1 PURIZAM I TVORBA RIJEI NOVI JEZIKOSLOVNI OGLEDI: O PURIZMU (Radoslav Katii) razgovaramo li o jezinoj kulturi, purizam je nezaobilazna tema

tema sam pojam kulture kojega jezika ukljuuje brigu oko njegove istoe, podrazumijeva pomnju pri govorenju i pisanju gdje je sve ne samo doputeno nego i jednako vrijedno, ne treba nikakva kultura; purizam je, dakle, kulturno opredjeljenje pri izgraivanju jezinoga standarda svaka se zajednica mora okrenuti purizmu govorei o purizmu mislimo obino samo na osjetljivost koja izbjegava rijei tuega podrijetla; istunstvo se zamilja kao alergija na posuenice; zato se koji put i ocjenjuje kao jezina iskljuivost i onda osuuje i odbacuje kao jezini korelat nacionalnoj iskljuivosti, kao jezino zatvaranje unutar vlastitog plota meutim, nije mogue razgovarati ni razmiljati o istunstvu ako se pri tome dublje ne razmotri njegova narav vano je na prvom mjestu uoiti da je jezik ve po samoj svojoj naravi puristian; zahtijeva, naime, da se govorei njime sluimo izraajnim sredstvima koja mu pripadaju i koja su u njemu sadrana, a ne kakvim drugima; jezik je sam po sebi zadavanje i po tome ogranienje i omeivanje govornih mogunosti (to bismo mogli nazvati elementarnim purizmom) no kada se govori o istunstvu, ne misli se, dakako, na takav u svakom jeziku nuan purizam nego je rije o usmjerenosti i o nastojanju koje prelazi te nune i zato uvijek prisutne okvire; RIJE JE O SVJESNU ODABIRU KOJI NA ODREEN NAIN SUAVA KRITERIJE ZA PRIPADNOST IZRAAJNIH SREDSTAVA KOJEMU JEZIKU te razlike izmeu prirodnoga i spontanog purizma koji je svojstven svakom jeziku i svjesnoga usmjerenja prema stroim kriterijima pripadnosti ne bi moglo biti da je sva jezina mo ovjekova sadrana u vladanju jednim i samo jednim zaokruenim sustavom jezinih znakova govorei ne odreujemo samo to to emo rei nego i kako emo rei: kojim jezikom istunstvo dakle iskljuuje tu onda neke mogunosti koje bismo po svojoj jezinoj sposobnosti inae imali, upuuje nas na to da se ne sluimo nekim izraajnim sredstvima koja tvore dio nae jezine moi jer se ta sredstva iz nekoga razloga smatraju diskvalificiranima; od svih osobina jezinih

2 sustava koji se upotrebljavaju u zajednici jedne se odabiru, a druge se ostavljaju po strani DVA SVOJSTVA PURISTIKE NARAVI prvo je to da ono kao svjesno ustanovljeno ogranienje spontanih mogunosti zapravo nije razliito od ostalih oblika kulture jer je kultura uvijek uvoenje oblika, reda i smisla prihvaanjem sustavnih ogranienja to se postavljaju mogunostima spontanoga ponaanja to vie smo pripadnici i sudionici koje kulture to smo se prisnije srodili s ogranienjima i usmjerenjima koje ona nalae, to je na spontani odabir podudarniji s izborom koji ta kultura odreuje i koji odreuje nju drugo to se pokazuje jest to da je odbijanje jezinih sredstava tuega podrijetla samo jedan od raznih oblika u kojima se istunstvo moe pojaviti, jer dodatno ogranienje pri uporabi jezinih sredstava to se nude pripadnicima koje jezine zajednice ne mora se sastojati u tome da se diskvalificiraju tuice; diskvalificirati se moe sve to ne pripada sustavu kakva korpusa koji se iz izvanjezinih razloga smatra osobito vrijednim i uzornim suprotnu pojavu predstavlja onaj purizam, koji se tako ne naziva, a sadraj mu je bezrezervno prihvaanje svih tuica, osobito ako jezik iz kojega potjeu uiva kakav presti; to istunstvo ukljuuje vrlo izrazitu odbojnost prema svim kovanicama, neobinijim rijeima i prema tvorbama ije razumijevanje trai jezikoslovni napor, diskvalificira sve to ne lei spremno i ponueno na pladnju pamenja; od domaega taj purizam prihvaa samo ono to je najuobiajenije, ali zato trai da se pomno prati moderna frazeologija i leksike tenje u svjetskim jezicima svojom uskoom i svojom iskljuivou takav bojovni purizam onemoguuje izgradnju vlastita istananoga terminolokog sustava jer doputa jedino da se primjenjuju elementi raznih aktualnih inojezinih sustava shematina jednodimenzionalnost i stilistika neosjetljivost nuna su svojstva svakog DOGMATSKOG PURIZMA hrvatskomu je standardnom jeziku od prvih i davnih poetaka svojstvena tenja da se osloni na bogate tvorbene mogunosti; pri tome je uvijek bilo jasno izraena sklonost da se inojezini obrasci i uzorci ne preuzimaju izravno nego da se prema njima aktiviraju vlastite tvorbene mogunosti svaki purizam koji promovira odbojnu iskljuivost prema svakoj tuici, tupi stilistiku osjetljivost, razbija uspostavljene odnose, smanjuje misaono bogatstvo i koi stvaralaki zamah neprihvatljiv je

JEZINO POSUIVANJE I PURIZAM U HRVATSKOME JEZIKU (Marija Turk, Maja Opai)

3 cijela hrvatska kulturna i znanstvena tradicija stoljeima se obogauje kroz jezini kontakt s drugim kulturama i civilizacijama jezini kontakt i utjecaj moe se ostvariti na svim jezinim razinama, ali najei je na leksikoj razini leksike inovacije proizale iz jezinog posuivanja mogu dovesti do razliitih vrsta posuenica, dok latentno (prikriveno) posuivanje rezultira kalkovima kalkove je puno tee prepoznati jer su oni sastavljeni od semantikih i morfolokih komponenti jezika primatelja, ali prema modelu jezika davatelja hrvatski je jezik uvijek teio aktivnom preuzimanju, odnosno aktiviranju vlastitih tvorbenih snaga

KLASINI JEZICI (LATINSKI) klasini su jezici, posebno latinski, odigrali veliku ulogu u formiranju hrvatske kulturne i znanstvene tradicije, ali utjecali su i na sam jezik: kancelar, kodeks, lektor, perspektiva, kanon, paradoks mnoge su rijei koje smatramo dijelom strukovnog nazivlja takoer preuzete iz latinskog (neki od njih su kalkovi): tamna komora, zakonit, pravogovor, korjenit, jednostran utjecaj latinskog bio je intenzivan i dugotrajan pa stoga udi to je taj utjecaj slabo opisan u jezikoslovnoj literaturi

TALIJANSKI JEZIK kontakti s talijanskim jezikom i njegovim dijalektima poeli su kad i hrvatska povijest na istonoj obali Jadranskog mora, dok kontakti standardnog hrvatskog jezika i talijanskog jezika seu u 19 stoljee veina posuenica potjee iz venecijanskog, talijanskog dijalekta koji je bio, i jo uvijek jest, slubeni u upotrebi u Veneciji i dijelovima koji su u prolosti bili pod njezinom vlau te se rijei danas u hrvatskom smatraju regionalizmima i u upotrebi su uglavnom u junoj Hrvatskoj: ponetra, butiga, parmezan, autocesta, visoka moda, morski plodovi, etimana, bora

NJEMAKI JEZIK njemaki je takoer imao velik i dugotrajan utjecaj na hrvatski jezik; u kontaktu su bili tijekom stoljea teritorijalne i politike povezanosti veina germanizama preuzeta je u 18, 19. i 20. stoljeu zajedno sa sadrajima koje su te rijei oznaavale

4 danas, dosta tih rijei takoer ima status regionalizama ili pripadaju argonu odreenih struka: leper, rostfraj ipak, veina preuzetih rijei pripada skupini kalkova: svjetonazor, poslodavac, leaj, tednjak, vorite njemaki je ostavio utjecaj i kao jezik posrednik; tako su preko njemakog u hrvatski stigle rijei iz talijanskog, engleskog, francuskog i drugih jezika

MAARSKI JEZIK Hrvati i Maari u izravnom su kontaktu stoljeima, poevi od kraja 9. stoljea kad su Maari doli u Panonsku nizinu, a posebno od 1102. kada su uli i u politiku zajednicu ipak, s obzirom na trajanje kontakta, malo je rijei preuzeto iz maarskoga jezika: ipka, lopov, lopta, a, koija, ogor, sala u drugoj polovici 19. stoljea maarski je, uz njemaki i eki, imao veliku ulogu, posebno kada je rije o kalkiranju jer su preuzimani njihovi tvorbeni modeli za stvaranje administrativne, kolske, vojne, eljeznike te potanske terminologije: povjerenik, eljeznica, pristojba, domobran

TURSKI JEZIK turcizmi su preuzeti u hrvatski jezik iz turskog ili iz arapskih i perzijskih jezika preko turskoga veina turcizama u junoslavenskim jezicima preuzeta je u vrijeme Otomanskoga Carstva, a taj su leksiki sloj irili turski vojnici i njihova administracija turcizme moemo podijeliti u dvije skupine: jednu ine oni koji su posueni iz turskog standardnog jezika (bakar, eer, bubreg, jastuk), a drugu regionalizmi (uprija, komija)

RUSKI JEZIK rusizmi u hrvatskom jeziku pripadaju sferi kulturalnog posuivanja; naime, veina rusizama u hrvatski je ula preko ruske knjievnosti u 19. stoljeu drugi val rusizama, odnosno sovjetizama, u hrvatski je jezik, kao i u mnoge druge europske jezike, uao za vrijeme Drugog svjetskog rata: boljevik, perestrojka (ne treba zanemariti i val rusizama koji su u prvoj polovici 20. stoljea uli u hrvatski jezik preko srpskoga)

EKI JEZIK prvi tragovi utjecaja ekog na hrvatski jezik vode nas u 16. stoljee to se intenziviralo do 19. stoljea pa moemo govoriti o tri vala ulaska ekih rijei u hrvatski jezik

5 prvi, relativno malen, val bohemizama uao je u hrvatski jezik za vrijeme ilirskoga preporoda: asopis, dosljedan, njean, pokus, luba, kiselik (kisik), dotian, dostatan, opetovati, obrazac, vaan, ivalj, pojam preko ulekova Njemako-hrvatsko-talijanskoga rjenika znanstvenoga nazivlja u hrvatski je uao najvei broj bohemizama: dojam, dobrobit

FRANCUSKI JEZIK velik broj posuenica iz francuskog takoer je integriran u hrvatski jezik, a veina njih ima status europeizama: arm, emocija, loa, maketa, marioneta, memoari, medalja, pejza, garaa, mar

ENGLESKI JEZIK druga polovica 20. stoljea donijela je mnotvo anglizama i to ne samo u hrvatski jezik, nego i u veinu drugih europskih, ali i svjetskih jezika te oni pokrivaju sve ivotne sfere: bejzbol, ragbi, plejbek, hit, dez, klaster, displej, mobing preuzeto je i mnotvo kalkova: banka podataka, nogomet, stakleniki efekt, odljev mozgova, hladni rat, visoka tehnologija

LEKSIKO POSUIVANJE NA RAZMEI PURIZMA I JEZINIH POTREBA proces leksikog posuivanja karakteriziraju dvije suprotne tenje: potreba za imenovanjem novih koncepata te otpor prema posuivanju stranih rijei, odnosno purizam ili istunstvo purizam usmjeren prema rijeima stranoga podrijetla temelji se na pretpostavci da nacionalna kultura mora biti jedinstvena i nezamjenjiva te na nacionalni jezik slui kao simbol nacionalnoga identiteta puristika aktivnost posebno dolazi do izraaja u procesima standardizacije tijekom kojih se nastoji oformiti jezik kao simbol nacionalnoga identiteta na purizam se a priori gleda negativno, kao na jezini nacionalizam, ali autorice napominju da svaki purizam treba gledati posebno, odnosno u skladu sa sociokulturnim kontekstom, odnosno situacijom u konkretnoj jezinoj zajednici u kojoj se pojavljuje purizam se, tako gledan, moe definirati kao oblik kodifikacije, kultuvacije i planiranja standardnoga jezika; purizam je dio jezine kulture ipak, jezici razvijaju razliit puristiki intenzitet u razliitim povijesnim razdobljima; naime, kulturna povijest pokazala je da se purizam ne intenzivira nasumino, nego je on uvijek reakcija na odreene kulturne, civilizacijske i politike initelje u europskim jezicima, purizam je bio, tijekom razliitih povijesnih razdoblja, usmjeren prema razliitim jezicima, odnosno njihovom utjecaju

6 kada je rije o slavenskim jezicima, stavovi prema purizmu, tijekom povijesti, bili su razliiti: istonoslavenski i junoslavenski jezici koji pripadaju istom povijesno-lingvistikom civilizacijskom krugu nisu imali izraene puristike tenje i bili su relativno otvoreni prema utjecajima drugih jezika tijekom svojih standardizacija zapadnoslavenski jezici imaju neto drukiju situaciju: od puristiki orijentiranih Poljaka, do posuenicama otvorenih eha i Slovenaca kada je rije o hrvatskom jeziku, purizam u naoj kulturi ima izrazito dugu tradiciju okrenutost purizmu obiljeila je itavu hrvatsku jezinu povijest, bilo implicitno, bilo eksplicitno

ODNOS HRVATSKOG JEZIKA I PURIZMA OBILJEILI SU SLJEDEI INITELJI: 1. tijekom svoje povijesti Hrvatska je bila u politikim zajednicama s mnogim dravama, a tako i u bliskom kontaktu s njihovim jezicima; 2. purizam je bio gotovo iskljuivo okrenut prema konkretnim jezicima: njemakom, maarskom i ekom, kako bi se umanjio njihov utjecaj puristiki je utjecaj bio jednako okrenut prema posuenicama, kao i prema kalkovima kritiki stav prema posuenicama protee se kroz itavu hrvatsku jezinu povijest, a one su bile doputene samo onda kada su bile potrebne u standardnom jeziku kalkovi su esto smatrani sretnijim rjeenjem od posuenica, ali su se i oni esto nali na meti purista: eljeznica, kolodvor, brzojav, prosvjed

SUDBINA KALKOVA U HRVATSKOM JEZIKU 1. kalk je prihvaen u kolokvijalnim registrima: samoposluivanje/ samoposluga, perilica (zamjenjuje posuenicu vemaina); 2. i posuenica i kalk podjednako su u upotrebi: kompjutor raunalo, play off doigravanje; 3. hrvatska jednakovrijednica nije prihvaena u upotrebi: jackpot glavnjak/ velezgoditak, broker izvikiva/ pretraga, AIDS kopnica autorice zakljuuju kako bi se hrvatski purizam mogao oznaiti kao srednja struja koja potuje individualnost i autentinost hrvatskoga jezika, ali i njegovu funkcionalnu i stilsku raslojenost

PET TIPOVA ODNOSA IZMEU POSUENICE I HRVATSKE JEDNAKOVRIJEDNICE

7 lanovi leksikog para imaju slina znaenja, ali posuenica se pojavljuje u jednom, a domaa rije u drugom kontekstu: npr. atmosfera u terminolokom znaenju potpuno je istisnula ozraje lanovi para imaju slina znaenja, pojavljuju se u istim kontekstima i imaju slian stilistiki status, ali oba su nuna jer njihove izvedenice imaju razliita znaenja: npr. muzika muzicirati ~ glazba uglazbiti posuenica moe biti stilski neobiljeena, manje esta u slubenoj komunikaciji, a ea u profesionalnom argonu: npr. advokat odvjetnik, telegram brzojav ako je hrvatska jednakovrijednica zamijenila posuenicu, tada posuenica moe postati stilski obiljeena: npr. veleposlanstvo ambasada, povijest historija posuenica i domaa rije nisu u potpunosti istoga znaenja, odnosno ne pokrivaju u potpunosti isto semantiko polje: literatura knjievnost, nacionalni narodni, kompozicija skladba

HRVATSKA LEKSIKA NORMA U JEZIKU MEDIJA NA PRIMJERIMA. STATISTIKI PRISTUP (Maciej Czerwiski) autor ovog lanka izvrio je niz sistematskih i podrobnih istraivanja javnog jezika na primjeru hrvatskih medija jezik medija je vrlo sloen te je presjecite razliitih diskursnih tipova, ima nekoliko podsustava, razliitih autora, uredniku korekturu cilj je lanka pokazati koliko je uspio proces oivljavanja hrvatskog leksika i kako se on nakon 1991. ponaa u medijima istraivanja su vrena na parovima leksema koje su inili jedan internacionalizam i domaa jednakovrijednica kod svih primjera dravni mediji daju prednost puristikom leksemu to znai da je drugi hrvatski leksem rjee u uporabi u Nacionalu i Zarezu (neovisni mediji) pak, prednost je davana internacionalizmima, ali ne zanemaruju se ni puristike jednakovrijednice na lingvistikom je planu rije o veoj otvorenosti u odabiru leksika u tim medijima, a na sociolingvistikom (ili diskurzivnom) o ideologizaciji jezinog izraza