suvremeni trenu Mr. sc. Hicela lvon Visoka uciteljska skola ‘Sveucilista u Splitu lako je lutka dio didakti¢ke opreme svih vrti¢a, njezina u predSkolskom odgoju jetyi vrtié “Sareni suet” spl Zivljavajuéa” komponenta éini je «privilegiranim” odgojno-obrazovnim sredstvom. ,Sugestivnost proizesia iz o2ivijavanja lutke, njezina mogucnost da impresiju ‘ozivi’, da simbolizira éovjeka i stvori neku vrstu dvojnika, potiée kod djeteta mehanizme identifikacije, i projekcije koje su bogate katarzi 1995.) (Broggir ‘a tere animatorskin osobina ,afektivne” veze koju HV J iutra stvara s ajetetom, nastavia spomenuti autor, BLA! ff pcuzaiu se moguénost kvalitetnijeg komuniciranja od ball: 2jatclja i djece, uéenja i poticanja radiitih sposob. nosti | oblika djecje kreativnost, te upoznavanja djeteto- vih stvarnih moguénosti u razliitim razvojnim podrugjima spoznajnom, emocionainor, socijalnom, motoriékom. Dito vré ite im i oslobadajucim vrijednostima.” ‘Aninniratilutku znadi ,udahnut joj du8u”, ofivjti je. Pokret je, pored vizualnog, najvazniji element koji ozivijava nezivu materiju, .Lutke mogu letjeti, nestajati, smanjvati se, ut- ke-Zivotinje govoritijudskim glasom, predmeti potinju ,mi- slit” | .osjecati", cvjiece pred nasim otima raste, drvece u Sumi pleSe.” (Pokrivka, 1980) Dijete tako prepoznale kret- nie, karaktere, raspolozenja, kontekst dogadania. To sve po- ‘1040 - to 2008.suvremeni trenuci u predskolskom odgoju tige djetetoy misaoni, imaginacijski 1 emocionalni svijet | pomaze mu da rijecima izrazava svoj (sve bogati i sloze- nijb dozivija| svijeta i svoga mjesta u njemu. Pored regenog, usmjerivsi putem lutke djetetovu paznju nna njegov dozivjaj, budimo njegove kreativne potencija- le, unosimo u odgojni proces Zivost, te potiéemo i komu- nikaciju medu djecom, koja postaje dinamiénija i zanim- livia Opée razvojne moguénosti igre s lutkom Pred8kolsko razdoblje je vrijeme kad se najintenzivnije razvijaiu psihofizicke sposobnosti, izgraduje socijalni iden- titet, uspostavija emocionalna stabilnost | podinje graciti pogled na suljet Buduci da je dijete jedinstvena i slo- Zena psinofizi¢ka cjelina, njegovi raz- vojni potencijali, neovisno o podrugju kojem pripadaju tjelesno, psihomo- 0 nLutke mogu letjeti, nestajati, smanjivati se, {gu Se razvrstati U dvije velike skupine: jecina se veze za strukturu, a druga za sadréa| igre. Promjena strukture sim- boli¢ke igre vezana je pretezno za kognitivni razvoj, a promjena sadraja za prosirivanje djetjeg socijalnog isku- stva iza podrugje emocija i motivacije. simboli¢koj igri, prema Piagetu, previadava se spoznajni egocentrizam, karakteristiéan za predo- peracisku fazu u razvoju mislienja djeteta, koli se ‘ogleda u nemoguénosti shvacanja tudeg dozivija- ja. U iets lutkom dijete prihwada jednu, a testo I viSe Uloga, Sto zatjeva izvjesno razgrani¢enje viastitog od cu agih gledista, vrSe6l pritom “prijevod" svoje igre u socialni znakovni sustay, utka ée potaknuti socijainu *razmjenu”, a istodobno, koriStenjem govora s lutkom, graditi djete- tovo viastito igrovno ponasanie, Cetiri su glavna obiljezja simbolitke igre s lutkome: situaciia .kao da", u ko- joj je masta najodiugnili éimbenik, mo- dif kacifa odnosa prema realnosti - Ne eau et oe ee dopunjuju. Stoga je cjelovitost u pri- Ijudskim glasom, ‘moobmana, te pravila po kojima se di- sl De Be predmeti poéinju ee peace i . pepettire utkarstvo integrira gotovo sve ci- Misliti” 1 ,,osjeati", —_jecnostaviieni izgled, igra s lutkom scipline koje su vezne za djetetov ra2voj: percepeijy, shvacanie, pok- tet, koordinaciju, socijalizaciju, go- Yor. zmedu minogih vrijecnosti koje se pripisuju interakciji djeteta s lutkom, najznacajnije su one da osnazuje dje- tetovu sku o sebi, potpomaze razvolu govora kroz ver- balno izrazavanje, nudi djetetu privatliive izlaze za oslo- badanje emociia, potice razvo socijainih vjestina, omo- ucule djetetu da doziu! | spozna razliite ivotne situacl- je, te mu pomaze da razlikuje san od jave, (Hunt i Renfro, 1985) © tome govore brojna iskustva primjene lutke u odgojnom radu 5 djecom u vrtiéu i U Skoli, te dokazuju da je hutka izvanredno sredstvo motivacije, potica) obogacivaniu i sen- zibilizacl djegjeg emocionalnog, socijalnog i spoznajnog razvoja. Okoinosti koje traze da se dijete privikne na ut karsku sittaciju i lutkarski natin percepeife, potitu njego- ve sposobnosti razumijevanja stvari iz drugog Kuta gled Sta, odnasno, stvaraju odmak kao preduyjet za poticanje tolerancije, emocionane inteligencije i empatie - bitnih komponenti u procesu razumijevanja, odnasno uéenja, ‘Simboli¢ka igra s lutkom vrlo je pogodan .poligon” za is probavanje mnogin psihikih razvojnih funkcia. Prema M. ‘Duran (2001,),funkeije koje opsluzuje simbolika igra mo- Diete ve ontey cvijece pred nasim o¢ima raste, drvece u Sumi plese.” 7 ‘omogutit ce djetetu da brZe osjeti, prinvati i bolje razumije simbolicku st ‘uaciju. .kroz pojednostavjene situa cije metaforicki kortenih predmeta, mogucée je otkriti bogatstvo alegorié- nih igara, koje pobuduju djetetovu ma- ‘tu | kreativnost,nalznaéajnijn elemenata calinleg razvo- ja” (Majaron, 2004) Vrijednosti kreativnog lutkarstva tzmedu mnogih vrijednosti koje se pripisuju kreativnom lutkerstvu, za dijete su, prema N. Renfro, najznaéajnile sie- dece: ‘+ Lutka rezvija pozitivnu sliku o sebi. Djeca koja se bave lutkarstvom, br2o nauée vidjeti sebe kao asobe éije su kreacije jedinstvene. Pomazuci djetetu da se asje- a dobro zbog svojih zamisi i djela, lutka stvara osje- aj samouyjerenost i vrjednosti + Lutka potpomaze razvoj govora kroz verbalno izraza vanje. Cim dijete uzme lutku u ruke, Zell je navesti da govori. Dajuci joj glas, daje fo} Zivot. Djeca s lutkor eksperimentiraju bez predrasuda, s razléitim zvuko- vima i glasovima. Razvoj govora proizlaz\ prirodno iz situacija u Kojima djeca susre¢u nove izazove komu: roy 0 Heto 2005,suvremeni trenuei u pred3kolskom odgoju nicirajui s lutkama druge djece. + Lutka djetetu nudi prihvatljve izlaze za oslobadanie, preusmjeravanie | izrazavanje emocija. Uutito ill tu2 no dijete moze , zgovoriti* svoje unutrasnje brige kroz lutku bez preuzimanja osobne odgovornosti za ono §to |utka govor'. Lutka kao lik u prividnom konflktu maze se osloboditi antegonizma kojeg dijete podsvje- sno dodivljava u svom Zivotu. + Djetje zajedniéke lutkarske improvizacije poticu raz- ‘oj socijalnih vjestina: sluSanje drugih, cekanje nared, promatranje i prihvacanje tudih ideja, osjecala | krea~ Gia, Budul Je suracinja bitna za uspjeh u tim igrama, djeca su motivirana za razvoj onih vjestina koje su po tebne za pozitivnu interakci grupe + Lutka djeci omoguéuje doziviiaj razititin Zivotnih si- tuacija prije nego Sto ih prodive. $ lutkom djeca mogu Luci u nove situacie s osje¢ajem pripremienost jer ih preko lika lutke iskuSavaju prje nego Sto su se zaista dogodile. = Dramske | fantastiéne igre s lutkom pomnazu dject raz- likovati san od stvarnosti, izraziti unutarnju .zbunje- ost” stvarnoSéu, te im pruzaju mogucnost da budu ono Sto bi vollela biti (lutke lete, bore se bez ranjava- nja | pokazuju izvanrednu snagu i pamet). (Renfro, 1982). Lutka u poticanju emocionalnog razvoja djeteta U igri s lutkom dijete izdvaja one oblike stvamosti koji za njega imaju vece emotivno znacenje. Djeca se poistovje- Cuju s lutkom, pri¢aju u njezino ime ili s njom vode dija- Dit vr obite log. Tako oponasaju situacije u obitei ili drustvenoj sre- dint u Kojo} jo8 ne mogu sudjelovati. Dijete moze preuzeti neku emociju a da ona nema intenzitet koji ima u stvar- rnosti i tako je moze kontrolirati. Lutka kao ,podvostruce- nje" liénosti pruza djetetu da na nju prenese emotivnu Uuznemirenost ili drugu emociju, da s lutkom raspravija, i rnesyjesno analizira svoje emocionalno stanje. Tako igre s lutkom, pored ostalog, pridonose emotivnom rasterece- nju i pruzaju uvid u djetetove kontlikte. utka pribaviia djetetu vrstu zakiona, istiée €. Mala- ron (2004)), iza kojeg se ono moze skriti, preuzeti funkciju imaginamog svijeta u kojem odreduje pra~ vila i trazi nacine za rjeSavanje svojin problema. Dok dijete ne postane sposobno izraziti sve svoje asjecaje ri- jetima, lutka-junak pomaze mu u pronalazenju rijeci i dru- gih naGina izrazavania, Stovise, pomaze mu da dobije nov ogled na to. N. Renfro obrazlaze kako djeca prihvacaju lutku kao dobronamjerna prijatelja kojemu mogu bez stra- ha ili grdnje povieriti svoje misi | svole osjecaje. Lutka je poseban ,prijatel” koji ima pristup u djetetov unutamji svijet i posrednik koji omoguéuje djetetu Komunikaciiu s vanjskim svijetom, a upravo je to Izvor mogucnosti za 04. gojno-obrazovni rad. (Hunt i Renfro, 1982.) Prema E, Majaronu, jedno je od najvaznijih Koraka u dje- tetovom napredovaniu otkrivanje nagina komunikacije Ko- je se u predSkolskoj dobi poglavito ostvaruje kroz osjeca- je. Ta komunikacija djeteta s odrasiima nije uvilek odgo- varajuéa, Sto izaziva neugodne osjecaje, ponekad frustra- cije istres. Da bi se izbjegle takve stresne situacije u sva kodneynim odnosima, preporucuje spomenutl autor, mo- emo uvestilutkut najprije od odrasle osobe kroz lutku u njezinim rukama do djeteta, te kasnije obratno - od djeteta, koje se lutkom obraca odrasto} osobi. Bijete Ce s lutkom mnogo lakSe i bre ostvariti Kontakt nego s rodite- ljem ili odgajateljem. .Misljenje lutke" ono ée prihvatiti s vise adusevlienja nego ocra- slog jer lutka je autoritet po djetetovom iz ort.” (Majaron, 2004.) ‘Magitnost lutke je i u njenoj moti da djelu- je kao specifigna ramoteza ega. Sramedlji- vom djetetu lutka ¢e pruziti hrabrost da se Ukijuéi u komunikaciju s drugima, a samo- Zivom ce djetetu pomoci da usmjeri svoju paznju sa sebe na druge. U simboligko igri s lutkom dogada se, po- red spoznaine, | emocionalna usredotote- ost na druge. Izdvajenje i uoéavanje odre- deni emocionainih stanja koje dijete pre- 8 bro) 40 foto 2008,suvremeni trenuei a predskolskom odgoju zentira, Koriste¢i pripadajuce vanjske pokazatelje izdvo- jenin emocija, pridonosi razumijevanju tudih emocija i raz- vvoju viasttin visih emocija primjerice - suosjeanja, tka je neZiva, ali zahvaljujuci pokretu ozivjava i tako ‘omogucuje pretapanie intiminog,iskustvenog, nesvjesnog Uudjtetu .glumcu" i djeci,public. gras lutkom postaje Igras distanciranim dljelom .sebstva” - lgrad se gotovo podreduje lutki. Uz pomoé lutke deca stvaraju prigu ina taj agin pretapaju nesvjesno u donekle prepoznatiive meta- fore, O odrastom, odgalatelj il uéitelu kao sulgracu, ovis! ha¢e liigra tet spontano. Pretjerano vodenie igre maze gu- Siti kreativnost izgradnju osobnosti djeteta, Postoli mnogo lutkarskin tehnika koje se mogu lako Kori- stitiu odgojnom radu, pomoéu kojih mozemo poticati djetetov emocional- nj razvo}. To su, pored ,o2tuljavania” raaliitih igragki’ predmeta, rune lut- ke, lutke sjene, marionete, humanete = lutke na tjelu, mimiéke lutke - ruke, Lutkarstvo integrira gotovo sve discipline koje su vazne za guénosti njezinog otklanjanja. Lutka u tim situacijama po- stale jedna vrsta (konstruktivnog) ,priguSivaéa”, koji daje vrijeme da se odluéi Kako reagirati. Lutka Ge upitati sleca lise dogovorenog pravila ponasania za tu situaciju ili moze popriéati s djetetom kako bi se drukéije moglo ponasati ponuditi mu drugi pristup u rjeSavanju nastalog proble- ima, Lutka ¢e pritom potaknuti sjeCanje, ili pak maStu, 28 neku altemativu, moZda potpuno nestvarnu, ali ei u jed- ‘nom i u drugom slucaju potaknuti djetetov osjecaj odre- ene sociaine kompetencije. Egocentritno dijete morat e svo) ego podreditllutki ako (kroz nju) Zeli dalje Komu- niciratis drugima Takocer, u tim aktivnostima dijete moze prepoznati svoje razltite drustvene vjestine i sposob- nosti: Koliko je vjesto u iniciranju igre, ‘moze |i pridonijet, alii moze li pritva- titi priledloge vr8njaka, kako zna izra- Ziti svoje ideje, 2na li Kontrolirati svo] impuls da bude vazno. Lutka ée djete- prsti, koljena stopala... Posebno je za djetetov razvoj: tu pomoti u gradnji samopostovanja, ovaj aspekt, prema H. KoroSec (2004), i Kanje, _ protialatenu miestamedu vrénjacima, Zanimliva humaneta -lutka na tielu Percepciju, shvaéanje, — ohrapriti ga u aktivnosti u kojoj Zeli koja je velitine djeteta, naginjena od papira ill velike papirnate vrece) jer Pomaze djetetu da se sakrije u sigur- rnostlutke koju nosi ispred sebe, svog tijela. Dijete se navikava na osje¢aje lika koje glumi, a to 8 rastereCule, oslobada od unutarnje napetosti i konfllk- ta, te istodobno omogucava razumijevanje i kreiranje no- vih emocia Lutka u poticanju socijalnog razvoja djeteta Najvanija zadaéa odgajatelja je pomoti djeci prijeci iz roditeliskog u grupno okrugje, koje ima viastite norme, zahtjeve i obi¢aje. Obra¢anje djeci posredstvom lutke sma- nit €e teskoée socijalizacije jer se dijete lakSe usredota- Cuje na lutku i sadrZaj onoga Sto ona govori, nego kad, -govori odgajatelj, izravno upucuiui, Korigirajul, objasnja- vajudi 8 odgalatelja u idealan poloza) da posredno, pomocu lutke, unapreduje dje¢ji socijaini razvoj: Komunici- rajuéi putem lutke, odgajatelj ée lakSe stvoriti atmosferu suradne, spontanasti i razumijevanja medu djecom. ,Lut- ka - prijatel lake Ce rijesiti problem kad stvari .zapnu’ Djeci koja su u sukobu, lutka ée pomodi lakSe verbalizira- ‘i jutnju | razumijevati zasto se ona jevija, te koje su mo- pontane i neizbjezne tesko¢e socijalizacife, koje se Javijaju kad se djeca igraju i rade zajedno, dovode Dijete rte obit) pokret, koordina socijalizaciju, govor. sudjelovat, te potaknuti razvoj osje- aja 2a timski rad. Djetetu se svida nje- ‘gov viastiti proizvod, ali je takoder u stanju poStovati doprinos vrsnjaka. Lutka kao “dvostruko” ogledalo dgajateljeve lutkarske improvizacife | dramatizaciiesgl- nol lutkama, lutkama na Stapu, na prstima, ruc, itd, Gj je sadrZaj (scenari) rjeSavanje sukoba na prihvatliv na- Zin, potaknut ée razumijevanje djece o tome za8to I kako rnastaju sukobi, te im dati adgovore na mnoga pitanja ko- ja si o tome postavijaju, Lutka je u tim prilikama model i 2a ientifikacju za projekeiju, ,dvostruko ogledalo”, 250g ega ima visok odgojni potencijal. Zaimislianje u igri kroz lik tke, moze se smatrati sudjelo- vanjem u nestvarnim ponaganjima u kontekstu socijalne interakcije, istice Huges (195,). U takvim situacijama di Jete je podrzano u svojo| imaginarno} ireproduktivno) krea- tivnosti kao aktivno dijete u aktiunom okruju.(Vigotski, 197) strazivaéi Cresas centra u Parizu (Centar za Istra2! vanje obrazovanja i adaptaciju na Skolu, 1987,) doka: zuju vaznost situacije Zajedni¢kog stvaranja lutkar ske predstave 2a ra2vo) psihosocijainin spoznaja ve- zanih za liudske reakcij, i spoznaja o moguénostima svo: jeg utjecaja na ponesanje crugih. (Stambak 1986.) Spo- 9b 40 -feto 2005,‘menuti istrazivadi istiéu dvie situacije u tom igrovnom kontekstu, vazne u gradenju psihosocijainih spoznaja dje- ce. Prua je u fazi postavijanja teme lutkarskog igrokaza, kad se djeca nastoje dogovoriti oko ideje ili teme lutkar- ske predstave, i druga kada se prihvacena ideja zajedno razvia kroz lutkarsku predstavu, due ili kra¢e vrijeme. Te situacije, koje traze uzajamno uskladivanje, Kao i dogovo- Te medu djecom, pridonose razvoju Komunikaci/sko-inte- rakcijskih sposobnosti djece i gradenju spoznaja vezanih za odnos .ja i drugi”. ored reéenog, lutka moze pomosi djeci koja imaju problema s verbalnim izrazavanjem, a kao posijedicu tedkoce ukljucivanja u skupinu. ‘Neverbaino, simbolicko Komunici- ranje s lutkom i druge dramske aktiv- nostipridonose djetetovoj vjestini ko- ‘municiranja s okolinom | gradeniu po- Zitivne slike o sebi »Misijenje Lutka u poticanju govornog | Ge prihvatiti s vise oduSevijenja nego odraslog jer lutka je suvremeni trenuei u pred3kolskom odgoju go kad se samo prica ili éita; Oval oblik pozitivna utiete na djetetovu kreativnu upo- rabu jezika s animiranim figurama kada se susretne s bajkom. Poticanje kreativnosti uz pomo¢ lutke \Veé u pred8kolskoj dobi odgajatelj usmjerava dijete na stvaralacke igre s lutkarskim elementima, od igre s prsti- ma, preko ,|utaka” kutijica, vre¢ica, Carapa, do animacije glumca mastovitim dogodovstinama. Odgajateljeva jed- nostavna lutka potice dijete na vlastito osobno stvarala~ Stvo | tako se radaju prvi kreativni ra~ dovi, koji uevrSéuju djetetovu samo- stalnost Biti kreativan, kaze E, Majaron, znati misiiti antipozitivisticki: ne gledati na stvari samo prema njihovoj funkcij, nego i traditiniz asocijacija vezanih uz njihov oblik, boju, material, miris, zvuk lutke” dijete sea autoritet po djetetovom, 2 © pra rate Zallutkarske igre spriéanjem vazno je izboru." pomaze da u svojoj okolini otkrjemo uspostaviti neverbalnu i verbalnu ko- munikaciju, Sto uvelike pomaze dje- tetu u koristenju rijeti, oblixovanju recenica, izmisiianiu dijaloga, dovodenju lutaka u alegorijske konflikte, stvare- nju parafraza na poznate pri¢e s istim likovima, ilu izmi- ijanju potpuno novin situacija.€. Majaron isti¢e, dau ovim igrovnim situacijama moZemo vigjeti pravu mot lutke: vanjski izgled ,sugerira” izmisljanje odgovarajuéeg glasa To znati da potrebu za govornim izrazavanjem pomazu i ‘drugi vidovi kreativnosti, ,Lutka maze pjevati, govoriti vi- lo Cudne strane jezike, mijenjati rit i zraze w skladu s rnovim dogadajima, ona daje moguénast da seu razgovo. ru éuje i suprotna strana, moze recitirati price i pjesme koko su napisane ili ih preprigati s gledista lika koji se pojauljuje u prici ili pjesmi, Lutka je éesto znatizelna i voli postavijati pitanja... davati neke naputke, govoritiu dija- lektu ili djetjer Zargonu...” (Majaron, 2004 ). Pri¢anjem bajke uz lutku potiemo djetju verbalnu krea- tivnost, glumacku | promatracku znatizellu, Zelju da se koristi figurativan jezik, spasobnosti vizualizacije i djegju znatizelju vezanu za izradu lutki. Za poticanje verbalne kreativnosti na taj natin - balkom | lutkom - iskustva Iz prakse, kao | istraivanja o tome, dokazuju sljedeée: + Oblik interpretacije bajke s lutkom prikladan je nacin ukliucivanja mlade djece u taj Kontekst; * Dijete se vise ukljucuje u vizualno izvedenu bajku ne: biete vr obit vige od same funkcije: na taj nacin sv Jet moze postati slikovitiji (Majaron, 2004) Lutka pomaze djetetu da osvijest i osjeti sitjet oko sede. svaku stvar iz nae svakodinevnice mozemo oZivjeti dati jojsimbolitno znaenije. Dobie li dijete priliku oZiveti stvari iz prirode (kao kemenje, vote itd) i osigrati scenu s bici- ma iz priéa ili bajki, ono dobiva priliku dozivjeti svijet is drugog gledista. red rezigtih oblika interakcile iKomunikacije dje- teta | utke, putem kojih ano gradi raaliite spoz- naje 0 sebi | svijetu koji ga okruzuje, djetje zajed- ni¢ko stvaranje lutkerskog igrokaza, kao specifié- ne igre zamiS\janja, djetetu osigurava vazan okvir za st Canje, uvjezbavanie | usavrsavanje socijalno-kognitivnin Uumijeéa. Kroz zalednitko stvaranje lutkarske predstave, djeca pokazujy, utvrdyju i razvijaju, odniosno konstruiraju psihosocijalne spoznaje | istodobno mogu usavrsavati svo- je Komunikativne sposobnosti. U toj situaciji djetetu se pruza moguénost integriranja viastitog iskustva i- u inte rakoiji s lutkom ili cragim ¢jetetom-lutkarom - poveziva- nja tog iskustva s novim znanjem, Koje upravo konstruira, Interaktivni postupci Koj se pritom iniciraju, pogoduju raz- \oju suradnje, dijaloga | razmjene ideja, socilalnog kon- teksta 2a gradenje spoznaja. Dragovolino podvrgavanie pravilima uloge koju dite igra s lutkom, pomaze mu u 10 bro) 40 -leto 2005planiranju i kontroliranju ponaSanja kako bi ostvarilo pla- hirano i prilagodilo svoje ponasanje pravilima izabrane ulo- ge. U tim se igrama s lutkom najizravnie potiéu sposob- nosti razumijevanja socijalnog okruzja (odnosa medu fu- ima) ivlastitog mjesta u njemu iz drugog kuta gledista, a 10 je osnovni preduviet razvoja tolerancije, emocionaine inteligencije i sposabnosti za empatiju - osnovnin sastav- nica djecie socijaine kompetencije, nuzne za uspjesno uce- nie. odabiranje znatenja kroz izrazavanje ponasanja lika lutke, te interpretaciju osobnosti kroz odgovore drugih prema sebi tiekom izvodenia lutkarske predstave. Djeca Ulaze s lutkom u uloge, sudjeluju s njom u kreiranju raz- voja dogadaja, poigravajuci se sa znacenjima koja ti do- -gedaji imaju za likove u prdi ili za njih osobno. U tom smi slu, lutkarske predstave djece kao zajednicke simbolicke igre, omogucujuizostravenje misiienja, razvijanje komun- kacije, posebno jezika, obogacivanie maste, izrazavanje emocija i viadanje njima. Nuznost zadrZavanja pozornosti publike, takoder, nuka djecu ne samo da pokazulu svoje razumijevanje odnosa | pojava Koje th okruzuju, nego oni daju i izvjesnu pouku svojim priéama koje prikazuju, 2 ce- ga izvire etiéka dimenzija u procesu ucenja, Kad djeca gledaju lutkarske predstave koje i2vode odrasii - odgajatelj ili profesionaini glumci lutkari - to je za djecu, ored spoznajnog i emocionainog dotivijaj | lustracija postupka kako se radi kazalisna predstava - Koji su posio- ijekom lutkarske predstave koju djeca samoinicija- tivno dogovaraju | stvaraju mozemo izdvojiti tri zna- Literatura: uvremeni trenuei u predgkolskom odgoju EY 0 viglumea lutkara, scenariste, redatelja,uloge glazbe, pok- Teta, ritma, osvjetjenja - bitnih znakova putem kojih otk- rivalu smisao onoga Sto gledlu. U tom smistu, navedene su situacije prilike za estetsko ucenje jer metafori¢kii pri- ovjedacki aspekt lutkarske predstave potice integracilu djetetova iskustva 5 umjetni¢kim oblicima, Zakijueak Danas, u vrijeme potrosaéke iinformacijske kulture, lutka keo kreativni predmet daje mogucnost estetskog isku- stva i djelovanja, Proces udenja s lutkom prilika je da se djetetovo iskustvo integrira u znanje povezano s umiet- nigkim oblicima i oblikovano u novi smisao tako 8to |e uinjeno opiplvim u materijalu i obliku. U takvim igrama dijete ostaje emocionalno vierno samom sebi i u isto vri- jeme stvara nove uvide | nova znaéenja o sebi | svome okrudju. Tada se javiia poseban osje¢aj identiteta. klonost djece da aktivno pokuSavalu stvoriti svoju Uo svijetu, kao | nastojanje da aktivno sura- ‘uju s drugima, zasigumno ée lake ostvariti kroz lutku is luikom. Vjest odgajatey il ucitel) uocit ce posebne trenutke komiunikacije inspirirane lutkom, kako bi otkrio nagine djetjeg razmisijanja i otvorio nove mo- ‘gucnosti za razvoj i ucenje, Svaki od oblika interakcile $ lutkom ima moguénosti za bolle razumijevanje djeteta, spostavlianje prisnijeg odnosa, ili éak promjenu odnosa s djetetom, Sto utjece na ponaSanje izmedu djece i odga- jatelja, djece medusobno, adnosno na atmosferu zado- voljstva i zabave u odgojnoj skupini 1. Broggini, W. (1995): La magia del burattino, Milano: A. Mondadori Editore S.p. A. 2. Duran, M, (2007.): Bijete igra, 2. izdanje, Naklada Slap, sastrebarsko. 3. Hamre, |, 2004): Proces ucenja u kazalstu paradoksa, u:Lutka...civnog i Cudal, ur: E. Majaron,L. Krofin, UNIMA, MCUK, Zagreb. 4, Hunt, , Renfro, N. (1982): Puppetry in Early Childhood Education, Austin, Nancy Renfro Studios. Koroiec, H. (2004); Neverbalna komumikacia ( lutke, U: Lutka...clvnog Gua), ur: E. Majaront, L. Kroflin, UNIMA, MCUK, zogreb. 6. Majaron,E, (2008): Lutke u razvoju djeteta, u:Lutka...diviog ff Eudal, ur E. Majaron, L.Kroflin, UNIMA, MCUK, Zagreb. 7. Moyles, R. Janet (1994., 19%): The Excellence of Play, Buckingham, Open University Press. 8 Pokrivke, V. (1980): Dfete/ scenska futka, Skolska knjiga, Zagreb. 9. Renfro, N. (1982): Discovering the Super Senses through Puppetimime, Austin, Nancy Renfro Studios. 410. Spon, V. (1983): Improvisation for the theater, Northwvestern University Press. 11, Sagud, M. (2002, odgajatelu ojotjo gr, Skolske novine, Zagreb, 412, Stambak, M. (1986): Svako dete moze da uci, Radov' istrazivackog centra CRESAS,Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Beograd, 13, Vigotski (1977, Milienje govor, Not, Beograd. Dito vie ont tro} 40- eto 2008.