Gustofa elektritnog toka (el. pomak) D lotjane = 1044 Elekiritni potencijal v Wwe =| 10 Elektriéno polje EB 10“ Kapacitet c 10Mct lor Permitivnost (dielektritnost) e 10" /4xc* rowan Relativna permitivnost (relat. dielektritnost) |, 1 i Straja, rT 10Je 10 Gustoéa struje : 0%e | 16 Magnetski tok t 10-". 107 Magnetska indukeija : 10-t 10-* Fakost magnetskog polja Permeabilnost Relativna permeabilnost Induktivitet Magnetomotorna sila Ware | 10/4 fare-10-Yfct) a1? 1 1 B H 7 oe L | we 10" P | lo/axe JOjar ¢—braina svjettosti u vakuumu = 2.99798-10% cm/s = 3-10 cm/s. Faktor preratunavanja k, je faktor kojim treba pomnowti iznos (mjerni }, brojtanu vrijednost) tereten uU_ neracionalizirano) elek:rostatskoj CGS-jedi- nici (CGSE-jedinic!) da se dobije tznos (mjerni broj, brojiana vrijednost) u MESA (8. Glorgiievo}) Jedinicl; MSAciznos = , . CGSE-iznos Analogno vrijedi za faktore preraéunavanje k, i k,, gdje se %, otnost na sime- tritni ili Gaussov CGS-sistem (CGSS-sistem), a k, na elektromagnetski CGS-sistem (CGSM-sistem). %) Stara CGS Jedinica za magnetomotormy silu je gilbert (Gb). Odnos izmecu Jeaintea’ amper 1 gilbert ovisl 0 racionslizaciji 1 A= ay = L201 neracionaiain Bilberta. (Gilbert se obiéno upetrebljavso u neracionainim jednadzbama.) Vidi a) Stare CGS tedinica za jakost magnetsog polia fe ersted (Oc). Odnog dxmedu jedinica Aim 1 Oe ovisi o racionalizactfi. 1 Aim = 4 7/1000 = 1,257. to-? neracionalnih ersteda odnosno i Oe ~ #% Alm. (Ersted se obiéno upotrebljavac u neracionalnim jednad3bama.) Vidi str. 51, ad 7. ) Ovy velitinu aazivaju 1 permeabinost slobodnog prostora {valcuuma) 1 indukeiona konstanta. %) 1 Im Je svietlomnt tox inijavan u 1 steradijan od tutkastog izvora sulet: Jost koji a smjerovima isijava jakost evjetlosti 1 Kandela. Ovako definirant Jumen (nazivalt su ga i novi lumen-) priblitno je jednak 0,88 ranijih internacio- ninth 09 Hetnerovin Iumena. my jedinice uma, %) Velo Gesto se upotrebljava veta jedinica 1 stilb (sb) = 104 nt. Ostale jedi- vidi uw 3) To Je omjer bezine svjetlostt u vakuumu prema brzini svjetlosti u pro- ‘Ty Dioptrifa je oznaka za jedinicu Ym: 1§ = tm.