Fiziologija Biljaka

You might also like

You are on page 1of 3
Vjezba br 6. Odredivanje vodnog potencijala biljnog tkiva metodom isjecaka Uvod Koliéina vode koju éelija moze da primi iz spoljanje sredine zavisi od potencijala vode. Hemijski potencijal zove se jos i vodni potenojjal i obiljezava se sa Ww. Da bi se voda kretala sa jednog mjesta na drugo, mora da postoji izmedu tin mjesta razlika u hemijskom potencijalu (Ay). Po usvojenoj konvenciji, kod iste vode y = 0. Kada se éista voda iziozi pritisku ili visokoj temperaturi, vodni potencijal se poveéava, tj, postaje pozitivan. Rastvaranje neke supstance u vodi smanjuje potencijal vode; vodni potencijal u odredenoj zapremini rastvora uvijek je manji od potencijala éiste vode. On je prema tome negativan, manji od nule i ima negativnu vrijednost (y < 0), koja je srazmjema koliéini rastvorene supstance. Vodni potencijal predstavija razliku izmedu hemijskog potencijala vode u celiji (1) i hemijskog potencijala éiste vode (110) stavljene u odnos prema parcijalnoj zapremini vode u éeliji (V), i moze se predstaviti sedecom jednaginom: ww (S)=p-pV (Jicm® Pa) Vodnim potencijalom karakteri8e se usisavajuéa sila biljnog tkiva, i moze da ukaze na pojavu vodnog deficita u biljkama kao i pravovremeno odredivanje momenta zalivanja. Cjelokupni y (S) u biljnoj éeliji zavisi od djelovanja sila raznog porijekla: - sila bubrenja i kapilarnosti (potencijal matriksa y;) - hidrostatiékog pritiska (yp) - sile koje potiéu od rastvorenih jedinjenja — osmotski potencijal (¥y,) - potencijal matriksa — yz - ograniéen je na éeljski zid i oitoplazmu, a javija se kao pos|jedica vezivanja molekula vode usljed kapilarnih i adsorpeionih sila i hidratacije (kapilame pojave u éelijskom zidu uslovijene su stvaranjem celuloznih mikrokanala u kojima se voda kreée uz pomoé povr8inskog napona, dok se voda u citoplazmi apsorbuje na razligite makromolekule i koloide) - hidrostatiéki pritisak —yp - kada se éelije nadu u vodi—usljed dobre propustljvosti protoplazme za vodu a nepropustljivosti za materije rastvorene u Gelijskom soku-—usvajaju vodu iz okolne sredine i éeliiski sok uve¢ava svoju zapreminu—protoplazma se rasteze i predaje svoj pritisak éelijsko] membrani-— iski zid vr8i pritisak na protoplazmu-----taj hidrostaticki pritisak se naziva turgorov pritisak — postaje sve veti ulaskom vode u éeliju i djeluje na dalje osmotsko usvajanje vode kroz plazmalemu - osmotski potencijal - y, - je odreden koncentracijom osmotski aktivne supstance u vakuoli i jednak je osmotskom pritisku vakuolamnog soka, ali ima negativnu vrijednost (y, = -RTCi) Ww = Vet We * Vs Vitti nut, PA JE Ww = Yr * Ye 00 Treba voditi raéuna da ywi Ws imaju negativne vrijednosti jer je po definicji potencijal éiste vode jednak nuli. Sa druge strane, yeje suprotnog znaka, dakle pozitivna veligina, jer predstavija silu kojom se Celijski zid suprostavija povecanju Zapremine biljne Gelije. Zbog prisustva osmotskog potencijala voda ée ulaziti iz hipotoniéne sredine sve dok to dopusta rasteglivost éeliskog zida. Celija ée biti u ravnotezi sa spolja&njom sredinom kada je ys=ye i nema vise promjene zapremine ¢elije. Potencijal vode moze se mieriti promjenom volumena ili svjeZe mase bilinog tkiva, posto se ona stave u rastvore razliitih koncentracija. Kada su u pitanju rastvori, potencijal pritiska ne postoji, pa je njihov osmotski potencijal jednak potencijalu vode, a oba zavise od koncentracije rastvorene supstance Kada se tkivo stavi u rastvor éiji je potencijal vode vi8i (hipotoniéan rastvor), onda Ge voda ulaziti u tkivo i ono ée povecavati svoju zapreminu i svjezu masu. Ako je tkivo u rastvoru sa nizim potencijalom vode (hipertonigan rastvor) ono ée gubiti vodu i njegova zapremina i svjeZa masa tkiva Ge se smanjivati. Do promjene neée doéi u rastvoru éiji je potencijal vode jednak potencijalu vode tkiva.---~-znajuéi potencijal vode tj. osmotski potencijal tog rastvora, znamo i potencijal vode tkiva. Zadatak Izmjeriti potencijal vode bilinog tkiva metodom isjecka. Materijal - krtola krompira - 1 mol/l saharoza ~ bugaé -7 posuda Tok rada - pripremiti seriju rastvora saharoze kori8¢enjem 1 mol/l saharozu i dest. Vodu; po 10 ml rastvora staviti u odgovarajuée posude = buSaéem izvaditi iz krtole krompira cilindre i Ziletim praviti tanke presjeke mieriti im preénike i po 3-5 staviti u veé pripremijene rastvore - sve treba raditi vrlo brzo, da bi se sprijetilo isparavanje vode sa presjecenih povrsina = poslije 40-60 minuta ponovo mjeriti preénike diskova _—— Tabela 1. Prikaz rezultata pri odredivanju vodnog potencijala bilinog tkiva Kone. sah. | Na 10 ml rastvora Kone. pri kojoj (moll) | tmolisah voda | priie posiiie | se pretnik nije (ml) ml) | stavjanjaurastvor | izmijenio (moll) 7 10 of O7 7 3 06 6 4 = 05 5 5 0.4 4 6 03 3 7 a 02 2 8 a Oéekivani rezultati = rezultate mjerenja promjene preénika diska predstaviti grafiki (na apscisu saharoze a na ordinatu srednji prirast) - urastvorima nizih koncentracija zapremina tkiva 6e se povecavati, a u rastvorima vetih koncentracija smanjivati - rastvor u kome se preénik diska nije promijenim ima jednak potencijal vode sa tkivom iraéuna se po formuli = Ws RTCi

You might also like