See discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.

net/publication/334442400

Hidraulička analiza ribljih staza Denilovog tipa

Conference Paper · May 2019

CITATIONS READS

0 150

4 authors:

Gordon Gilja Matea Maric

University of Zagreb Faculty of Civil Engineering University of Zagreb
84 PUBLICATIONS   138 CITATIONS    2 PUBLICATIONS   3 CITATIONS   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Damjan Bujak Eva Ocvirk

University of Zagreb University of Zagreb
22 PUBLICATIONS   32 CITATIONS    41 PUBLICATIONS   109 CITATIONS   

SEE PROFILE SEE PROFILE

Some of the authors of this publication are also working on these related projects:

Intelligent Bridge Assessment Maintenance and Management System” (Bridge SMS) EU/FP7 project View project

Morphodynamic assessment of Drava River View project

All content following this page was uploaded by Gordon Gilja on 13 July 2019.

The user has requested enhancement of the downloaded file.

 7 . H RVAT S K A K O N F E R E N C I J A O V O D A M A
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE
OPATIJA 30. SVIBNJA - 1. LIPNJA 2019.

R 2.39.

HIDRAULIČKA ANALIZA RIBLJIH STAZA DENILOVOG

TIPA

Gordon Gilja, Matea Marić, Damjan Bujak, Eva Ocvirk

SAŽETAK: U ovom radu su pomoću trodimenzionalnog hidrodinamičkog modela

tečenja OpenFOAM proučavane hidrauličke karakteristike Denilove riblje staze s ciljem
istraživanja mogućnosti njihove primjene na vodotocima u Hrvatskoj. Kao domena
hidrodinamičkog modela definiran je segment riblje staze s 10 polja, dok su promjenjive
varijable bile protok i nagib riblje staze. Provedeno je 17 numeričkih simulacija u kojem
su ispitivane kombinacije različitih nagiba dna riblje staze (od 10 % do 20 %) i protoka
(od 0,15 m3/s do 0,40 m3/s). Trodimenzionalnim poljem tečenja u ribljoj stazi pokazano
je kako se najveće brzine javljaju pri površini, dok u pridnenom sloju koji ribe koriste
za prolazak u većini simulacija postoji područje malih brzina. Analizama provedenim
u ovom radu potvrđeno je da se riblje staze Denilovog tipa mogu koristiti i pri manjim
nagibima od uobičajenih uz zadovoljenje tražene brzine tečenja.
KLJUČNE RIJEČI: riblje staze Denilovog tipa, numerički model, OpenFOAM

ANALYSIS OF HYDRAULIC FLOW CONDITIONS IN DENIL FISH

PASSES
ABSTRACT: The paper presents an analysis of hydraulic characteristics of Denil fish
passes using the 3D OpenFOAM numerical model in order to assess their applicability
to the watercourses in Croatia. A fish pass segment with 10 baffles was defined as a do-
main of the hydraulic model, with discharge and fish pass slope as variables. A total of
17 numerical simulations were performed using selected combinations of varying slope
(from 10% to 20%) and discharges (from 0.15m3/s to 0.40m3/s). The results for a 3D flow
velocity field in the fish pass indicate that the highest velocities occur in the surface layer
and the lowest in the bottom layer, which is dominantly used by migrating fish, for the
majority of simulations. The analyses performed in this research confirm that Denil fish
passes can be used even with gentler slopes than the conventional ones provided that the
required flow velocities are maintained.
KEYWORDS: Denil fish passes, numerical model, OpenFOAM
 ova koje je potrebno obnoviti na način da se omoguće prirodni obrasci
sti vodotoka čime se omogućava režim voda dostatan za održavanje funkcion
986
riječnih ekosustava (Hrvatske Gordon vode,Gilja,2013). Da bi se osigurala povezanost
Matea Marić, Damjan Bujak, Eva Ocvirk

a potrebno je na pragovima izgraditi riblje staze koje omogućuju slobodan

1. UVOD
ih ribljihGradnjom
vrsta pragova
uzvodnou vodotokui narušava
nizvodno kroz,
se prirodna uzvodna oko i preko
i nizvodna migracija prepreka
ribljih u v
ng i drugi,vrsta
2010). Osnovna podjela ribljih staza je na tehničke i prirodne.
što posljedično dovodi do smanjenja biološke raznolikosti. U Hrvatskoj postoji
velik broj pragova koje je potrebno obnoviti na način da se omoguće prirodni obrasci
e su tehničkog tipa, a izvode
uzdužne povezivosti se usepravokutnom
vodotoka čime omogućava režim voda kanalu
dostatanrelativno
za održavanjestrmog na
smještenefunkcionalnosti
inklinatorne pregrade
i strukture u pravilnim
riječnih ekosustava (Hrvatskeivode,
kratkim
2013). Darazmacima.
bi se osigurala Često s
povezanost vodenih ekosustava potrebno je na pragovima izgraditi riblje staze koje
nje ribljih omogućuju
staza naslobodan
postojećim branama
prolazak migratornih s obzirom
ribljih vrsta uzvodnoda su to kroz,
i nizvodno ribljeoko staze
i koje
nagibe. preko
Trenutno se najviše
prepreka u vodotoku (Armstrong upotrebljava
i drugi, 2010). Osnovna modifikacija Denilovog
podjela ribljih staza je
tehničke i prirodne. Denilove riblje staze su tehničkog tipa, a izvode se u pravokutnom
na

ja u kojojkanalu
su spojene pridnene
relativno strmog nagiba dna iu bočne pregrade
koji su smještene u jednu
inklinatorne pregraderavnu
u pravilnimpregradu s
U'' (Rajaratnam
i kratkimi razmacima.
drugi, 1983), ponajviše
Često se koriste kod gradnjezbog
ribljihjednostavnosti i funkcionalno
staza na postojećim branama
s obzirom da su to riblje staze koje podnose najstrmije nagibe. Trenutno se najviše
odis i drugi, 2012).
upotrebljava U pravilu
modifikacija Denilovogpregrade se postavljaju
izvornog oblikovanja pod pridnene
u kojoj su spojene kutomi 45° u o
a (FAO, 2002).
bočne pregrade u jednu ravnu pregradu s otvorom oblika ,,U’’ (Rajaratnam i drugi, 1983),
ponajviše zbog jednostavnosti i funkcionalnosti (slika 1) (Katopodis i drugi, 2012). U
pravilu pregrade se postavljaju pod kutom 45° u odnosu na dno kanala (FAO, 2002).

Slika 1. Prag na vodotoku (lijevo) i Denilova riblja staza (desno); prilagođeno prema
(Armstrong i drugi, 2010)
1. Prag na vodotoku (lijevo) i Denilova riblja staza (desno); prilagođeno pr
(Armstrong
Prilikom projektiranja ribljih i drugi,
staza potrebno 2010)
je definirati protok, brzinu i dubinu toka te
povoljan smještaj ulaza i izlaza. Brzina toka jedan je od najbitnijih parametara jer mora
biti dovoljno velika da na ulazu/izlazu u riblju stazu privuče ribe, ali istovremeno dovoljno
mala tako da i najslabiji organizmi mogu plivanjem svladati tok vode. Maksimalna brzina
toka ne smije biti premašena kako ne bi došlo do iscrpljivanja i ozljeda riba prilikom
projektiranja ribljih
prolaska, a što se staza
najčešće potrebno je definirati
regulira dozvoljenim protok,
nagibom. Upravo brzinu i dubinu
nagib predstavlja
smještaj ulaza
jednu odi glavnih
izlaza. Brzina
prednosti tokaribljih
Denilovih jedan je oblik
staza jer od pregrada
najbitnijih parametara
omogućuje veliku jer m
disipaciju energije, stvaranje uspora u području između pregrada te propuštanje protoka
velika da koji
naprivlači
ulazu/izlazu
ribe i olakšavauusmjeravanje
riblju stazu privuče
riba u riblju stazu. ribe, ali istovremeno dovol
najslabiji Prema
organizmi
dostupnimmogu plivanjem
istraživanja primjetno je svladati
da preporučeni toknagibi
vode. Maksimalna
dna Denilove riblje brzina
premašena kako ne bi došlo do iscrpljivanja i ozljeda riba prilikom prolaska
egulira dozvoljenim nagibom. Upravo nagib predstavlja jednu od glavnih p
ribljih staza jer oblik pregrada omogućuje veliku disipaciju energije,
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE 987

staze znatno variraju. Jedno od prvih istraživanja na 15 fizičkih modela sugerira korištenje
nagiba ne većeg od 25 % i visinsku razliku do 2 m bez odmarajućeg bazena (McLeod i
drugi, 1942). Larinier za sve dotad isprobane modele Denilovih ribljih staza preporuča
uzimanje najmanjih mogućih dimenzija pregrada koje su u hidrauličkom radnom
rasponu te daje preporuku za korištenje nagiba od 12 % do 20 % (Larinier, 2002). Mallen-
Cooper i Stuart 2007. g. istražuju način poboljšanja Denilovih ribljih staza za prolazak
malih i velikih riba na modelu u stvarnom mjerilu, smještenom na brani (Mallen‐Cooper
i drugi, 2007). Ispitivan je standardni nagib od 20 %, srednji od 14,3 % i rijetko korišteni
8,3 % koji je bio namijenjen manjih ribama te su dokazali da Denilove riblje staze mogu
biti namijenjene i malim ribama. Sličan zaključak može se izvesti na temelju monitoringa
prolaska riba kroz dvije slične Denilove riblje staze smještene na istoj lokaciji na rijeci
Grand, s različitim nagibom (10 % i 20 %) (Katopodis, 1992). Pokazano je da je 82,5 % riba
koje su prošle preko brane koristilo riblju stazu blažeg nagiba.
Istraživanje Lariniera i Mirallesa na modelima ribljih staza u prirodnoj veličini s
promjenljivim nagibom dna do 20 % pokazalo je da se najmanje brzine javljaju pri dnu i
da ribe preferiraju zonu manjih brzina (Larinier i drugi, 1981). Rajaratnam i Katopodis
analiziraju profil brzine pri različitim protocima za nagibe od 10 % do 31,5 %. Uočavaju da
se pri malom protoku (< 0,1 m3/s) javlja područje malih brzina pri dnu staze (< 0,3 m/s),
koje se s povećanjem protoka (do 0,5 m3/s) postupno smanjuje te u konačnici potpuno
iščezava (Rajaratnam i drugi, 1984), što ograničava visinu izvedbe Denilovih ribljih staza.
Ispitivanjima na fizičkom modelu 2000. g. Kamula i Barthel (Kamula i drugi, 2000) su
zaključili da je disipacija energije najveća za vrijednost odnosa širine riblje staze i širine
otvora na pregradi B/b < 2, što potvrđuju i drugi (Krüger, 1994; Mallen‐Cooper i drugi,
2007). Kut između pregrada i dna staze α je optimalan u malom rasponu vrijednosti: za
α = 40° primijećeno je da je potreban veći protok da se postigne jednaka dubina vode u
ribljoj stazi, a kod α = 50° primijećena je ujednačenija raspodjela brzine bez izraženih
sporijih slojeva (Kamula i drugi, 2000).
Pregledom stanja znanja pokazano je da Denilove riblje staze mogu biti namijenjene i
malim ribama, suprotno uvriježenom mišljenju da su uvjeti u njima primjereniji velikim
ribama, čemu osim blažeg nagiba doprinose i manja širina pregrada i B/b omjer te kratka
duljina staze.
Uzevši u obzir da je broj ribljih staza u odnosu na broj pragova na vodotocima u Hrvatskoj
zanemariv, ne zna se mnogo o učinkovitosti, prednostima i manama pojedinog tipa riblje
staze u uvjetima hrvatskih vodotoka i njihovih ribljih vrsta (Ocvirk i drugi, 2018). Cilj
ovog rada je detaljno istraživanje uvjeta tečenja u Denilovim ribljim stazama kako bi se
pokazala mogućnost njihove primjene u Hrvatskoj, a predstavlja nadogradnju istraživanja
u tijeku (Marić i drugi, 2018; Ocvirk i drugi, 2017). Za istraživanje je odabran Denilov tip
riblje staze iz razloga što su one, u usporedbi s vertikalnim i bazenskim ribljim stazama,
otpornije na promjene razine vode, imaju veću disipaciju energije i omogućuju veći
protok. Kako je brzina najvažniji parametar pri projektiranju ribljih staza, cilj istraživanja
je za određenu geometriju prikazati raspodjelu brzina u njoj te na više različitih modela
pokazati koji je nagib i protok Denilove riblje staze pogodniji za postizanje traženih
hidrauličkih uvjeta.
988 Gordon Gilja, Matea Marić, Damjan Bujak, Eva Ocvirk

2. METODOLOGIJA
U ovom radu su pomoću trodimenzionalnog hidrodinamičkog modela tečenja OpenFOAM
proučavane hidrauličke karakteristike Denilove riblje staze s ciljem istraživanja mogućnosti
njihove primjene za raspon nagiba i protoka. Kao domena hidrodinamičkog modela
definiran je segment riblje staze s 10 polja na kojem je ispitivano polje tečenja. Donja
voda i ulaz u riblju stazu su fiksirani na konstantnoj koti, dok su promjenjive varijable bile
protok i nagib riblje staze. Provedeno je 17 numeričkih simulacija u kojem su ispitivane
kombinacije pet različitih nagiba dna kanala (od 10 % do 20 %) i raspon protoka (od 0,15
m3/s do 0,40 m3/s) u skladu s pregledom stanja znanja (Katopodis, 1992; Larinier i drugi,
1981; Larinier, 2002), navedene u tablici 1. Geometrija modela je odabrana na temelju
analize stanja područja, te je usvojena širina staze B = 0,8 m, širina pregrade b = 0,44 m,
udaljenost pregrada a = 0,53 m te visina h* = 0,66 m. Duljina modela je odabrana 6 m iz
razloga što bi za veće duljine od te bilo potrebno napraviti i odmarajući bazen, omjer B/b
< 2, te nagib pregrada α = 45° (FAO, 2002; Kamula i drugi, 2000; Krüger, 1994; Mallen‐
Cooper i drugi, 2007).
Kako je brzina najvažniji parametar pri projektiranju ribljih staza, cilj istraživanja je za
određenu geometriju prikazati raspodjelu brzina u njoj te prema uvjetu maksimalne
brzine na više različitih modela pokazati koji je nagib i protok Denilove riblje staze
pogodniji za postizanje traženih hidrauličkih uvjeta. Brzina naleta je ona brzina koju riba
može podnijeti samo do 20 s i zatim joj je potrebno dugo vrijeme oporavka, a iznosi
otprilike 10 do 20 duljina tijela u sekundi. Budući da Denilovu riblju stazu riba treba
prijeći u jednom naletu, dobiva se prosječna brzina naleta od 2 m/s. Ta brzina uzimat će
se kao ograničavajuća vrijednost i maksimalna brzina koju riba prosječne duljine može
održavati, u skladu s Priručnikom za inventarizaciju i praćenje stanja slatkovodnih riba
(Duplić, 2008), gdje se navodi zonacija rijeka pri čemu svaka od karakterističnih riba u
navedenim zonama (pastrva, ljipljen, deverika) može naletom svladati brzinu od 2 m/s.
Cilj numeričkog proračuna je dobiti raspodjelu brzine kao ograničavajućeg parametra
po ribljoj stazi za različite kombinacije nagiba dna i protoka te ocijeniti rezultirajuće
hidrauličke uvjete u stazi. Za svaki od nagiba napravljeno je više varijanti proračuna s
različitim protokom (tablica 1). Odabrana nomenklatura varijanti koje će se spominjati u
daljnjem tekstu je ,,nagib-protok“. Kako bi se rezultati modela različitih protoka i nagiba
mogli uspoređivati odabrana je konstantna razina donje vode DV = 0,65 m uz variranje
protoka kroz riblju stazu.
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE 989

Tablica 1. Program numeričkih simulacija

nagib I [%] protok Q [m3/s] GV [m] Δh [m] naziv varijante

10 0,20 0,67 0,57 10-0,20
10 0,22 0,71 0,66 10-0,22
10 0,31 0,85 0,80 10-0,31
10 0,36 0,91 0,86 10-0,36
10 0,40 0,96 0,91 10-0,40
12,5 0,20 0,65 0,74 12,5-0,20
12,5 0,25 0,78 0,87 12,5-0,25
12,5 0,30 0,80 0,90 12,5-0,30
15 0,20 0,60 0,85 15-0,20
15 0,24 0,67 0,91 15-0,24
15 0,28 0,72 0,97 15-0,28
15 0,40 0,84 1,24 15-0,40
17,5 0,17 0,55 0,93 17,5-0,17
17,5 0,20 0,60 0,98 17,5-0,20
20 0,15 0,52 1,05 20-0,15
20 0,17 0,56 1,09 20-0,17
20 0,22 0,63 1,16 20-0,22

2.1. Pokusi na numeričkom modelu

Razvojem numeričkih modela oni su postali pouzdana alternativna mjerenjima u
prirodi i/ili na fizičkim modelima u laboratorijima. Numerički modeli imaju mogućnost
promatranja i simulacije velikog broja ulaznih parametara što im daje veliku prednost u
uvjetima ograničenog vremena i sredstava za izradu fizičkih modela. Za ovo istraživanje
napravljeni su 3D modeli na kojima se u okviru OpenFOAM programa simuliralo tečenje.
Neke već provedene analize osjetljivosti modela u svrhu proračuna ribljih staza su
pokazala zadovoljavajuću točnost modela (Fuentes-Pérez i drugi, 2018). Dvofazni VOF
(engl. Volume Of Fluid) interFoam model se oslanja na definiciju indikatorske funkcije.
Indikator ukazuje na udio volumena vode unutar pojedine ćelije diskretizirane mreže
unutar koje se vrši proračun (označena s α). Primjena indikatora temelji se na Eulerovom
opisu svake tekućine (vode, zraka ili dr.) na nepokretnoj mreži i opisu vodnog lica između
dvije tekućine pomoću jednadžbe transporta indikatorske funkciju. U svrhu implicitnog
rješavanje vladajućih jednadžbi se koristi PIMPLE algoritam. Model interFoam se sastoji
od jednadžbe kontinuiteta jednadžbe, nestacionarne Navier-Stokes jednadžbe i jednadžbe
za pronos indikator funkcije. Diskretizirana mreža je uspostavljena pomoću open source
alata blockMesh (formira osnovnu mrežu preko cijele domene) i snappyHexMesh
(iterativno usitnjuje diskrezirane mreže na potrebnim mjestima i prilagođava oblik mreže
s obzirom na veličinu otvora pregrada). S obzirom na dostupne računalne resurse i analize
osjetljivosti, odlučilo se nadalje koristiti diskretiziranu mrežu s ćelijom veličine Δx = 2
cm, te u blizini pregrada ona se smanjuje na Δx = 1 cm. Na uzvodnom rubnom uvjetu
se održavao fiksni protok, a na nizvodnom konstantna razina vodnog lica. Tek nakon
990 Gordon Gilja, Matea Marić, Damjan Bujak, Eva Ocvirk

dostizanja stacionarnog stanja je otpočelo bilježenje vektora brzine unutar numeričkog

modela na pozicijama interesa.

3. REZULTATI I RASPRAVA
Za svaki su model rezultati dobiveni na isti način i shodno tome biti će prikazani na isti
način, kao 3D polje brzine i vertikalni profil brzine u smjeru okomitom na dno riblje
staze i u centru uzdužne simetrije. Odabrano je da se mjerna linija postavlja na pregradu
na koju najmanje utječu uvjeti ulaza i izlaza riblje staze (Katopodis i drugi, 2012). Na
nekim je varijantama modela protok bio prevelik za odabranu razinu donje vode zbog
čega se javljaju prevelike brzine na ulazu u uzvodnom smjeru. Pri takvim uvjetima malih
dubina i velikih brzina povoljni su uvjeti za stvaranje hidrauličkog skoka te istovremeno
nepovoljni za migraciju riba, a uočeni su za varijante 10-0,36; 10-0,4; 125-0,3; 15-0,28;
175-0,17; 175-0,2; 20-0,15; 20-0,17 i 20-0,22. Sve takve varijante modela su ocijenjene
neuspješnim jer su takvi hidraulički uvjeti na ulazu za ribe nepovoljni i ribe ih ne mogu
svladati. Premda su ispitivani nagibi Denilovih ribljih staza u rasponu od 10 % do 20%, u
rezultatima je naglasak stavljen na rezultate modela nagiba manjih od 15 % zbog njihove
neizučenosti i moguće primjene u Hrvatskoj. Iz tog razloga ispitivalo se više varijanti za
modele manjih nagiba.
Svaka od analiziranih varijanti nagiba 10 % zadovoljava uvjet minimalne dubine h* >
0,35 m koja je potrebna ribama da mogu neometano plivati kroz stazu. U varijanti 10-0,22
postoje brzine veće od dopuštene (2 m/s), ali su one lokalizirane u površinskom sloju gdje
se odvija najveći dio disipacije energije. Srednja brzina na pregradi je manja od 2 m/s što
ovu varijantu Denilove riblje staze čini povoljnom, iako je najmanje dubine. Povećanjem
protoka uz zadržavanje nagiba (varijanta 10-0,31) zadržavanju se slični uvjeti u pogledu
raspodjele brzina manjih od 2 m/s, ali zbog povećanja dubine za 20 cm srednja brzina na
pregradi je manja. Veća dubina ribama daje više prostora što im svakako olakšava prolazak
i ovu varijantu čini povoljnijom s tog aspekta. Ukoliko se protok dodatno poveća, na 0,36
m3/s, uočava se da su uvjeti brzina na pregradi zadovoljavajući, no zbog velike razlike
potencijala na ulazu u riblju stazu dolazi do prekoračenja dozvoljene brzine (slika 2). Na
tom području brzine su veće od 2 m/s i dolazi do turbulencija što je svakako nepovoljno
za ribe i želi se izbjeći. Iz navedenog razloga do istih nepovoljnih pojava i još većih
brzina dolazi i kod varijante 10-0,40 s većim protokom te ona nije detaljnije analizirana.
Na slici 2 (desno) može se vidjeti grafički prikaz vertikalne raspodjele brzina svih 25
točaka mjerne linije za sve protoke ispitane za nagib 10 %. Raspodjela odgovara prethodno
opisanim karakterističnim raspodjelama brzina i može se potvrditi pojava najveće brzine
na površini, da je područje brzina < 2 m/s veliko, a područje brzine < 1 m/s obuhvaća
pridneni sloj čak 30 cm debljine. Budući da su uvjeti brzina u samoj stazi povoljni za sve
ispitane protoke, prilikom praktične upotrebe ovog nagiba moguće je korištenje raspona
protoka do 0,31 m3/s uz pažljiv odabir odgovarajuće razine donje vode kako ne bi dolazilo
do velikih brzina na ulazu.
debljine. Budući da su uvjeti brzina u samoj stazi povoljni za sve ispitane protoke, prilikom
karakterističnim raspodjelama brzina i može se potvrditi pojava najveće brzine na površini, da
praktične upotrebe
je područje ovog
brzina < 2nagiba moguće
m/s veliko, je korištenje
a područje brzine < 1raspona protoka
m/s obuhvaća do 0,31
pridneni m 3/s
sloj čak 30 uz
cm pažljiv
odabir debljine.
odgovarajuće
Budućirazine donjebrzina
da su uvjeti vodeukako
samojnestazi
bi dolazilo dosve
povoljni za velikih brzina
ispitane na ulazu.
protoke, prilikom
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE 3
praktične upotrebe ovog nagiba moguće je korištenje raspona protoka do 0,31 m /s uz pažljiv 991
odabir odgovarajuće razine donje vode kako ne bi dolazilo do velikih brzina na ulazu.

SlikaSlika
Slika 2.2.3D
3D polje
2. polje
3D brzine
brzine
polje zaza10-0,36
za
brzine 10-0,36(lijevo)
10-0,36 (lijevo) ii ivertikalni
(lijevo) vertikalni
vertikalni profil brzine
profil
profil (desno)
brzine
brzine (desno)
(desno)
Za nagib od 12,5 % ispitani su protoci 0,20, 0,25 i 0,30 m3/s pri čemu je primjetan
značajan
Za nagibporast
od 12,5brzine s protokom:
% ispitani protocigotovo 50 % koliko 3
je ičemu
povećanje protoka. Sve
Za nagib od 12,5 % ispitani su su
protoci 0,20, 0,25
0,20, 0,30mm/s3/s
0,25 ii0,30 pri
pri čemu je primjetan značajan
je primjetan značajan
varijante zadovoljavaju
porast brzine po kriteriju
s protokom: gotovo 50 dozvoljene
% kolikobrzine i dubine unutar
je i povećanje protoka.sameSvestaze, dok
varijante
porast zadovoljavaju
brzine s protokom:
po kriteriju gotovo
dozvoljene 50 % koliko
brzinei 12,5-0,40 je
i dubine unutari povećanje
same protoka.
staze,veće
dokod Sve
se dopuštenih
na njenom varijante
se na njenom ulazu za varijante 12,5-0,30 javljaju brzine
zadovoljavaju
ulazu za po kriteriju
varijante dozvoljene
12,5-0,30 i brzinejavljaju
12,5-0,40 i dubine unutar
brzine veće sameod staze, dok3(slika
dopuštenih se na3).njenom
(slika 3). Pretpostavljena donja voda je preniska za protok veći 3 od 0,3 m /s, što je
ulazu Pretpostavljena
za varijante 12,5-0,30
donja voda ije 12,5-0,40
preniska za javljaju
protok veći brzineod 0,3 veće odštodopuštenih
m /s, (slika 3).
je evidentirano
evidentirano izmjerenim h* = 0,25 m na ulazu. Dubina manja od potrebnih 0,35 m može
Pretpostavljena
izmjerenim donja vodam je
h* = 0,25 preniska
na ulazu. Dubina za manja
protokodveći od 0,3
potrebnih 0,35mm3 /s,možešto je evidentirano
predstavljati
predstavljati
problem problem pojedinim
pojedinim uđu ribama da uđu čegau se
stazu zbog čegane se ove varijante ne
izmjerenim
smatraju h* = 0,25 ribama
uspješnom. m na da
Navedeniulazu. uDubina
stazu zbog
rezultati manja
ukazuju na od ove
potrebu
varijante
potrebnih smatraju
0,35
analiziranja immanjeg
uspješnom.
može predstavljati
protoka
Navedeni rezultati ukazuju na potrebu analiziranja i manjeg protoka za ovakvu konfiguraciju
problem pojedinim
zauzovakvu ribama da uđu
konfiguraciju u stazu razine
zbog čega donjesevode,
ove varijante ne smatraju uspješnom.
povećanje razine donjeuzvode,
povećanje
što predstavlja potencijalnu što predstavlja
temu potencijalnu
za istraživanje. Varijanta
Navedeni
temu rezultati ukazuju
za istraživanje.
12,5-0,20 na potrebu
Varijanta
zbog iste dubine analiziranja
donje 12,5-0,20
i gornje vode zbog i manjeg
imaiste protoka
dubinebrzine
najmanje za ovakvu
donjei najujednačeniji konfiguraciju
i gornje vodetokima u
uz povećanje
najmanje razine iulazu
stazi na njenom
brzine donje i vode,
najujednačenijištotok
izlazu (slika predstavlja
3 ulijevo), potencijalnu
a najveće
stazi na njenombrzineulazusetemu za (slika
istraživanje.
i pojavljuju
izlazu u površinskomVarijanta
3 lijevo), a
12,5-0,20
slojuzbog istenagibu
kao i pri dubine donje i gornje vode ima najmanje brzine i najujednačeniji tok u
10 %.
najveće brzine se pojavljuju u površinskom sloju kao i pri nagibu 10 %.
stazi na njenom ulazu i izlazu (slika 3 lijevo), a najveće brzine se pojavljuju u površinskom
sloju kao i pri nagibu 10 %.

Slika 3. 3D polje brzine za 12,5-0,20 (lijevo), 12,5-0,30 (desno)

Slika 3. 3D polje brzine za 12,5-0,20 (lijevo), 12,5-0,30 (desno)

Sve tri varijante protoka na stazi s nagibom od 15 % zadovoljavaju uvjete brzinom i

Sve tri varijante protoka na stazi s nagibom od 15 % zadovoljavaju uvjete brzinom i dubinom
dubinom
u stazi, uodstazi,
kojihodvarijanta
kojih varijanta s najvećim
s najvećim protokomprotokom
15-0,28 ne 15-0,28 ne zadovoljava
zadovoljava kriterij
kriterij brzine na
brzine na Slika
ulazu. 3.
Za 3D polje
nagibe brzine
strmije za
od 12,5-0,20
15 % (17,5(lijevo),
% i 20 12,5-0,30
%) je (desno)
uočeno je
ulazu. Za nagibe strmije od 15 % (17,5 % i 20 %) je uočeno je da dubina vode h* poprima da dubina
vode h* poprima granične vrijednosti od 0,35 m. Kada se eliminira površinski sloj s
najvećom brzinom dubina sloja s brzinom manjim od 2 m/s postaje manjom od 0,35
Sve tri 6
m varijante protoka nauvjete
što ne zadovoljava stazi za
s nagibom
uspješanod 15 % zadovoljavaju
prolazak riba. Za velikeuvjete
nagibebrzinom
poput 20i dubinom
%
u stazi, od kojih
potreban je punovarijanta s najvećim
veći protok kako biprotokom 15-0,28
dubina u stazi ne zadovoljava
bila veća i viša razina kriterij brzine na
donje vode
ulazu.kako
Za ne
nagibe strmijedo
bi dolazilo odburnog
15 % (17,5
tečenja%i ihidrauličkog
20 %) je uočeno je da dubina
skoka nizvodno. vode h* poprima
Karakterističan
oblik vertikalnog profila brzina na pregradi uvelike ovisi o dubini toka. Iz vertikalnog
6
uspješan prolazak riba. Za velike nagibe poput 20 % potreban je puno veći protok kako bi
dubina u stazi bila veća i viša razina donje vode kako ne bi dolazilo do burnog tečenja i
hidrauličkog skoka nizvodno. Karakterističan oblik vertikalnog profila brzina na pregradi
uvelike
992ovisi o dubini toka. Iz vertikalnog profilaMatea
Gordon Gilja, brzine (slikaDamjan
Marić, 4 desno) je vidljivo
Bujak, da on pri
Eva Ocvirk
većim protocima ne prati logaritamski profil već dolazi do naglog ubrzanja u površinskom
sloju.profila
Zona brzine
površinskog
(slika 4 sloja
desno)naje ovaj način
vidljivo postaje
da on neupotrebljiva
pri većim protocima nezaprati
migraciju te ovaj tip
logaritamski
ribljeprofil
stazevećpostaje
dolazi do naglog ubrzanja u površinskom sloju. Zona površinskog sloja na ovaj što
nepovoljan pri relativno malom odstupanju od projektnog protoka,
ograničava njegovu primjenu. za migraciju te ovaj tip riblje staze postaje nepovoljan pri
način postaje neupotrebljiva
relativno malom odstupanju od projektnog protoka, što ograničava njegovu primjenu.

Slika4.4.3D
Slika 3Dpolje
poljebrzine
brzine za
za 15-0,24
15-0,24 (lijevo)
(lijevo)iivertikalni
vertikalniprofil
profilbrzine (desno)
brzine (desno)
Ovim istraživanjem se nastojao obuhvatiti raspon protoka i padova u skladu literaturom
kako bi rezultati bili usporedivi te je fokus postavljen na manjim padovima prikladnim
Ovimzaistraživanjem se nastojao obuhvatiti raspon protoka i padova u skladu literaturom kako
vodotoke s malim i kratkim pragovima. Trodimenzionalnim poljem tečenja u ribljoj
bi rezultati bili usporedivi te je fokus postavljen na manjim padovima prikladnim za vodotoke
stazi pokazano je kako se najveća brzina javlja u površinskom sloju za sve varijante, dok
s malim i kratkim pragovima.
u pridnenom sloju koji ribe koristeTrodimenzionalnim poljem
za prolazak u većini tečenja postoji
simulacija u ribljoj stazi pokazano
područje malih je
kako brzina.
se najveća brzina javlja u površinskom sloju za sve varijante, dok u pridnenom
Iz rezultata je izdvojen karakteristični profil brzine po dubini na mjestu pregrade sloju koji
ribe ukoriste
ribljoj za prolazak
stazi u većininajveće
gdje se javljaju simulacija
brzinepostoji
te su onipodručje malih
uspoređeni brzina.
za svaku Iz rezultata
varijantu za je
izdvojen karakteristični profil brzine po dubini na mjestu pregrade
koju je provedena numerička simulacija. Debljina pridnenog sloja s manjim brzinamau ribljoj stazi gdje se
javljaju
ovisinajveće
o ukupnoj brzine
dubinitevode
su uoni uspoređeni
ribljoj za svaku
stazi uvjetovanoj varijantu
protokom, za koju
nagibom je provedena
dna i lokalnim
numerička
gubitcima. Karakteristične brzine i pripadne dubine toka mogu se koristiti kao smjernicedubini
simulacija. Debljina pridnenog sloja s manjim brzinama ovisi o ukupnoj
vode pri
u ribljoj
primjeni stazi uvjetovanoj
pojedine varijanteprotokom, nagibom
na pragovima dna revitalizacije
u sklopu i lokalnim gubitcima. Karakteristične
hrvatskih vodotoka.
brzine i pripadne dubine toka mogu se koristiti kao smjernice pri primjeni pojedine varijante
na pragovima
ZAKLJUČAK u sklopu revitalizacije hrvatskih vodotoka.
Denilove riblje staze mogu svladati najveće nagibe dna kanala među tehničkim vrstama
ribljih staza, kao i propustiti usporedivo najveći protok. Međutim, analizama provedenim
4. ZAKLJUČAK
u ovom radu pokazano je da se Denilove riblje staze mogu koristiti i pri manjim nagibima
pri čemu zadržavaju funkcionalnost te primjenu za manje ribe i ribe slabih plivačkih
Denilove riblje staze mogu svladati najveće nagibe dna kanala među tehničkim vrstama ribljih
sposobnosti. Neke od ispitanih varijanti geometrije i rubnih uvjeta su zadovoljile kriterije
staza, kao i propustiti usporedivo najveći protok. Međutim, analizama provedenim u ovom
brzine i dubine na pregradi, pri čemu se istovremeno dubina i/ili brzina na ulazu u riblju
radu pokazano je da se Denilove riblje staze mogu koristiti i pri manjim nagibima pri čemu
stazu pokazala ograničavajućom. Iz navedenog razloga potrebno je prilikom projektiranja
zadržavaju funkcionalnost te primjenu za manje ribe i ribe slabih plivačkih sposobnosti. Neke
ovakvih hidrotehničkih građevina koristiti trodimenzionalne numeričke modele u svrhu
od ispitanih varijanti
ostvarivanja geometrije riblje
funkcionalnosti i rubnih
stazeuvjeta su zadovoljile
pri oscilaciji vodnog kriterije
režima tebrzine i dubine na
optimizacije
pregradi, pri čemu se istovremeno
geometrije predloženog rješenja. dubina i/ili brzina na ulazu u riblju stazu pokazala
ograničavajućom. Iz navedenog razloga potrebno je prilikom projektiranja ovakvih
hidrotehničkih građevina koristiti trodimenzionalne numeričke modele u svrhu ostvarivanja
ZAHVALA
funkcionalnosti riblje staze pri oscilaciji vodnog režima te optimizacije geometrije
Autori žele
predloženog zahvaliti Hrvatskim vodama za financijsku potporu istraživanju prikazanom
rješenja.
u ovom radu kroz projekt „Planiranje i projektiranje ribljih staza“.

7
HRVATSKE VODE U ZAŠTITI OKOLIŠA I PRIRODE 993

LITERATURA
[1] Armstrong, G.S., Aprahamian, M.W., Fewings, G.A., Gough, P.J., Reader, N.A. &
Varallo, P.V., (2010): Environment Agency Fish Pass Manual: Guidance Notes On
The Legislation, Selection and Approval Of Fish Passes In England And Wales,
Almondsbury, Bristol, United Kingdom
[2] Duplić, A., (2008): Slatkovodne ribe - Priručnik za inventarizaciju i praćenje stan-
ja, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, Hrvatska
[3] FAO, (2002): Fish passes – Design, dimensions and monitoring, Rome, Italy
[4] Fuentes-Pérez, J.F., Silva, A.T., Tuhtan, J.A., García-Vega, A., Carbonell-Baeza, R.,
Musall, M. & Kruusmaa, M., (2018): 3D modelling of non-uniform and turbulent
flow in vertical slot fishways, Environmental Modelling & Software, Environmental
Modelling and Software, 99 156-169
[5] Hrvatske vode, (2013): Vodič za izradu Planova revitalizacije vodotoka u Hrvats-
koj, Zagreb, Croatia
[6] Kamula, R. & Barthel, J., (2000): Effects of modifications on the hydraulics of Denil
fishways, Boreal environment research, 5 67-79
[7] Katopodis, C., (1992): Introduction to fishway design, Winnipeg, Manitoba, Canada
[8] Katopodis, C. & Williams, J.G., (2012): The development of fish passage research
in a historical context, Ecological Engineering, 48 8-18
[9] Krüger, F., (1994): Denil-Fischpässe, Wasserwirtschaft/Wassertechnik, 3 24-32
[10] Larinier, M. & Miralles, A., (1981): The hydraulic characteristics of baffle-
equipped fishways Canada Institute for Scientific and Technical Information Na-
tional Research Council Ottawa, Ontario, Canada KlA 0S2, Castanet Tolosan CE-
DEX, France
[11] Larinier, M., (2002): Baffle fishways, 83-101
[12] Mallen‐Cooper, M. & Stuart, I.G., (2007): Optimising Denil fishways for passage of
small and large fishes, Fisheries Management and Ecolog, 14 61-71
[13] Marić, M., Ocvirk, E., Gilja, G. & Bujak, D., (2018): Analysis of hydraulic flow
conditions in Denil fish passes, 10th Eastern European Young Water Professionals
Conference - New Technologies in Water Sector (M. Feierabend, O. Novytska, D.
Vouk & M. Šabić), University of Zagreb, 75-76
[14] McLeod, A.M. & Nemenyi, P., (1942): An Investigation of Fishways, Iowa Institute
of Hydraulic Research, Iowa, USA
[15] Ocvirk, E., Gilja, G. & Bujak, D., (2017): Pool fishway hydraulic analysis, 15th In-
ternational Symposium Water Management and Hydraulics Engineering (D. Bekić,
D. Carević & D. Vouk), Faculty of Civil Engineering Zagreb, Croatia, University of
Zagreb, 184-192
[16] Ocvirk, E. & Gilja, G., (2018): Planiranje i projektiranje ribljih staza, Građevinski
fakultet Zagreb, Zagreb, Croatia
 994 Gordon Gilja, Matea Marić, Damjan Bujak, Eva Ocvirk

[17] Rajaratnam, N. & Katapodis, C., (1983): A Review and Laboratory Study of the Hy-
draulics of Denil Fishways, Canada Department of Fisheries and Oceans Canadian
Technical Report of Fisheries and Aquatic Sciences,
[18] Rajaratnam, N. & Katopodis, C., (1984): Hydraulics of Denil Fishways, 110 (9), 1219-
1233

AUTORI
doc. dr. sc. Gordon Gilja, dipl. ing. građ. a
Matea Marić, mag. ing. aedif. b
Damjan Bujak, mag. ing. aedif. c
izv. prof. dr. sc. Eva Ocvirk, dipl. ing. građ., dipl. ing. mat. d

a
Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet, Fra Andrije Kačića-Miošića 26, Zagreb,
10000, Republika Hrvatska, ggilja@grad.hr
b
Hidroplan d.o.o., Horvaćanska 17a, Zagreb, 10000, Republika Hrvatska, maric.
matea195@gmail.com
c
Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet, Fra Andrije Kačića-Miošića 26, Zagreb,
10000, Republika Hrvatska, dbujak@grad.hr
d
Sveučilište u Zagrebu Građevinski fakultet, Fra Andrije Kačića-Miošića 26, Zagreb,
10000, Republika Hrvatska, ocvirk@grad.hr

View publication stats