GRČKA

GRČKI GRADOVI DRŽAVE – POLISI

- zbog geografske raznolikosti Grčka se nije razvila kao jedinstvena država.
- U 2.T.PR.KR. grčka plemena; JONJANI, DORANI, AHEJCI i EOLJANI kroz
duži period postupno naseljavaju jug Balkanskog poluotoka, egejske otočiće i
zapadnu obalu Male Azije.
- novu domovionu nazivaju HELADOM, a sebe HELENIMA
- naselja se stvaraju na područjima:
o pogodnim za život
o gdje se lako organizira obrana
o gdje su postojali uvjeti za razvoj trgovine

ŽIVOT U GRČKOM POLISU

- svaki polis obuhvaća područje grada i sela koje se nalazilo u okolici.
- na uzdignutom dijelu grada nalazi se AKROPOLA – gradska utvrda okružena zidovima
- u Akropoli nalaze se hramovi, sa središnjim hramom koji je bio posvećen božici ili
bogu zaštitniku polica – mjesto vjerskih obreda.
- Za vrijeme opasnosti akropola postaje mjesto obrane i zaštite naroda.
- Središnji gradski trg se zove AGORA – na njemu su se stanovnici družili i trgovali, a
pored se nalazilo kazalište i vježbalište
- Najpoznatiji gradovi su ATENA, SPARTA, KORINT, TEBA i MILET
- Iako su Grci bili istog podrijetla, imali isti jezik i isto pismo, te vjerovali u iste
bogove, njihovi polisi su se jako razlikovali
o Po društvenom uređenju
o Organizaciji vlasti
o Načinu obrazovanja i odgoja
o Općenito navike i običaji

GRČKO DRUŠTVO
- ARISTOKRACIJA – bolje naoružani i bogatiji vlasnici zemlje. Najugledniji od njih
su postajali kraljevi. Držali su svu vlast u svojim rukama!
- DEMOS – običan puk/narod koji nisu mogli utjecati na upravljanje polisom. Bavili
su se stočarstvom, uzgojem maslina, žitarica i vinove loze.
- ROBOVI – najniži društveni sloj. Broj im se naglo povečao u 8.st.pr.k i nakon toga
jer su seljaci koji bi se zadužili i ne bi mogli otplatiti dug postajali dužnički robovi
sve dok ne bi bili u mogućnosti otplatiti ga.
MIKENA
 - osnovali su je AHEJCI na poluotoku Peloponezu, sa središtem u Mikeni odakle se
širila mikenska kultura
- putovali su Sredozemljem i trgovali, bili su vješti obrtnici i graditelji, poljoprivrednici
i stočari.
- Kraljevska palača je bila opasana zidinama od velikih kamenih blokova koji se
nazivaju kiklopske zidine (pričalo se da su ih izgradili jednooki divovi)
- Iznad glavnik ulaznih vrata je veliki trokutasti kamen sa reljefom dvije lavice
oslonjenih prednjim nogama na stup – Lavlja vrata

Heinrich Schliemann – istraživač i pustolov u drugoj polovici 19.st. počeo je istraživanja na

području Mikene i otkrio mnoge grobnice sa prekrasnim nakitom, zlatnim priborom za jelo,
posmrtnim zlatnim maskama.

- AGAMEMNON – mikenski kralj

- Mikensku civilizaciju uništio je iznenadni dolazak nekog novog do danas
nepoznatog naroda.

TROJA
- Grad na zapadnoj obali Male Azije, na izuzetno povoljnom trgovačko geografskom
položaju zbog čega je bio jako moćan!
- Povijest Troje je puna bitaka
- Grad se puno puta rušio i obnavljao (Schliemann je pronašao 9 slojeva)
- 2.t.pr.kr. grad je doživio vrhunac. Imao je razvijenu trgovinu, obrt tekstila i obradu
metala te su bili poznati po uzgoju konja.
- Kroz vrijeme, velike utvrde su se nadograđivale palačama i stambenim kućama.

Mračno ili Homersko doba – od 12.st.pr.kr. – 8.st.pr.kr.

Povjesničari to razdoblje nazivaju mračnim jer iz toga doba osim materijalnih povijesnih
izvora jedini pisani izvor su epovi Ilijada i Odiseja.
Ep (opširno književno djelo sa elementima mitologije, najčešće nastaje usmenom predajom)

Epovi Ilijada i Odiseja pripisuju se HOMERU, slijepom grčkom pjesniku, međutim kasnije
se doznaje da su nastali nakon Homerovog doba. Ne možemo ih koristiti kao povijesni izvor
jer su stvarni događaji izmješani sa događajima u kojima sudjeluju grčki bogovi i heroji.
Schliemann je na temelju priča iz Ilijade pronašao Troju na zapadnoj obali Male Azije.

SPARTA
- Osnovali su je DORANI na poluotoku Peloponezu nakon što su pokorili
starosjedioce Ahejce.
- Društvo im je imalo 3 osnovne skupine / sloja
 o SPARTIJATI – povlašteni koji su imali sva politička prava u polisu i bili su
vlasnici velikih zemljišnih posjeda. Bilo ih je manje od ostalog pokorenog
stanovništva pa su bili jako oprezni i spremni ugušti svaki otpor. Imali su
strogi vojnički odgoj.
o PERIJECI – Ahejci koji nisu pružali otpor Spartancima bili su slobodni ljudi
bez političkih prava. Nastanjeni oko Sparte, bavili su se trgovinom i obrtima i
imali obavezu vojne službe.
o HELOTI - Ahejci koji su pružali otpor postali su robovi. Bili su vlasništvo
države, živjeli su u okolnim selima i obrađivali zemlju spartijata.
- Sparta je bila vodeća vojna sila tadašnje Grčke.
- Sastojala se od sela bez zidina.
- U početku nisu imali novac već su se koristili zamjenom željeznih šipki / koplja.
- Poticala se skromnost i bio je ograničen uvoz luksuznih proizvoda. Zbog toga Sparta
nije doživjela gospodarski razvoj na području obrta i trgovine.

Sparta je imala dvojicu kraljeva koji su bili vojskovođe, suci i vrhovni svećenici.
- VIJEĆE STARACA – sastojalo se od kraljeva zajedno sa 28 Spartanaca starijih od
60 godina. Jednom kad bi postali članovi Vijeća, ostali bi to doživotno. Vijeće
staraca donosilo je odluke i zakone.
- EFORA – petorica najutjecajnijih Spartanaca koji su provodili odluke i zakone koje
su u Vijeću donosili. Birali su se na godinu dana.
- NARODNA SKUPŠTINA – Svi Spartanci stariji od 30 godina koji su potvrđivali i
prihvačali odluke. U narodnoj skupštini spartanci su izvikivali svoja mišljenja a
odluku su donosili na temelju procjene za što se najviše vikalo.

ATENA
- Osnovali su je JONJANI na poluotoku Atici.
- U grčkom svijetu postali su poznati kao obrtnici, trgovci i pomorci zbog položaja na
razvedenoj obali punoj luka i otočića.
- Najveća trgovačka sila u Grčkoj.
- Poznati po keramici i drugim proizvodima od srebra iz okolnih rudnika.
 - ATENA – božica mudrosti i pravednog rata postala je zaštitinicom atenskog polisa.
(prema mitu, Atena je pobijedila boga Posejdnona u natjecanju za zaštitnika. Atenjanima je darovala
stablo masline, a Posjedon je zabio svoj trozubac u kamen Akropole gdje je potekla voda, međutim
nažalost slana.. pa su bogovi odlučili da je Atena pobjednica.)

Atena je prije 8.st.pr.kr. bila kraljevina, ali je aristokracija oduzela kralju vlast i zavladala
polisom!
- Svake godine se biralo vijeće od 9 poglavara – ARHONATA koje je upravljalo
aristokratskom republikom. Nakon što im je istekla dužnost postajali su članovi
ARISTOKRATSKOG VIJEĆA koje je imalo svu vlast u polisu.
- NARODNA SKUPŠTINA – sastavljena je od svih punopravnih Atenjana i ona se
sastajala kako bi prihvatila ili odbacila odluku aristokratskog vijeća.
- Demos nije mogao sudjelovati u vlasti što je uzrok velikog nezadovoljstva i čestih
pobuna.
- DRAKON – prvi koji je u 7.st.pr.kr. napisao prve zakone i smanjio moć aristokracije.
Demos je još uvijek bio nezadovoljan.
- SOLON I KLISTEN – poboljšavaju položaj demosa u 6st.pr.kr. Demos počinje biti
uključen u rad narodne skupštine, a vlast aristokracije ograničena je.
- ATENSKA DEMOKRACIJA – zbog sve ravnopravnije podjele vlasti razvija se
demokracija.

Ostrakizam – uveo ga je Klisten, a to je suđenje s pomoću keramičkih pločica (ostrakona) na

kojima se ispisivalo ime građana koji je proglašen opasnim za društvo. Morao je napustiti
Atenu na 10 godina.

U 5.st.pr.kr. traju grčko-perzijski sukobi koji su iscrpili stanovništvo. Nakon pobjede u

Termopilskom klancu spalili su i opustošili Atenu, međutim zbog zalaganja građana i
mudroj politici uzdignula se i preuzela vodeće mjesto među polisima u grčkom svijetu.
Atena je bila na čelu Atenskog pomorskog saveza pa je iz blagajne Saveza obnovila
uništene brodove i počela obnavljati grad.
PERIKLOVO DOBA – državnik Periklo smatrao je da demos treba dobiti dodatna prava i
sudjelovanje u javnom i političkom životu.

Uveo je:
- Novčanu naknadu za rad u narodnoj skupštini
- Dobnu granicu za stjevcanje prava glasa na 18.godina
- Žene, robovi i doseljenici i dalje nisu imali prava glasa

Sredinom 5.st.pr.kr. demokracija u Ateni doživjela je vrhunac razvoja.

FENIČANI

- Živjeli su između istočne obale Sredozemlja i planine Libanona – planinsko i pretežno

neplodno tlo
- Osnovali su nekoliko gradova država, najpoznatiji su - TIR, SIDON I BIBLOS
- Kroz povijest su znali pripasti drugim narodima (Egipćanima, Asircima i dr.)
- Zbog neplodne zemlje bave se pomorstvom, ribarstvom i trgovinom (posebno
poznati po trgovini robova)
- CEDAR – vrsta drveta kojega su imali u velikim količinama – zbog toga razvili
brodogradnju i unosnu trgovinu s Egiptom i Mezopotamijom.
 - Najpoznatiji fenički proizvod bila je PURPURNA BOJA. (dobivala se iz morskog
puža, a koristila se za bojanje tkanine i bila je jako skupa)
- Poznati su još bili po proizvodnji ulja i vina i obrtničkim proizvodima, nakitu i
predmetima od stakla
- GLASOVNO PISMO – najveće postignuće i naslijeđe! Fenički trgovci trebali su brz
način za zapisivanje svakodnevnih poslova pa su razvili glasovno pismo.
- Zbog što uspješnije trgovine, shvatili su da im trebaju KOLONIJE – središta i
naseobine u drugim područjima diljem Sredozemlja.
- GADES – najstarija kolonija u Španjolskoj, te UTICA u Africi. Nastale su oko
1000g.pr.kr. Najveća među njima bila je KARTAGA u sjev.Africi (oko 814g.pr.kr.)

GRČKA KOLONIZACIJA
U 8.st.pr.kr Grci su počeli stvarati naseobine izvan grčkog područja gdje se iseljavao narod iz
polisa.
Kolonije – mjesta koja su naseljavali ljudi iz grčkih polisa.
Metropole ili matični polisi – nazivi za Grčke polise koji su osnivali kolonije.
Od 8.st.pr.kr. do 3 st.pr.kr. Grci počinju osnivati kolonije.
Razlozi kolonizacije:
- Polisi su postali prenaseljeni pa je ponestalo plodne zemlje za stvaranje i uzgoj hrane
- Sve više stanovništa se bavi trgovinom i obrtima pa šire tržište (Sredozemlje, Jadran i
obala Crnog mora).
 - Želja za stvaranjem boljih životnih uvjeta
- Strah pojedinaca da će pasti u dužničko ropstvo.
Grčki obrtnici uskoro postaju poznati po kvalitetnim i bogato oslikanim keramičkim
posudama, oružju i oruđu te zlatnom i srebrenom nakitu koji se prodavao i izvan grčke.
Zbog potrebe za što bržom komunikacijom Grci preuzimaju glasovno pismo od Feničana.
Dodaju mu samoglasnike i tako nastaje GRČKI ALFABET od 24 slova.
Od kraja 8.st.pr.kr. počinju kovati novac.
U kolonije su se iseljavali muškarci koji su se odabirali bacanjem kocke. Kada bi se naselili u
nekoj koloniji, obično bi tamo oženili neku lokalnu djevojku.
Kolonizacija nije uvijek tekla mirno, jer su starosjedioci često pružali otpor.
Grci su tako širili svoju kulturu i običaje, ali su i dosta poprimali od staorsjedioca.
Iz kolonija se u Grčku dovozilo žito, vino, masline, vuna, lan,drvo i jantar.
MILET (Feničani) je imao posebno mjesto među metropolama jer je osnovao oko 20
kolonija.
Često se događalo da i kolonija postane prenapučena pa da se iz nje iseljavaju, a ona sama
postaje metropola. (Primjer su Tarent, Sirakuza, Kuma..)
Kolonije nisu bile ovisne o metropolama, ali su im se često pridruživale u ratovima kao
saveznice.
Kolonizacija je proširila trgovinu, ali i grčki jezik, pismo, kulturu i umjetnost i vjeru na
druge narode.

GRČKA KOLONIZACIJA ISTOČNE OBALE JADRANA

Počinje početkom 4st.pr.kr. (iako postoje zapisi da su na tim područjima Grci živjeli i
nekoliko stoljeća prije)
Privukla ih je :
- blaga klima,
- razvedena obala,
- mnogobrojni otoci,
- prirodne luke
Grčki vladar Sirakuze, Dionizije Stariji utemeljio je Issu (Vis), 1.Grčku koloniju na tlu
današnje Hrvatske.
Iz Isse se razvijaju još kolonije na Korčuili, današnja Lumbarda, a poslije se podiže i Trogir
(Tragurion) i Stobreč (Epetion).
LUMBARDSKA PSEFIZMA : zapis na kamenu iz 3.st.pr.kr. koji svjedoči o koloniji na
Korčuli. U zapisu se govori kako su Grci iz Isse osnovali naselje na otoku Korčuli.

Osnovane su i kolonije Pharos (Stari grad na Hvaru), Epidaur (Cavtat) i Salona (Solin).
Stanovnici Isse i Pharosa kovali su novac koji su ilirski narodi upravo zahvaljujući Grcima
počeli koristiti.
Razvili su posredničku trgovinu, tj izvozilo se onoga što neka zemlja ima u izobilju i
mijenjalo za proizvode koje neka druga zemlja ima u izobilju. Grci su prodavali vino, ulje,
metalno i keramičko posuđe, a od ilira su kupovali stočarske i obrtničke proizvode, rudu,
vunu i drvo.
Zahvaljujući Grcima Iliri su upoznali pismo, a naučili su ih i uzgoju maslina, vinove loze i
smokve.

RATOVI STARE GRČKE

TROJANSKI RAT
Uzrok Trojanskog rata bila je otmica lijepe Helene, koja je bula supruga Spartanskog kralja
Menelaja u koju se zaljubio trojanski kraljević Paris.
Ahejci su otmicu smatrali velikom sramotom, pa su se okupili kod zidina Troje pod
vodstvom mikenskog kralja Agamemnona.
Grad su na kraju osvojili na prijevaru, s pomoću trojanskog konja. Cijelu prevaru osmislio
je Odisej, lukavi junak..
Grad se više nikada nije oporavio nakon ovog poraza.
(Ahejci su Troju zvali ILIJ, pa se zato ep zove Ilijada... i priča o ahejsko trojanskom ratu...
dok se drugi dio zove Odiseja, po junaku Odiseju i govori o njemu.)
RATOVI STARE GRČKE
GRČKO PERZIJSKI RATOVI
U 6.st.pr.kr. perzijski su vladari nametnuli svoju vlast grčkim polisima na zapadnoj obali
Male Azije i na otocima u Egejskom moru.
-Morali su plačati visoke poreze.
-Morali su služiti vojni rok.
Perijanci su namjerno uništavali grčku trgovinu. Davali su prednost feničkim trgovcima i
Grci su gubili na zaradi..
Polis Milet je zbog toga 499g.pr.kr. stao na čelo pobune protiv Perzijanaca. Tražili su pomoć
ostlih grčkih polisa i u pšomoć im je došla Atena.
Perzijski kralj DARIJE I. VELIKI ugušio je pobunu, sravnio Milet sa zemljom, ljude pobio
ili porobio! Kada se stanje u Maloj Aziji smirilo, odlučio je kazniti i Atenjane i ostale Grke.

492.g.pr.kr Perzijaci su krenuli u prvimpohod.. ali su im brodovi bili uništeni u oluji i

napad je propao.
490g.pr.kr. BITKA NA MARATONSKOM POLJU - napad na Atenu. Dolaze u
pomoć hopliti iz Plateje, ali ne i Sparta.. Zbog bolje strategije, POBJEĐUJE ATENA. Ateni
porastao ugled, stvara se protuperzijski savez pod vodstvom Sparte. Atenjani grade jaku
mornaricu da budu spremni za ubuduće.

480.g.pr.kr. BITKA KOD TERMOPILSKOG KLANCA – sukob perzijanaca i

spartanaca. Zbog izdaje, u termopilskom klancu je poginulo puno Grka, posljedni u borbi
ostaju Spartanci. Atenjani u strahu bježe na otok Salaminu ali Perzijanci pale i uništavaju
Atenu.

480.g.pr.kr. BITKA U SALAMINSKOM TJESNACU –namamili su velike

perzijske brodove u uski tjesnac gdje su ih mali okretni grčki brodovi lako potopili. Nakon
ove bitke perzijska mornarica je uništena i spriječeni su daljni veliki sukobi.
Bilo je još bitki nakon ovih. Ostatke perzijskih pješaka pobijedili su spartanci u Bitci kod
Plateja 479.g.pr.kr. nakon koje se Perzijanci povlače iz Grčke.
Ratovi su trajali još 30 godina, a završeni su 449g.pr.kr.pobjedom Grka i oslobađanjem
maloazijskih Grka od perzijske vlasti.
Atena nakon grčko perzijskih ratova staje na čelo savezničkih polisa koji se udružuju i
stvaraju Delski savez. Atena je polako preuzela vodstvo pa se savez počinje zvati Atenski
pomorski savez, a i glavna blagajna saveza se seli u Atenu.
Sparta je oko sebe okupila svoje savezničke polise i osnovali su Peloponeski savez.
Obnovljene su stare suprotnosti između Atene i Sparte što će ih kroz vrijeme oslabiti.

RATOVI STARE GRČKE

PELOPONESKI RAT
Suprotnosti između Sparte i Atene bile su vidljive na svim poljima (kultura,
politika,gospodarstvo..) a dodatno su bile potaknute i suparništvom između Atenskog i
Peloponeskog saveza.
U Atenskom pomorskom savezu, članice su bile nezadovoljne jer je Atena trošila novac iz
zajedničke blagajne za obnovu svog grada. Nametnula je korištenje njihovog novca i njihovo
zapovjedništvo.
Sparta je bila osiromašena nakon ratova i nije imala izlaz na more (glavna luka za trgovanje
bio im je Korint). Atena ih je dodatno pokušala osiromašiti potičući spartanski demos na
razvoj demokracije. Sparta je kao odgovor na atenko huškanje počela poticati unutrašnje
sukobe u Atenskom pomorskom savezu.
Atena je pokušala osvojiti Korintsku koloniju Potideju 431g.pr.kr. i time je počeo
PELOPONESKI RAT u kojem će sudjelovati sve grčke kolonije.
U ratu su Atenjani bili bolji na moru, a Spartanci na kopnu.
Odmah na početku rata Atenu je pogodila epidemija kuge i umrlo je 2/3 stanovništa kroz
dvije godine.
Atena i Sparta su zbog iscrpljenosti potpisali primirje koje je trajalo 6 godina.
U Ateni dolaze na vlast DEMAGOZI (političari koji vještim govorom zavaravaju ljude i
daju lažna obećanja. Uglavnom sve rade za osobnu korist)
Demagog Alkibijad zalagao se da se osvoji Sicilija odakle je Sparti stizala pomoć u hrani.
Atenska vojska i brodovlje doživili su totalni poraz.
Nakon toga, Sparta je uz pomoć Perzije opustošila poluotok Atiku. Rat je završio pobjedom
SPARTE i Peloponeskog saveza 404.g.pr.kr.
Atenjani su prisiljeni potpisati mir.
Ukida se atenska demokracija i uvodi se vladavina tridesetorice građana.
Atena više nije politička sila, to mjesto zauzeo je polis Teba.
Atena ostaje kulturno središte.

USPON MAKEDONIJE POD FILIPOM II

U 4.st.pr.kr sjeverno od grčkih polisa razvila se Makedonija pod vodstvom FILIPA II.
 iako su Makedonci porijeklom Grci, izmješali su se sa raznim narodima, pa su imali
drugačjiji jezik i kulturu. Grci su ih zvali barbarima, jer su kulturno bili zaostaliji od njih.
Makedonsko je kraljevstvo bilo iscrpljeno mnogim unutarnjim borbama aristokratskih
obitelji, stoga je Filip II odlučio uvesti red i provesti reforme kako bi je ojačao.
reformirao je vojsku po uzoru na tebanske falange
ojačao gospodarstvo otvaranjem rudnika
počeli su se baviti raznim obrtima i trgovinom
na dvoru ih uče najbolji grčki učitelji
(njegov sin Aleksandar bio je učenik poznatog grčkog filozofa, Aristotela)
Nova makedonska prijestolnica postala je grad PELA.
Filip II shvatio je što je problem grčkih polisa, međusobne svađe.. on je tome još doprinjeo i
podijelio polise na one koje su protiv njega i za njega.
Atenski govornik DEMOSTEN govorio je protiv Filipa II i upozoravao na opasnost od
njega... ti govori zvali su se filipike.
Grčki su polisi pokušali stvoriti savez i usprostaviti se Filipu II, ali su u BITCI KOD
HERONEJE 338.g.pr.kr. bili poraženi.
Grčka i Makedonija su tako pod vladavinom Filipa II. Uskoro je poželio krenuti i na Perziju i
osloboditi grčke polise iz Male Azije, međutim nikad nije došlo do tog pohoda jer je zbog
urote ubijen.

OSVAJANJA ALEKSANDRA VELIKOG

Nakon Filipove smrti dolazi na vlast njegov sin Aleksandar III Makedonski. Proslavio se
kao veliki osvajač pa je njegovom imenu dodano ime Veliki.
Imao je veliko vojno iskustvo, a i bio je jako dobro obrazovan.
Grci su se nakon smrti Filipa II pobunili i htjeli preuzeti vlast u Grčkoj, međutim Aleksandar
ih je pobijedio i prisilio da ga uzmu za vladara.
Aleksandar želi nastaviti ideju o osvajanju Perzije i 334g.pr.kr. prelazi Dardanele u Maloj
Aziji. Perzijski kralj Darije III podcijenio je Aleksandra i makedonce i slijedi nekoliko bitki:
334.g.pr.kr. BITKA U OKOLICI RIJEKE GRANIK – perzijska vojska je poražena,
oslobađa maloazijske Grke od perzijske vlasti.

333.g.pr.kr. BITKA KOD GRADA ISA -perzijska vojska ponovo poražena. Aleksandar
prodire u feniciju i dalje u Egipat koji lako osvaja i proglašava se faraonom.

331.g.pr.kr. BITKA KOD MJESTA GAUGAMELE – potpuni poraz perzijske vojske.

Darije III biježi, ali ga ipak ubijaju. Aleksandar Veliki proglašava se perzijskim kraljem i ruši
prijestolnicu Pezepol i nova prijestolnica postaje Babilon.

Nakon Perzije, Aleksandar Veliki kreće na Indiju, ali zbog velike iscrpljenosti vojnici mu
otkazuju poslušnost. Vraćaju se u Babilon gdje Aleksandar umire u 33.godini od groznice
(bio je i one premoren od ratova).

Nakon Aleksandrove smrti, njegovi vojskovođe (dijadosi) započeli su dugogodišnje ratovanje

i borbu za nekadašnji teritorij velike države. Država je na kraju podijeljena na 3 velika i
nekoliko manjih .