KATALOG DOBRIH

STEM PRAKSI
Odabrani primjeri izrade najboljih
pripremnih časova za integrirano
STEM podučavanje
KATALOG DOBRIH STEM PRAKSI
Odabrani primjeri izrade najboljih pripremnih časova
za integrirano STEM podučavanje

Sarajevo, septembar 2020.

IMPRESSUM:
Save the Children vjeruje da svako dijete zaslužuje budućnost. U
zemljama sjeverozapadnog Balkana radimo svaki dan kako bismo
za djecu osigurali zdrav početak života, priliku za učenje i zaštitu od
nasilja. Kada se pojave krize i kada su djeca najranjivija, mi smo uvijek
među prvima koji dođu pomoći i među posljednjima koji odlaze.
Mi osiguravamo da se odgovori na specifične potrebe djece i da se
njihov glas čuje. Postižemo dugotrajne rezultate za milione djece,
uključujući onu djecu do koje je najteže doći. Dajemo sve od sebe
za djecu - svaki dan i u vrijeme kriza – transformišući njihove živote
i budućnost koja je pred nama.
© Save the Children 2020.
SADRŽAJ:
IMPRESSUM........................................................................................................4
SADRŽAJ.............................................................................................................5
PREDGOVOR.....................................................................................................6
RECENZIJE ODABRANIH PRIPREMA NASTAVNIH JEDINICA.........7
Odabrane pripreme nastavnih jedinica iz STEM
grupe predmeta za osnovnu i srednju školu:
BIOLOGIJA..........................................................................................................8
FIZIKA................................................................................................................30
GEOGRAFIJA, PRIRODA I DRUŠTVO, TEHNIČKA KULTURA......50

HEMIJA................................................................................................66
Izdavač: Save the Children, program za sjeverozapadni Balkan
Lektura: Diwan, Profis INFORMATIKA........................................................................................86
Grafički dizajn: BANS
MATEMATIKA..........................................................................................100

Ova publikacija urađena je u okviru projekta „Unapređenje osnov-

nog učenja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini – ENABLE BiH“,
čiju je realizaciju podržala Američka agencija za međunarodni razvoj
(USAID).

Ova publikacija je omogućena uz velikodušnu podršku američkog

naroda kroz Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID).

Sadržaj ove publikacije je odgovornost Save the Children-a i nužno

ne odražava stavove USAID-a ili vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Sva prava su zadržana. Sadržaj ove publikacije se može slobodno
koristiti ili kopirati u nekomercijalne svrhe, uz obavezno navođenje
izvora.

Save the Children za sjeverozapadni Balkan

Ljubljanska 16, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (33) 290 671; Fax: +387 (33) 290 675
info.nwbalkans@savethechildren.org
PREDGOVOR
Prvom fazom ENABLE BiH projekta pripremljeni su klju-
čni dokumenti koji su kreirali pretpostavke za primjenu
STEM integriranog podučavanja u obrazovnim sistemi-
ma u BiH, a to su nacrt Operativnog nastavnog plana i
programa za STEM kompetencije, Priručnik za obuku
nastavnika i nastavnica o primjeni nacrta Operativnog
nastavnog plana i programa, te Operativne smjernice
za implementaciju Operativnog nastavnog plana i pro-
grama za STEM kompetencije. Ovi dokumenti, razvijani
od strane domaćih eksperata uz smjernice eksperata iz
Sjedinjenih Američkih Država, te učešće predstavnika
svih nivoa obrazovnih institucija u BiH, nadovezali su se
i nadopunili izrađenu Zajedničku jezgru nastavnih pla-
nova i programa baziranu na ishodima učenja za obra-
zovna područja koju je izradila Agencija za predško-
lsko, osnovno i srednje obrazovanje u BiH (APOSO).
U iščekivanju daljnjih reformskih procesa u obrazo-
vnom sistemu, a posebno revizija nastavnih planova i
programa i usklađivanja sa okvirom koji je baziran na
ishodima učenja, u drugoj fazi ENABLE BiH proje-
kta, od septembra 2018. do septembra 2020., tokom
dvije školske godine, nastavnici i nastavnice, odnosno
profesorice i profesori iz 12 škola s područja Brčko
Distrikta, Hercegovačko-neretvanskog kantona, Repu-
blike Srpske i Kantona Sarajevo, u dogovoru sa na-
dležnim obrazovnim vlastima, su imali priliku, i u okvi-
rima postojećih nastavnih planova i programa, kao i
van-nastavnih aktivnosti, da se okušaju u primjeni inte-
griranog STEM podučavanja baziranog na materijalima i
trening programima koji su razvijeni u prethodnoj fazi.
Nakon dvije školske godine, u dva kantona u Federa-
ciji BiH i Brčko Distriktu, u ukupno 7 škola (tri gimna-
zije i četiri osnovne skole) koje su modelirale primje-
nu integriranog STEM podučavanja u okviru redovne
nastave (uključujući i razrednu i predmetnu nastavu),
nastavnici i nastavnice, profesori i profesorice predme-
ta iz STEM područja koja uključuju matematiku, fiziku,
hemiju, biologiju, geografiju, tehniku i informacione
tehnologije, su kroz zajednička planiranja osmišljavali
nove pripreme časova za integrirano STEM poduča-
vanje. Ovaj dokument je objedinio primjere najboljih
praksi pripremnih časova za integrirano STEM poduča-
vanje koje su prikupljene kroz projekt ENABLE BiH
iz ovih škola. Pripreme su dodatno prošle kroz recen-
ziju eminentnih stručnjaka iz oblasti STEM discipli-
na da bi dobile svoj konačni oblik u kom su predsta-
vljene na narednim stranicama ovog priručnika.
6 7
Ovim putem iskazujemo posebnu zahvalnost obra-
zovnim vlastima iz Brčko Distrikta, Hercegov-
ačko-neretvatnskog kantona i Kantona Sarajevo koje su
dale podršku i suglasnost da se u ovim školama pristupi
modeliranju integriranog STEM podučavanja, upravama
škola, a posebno nastavnicama/nastavnicima, profesori-
ma/profesoricama koji su uložili dodatni napor da osmi-
sle i realiziraju časove koji uvode novu obrazovnu para-
digmu u Bosni i Hercegovini, odnosno pristup baziran
na povezivanju znanja kroz različite discipline, a sve sa
ciljem da učenici bolje razumiju ono što uče, te lakše
zapamte i kasnije primjenjuju ono što su naučili, što
sve dodatno vodi ka većoj motivaciji učenika i boljim
učeničkim postignućima. Zahvaljujemo se i timu od šest
recenzenata koji su pregledali sve prispjele pripreme
časova te dali osrvrt i sugestije za njihovo unapređenje.
Kao i drugi dokumenti nastali tokom realiziranja pro-
jekta ENABLE BiH, i ovaj dokument se može naći na
web stranici www.enablebih.org i namijenjen je kako
obrazovnim vlastima u BiH, pred kojima je proces po-
boljšanja nastavnih planova i programa koji se zasniva-
ju na ishodima učenja, a na osnovu Zajedničke jezgre
nastavnih planova i programa definisanih na ishodima
učenja, tako i obrazovnim profesionalcima kao inspi-
racija za primjenu integriranog pristupa planiranju,
programiranju i podučavanju. Sretni smo što u našim
školama postoje brojni predani obrazovni radnici koji
su svaki dan spremni praviti iskorake i usavršavati se,
a sve u cilju unapređenja kvaliteta obrazovanja za sve
djevojčice i dječake u BiH, te vjerujemo da će pripreme
nastale kroz projekt biti dodatno obogaćene novim
praksama i novim primjerima priprema mnogih drugih
nastavnika širom BiH.
Andrea Žeravčić
direktorica Save the Children
RECENZIJE ODABRANIH
PRIPREMA NASTAVNIH JEDINICA
Recenzije su obuhvatile 54 pristigle pripreme za održavanje nastavnih jedinica u skladu sa STEM principima obra-
zovanja. Odabrano je 27 nastavnih priprema, rangiranih u skladu sa postavljenim/zadanim kriterijima, koje će biti
korištene u daljim obukama kao primjeri dobro osmišljene i napisane nastavne pripreme.
Određeni broj priprema nisu zadovoljile zadane kriterije, ali također mogu biti korištene na obukama nastavnika
za pripremu STEM časova, kao predložak koji polaznici trebaju dopuniti i revidirati u skladu sa znanjima i vještina-
ma stečenim tokom obuke.
Kriteriji po kojima su oformljene Rang liste podrazumijevaju:
1. Opće kriterije: postavljen koncept i razradu koncepta, jasno izražavanje - pravopisno i gramatički korektno,
kreativnost i uložen trud u prezentiranje odabrane metodske jedinice te (ne)postojanje stručnih pogreški.
2. Specifični kriteriji se primarno odnose na postojanje STEM elemenata u kreiranju priprema za čas kroz odabir
adekvatnih poveznica sa drugim predmetima te odgovor na sljedeća pitanja/zadatke:
• Da li priprema u potpunosti ili svojim dijelom zadovoljava sve predviđene kriterije i standarde - tehnički, sa-
držajno; da li su aplicirani principi sveobuhvatne korelacije među predmetima; šta nedostaje? Ostale kategorije/
kriteriji?
• Odabir (rangiranje) najboljih STEM pripreme koje će poslužiti kao primjer dobre prakse odnosno pripreme
časa za buduće nastavnike koji će provoditi nastavu po STEM principima.
OVOM PRILIKOM ZAHVALJUJEMO SVIM RECENZENTIMA
KOJI SU POMOGLI DA SE U OVAJ KATALOG UVRSTE NAJBOLJE
PRIPREME NASTAVNIH JEDINICA ZASNOVANE NA STEM PRINCIPIMA
OBRAZOVANJA:
MATEMATIKA TEHNIČKA KULTURA, GEOGRAFIJA,
Prof. dr Muharem Avdispahić PRIRODA I DRUŠTVO (BIOLOGIJA),
N.B. Doc. Dr. Zenan Šabanac je pomogao da STEM
MOJA OKOLINA (GEOGRAFIJA)
pripreme iz Matematike, revidirane u skladu sa Prof Mateo Banović
zahtjevima recenzenta, dobiju finalni oblik.
INFORMATIKA
BIOLOGIJA Prof Nijad Salihović
Prof.dr Lada Lukić-Bilela
FIZIKA
Prof Mevludin Maličević
HEMIJA
Prof Lejla Čaušević
 Nastavni predmet:   Razred: Prvi, Nastavnica:
Moja okolina  OSNOVNA ŠKOLA Edisa Puška

Naziv nastavne jedinice Funkcija i njega zuba

Oblast 4. ČOVJEK – BIOLOŠKO I DRUŠTVENO BIĆE

Komponenta 4.1. Anatomija i fiziologija čovjeka

Ishod učenja 4.1.1. Opis organizacije građe ljudskog organizma

Pokazatelj(i)/Dio poka- 4.1.1. a. Imenovanje i opis morfoloških obilježja tijela i nekih unutrašnjih organa
zatelja za odgovarajući (srce, mozak…)
uzrast 4.1.1. b. Opis sličnosti i razlika između ljudi na osnovu morfoloških karakteristika

Preduslovni/korelirani 4.1.2. Povezivanje funkcije organa i organskih sistema

ishodi ili pokazatelji istog
predmeta 4.1.2. a. Opis uloge čovjekovih organa
4.1.2. b. Nabrajanje osjetila i objašnjavanje njihove uloge
(miris, okus, vid, sluh, dodir)

Motivacija – sektori 1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije/primjena računara u radu

ekonomije bazirane na 2. Medicina i zdravstvo – posjeta stomatologu, po potrebi
znanju 6. Umjetnost, zabava i mediji – izrada zubala i četkice

Povezanost sa drugim Informatika

predmetima 2.2.4.f. Prepoznaje da se u savremenim tehničkim sistemima koristi informacijska i
ODABRANE PRIPREME komunikacijska tehnologija
3.1.1.a. Povezuje pojmove: znanje, informacija i podatak
NASTAVNIH JEDINICA IZ STEM GRUPE
PREDMETA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU Matematika

BIOLOGIJA
1.2.1.c. Koristi se računskim operacijama za rješavanje zadataka iz svakodnevnog
života
1.1.2.e. Razlikuje broj od cifre i brojevne riječi, te ih koristi u komunikaciji
4.2.2.b. Primjenjuje termine moguć, nemoguć, siguran, slučajan i sl.

Cilj nastavnog sata Naučiti o značaju i njezi zuba

Cilj razložiti na realne • Usvajanje znanja o funkciji i njezi zuba

zadaće • Usvajanje osnovnih karakteristika zuba
• Razvijanje sposobnosti posmatranja, uočavanja i zaključivanja, logičkog
mišljenja i zaključivanja, volje za rad i za održavanje svakodnevne higijene,
saradničkog odnosa u radu
• Razvijanje ljubavi i pozitivnog odnosa prema radu
• Aktivno sudjelovanje u praktičnom radu
• Razvijanje svijesti o značaju zdravih zuba
• Shvatanje značaja redovnih kontrola kod stomatologa
• Razlikovanje zdravih i bolesnih zuba

8 9
Svrhoviti sadržaj
(izabrati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koji
će se koristiti; odrediti
potrebno vrijeme za
aktivnosti; odrediti vri-
jeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
10
Povezanost sa informatikom ogleda se u izradi prezentacija u programu Power Uz pomoć slika i zadataka iz udžbenika učenici trebaju spoznati da zubi
Point. počinju rasti u dobi od oko 6 mjeseci i nazivaju se mliječni zubi, koji se zatim
zamjenjuju trajnim zubima u dobi od 6. do 7. godine (pa čak do 11. godine).
Povezanost sa matematikom ogleda se u brojanju zuba, poređenju po boji (zdravi Dijete ima 20 mliječnih zuba, po deset u gornjoj i donjoj vilici. Ljudi imaju
i bolesni zubi, bijeli zubi, crven jezik, plava četkica), poređenju zuba po veličini, itd. 32 trajna zuba, po 16 u gornjoj i donjoj vilici (čeljusti), koji služe da kidamo i
žvačemo hranu kako bi se u našem želucu što lakše probavila.
Zato moramo redovno prati zube poslije jela, obavezno ujutro i
uvečer i poslije slatkiša. Zašto? (Ujutro za ljepotu, a uvečer za zdravlje.)
STRUKTURA I TOK ČASA Neoprane zube napadaju bakterije. Zašto? Također, treba redovno ići
UVODNI DIO ČASA (5 min) stomatologu. (Ako boli zub, ali i na kontrolu dva puta godišnje.) A da bi zubi
bili zdravi, potrebno je uzimati puno: mlijeka, sira, ribe i voća, pona-
Pustiti učenicama i učenicima pjesmicu, pa da sami naslute o čemu jviše agruma (limuna).
će se govoriti na času.
Čemu još služe zubi? Možda za govor? Možemo li govoriti bez
Uvodni razgovor sa đacima o vilici (gornja vilica, napravljena u STEM kabinetu). zuba? Razviti diskusiju.
• Učitelj/učiteljica donosi na nastavu pribor za održavanje čistoće zuba: pastu
i četkicu za zube, konac za zube, čačkalice i sl. Te predmete smjesti u vrećicu
iz koje ih učenici/učenice izvlače. Svaki predmet učenik/učenica imenuje i zak-
ljučuje čemu služi. Pritom se može poslužiti pitanjima koje će đake potaknuti
na razmišljanje:
Čemu služe pasta i četkica za zube? Kada treba prati zube? Kako se pravilno
koristimo četkicom za zube? Koliko dugo je potrebno prati zube? Hoćeš li za
vrijeme pranja zuba pustiti da voda teče iz slavine? Zašto? Čemu služi konac
za zube? Kako koristimo čačkalice? Da li si već bio/bila kod stomatologa?
Kako je bilo? Ispričaj nam!
GLAVNI DIO ČASA (35 min) Sažimanje i uopćavanje provodimo pitanjima: Što nam može pomoći očuvati
Održavanje čistoće zuba vrlo je važno za zdravlje! Zašto? zdravlje zuba? Zašto kažemo da zdravi zubi produžavaju život?
Da li je važno prati zube? Nakon usvajanja novog gradiva, prelazimo na praktični dio časa.
Zatim možemo najaviti spoznavanje novih sadržaja: Funkcija i njega zuba, Pokazati učenicima i učenicama napravljeno veliko zubalo od čaša
i male spoznajne korake: i hamer-papira, te džinovsku četkicu.
1. Funkcija zuba i
2. Njega i pribor za održavanje čistoće zuba. Za izradu razrednog zubala potreban nam je veći hamer-papir ružičaste
boje, dvadeset plastičnih čaša, makaze, ljepilo, tempere (crvena boja) i kist.
Pustiti prezentaciju o zubima i potaći kratku diskusiju. Hamer-papir potrebno je presaviti na pola i izrezati polukrug. Plastične čaše
Spoznavanje novih nastavnih sadržaja treba malo skratiti i zalijepiti na unutrašnju stranu hamera: deset čaša na
donju i deset na gornju stranu. Na kraju je potrebno na donjoj strani naslikati
jezik i obojiti ga u crveno.
Pokazati razrednu gigantsku četkicu za zube. Za izradu četkice potreban
vam je komad uskog i dugačkog stiropora, kartonska kutija od jaja, papirna
traka (ona koju koriste majstori za bojenje zidova), te malo bijele boje za zi-
dove (ili neke druge boje, po vlastitom izboru). Komad stiropora predstavlja
dršku četkice za zube koju prije bojenja možete dodatno oblikovati. Na jedan
kraj treba papirnom trakom naopako zalijepiti zatvorenu kutiju od jaja i bo-
jenje može početi. Kutiju bojiti bijelom, a dršku bojom po izboru.
Demonstrirati način pranja zuba.
Potom đaci prave malu četkicu za zube od plastelina i čačkalica. Pokazati im
jedan primjer, na osnovu kojeg će oni raditi za sebe.
Poslije toga dobivaju po jedan zubić koji moraju izrezati i zalijepiti na čačkali-
cu i dobit ćemo naše zubiće i male četkice za zube.
11
 ZAVRŠNI DIO ČASA (10 min)
Amnu boli zub. Objasniti uzrok toga. Zašto zub boli? Kako to možemo spriječiti?
A kako liječiti?
Učinkovitost nastave možemo provjeriti individualnim radom na nastavnom
listiću.

Polijepiti poruke po tabli i pročitati ih.

Zdravi zubi produžuju život!

PORUKE SE OBOJE.

Pročitati priču Zubić vila – kratka diskusija.

ZUBIĆ VILA
U rane jutarnje sate, pronađe dobra vila zubić koji je djevojčica skrila! Sretna je
jer je bez posla bila i u zadnji tren izgubljen zubić primijetila. Poleti vila i protrese
svoja još rosna krila. Na haljini joj zašušti prava svila, a vjetar savije volančić od
laganog tila. Djevojčica još spava, ko da je netom usnila i u snovima ne bi naslutila,
da je vila u posjeti bila! Privinula zubić uz grudi vila i sva se raznježila.Tek prvi zubić
djevojčica izgubila, pa joj vila novčić za hrabrost poklonila.

Zadaća:
Naučiti gradivo o zubima iz udžbenika i nacrtati u sveske pastu i četkicu za zube.

NAPOMENA:
Ako ostane vremena, na kraju časa na papir nacrtati četkicu za zube i iskružiti je
makazama. Onaj dio za pranje zuba izreckati da liči na pravu četkicu. Ako učenici
ne stignu uraditi, pokazati im pa to mogu uraditi kod kuće.
Vrednovanje Đaci su vrednovani radom na radnom listu, odgovorima na pitanja, te tokom
postignuća (načini forma- praktičnog rada.
tivnog praćenja i sumativ-
na ocjena)

Zaključna razmatranja Učenik/učenica će steći navike redovnog pranja i održavanja zdravih zuba, te se
aktivno uključiti u rad na času.
12 13

Nastavni predmet:
Biologija
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i)/Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost sa drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata Steći osnovna znanja o uslovima života i prilagođavanju organizama na život u
Razred: Osmi, Nastavnica:
moru
OSNOVNA ŠKOLA Aida Bralj
Cilj razložiti na realne • Izvesti jednostavne oglede preko kojih će đaci spoznati kako gustina vode i
Ekosistem mora zadaće specifična težina tijela utječu na kretanje/način života u vodi
• Ogledima pokazati kako u vodi djeluju sile pritiska i uzgona, te kretanje tople i
1. Zemlja – prostor života: Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive hladne vode
prirode • Izvođenjem ogleda i prezentacijom pokazati kakav značaj za ekosistem mora ima
„anomalija vode“
1.2. Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode • Rješavanjem nastavnih listića utvrditi promjenjivost ekoloških faktora u hori-
1.4. Postupanje s rezultatima dobivenim iz različitih izvora o povezanosti zemljine zontalnim i vertikalnim zonama ekosistema mora i prilagođavanje organizama tim
strukture i prostora življenja (biotop) s biodiverzitetom (biocenoza) faktorima
• Obrazložiti mapu uma – Značaj mora i okeana
1.2.1. Objasniti utjecaj prostora i faktora prostora na organizam (npr. svjetlost,
toplina, klima...) Svrhoviti sadržaj (iza- Hemija
1.2.2. Objasniti strukturnu i funkcionalnu povezanost organizama i organizma i brati sadržaj kojim se • Obrazložiti da je morska voda homogena smjesa
sredine mogu povezati aktivno- • Prezentirati dobivanje soli iz morske vode
1.4.4. Izvođenje praktičnih radova služeći se mjernim i optičkim instrumentima sti iz različitih predmeta • Postavljanje ogleda: Kristalizacija soli iz zasićenog rastvora
(mikroskop, lupa) i laboratorijskom opremom, kako bi se stvorila predstava o STEM-a, a povezani su sa • Ogledima i prezentacijama ukazati na značaj „anomalije vode“
strukturnim i funkcionalnim svojstvima žive i nežive prirode predloženim sektorima Fizika
ekonomije bazirane na • Izvesti oglede putem kojih će učenice i učenici spoznati utjecaj abiotičkih
1.2.1.a. Interpretacija osobina prostora i utjecaja ekoloških faktora na organizme znanju) ekoloških faktora na biocenozu mora
1.2.2.a. Povezivanje prirodne i geografske sredine s raznolikošću vrsta živih bića Geografija
1.4.4.a. Posmatranje, mjerenje i praktična vježba u prirodi i laboratoriji, služeći se • Obrazložiti kako kretanja morske vode djeluju na biocenozu mora
mjernim ili laboratorijskom opremom • Obrazložiti geografske karakteristike i značaj izlaza na Jadransko more za BiH
Informatika
1.1.1. Objašnjavanje obilježja živog i neživog • Potaknuti đake da istražuju teme vezane za ekosistem mora i izrađuju prezenta-
1.1.2. Poređenje: razlike i sličnosti žive i nežive prirode cije o tome
1.1.3. Razvrstavanje po kategorijama predstavnika žive prirode
1.1.4. Argumentiranje uslova za postanak i razvoj života na Zemlji Metodička izvedba, orga- Evaluacija aktivnosti
nizacija rada – materijali,
1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije/Primjena GPS-a u istraživanju okoline tehnologija i mediji koje UVOD U UČENJE:
analizom ekoloških faktora koji utječu na bioraznolikost; 2. Zdravstvo; 3.Tehnologi- će se koristiti; odrediti U uvodnom dijelu časa nastavnica će reći učenicama i učenicima da zatvore oči i
ja materijala i visokotehnološka proizvodnja; 4. Proizvodnja energije; 5. Finansije i potrebno vrijeme za pokušaju se opustiti uz kratak zvučni zapis: „More”. Načinom govora, intonacijom
biznis; 6. Umjetnost, zabava i mediji; 9. Poduzetništvo; 10. Savremena poljoprivredna aktivnosti; odrediti vri- i biranim riječima, uz poticanje vježbi disanja i pokreta, uvodi ih u nastavnu temu.
proizvodnja/Osposobljavanje za posmatranja, mjerenja i praktične vježbe u prirodi jeme za aktivnosti koji- Odvodi ih na obalu mora, čuju šum valova, osjete miris mora... Plivaju, rone...
čini osnovu istraživačkog načina razmišljanja koji je neophodan u sektorima 1, 2, 3, ma se povezuju nastavni Osjete temperaturne razlike površinskih i dubinskih slojeva. Zagrcnuli su se...
4, 5, 6, 9 i 10. predmeti Svako na svoj način opisuje kako se osjeća kad proguta slanu vodu.
Također, povezanost sa prirodom preko dizajniranja eksperimenata doprinosi ra- (aktivnosti nastavnika
zumijevanju osnovnih zahtjeva sektora turizma. i aktivnosti učenika) Nastavnica postavlja pitanja: Zašto je more slano? Odakle potiču soli u moru?
Šta je evaporacija? Kako su prilagođeni organizmi na život u moru?
Hemija
1.3.1. b. Istražuje promjene u okolini metodom posmatranja GLAVNI DIO ČASA
3.2.1. a. Prepoznaje različita agregatna stanja tvari i promjene tih stanja Slijedi predstavljanje jednostavnih ogleda koje su učenici pripremili na časovima i
3.4.1.a. Izabire izvore informacija u skladu s postavljenim problemom istraživanja dodatnoj nastavi fizike i hemije.
Ogledima objašnjavaju da gustina morske vode, sila pritiska i uzgona, specifična
Fizika težina tijela i površinski napon vode utiču na biocenozu u pojedinim zonama mora.
1.4.2. c. Istražuje i određuje silu potiska, te tumači zašto neka tijela u određenoj Ogledima iz hemije objasnit će sastav morske vode i osobine.
tečnosti plivaju, dok druga tonu
4.1.2. f. Primjenjuje znanje o odbijanju i prelamanju talasa radi rješavanja praktičnih RAD U GRUPAMA
problema (npr. određivanje dubine mora) Đaci raspoređeni u manje grupe razmatraju tvrdnje na nastavim listićima.
2.2.1. c. Dovodi u vezu subjektivni osjećaj zagrijanosti sa brzinom otpuštanja/pri- Izjašnjavaju se da li ih potvrđuju ili osporavaju. U svakom slučaju, moraju navesti
manja toplote činjenice kojima potkrepljuju svoje mišljenje.

14 15
 I grupa
Tvrdnja
N a j v a ž n i j i l i m i t i ra j u ć i e k o l o š k i
f a k t o r o d k o ga z a v is i ž iv o t u p o j a s u
p l im e i o s e k e j e u d a r v a lo v a .
Smeđu algu ( jadran ski b račić) za
vrij eme plime odnos e vod ene
s t r u j e d a le k o o d o b a l e .
Pr i lj e p a k s e h r a n i n o ć u .
Za vrij eme oseke moruzgve se ne
m o gu h r a n i ti .
R i b e k o j e ži v e n a v e l i k i m
o k e a n s k im d u b in a m a n e m a j u r i b l j i
m je h ur .
II grupa
Tvrdnja
More je n ajveći ekosistem.
Salin itet nekih j ezera veći je od
s a l in it e t a m o r a .
Naj veća količin a organs ke h rane
na l a z i s e na d nu o k e a n a .
Naj kru pn ij i organ izmi žive u
o k e a ni m a .
R ib a m a s u p e r a j e j e d in a p r il a go d b a
načinu kretanja u vod i.
III grupa
Tvrdnja
S v ij e tl e ć i o r ga n i d u b i n s k ih
o r ga n iz a m a is k l j u č iv o s u
odb ramb ena prilagodb a.
Pos toj e morski organ izmi koj i mogu
o d b a ci t i d i j e l o v e t i j e l a u s v r h u
o db r a ne o d pr e da t o r a .
N e k e v rs t e r a ž a i m a j u o t r o v n e
b o d lj e .
D u g i t j e l e s n i n a s t a v ci p l a n k t o n s k i h
o r ga n iz a m a j e d i n a s u m o r f o lo š k a
p r i l a g o d b a l e b d e će m n a č i n u ž i v o t a .
Kitovi n e žive u skup in ama.
16
S l a že m s e N e s l a že m s e Činj enice koj ima potvrđuj em s vo je
m iš lj e n j e
Organizmi u toku oseke često ostaju van
vode, a u toku plime su potopljeni.
Jadranski bračić u talusu ima zračne
komorice koje mu omogućuju da u toku
plime pluta. Velika količina sluzi štiti ga od
isušivanja za vrijeme oseke.
U vrijeme plime kreće se po stijeni i hrani se
algama. Prema tome, može se hraniti i danju,
kada je plima.
Za vrijeme oseke sklupčaju se – tijelo im
poprima oblik loptice (zaštita od isušivanja).
Pljosnatim oblikom tijela prilagođene su
uslovima visokog pritiska. Kreću se uz
morsko dno.
S l a že m s e N e s l a že m s e Č i n j e n i ce k o j i m a p o t v r đ u j e m s v o j e
m iš lj e n j e
Mora i okeani pokrivaju 71% Zemljine
površine, odnosno oko 3/4.
Salinitet Sredozemnog mora iznosi 3%, a
Mrtvog mora čak 28–33%.
U zoni potpunog mraka (morski bezdan)
najmanje je organske hrane – nema
svjetlosti, nema primarnih proizvođača.
Npr. kitovi, morski lavovi, morski psi itd. U
poređenju sa krupnim kopnenim životinjama,
morske životinje razvile su brži i bolji način
kretanja u vodi.
Hidrodinamični oblik tijela, riblji mjehur, sluz
i jaki mišići također pomažu ribama da se
kreću.
S l a že m s e N e s l a že m s e Činj enice koj ima potvrđuj em s voj e
m iš lj e n j e
Oni mogu poslužiti primarno za privlačenje
plijena, ali i suprotnog spola.
Morski krastavac utrobu, morska zvijezda
krake i sl.
Morski golub ima bodlju čije žljezdano tkivo
izlučuje otrov.
Tu je i redukcija skeleta, mjehurići gasova,
ulja, čime doprinose smanjenju specifične
težine tijela.
Kitovi žive u skupinama, vrlo su inteligentni i
imaju složeni sistem komunikacije.
IV grupa
Tvrdnja S l a že m s e N e s l a že m s e Č i n j e n i ce k o j i m a p o t v r đ u j e m s v o j e
m iš lj e n j e
K i to v i s e r a z v ij a j u d ir e k t n o i z j a j a . Kitovi su sisari. Ženka kita rađa žive mlade.
Kitovi koji žive u istoj skupini pomažu majci
pri porodu i pomažu mladuncu da izađe na
površinu i udahne zrak.
U m o r s k o j v o d i s a p un s e ne Zbog prisustva soli, morska voda je tvrda i
r a s t v a ra . sapun u njoj ne pjeni.
Mo r s k e k o r n j a č e j a j a p o l a ž u n a Kornjače su gmizavci. Morske kornjače
m o r s k o dno . polažu jaja u pijesak na obali mora.
Sip a se kreće brže od većine riba. Iako ima peraje (mekani kožni nabor), sipa
se pri kretanju služi lijevkom kojim štrca
mlazove vode prema naprijed. Brzina
kretanja sipe može biti i do 32 km na sat,
što je vrlo važno u odbrani od predatora.
Mu žj ak mors kog konj ica nos i Mužjak morskog konjica (poput kengura)
o p l o đ e n a j a j a d o k s e i z n j ih n e iz l e gu na trbušnoj strani tijela ima kožni nabor
m la d i. (torbicu) u kojem nosi oplođena jaja do
razvijanja mladih. Za razliku od drugih
životinja, mužjak proizvodi posebnu
hranidbenu tekućinu za embrije.
Nakon izlaganja, sve grupe imaju zadatak da značaj mora i okeana predstave
tehnikom grozda.
Najsloženiju mapu ispisujemo na školsku tablu:
Matrix pitanja su alat koji smo koristili za obradu zagađenja i zaštite ekosistema
mora.
Robot, detektiv, inovator/naučnik (kooperativna slagalica). Robot radi šta mu se
kaže, detektiv istražuje, a inovator/naučnik koristi stečeno znanje za osmišljavanje
novih (inovativnih) stvari (roboti – zelena zona, detektivi – žuta, inovatori – crve-
na).
U zavisnosti od uloge koju su izvukli u svojoj grupi, djeca osmišljavaju pitanja na
zadatu temu.
Kada su osmislili pitanja, vraćaju se u svoju grupu i dijele ih sa ostalima. Biraju po
dva pitanja iz svake grupe na koja će odgovoriti. U prilogu se nalaze matrix pitanja
jedne grupe.
17
 Nastavni predmet:
Biologija
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i)/Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ZAVRŠNA AKTIVNOST ekonomije bazirane na
Vrednovanje
znanju
postignuća (načini forma-
Đaci kreiraju izgled portfolija i letaka „Zaštitimo more“
tivnog praćenja i
sumativna ocjena)
Povezanost sa drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj
(izabrati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
18 znanju)
Razred: Deveti, Nastavnica:
OSNOVNA ŠKOLA Anđelka Rozić
Izmjena tvari, protok energije i pravilna prehrana
4. Čovjek, biološko i društveno biće
4. 3. Zdrave životne navike i funkcioniranje čovjeka u skladu s prirodnim i društve-
nim zakonitostima
4.3.1. Prihvaćanje stavova koji doprinose vlastitom zdravlju
4.3.1. b. Objasniti važnost uravnotežene ishrane za zdrav život
4.3.1. a. Objasniti važnost bavljenja tjelesnim aktivnostima za ljudsko zdravlje
1. Informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)
2. Zdravstvo
7. Sport
10. Suvremena poljoprivredna proizvodnja
Kemija
4.2.2.b. Objašnjava biokemijske procese u živim sustavima i ulogu enzima
4.2.3.a. Navodi primjere pretvaranja energije unutar organizma
4.3.2.b. Objašnjava homeostazu na razini prirodnoga sustava i čimbenike koji na
nju utječu
Fizika
1.3.4. f . Analizira pretvorbe energije u raznovrsnim kontekstima, uključujući
razmatranje energetske vrijednosti hrane i poveznice sa zdravim prehrambenim
navikama
Tehnička kultura,Tehničko obrazovanje,
Osnovi informatike, Informatika
2.4.9. a. Uočava i ilustrira prednosti novih tehničkih rješenja u zaštiti životne sre-
dine
Spoznati i usvojiti da je hrana izvor energije i materijal za izgradnju organizma
1. Navesti hranjive tvari koje sudjeluju u izgradnji tijela
2. Objasniti sto što je pravilna i uravnotežena prehrana
1. Spoznaje nužne za kreiranje softvera koji su potpora razvoju sporta (mjerni
instrumenti za krvni tlak i otkucaje srca u fitnes-centrima)
2. Temelj za razvoj preventivne medicine, nutricionističkih medicinskih centara,
proizvodnju dodataka prehrani u farmaciji
7. Razumijevanje postulata zdravog načina života i zaštite zdravlja
10. Poboljšanje nutritivnog profila namirnica koje pomažu u smanjenju rizika od
bolesti
19
 Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koje
će se koristiti, odrediti
potrebno vrijeme za
aktivnosti, odrediti vri-
jeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
UVODNI DIO ČASA: 10 minuta
Aktivnosti nastavnice: Nastavni predmet: Razred: Prvi, Nastavnik:
Nastavnica formira četiri skupine đaka i započinju čas strategijom Biologija SREDNJA ŠKOLA Admir Mahmutović
OLUJA MOZGA.
• Na vidno mjesto (ploču) pišemo centralni pojam, a onda učenici predlažu po-
Naziv nastavne jedinice Ćelijska membrana (građa i funkcija)
jmove vezane za ishranu i zdravlje i time započinje diskusija.
Oblast 2. Povezanost struktura i funkcija živih bića
2.1. Morfologija, anatomija i citologija živih bića
Komponenta 2.1.2. Povezivanje građe i funkcije ćelije
Ishod učenja

Pokazatelj(i)/Dio poka- 2.1.2.a. Opisu dijelova ćelija i njihove ultrastrukture

zatelja za odgovarajući
uzrast

Preduslovni/korelirani Preduslovni:
ishodi ili pokazatelji istog 1.1.1. Objasniti obilježja živog i neživog
predmeta
Korelirani:
1.1.2. Uporediti razlike i sličnosti žive i nežive prirode
2.1.1. Opisati organizaciju i nivoe organizacije građe živih bića (mikroorganizmi,
GLAVNI DIO ČASA: 30 minuta gljive, biljke i životinje)
Aktivnosti učenika i učenica:
Korištenjem metode grupnog istraživanja pristupaju zadatku: Motivacija – sektori 1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT)
* na osnovu ponuđenih namirnica trebaju odgonetnuti o kojoj skupini hranjivih tvari ekonomije bazirane na 4. Proizvodnja energije, prenos, efikasnost
se radi i usmeno to prezentirati; znanju 10. Savremena poljoprivredna proizvodnja
* na ploči piši-briši pišemo tablicu hranjivih tvari i đaci popunjavajući dolaze do
zaključka koje hranjive tvari imaju zaštitnu (Z),gradivnu (G) i energetsku ulogu (E). Povezanost sa drugim Hemija
predmetima 4.3.2.a. Povezuje osobine pojedinih funkcionalnih grupa, kao i osobine cjelokupnih
Ugljikohidrati ....... E, G bioloških molekula/makromolekula i bioloških membrana s njihovom funkcijom
Masti i ulja .............E, G, Z
Bjelančevine ......... Z, G, E Informatika
Voda ...................... Z, G 3.3.10.c. Kreira postavke preglednika i napredno pretraživanje
Vitamini ................ Z 3.4.11.a. Izrađuje tekstualni dokument povezujući tekst, slike, tablice, formule,
Minerali ................. Z, G fusnote, reference i sl.

• Dva učenika predstavljaju nastavni film 10-minutnom prezentacijom. Cilj nastavnog sata Objasniti građu i transport kroz ćelijsku membranu
• Na piramidi postavljenoj na panou učenice pravilno slažu slikovni materijal nami-
rnica i time zaključuju koje namirnice i u kojem omjeru treba konzumirati da bismo Cilj razložiti na realne 1. Upoznati se sa građom ćelijske membrane kod prokariota i eukariota
očuvali zdravlje našeg organizma. zadaće 2. Razumjeti pasivni transport
• Zadatak učenika je da nacrtaju vlastiti tanjur pravilne prehrane i da ga svaka skupi- 3. Razumjeti aktivni transport
na izloži na pano. Prodiskutirati o izloženom zapisu sa glasnogovornikom skupina i
donijeti zaključak čiji tanjur pravilne prehrane je najprihvatljiviji. Svrhoviti sadržaj (iza- Informatika: pretraživanje interneta; pomoću internet-pretraživača učenici tre-
brati sadržaj kojim se baju pronaći, na relevantnim internet-stranicama, strukturu ćelijske membrane, kao
Vrednovanje mogu povezati aktivno- i animacije koje prikazuju aktivni i pasivni transport
Aktivnosti učenika i učenica pratit će se prema uključenosti u nastavni proces i
postignuća (načini forma- sti iz različitih predmeta
temeljem toga izvest će se sumativna ocjena.
tivnog praćenja i s STEM-a, a povezani su sa Hemija: povezivanje funkcionalne grupe i osobine makromolekula koje izgrađuju
umativna ocjena) predloženim sektorima biološke membrane sa njihovim funkcijama u ćelijskoj membrani
ekonomije bazirane na
Zaključna razmatranja znanju)
ZAVRŠNI DIO ČASA: 5 minuta
• Za domaći uradak đaci imaju zadatak da izračunaju svoj indeks tjelesne mase.
Indeks tjelesne mase (BMI) izračunava se korištenjem formule
BMI = TEŽINA / VISINA2
20 21
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koje
će se koristiti, odrediti
potrebno vrijeme za
aktivnosti, odrediti vri-
jeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
Vrednovanje postig-
nuća (načini formativnog
praćenja i sumativna
ocjena)
Zaključna razmatranja
22
UVOD: 5 MIN
Nastavnik: Nastavni predmet: Razred: Drugi Nastavnica:
• ponavlja oblik, izgled i karakteristike prokariotske i eukariotske ćelije. Postavlja Biologija SREDNJA ŠKOLA Meliha Salihović
pitanje đacima: Koje su osnovne komponente prokariotske, odnosno eukariotske
ćelije?
Učenici: Naziv nastavne jedinice Kardiovaskularni sistem
• daju adekvatne odgovore. Razvija se diskusija o značaju ćelijske membrane i
njenim ulogama. Oblast 4. Čovjek, biološko i društveno biće
Nastavnik:
• dijeli radne listiće grupama koje su se već formirale po ustaljenoj metodologiji. Komponenta 4.1. Anatomija i fiziologija čovjeka
GLAVNI DIO: 35 MIN Ishod učenja 4.1.2. Objasniti i povezati funkciju organa i organskih sistema
Nastavnik:
• prati rad grupa obilazeći ih i dajući dalja uputstva. Pokazatelj(i)/Dio 4.1.2.a. Objasniti funkciju organa i organskih sistema na nivou ćelija, tkiva i molekula
pokazatelja za odgovara- 4.1.2.b. Povezati funkciju organa sa strukturom organizma na nivou ćelija, tkiva i
Prva grupa obrađuje građu ćelijske membrane. Koristi 3D model membrane koju jući uzrast molekula
je pronašla na internetu.
Druga grupa objašnjava pasivni transport kroz membranu. Upotrebljava računar, Preduslovni/korelirani 2.1.1.a. Interpretirati i vrednovati zaključke o anatomiji, morfologiji i fiziologiji čo-
internet, uz korištenje predznanja iz hemije. ishodi ili pokazatelji istog vjeka na osnovu prikupljenih informacija iz različitih izvora
Treća grupa objašnjava aktivni transport kroz membranu. Upotrebljava računar, predmeta 4.4.3.c. Komunicirati verbalno i pisano o očuvanju zdravlja čovjeka služeći se
internet, uz korištenje predznanja iz hemije. stručnom terminologijom i IKT-om
Učenici: Motivacija – sektori MEDICINA I BIOINŽENJERSTVO TKIVA
• Prva grupa objašnjava građu membrane na primjeru 3D modela. Ukazuje na ekonomije bazirane na Mikroskopiranjem trajnog preparata građe srčanog mišića učenice i učenici spo-
pojedine gradivne elemente koji su bitni za strukturu i transport kroz membranu. znanju znaju njegovu histološku građu.
Objašnjava pojam i značaj semipermeabilnosti.
• Druga grupa objašnjava, putem kratke prezentacije i animacije, pasivni transport Koristeći se skalpelom, makazama i pincetom (pribor za disekciju) i tehnikama se-
na primjeru difuzije, tj. da se vrši razmjena materija iz rastvora veće koncentracije ciranja biološkog materijala (srca različitih grupa kičmenjaka: pileće, ovčije, goveđe
u rastvor manje koncentracije, a sve se odvija bez utroška energije. srce) vrše disekciju desne pretkomore i lijeve komore i upoznaju se s unutrašnjom
• Treća grupa navodi da postoji i aktivni transport. Naglašava osnovnu razliku u građom srca. Jasno mogu uočiti valvule, njihovu strukturu i ulogu, te povezati nji-
odnosu na pasivni transport, odnosno da se aktivni transport vrši uz utrošak ene- hovu građu s kretanjem krvi unutar srca. Kardiohirurzi vrše operaciju zamjene
rgije. Upotrebom animacije prikazuje se unošenje određenih materija iz rastvora valvule ugrađujući mehaničke i biološke vještačke valvule pacijentima. Inženjeri te-
manje u rastvor veće koncentracije. stiraju različite vrste goveđeg i svinjskog perikarda za izradu bioloških proteza, te
dizajniraju mehaničke valvule od sintetskog materijala.
ZAVRŠNI DIO: 5 MIN
• Integriranje stečenih znanja; interaktivni razgovor i diskusija; formiranje zaključka Saznanja iz fizike i biologije svoju primjenu nalaze u medicini
koji se odnosi na građu i ulogu ćelijske membrane kod pasivnog i aktivnog tra- i bioinženjerstvu tkiva.
nsporta
SPORT
Učenici i učenice naše škole profesionalno i rekreativno bave se sportom. Prak-
I m e i p re z i m e Kriterij 1: K r it e r ij : 2 tičnim radom razvit će vještine mjerenja vitalnih parametara (puls) i svoje znanje
u č e n i k a / u če n i c e primijeniti na biznis sektor – fitnes i srčani monitoring (fitnes-treneri, plesne ko-
Učenik/učenica treba da analizira U č e n i k / u če n i c a p o j a š n j a v a r a zl i k e
reografkinje).
prokariotske i eukariotske ćelije, da između aktivn og i pasivnog trans porta
navede razlike između tih ćelija, te razlike k r o z m e m br a nu , t e p o ja m
u građi ćelijske membrane kod semipermeab ilnost.
prokariota i eukariota, ukoliko postoje. Povezanost sa drugim IKT
U č e n i k / u če n i c a 1 1-3 1-3
U č e n i k / u če n i c a 2 1-3 1-3 predmetima 3.1.3.b Upotrebljava različite uređaje za razne aplikacije (internet-usluge).
.. .
Fizika
1.3.1.d Navodi različite vrste deformacija (istezanje, smicanje, sabijanje, savijanje,
Na osnovu izvedenih izlaganja grupa, učenici zaključuju da se membrana sastoji iz uvrtanje), te primjenjuje Hukov (Hooke) zakon u općem obliku.
tri sloja, unutrašnjeg od lipida i spoljašnjih od proteina. Spoznaju razliku između
aktivnog i pasivnog transporta, te značaj koji ovi oblici transporta imaju za komu- Cilj nastavnog sata Đaci povezuju građu srca s kretanjem krvi. Upoređuju građu i ulogu vena i
nikaciju između ćelija i njihove sredine. arterija.
23
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (iza-
brati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koje
će se koristiti; odrediti
potrebno vrijeme za
aktivnosti; odrediti vri-
jeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
24
• Opisati anatomsku građu i ulogu srca i krvnog sistema (uz pomoć modela, ilustra-
cija, postera, plakata, mikroskopskih trajnih preparata)
• Razlikovati vrste mikropreparata i ponavljati postupke mikroskopiranja
• Koristiti pribor za disekciju i uvježbavati tehnike seciranja srca
• Učenici upotrebljavaju laptop (mobilni telefon) za instalaciju aplikacije Heart
Rate Plus. Držeći vrh kažiprsta preko objektiva fotoaparata i bljeskalice telefona,
prikazat će se graf otkucaja pulsa. Zadatak učenika je da upotrebom instalirane
aplikacije izmjere otkucaje srca i puls, te povežu ulogu srca s kretanjem krvi.
• Učenice upotrebljavaju laptop za instalaciju aplikacije Heart – Digital Anatomy
Atlas sa Trgovine Play i pomoću plazma TV-a prikazuju sadržaj svim članovima
grupe. Znanje stečeno na času primjenjuju tako što opisuju anatomsku građu srca
uz pomoć 3D prikaza na plazma TV-ekranu. Đaci porede građu arterija i vena pri-
kazanih na 3D snimku, uz navođenje njihovih uloga (grupe do pet učenika).
• Učenici i učenice navode dostignuća Roberta Huka o kojima su učili na časovima
biologije i fizike; mikroskop, dijelovi mikroskopa, otkriće ćelije, postavke osnovnog
zakona teorije elastičnosti (Hukov zakon).
1. ČAS
UVODNI DIO ČASA: (5–10 MINUTA)
U uvodnom dijelu časa nastavnica đacima prezentira videozapis otkucaja srca bebe
u utrobi majke, snimljenih CTG uređajem. Nakon pogledanog videa, nastavnica
monološko-dijaloškom metodom potiče djecu na razmišljanje.
Kakav je to zvuk?
- Učenice nude različite odgovore.
Kako možemo procijeniti rad bebinog srca?
• Korištenjem ultrazvuka za proučavanje strukture srca bebe (kardiotokograf
(CTG), kolor dopler itd). Potaći i razviti diskusiju.
• Nastavnica učenicama prezentira videozapis o građi i načinu funkcioniranja
ljudskog srca.
• Učenici pažljivo prate videozapis i vode zabilješke.
• Nakon pogledanog videa, nastavnica potiče đake na razmišljanje
• Kad srce počinje da radi?
• Umara li se?
• Gdje je smješteno srce?
• Koja je prosječna masa ljudskog srca?
• Kako ćemo pouzdano odrediti veličinu ljudskog srca?
• Koja vrsta mišića gradi srce; po čemu su razlikuje od ostalih mišića?
GLAVNI DIO ČASA: (25–35 MINUTA)
Isticanje cilja časa: Danas ćemo se upoznati s kardiovaskularnim sistemom.
• Nastavnica upotrebom ilustracija i postera opisuje anatomsku građu i ulogu srca
i krvnog sistema.
• Kardiovaskularni sistem obuhvata srce i krvne žile i njegova primarna uloga je
da obezbijedi dotok hrane i kisika do svake ćelije u našem tijelu, a u suprotnom
smjeru da iz ćelije iznese suvišne i štetne tvari koje su produkti metabolizma, gdje
je najdominantniji CO2.
• Kardiovaskularni sistem čine srce i krvni sudovi: arterije, vene i kapilari.
• Krvne žile (sudovi) dovode reduciranu krv do srca (vene), dok oksidiranu krv u
sve ćelije našeg organizma dostavljaju arterije.
• U histološkom smislu, srce je građeno od poprečnoprugastih mišića (sincicijelne
građe) i ono, za razliku od ostalih poprečnoprugastih mišića, ne stoji pod kontro-
lom centralnog, već vegetativnog nervnog sistema.
• Na demonstracijskom stolu nalazi se električni mikroskop i trajni histološki
preparati (građa srčanog mišića
i poprečni presjek arterije).
• Učenici ponavljaju optičke i mehaničke dijelove mikroskopa, te posmatrajući tra-
jne preparate popunjavaju
nastavne listiće, skicirajući u predviđeno polje građu srčanog mišića i poprečni
presjek arterije
(Prilog broj 2)
• Mišići koji grade krvne sudove glatki su i pod kontrolom su autonomnog dijela
nervnog sistema.
• Kao i ostale mišiće, karakteriziraju ih opća svojstva mišića: kontraktilnost, elasti-
čnost i nadražljivost.
• Faktor razmjernosti E je modul elastičnosti i karakterističan je za pojedini ma-
terijal. Do određene granice naprezanja Hukov zakon može se primijeniti na većinu
konstrukcijskih materijala.
Kako glasi Hukova postavka osnovnog zakona teorije elastičnosti?
• Đaci primjenjuju znanja stečena na času fizike.
• Elastičnost podrazumijeva vraćanje materijala u svoj prvobitni oblik, nakon
prestanka djelovanja sile. Kad se kaže elastičnost, najbolje je misliti na elastične
opruge ili gumice. Kada djelujemo silom na elastičnu gumicu – razvlačimo je, pa
zatim prestanemo djelovati – ona se vrati u svoj prvobitni oblik. Naravno, ako se
djeluje prejakom silom, može doći do trajne deformacije elastičnog tijela (elastična
gumica pukne).
• Svi materijali se mijenjaju kada na njih djeluje sila. Neki su više, a neki manje elasti-
čni. Npr. čelična greda ne reagira isto na razvlačenje kao što to radi uže za bungee
jumping. Mjera elastičnosti materijala naziva se Jangov (Young) modul i određena
je Hukovim zakonom.
Kako glasi Jangov modul elastičnosti?
• Jangov modul elastičnosti je omjer naprezanja i relativnog produženja (u podru-
čju elastičnosti). Tehnička granica elastičnosti je naprezanje, pri kojem osjetljiva
mjerila osjete prvo primjetno trajno produženje materijala (pri još nepromijenje-
nom presjeku Ao). Iza te granice (obično na kraju linearnog rastezanja) materijal
se rasteže plastično i nakon prestanka djelovanja sile ne vraća se više na početnu
dužinu Lo, već ostaje određeno trajno produženje, uz suženje presjeka, A < Ao).
• Srce (lat. cor) je smješteno u torakalnom dijelu, između plućnih krila, u kesastoj
tvorevini koja mu obezbjeđuje prostor za kontrakciju.
• U zidu srčanog mišića mogu se razlikovati tri sloja (izvana prema unutra):
1. Epikard (Perikard)
2. Miokard
3.Endokard
Po dužini, srce je septumom podijeljeno na lijevu i desnu stranu, dok je svaki dio
podijeljen i poprečno, pa je srce građeno od četiri dijela. Na desnoj i lijevoj strani
nalazi se po jedna pretkomora (atrij) i jedna komora (ventrikul).
25
 • Veza između lijeve i desne strane srca postoji samo u prenatalnom razvoju.
Ukoliko ostane i nakon rođenja, potreban je operativni zahvat koji će spriječiti mi-
ješanje oksigenirane i deoksigenirane (reducirane) krvi. Između komora i pretko-
mora nalaze se otvori sa srčanim zaliscima (valvule), koji imaju ulogu jednosmje-
rnih ventila (D-trikuspidalni i L-bikuspidalni zalisci).
• Funkcija zalistaka je jednosmjerno kretanje krvi. Iz desne komore izlazi plućna
arterija (arteria pulmonalis), dok
iz lijeve komore izlazi aorta. Između njih se nalaze polumjesečasti zalisci (semilu-
narni).
• Prva operacija zamjene valvule izvedena je 1960. godine, koju su uradili kardio-
hirurzi Harken i Starr primijenivši
vještačke valvule zasnovane na principu kugle.
• Mehaničke valvule imaju visoku trajnost i izdržljivost. Međutim, stvaranje ugruška
na svim mehaničkim valvulama nedostatak je njihove primjene, uz opasnost od
moždanog udara.
• U slučaju pojave tromba, valvula ne može više normalno funkcionirati, pa su
bolesnici s ovim valvulama prisiljeni uzimati antikoagulantnu terapiju tokom cijelog
života.
• Oboljenja koja mogu dovesti do oštećenja valvula i do njihovih indikacija su:
mitralna stenoza, starost, bakterijske infekcije.
• Po obliku biološke vještačke valvule (bioproteze) imitiraju trolisnu semilunarnu
valvulu aorte.
• Tri poluloptasta listića su biološki materijal, prsten i potporni skelet su od metala,
presvučeni poroznim plastičnim materijalom.
• Biološki dijelovi su od aortne valvule svinje, od perikarda teleta i bulbus aorte
bez koronarnih arterija.
• Dobivaju se aseptičkom preparacijom posebno gajenih životinja ili davalaca orga- Građa srca i srčane valvule
na, hermetiziraju u konzervans
ili fiziološki rastvor, gdje se čuvaju sa ograničenim rokom trajanja. • Koristeći plakat i modele srca nastavnica objašnjava anatomsko-fiziološke karakte-
• Sterilnost proteze prilikom ugrađivanja se ne provjerava, ali se istovremeno ristike srca, a đaci ih obilježavaju u svom radnom listu
bakteriološki pregleda končić.
(Prilog broj 1).

Prije i poslije ugradnje
• U desnu pretkomoru ulaze gornja i donja šuplja vena (vena cava superior i v. c.
inferior), dok u lijevu pretkomoru ulazi 3–5 plućnih vena (venae pulmonalis).
• Krv se kreće sa mjesta većeg ka manjem pritisku, tako da biva usisana.
• Zidovi arterija su deblji i elastičniji od zidova vena jer se u njihovom sastavu nalazi
dodatni sloj elastina i kolagena.
• Histološku građu arterije čine, idući od vanjske prema unutrašnjoj strani:
• Tunica adventitia (t. externa) (konektivno tkivo i sitni krvni sudovi),
• Tunica media (glatki mišići, elastin i kolagen – vazokonstrikcia i
vazodilatacija),
• Tunica intima (endotel).
• Zidovi vena su bez dodatnog sloja elastina, tako da su manje elastični i čvrsti i u
njihovom lumenu nalaze se zalisci koji omogućavaju jednosmjerno kretanje.
• Šta obuhvata mali krvotok (desna strana srca – pluća)? Gdje počinje, a gdje se
završava?)
• Šta obuhvata veliki krvotok (lijeva strana srca – sve ćelije)? Gdje počinje, a gdje se
završava?)
KONCEPTNA MAPA (PRILOG BROJ 3).
ZAVRŠNI DIO ČASA: (5–10 MINUTA)
• Učenici dobivaju upute za izradu domaćeg zadatka.

(Prilog br. 4)

26 27
 2. ČAS
UVODNI DIO ČASA: (5–10 MINUTA)
• Refleksija na urađeni domaći zadatak i kratka diskusija.
GLAVNI DIO ČASA: (25–35 MINUTA)
• Đaci su podijeljeni u četiri grupe.
• Nakon teorijskog znanja o anatomiji i fiziologiji srca i krvnih sudova slijedi dise-
kcija srca različitih grupa kičmenjaka (pileće, ovčije, goveđe). Na demonstracijskom
stolu nalazi se pribor za disekciju (skalpel, makaze, pinceta, rukavice) i plehovi
(posude) s biološkim materijalom. Uz pomoć prezentacije s uputama za disekciju,
nastavnica demonstrira na jednom primjeru način upotrebe pribora za disekciju i
tehnike diseciranja. Potom đaci samostalno, konsultirajući se s drugim članovima
i članicama svoje grupe, pristupaju disekciji i praktičnom radu. Nakon uspješno
izvršenog zadatka, pozivaju nastavnicu kako bi na diseciranom biološkom materi-
jalu (modelu) opisali anatomsku građu i ulogu srca i krvnih sudova. Potom učenice
i učenici odgovaraju na pitanja s nastavnog listića.
(Prilog broj 6)
(Prilog broj 5 prikazan je u prezentaciji disekcije.)
GLAVNI DIO ČASA: (25–35 MINUTA)
• Konkretni radni puls mjeri se na arteriji s prednje strane vrata ili na zglobu šake.
• Tačan podatak o frekvenciji srca u svim aktivnostima omogućuju monitori otku-
caja srca koji se sastoje od prenosnika na grudnom košu i prijemnika na ruci u
obliku sata.
• Bežični prenos signala vrlo je precizan i u svakom trenutku treninga imamo pou-
zdanu informaciju o aktuelnom intenzitetu vježbanja.
• Upotrebom aplikacija na mobilnom telefonu možemo pratiti puls.
Još uvijek se vode diskusije i istraživanja o tome koliko je ova metoda
pouzdana.
• Držeći vrh kažiprsta preko objektiva fotoaparata i bljeskalice telefona, prikazat
će se graf otkucaja pulsa. Zadatak
učenika je da upotrebom instalirane aplikacije izmjere otkucaje srce i puls, te pove-
žu ulogu srca s protokom krvi.
• Učenice koji su donijele na čas aparate za mjerenje pulsa demonstriraju njihovu
upotrebu svojim kolegama i kolegicama u razredu.
• Pregled 3D prikaza histološkog atlasa i ponavljanje pređenog gradiva.

ZAVRŠNI DIO ČASA: (5–7 MINUTA)

• Učenici i učenice raspremaju radna mjesta. Vrednovanje postignuća 1. Opis građe srca uz pomoć nastavnice i povezivanje funkcije i uloge srca.
(načini formativnog 2. Samostalno, uz pomoć ilustracije, modela, plakata, 3D atlasa, opisati građu srca i
3. ČAS praćenja i sumativna samostalno samouvjereno objasniti funkcije krvnih sudova.
ocjena) 3. Samostalno izvesti disekciju srca, mjerenje pulsa uz primjenu stečenog znanja,
UVODNI DIO ČASA: (5–10 MINUTA) opisujući dijelove srca i objašnjavajući ulogu srčanih valvula.
• Đaci koriste laptope ili mobilne telefone kako bi instalirali aplikacije s Trgovine
Play i pokrenuli ih na plazma TV-u. Potom se upoznaju s vitalnim parametrima (Prilog broj 7).
(puls).
Zaključna razmatranja
GLAVNI DIO ČASA: (25–35 MINUTA)
• Konkretni radni puls mjeri se na arteriji s prednje strane vrata ili na zglobu šake.
• Tačan podatak o frekvenciji srca u svim aktivnostima omogućuju monitori otku-
caja srca koji se sastoje od prenosnika na grudnom košu i prijemnika na ruci u
obliku sata.
• Bežični prenos signala vrlo je precizan i u svakom trenutku treninga imamo pou-
zdanu informaciju o aktuelnom intenzitetu vježbanja.
• Upotrebom aplikacija na mobilnom telefonu možemo pratiti puls.
• Još uvijek se vode diskusije i istraživanja o tome koliko je ova metoda pouzdana.

ZAVRŠNI DIO ČASA: (5–7 MINUTA)

• Učenici i učenice raspremaju radna mjesta.

3. ČAS

UVODNI DIO ČASA: (5–10 MINUTA)

• Đaci koriste laptope ili mobilne telefone kako bi instalirali aplikacije s Trgovine
Play i pokrenuli ih na plazma TV-u. Potom se upoznaju s vitalnim parametrima
(puls).

1, 2 COPYRIGHT: 2012, MICHAEL DUPLESSIS,VANDERBILT UNIVERSITY

28 29
 Nastavni predmet:
Fizika
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i)/Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost sa drugim
predmetima
ODABRANE PRIPREME
NASTAVNIH JEDINICA IZ STEM GRUPE
PREDMETA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU
FIZIKA
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
30
Razred: Osmi, Nastavnik:
OSNOVNA ŠKOLA Emir Karić
Atmosferski pritisak. Toričelijev ogled. Barometri (obrada)
1. MEHANIKA
1.4. Pritisak i mehanika fluida
1.4.2. Istražiti osnovne zakonitosti statike fluida
1.4.1b) Mjerenje pritiska pomoću barometra sa živom i određivanje njegove bro-
1.4.2.a) jne vrijednosti u raznovrsnim kontekstima; opis efekata pritiska ili promje-
ne pritiska u konkretnim kontekstima (npr. snižavanje atmosferskog pritiska
sa nadmorskom visinom, povećavanje hidrostatičkog pritiska sa dubinom
fluida ili pritisak gasa na stijenke balona)
1.1.2.d) Objasniti značenje gustoće tvari
1.3.1. Analizirati pojam sile i efekte djelovanja sile, slaganje i razlaganje sila
1.4.1.a) Razlikovati značenje pojma pritisak u jeziku fizike i jeziku svakodnevnice,
te opisati pritisak preko sile koja normalno djeluje na određenu površinu
i veličine te površine
1.4.2.b) Kvalitativno objasniti porijeklo hidrostatičkog i aerostatičkog pritiska
1. Tehnologije materijala i visokotehnološka proizvodnja
2. Medicina i srodne grane, proizvodnja lijekova, medicinska istraživanja i medicinski
inžinjering
Matematika
1.2.1.a. Kombinuje računske operacije s realnim brojevima, uključujući stepenova-
nje i korjenovanje.
1.2.1.b. Primjenjuje svojstva i povezanost računskih operacija (sva tri reda).
2.1.1.d. Razlikuje proporcionalne i obrnuto proporcionalne veličine u različitim
kontekstima.
Hemija
1.3.2.a. Analizira fizikalno-hemijske parametre na primjerima u atmosferi, hidro-
sferi i geosferi.
Geografija
1.1.1. Analizira prirodne procese i pojave i njihovo međudjelovanje koristeći se
geografskom terminologijom.
1.1.2. Objašnjava prirodne pojave pomoću eksperimenata.
Sticanje znanja vezanih za aerostatički i atmosferski pritisak; Toričelijev ogled;
princip rada barometara i manometara
1. Usvajanje i razumijevanje pojmova aerostatičkog i atmosferskog pritiska
2. Razumijevanje da se atmosferski pritisak snižava porastom nadmorske visine
3. Razumijevanje Toričelijevog ogleda i određivanje/računanje vrijednosti atmosfe-
rskog pritiska:
Pa m kg Pa
31
 4. Korištenje jedinice bar i mbar za izražavanje vrijednosti atmosferskog pritiska
5. Razumijevanje principa rada barometara i manometara
6. Primjena stečenog teoretskog znanja rješavanjem računskih zadataka
7. Samostalna izrada jednostavnog barometra i objašnjenje principa njegovog rada

Svrhoviti sadržaj
(izabrati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
Pojam i definicija pritiska općenito su važni u sektoru proizvodnje i prenosa ene-
rgije, ali i kod proizvodnje aparata visoke tehnologije, naročito u sektoru medicine.
Razni mjerni instrumenti u medicini, kao i instrumenti za primjenu terapije
(mjerenje pritiska, aplikacija infuzije, katetera, vađenje krvi i sl.) zahtijevaju pozna-
vanje pojma pritiska.
Poznavanje atmosferskog pritiska naročito je važno u meteorologiji.

Metodička izvedba, UVODNI DIO ČASA (5 MIN)

organizacija rada – ma-
terijali, tehnologija i mediji
koje će se koristiti; odred-
iti potrebno vrijeme za
aktivnosti; odrediti vri-
jeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
Motivacija učenika razgovorom o nastavnom sadržaju koji su ranije učili (hi-
drostatički pritisak), u cilju utvrđivanja nivoa predznanja za obradu nastavne jedi-
nice. Kako je italijanski fizičar Toričeli odredio veličinu atmosferskog
pritiska
Ponoviti sa učenicama ranije izloženo gradivo koje je važno za razumijevanje no-
vog gradiva: Fizičar Toričeli je staklenu cijev dužine oko 1 m, čiji je jedan kraj zatvoren, napunio
1. Šta je to hidrostatički pritisak? živom, zatvorio je prstom i zagnjurio njen otvoreni kraj u širi sud sa živom.
2. Kako djeluje hidrostatički pritisak u tečnostima na istoj dubini?
3. Napisati formulu za izračunavanje hidrostatičkog pritiska i objasniti veličine u
toj formuli.
4. Kolika je gustina žive, a kolika gustina vode? Koliko puta je veća gustina žive od
gustine vode?

GLAVNI DIO ČASA (25 MIN)

1. Objasniti đacima pojam aerostatičkog i atmosferskog pritiska i zbog čega se oni
javljaju.
2. Objasniti zašto se atmosferski pritisak snižava porastom nadmorske visine.
3. Objasniti kako se izvodi Toričelijev ogled i kako se na osnovu njega izračuna
vrijednost atmosferskog pritiska.
4. Objasniti princip rada barometara i manometara.

U toku izlaganja bit će korištena prezentacija koja sadrži crteže neophodne za

razumijevanje nastavne jedinice, kao i PhET interaktivna simulacija koja pokazuje
vezu između pritiska gasa, zapremine i temperature. Link za simulaciju:
https://phet.colorado.edu/en/simulation/gas-properties

ZAVRŠNI DIO ČASA (15 MIN) Toričelijev eksperiment

Nakon izložene teoretske osnove, podijeliti učenicima i učenicama listove na koji-
ma se nalazi uputstvo za izradu jednostavnog barometra, kao i objašnjenje principa
njegovog rada.
Učenicima detaljno pojasniti korake za pravljenje barometra, a zatim objasniti
princip njegovog rada.
Za domaću zadaću trebaju napraviti vlastiti barometar. Upoznati ih sa načinom
ocjenjivanja ovog praktičnog rada/ogleda.
U nastavku je prikazan izgled lista/ogleda.
Kad je sklonio prst s otvora, iz cijevi je isteklo malo žive, tako da je stub zaostale
žive u cijevi bio visok 76 cm (ustvari, on je ovoliki kada se ogled izvodi na nivou
mora).
Sva živa ne izlije se iz cijevi jer je hidrostatički pritisak njenog stuba uravnotežen sa
atmosferskim pritiskom koji djeluje na vanjsku površinu žive, tj. na otvor cijevi pre-
ko žive u širem sudu. Prema tome, ako se na ovaj način odredi (izračuna) veličina
hidrostatičkog pritiska živinog stuba u Toričelijevoj cijevi, istovremeno će se time
odrediti veličina atmosferskog pritiska.

32 33
 Kada bi se Toričelijev ogled izveo na većoj nadmorskoj visini, atmosferski pritisak
bio bi niži. To je posljedica veće razrijeđenosti zraka, pa je zato visina živinog stuba Nastavni predmet:
manja. Fizika
* * * Naziv nastavne jedinice
Vrednovanje Kada kreiraju vlastiti barometar, đaci će biti ocijenjeni, a ocjena će biti formirana
postignuća (načini forma- na osnovu toga kako je napravljen, kao i na osnovu toga kako učenici i učenice Oblast
tivnog praćenja i objasne Toričelijev ogled.
sumativna ocjena) Komponenta
Zaključna razmatranja Čas je uspješno realiziran. Radna atmosfera bila je pozitivna. Đaci su bili aktivni na Ishod učenja
času.
Pokazatelj(i)/Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost sa drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
34
Razred: Osmi, Nastavnik:
OSNOVNA ŠKOLA Emir Karić
Pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi. Zakon održanja ukupne mehaničke
energije (obrada)
1. MEHANIKA
1.3. Dinamika i statika
1.3.4.Analiza pojmova energije, rada i snage, tumačenje konkretne primjere pretva-
ranja energije
1.3.5. Korištenje zakona očuvanja energije, impulsa i momenta impulsa radi rješa-
vanja fizikalnih problema
1.3.4.f ) Analiza mijenjanja energije u raznovrsnim kontekstima, uključujući razma-
tranje energetske vrijednosti hrane i poveznice sa zdravim prehrambenim navika-
ma
1.3.5.a) Opisivanje zakona očuvanja ukupne energije, kao i zakona očuvanja me-
haničke energije
1.3.5.b) Korištenje zakona očuvanja energije u različitim kontekstima, npr. kod
određivanja brzine tijela koje slobodno pada, tumačenja zlatnog pravila mehanike
1.3.4.e) Objasniti pojmove potencijalne i kinetičke energije, te identificirati ko-
nkretne primjere ovih oblika energije (elastična potencijalna energija opruge ili
gravitaciona potencijalna energija tijela)
Proizvodnja, efikasnost i prenos energije, uključujući obnovljive vidove energije
Matematika
1.2.1.a. Kombinuje računske operacije s realnim brojevima, uključujući stepenova-
nje i korjenovanje.
1.2.1.b. Primjenjuje svojstva i povezanost računskih operacija (sva tri reda).
3.2.2.a. Objašnjava promjenu toplinske energije sistema pri odvijanju fizikalnih i
hemijskih promjena (otapanje, gorenje) uz pomoć eksperimenta.
Hemija
3.2.2.b. Povezuje primjere pretvaranja energije u živim i neživim sistemima.
Tehničko obrazovanje
2.3.6.c. Objašnjava pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi.
2.3.7.a. Utvrđuje da energija može poprimati različite oblike.
Sticanje znanja vezanih za pretvaranje mehaničke energije iz jednog oblika u drugi
35
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (iza-
brati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
Metodička izvedba,
organizacija rada –
materijali, tehnologija i
mediji koje će se koristiti,
odrediti potrebno vrijeme
za aktivnosti, odrediti
vrijeme za aktivnosti ko-
jima se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
36
1. Objašnjenje kako se pri klaćenju tijela mehanička energija pretvara iz jednog U nastavku je prikazan izgled lista/ogleda.
oblika u drugi
2. Definiranje zakona o održanju ukupne mehaničke energije tijela
3. Definiranje izoliranog (zatvorenog) sistema tijela
4. Definiranje zakona održanja ukupne mehaničke energije izoliranog (zatvorenog)
sistema tijela
5. Izrada Maksvelovog točka i objašnjenje principa njegovog rada
Energija i štednja energije traže poznavanje zakona o očuvanju energije, pojmova
efikasnosti toplotnih mašina, tj. koeficijenta korisnog dejstva, poznavanje raznih
oblika energije, te kako se ona prevodi iz jednog oblika u drugi.
Proizvodnja energije najuže je vezana za zakon o očuvanju energije i njenom pre-
tvaranju iz jednog oblika u drugi. To se dešava i u klasičnim elektranama, gdje se
potencijalna energija vode pretvara u električnu energiju (hidroelektrane) ili se
električna energija dobiva iz sagorijevanja čvrstog ili tečnog goriva (termoele-
ktrane). Isto se dešava i kod električne energije koja se dobiva korištenjem alterna-
tivnih izvora (energija vjetra, sunčeva energija i sl.).
UVODNI DIO ČASA (5 MIN)
Ponoviti gradivo obrađeno na prethodnim časovima, koje je važno za razumije-
vanje ove nastavne jedinice. Ponoviti pojmove potencijalne i kinetičke energije i
formule za njihovo izračunavanje. Podsticati đake da navode primjere kako se en-
ergija može pretvarati iz jednog oblika u drugi, s posebnim osvrtom na pretvaranje
mehaničke energije iz jednog oblika u drugi.
GLAVNI DIO ČASA (35 MIN)
• Objasniti kako se pri klaćenju tijela mehanička energija pretvara iz jednog oblika
u drugi
• Definirati zakon o održanju ukupne mehaničke energije tijela: Ep + Ek = konst.
• Definirati izolirani (zatvoreni) sistem tijela
• Definirati zakon održanja ukupne mehaničke energije izoliranog (zatvorenog)
sistema tijela
• Objasniti kako se pri slobodnom padu tijela mehanička energija pretvara iz jed-
nog oblika u drugi, s posebnim osvrtom na odbijanje tijela od potpuno elastične
podloge (15 min)
ZAVRŠNI DIO ČASA (5 MIN)
Nakon izložene teoretske osnove, pokazati đacima interaktivnu simulaciju
„Matematičko klatno“ koja se nalazi na linku: https://phet.colorado.edu/sims/html/ Ukratko ponoviti sa đacima izloženo gradivo.
pendulum-lab/latest/pendulum-lab_bs.html.
Ova simulacija omogućava izbor dužine klatna, mase tijela, promjenu gravitacijskog
ubrzanja, kao i to da li će se tijelo klatiti bez trenja ili sa trenjem. Grafik energije
* * *
prikazuje kako se u vremenu mijenja potencijalna i kinetička energija, odnosno
Vrednovanje Korelacija sa predmetom Matematika uspostavlja se preko računskih zadataka iz
kako se mehanička energija pretvara iz jednog oblika u drugi. Sa uključenim tren-
postignuća (načini forma- fizike, vezanih za pretvaranje mehaničke energije iz jednog oblika u drugi. Kad je
jem, vidi se na grafiku kako tokom vremena dolazi do smanjenja ukupne mehaničke
tivnog praćenja i riječ o predmetima Hemija i Tehničko obrazovanje, i tu se govori o pretvaranju
energije i njenog pretvaranja u toplotnu energiju. Tokom klaćenja tijela moguće je
sumativna ocjena) energije iz jednog oblika u drugi.
posmatrati kako se mijenja vektor brzine i ubrzanja tijela. Simulacija nudi i mo-
gućnost mjerenja perioda klaćenja matematičkog, odnosno fizičkog klatna.
(10 MIN)
Podijeliti učenicima listove na kojima se nalazi uputstvo za izradu Maksvelovog
točka, kao i objašnjenje principa njegovog rada. Učenicama detaljno pojasniti kor-
ake za pravljenje ovog točka, a zatim objasniti princip njegovog rada. Za domaću
zadaću trebaju napraviti vlastiti Maksvelov točak. Upoznati ih sa načinom ocjen-
jivanja ovog praktičnog rada/ogleda.
(10 MIN)
37
Zaključna razmatranja Učenici su bili zainteresirani za rad.
Nastavni predmet:
Fizika
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost sa drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
38
Razred: Prvi Nastavnik:
SREDNJA ŠKOLA
Atmosferski pritisak
1. MEHANIKA
3. Pritisak i mehanika fluida
1.Analizira pojam pritiska i primjenjuje ga za objašnjavanje pojava u prirodi i tehnici
1.3.1a) Primjenjuje pojam pritiska za objašnjavanje pojava u prirodi i tehnici
1.3.1b) Mjeri pritisak pomoću barometra sa živom, te određuje njegovu brojnu
vrijednost u raznovrsnim kontekstima i analizira princip rada tečnih manometara.
1.3.2a) Opisuje efekte pritiska ili promjene pritiska u konkretnim kontekstima (npr.
snižavanje atmosferskog pritiska s nadmorskom visinom, povećavanje hidrostati-
čkog pritiska s dubinom fluida ili pritisak gasa na stijenke balona).
1.3. 2a) Izvodi izraze za hidrostatički pritisak i silu potiska, kao i uslove plivanja/
tonjenja tijela.
Oblast djelovanja medicine je funkcionisanje ljudskog organizma, a ne bi se moglo
razumjeti bez razumijevanja atmosferskog pritiska. Mnogi mjerni instrumenti u di-
jagnostici i instrumenti za primjenu terapije (tlakomjer i sl.) zahtijevaju poznavanje
pojma pritiska i atmosferskog pritiska te uslova njegovog djelovanja na različite
površine.
Geografija
U analizi prirodnih resursa, gdje je vodeno bogatstvo jedan od ključnih resursa
(3.1.1. i 3.3.1.; 3.3.4.), neophodno je poznavati osnovne zakone hidrostatike.
Biologija
1.2.1a. Analizira i uspoređuje uticaj pojedinih ekoloških faktora na organizme
(temperatura, pH-vrijednost)
Hemija
1.2.1a. Raščlanjuje prirodne procese i utvrđuje njihov uticaj na geografsku sredinu.
Atmosfera. Zračni pritisak.
1.4.2b Upoređuje dobivene veličine ( ) uz pisanje odgovarajućih
matematičkih izraza.
IT
3.4.11a. Upotrebljava softver za obradu teksta, tabelarni proračun i prezentacije.
Matematika
1.1.1a. Diskutuje o mogućim rješenjima jednačina, nejednačina, domena, kodome-
na, grafika funkcija koristeći skupove i skupovne operacije.
Analizirati faktore koji utiču na nastanak atmosferskog pritiska, posljedice njego-
vog djelovanja kao i uočiti sličnosti i razlike između hidrostatičkog i atmosferskog
pritiska
39
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (iza-
brati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koje
će se koristiti, odrediti
potrebno vrijeme za
aktivnosti, odrediti vri-
jeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
40
1. Provjeriti prethodna znanja iz fizike ne izaziva promjene na tijelima, a razgovorom ih dovesti do zaključka da se unutar
2. Rastumačiti pojam i karakteristike atmosferskog pritiska tijela stvara protupritisak uzrokovan fluidima unutar tijela (tečnostima kao što su
3. Demonstrirati različite primjene atmosferskog pritiska krv, plazma, voda i sl. kao i raznim gasovima) koji po principu trećeg Njutnovog
zakona neutralizuje atmosferski pritisak koji utiče na cjelokupnu površinu tijela.
Atmosferski pritisak ima veliki uticaj na organizme koji obitavaju u staništima i Kakve su posljedice pritiska kada tijelo mijenja nadmorsku visinu (kao i kada ima
predmet su proučavanja biologije. Atmosferski pritisak ima uticaj i na vremenske zdravstvene nepravilnosti)?
prilike, što se detaljno izučava u domenu geografije. Ovakav vid pritiska utiče na (10 MINUTA)
organizam čovjeka pa će ova znanja biti prihvaćena u medicini i srodnim granama,
u proizvodnji lijekova, medicinskim istraživanjima i medicinskom inžinjeringu. • Četvrta aktivnost je da učenici analiziraju jednostavnu spravu za mjerenje pritiska,
Kako je atmosferski pritisak, odnosno njegova promjena uzrok nastanka strujanja barometar na slici. Nabrajaju sastavne dijelove barometra – posuda sa živom i uska
zraka tj. vjetra, može se iskoristiti kao bitan resurs tj. kao obnovljivi izvor energije. tanka cjevčica dužine oko 1 metar. U cjevčici je živa iznad koje je, ako zanemarimo
nešto živine pare, vakuum. Upućujući učenike na zaključke koje su izveli pri analizi
eksperimenta analizirati kada će sistem na slici biti uravnotežen.
• Na početku nastavnik daje smjernice učenicima koji izvode jednostavan ekspe-
riment. U čašu se ulije voda, otprilike do četvrtine, i prekrije se kartonom tako da
cijeli vrh čaše bude prekriven. Karton se pritisne dlanom te se čaša naglo okrene Sistem na slici bit će uravnotežen kada se
naopako i izvuče se dlan ispod kartona. uravnoteže pritisci fluida.
Uz nastavnikovo navođenje, učenici daju odgovor na pitanje šta će se dogoditi,
hoće li karton pasti s čaše i hoće li se voda proliti. Zašto? Tada će pritisci u tačkama A i B biti jedna-
• Kroz diskusiju učenici zaključuju da u gasovima, kao i u tečnostima, djeluje hi- ki, što znači da će hidrostatički pritisak
drostatički pritisak koji je prouzrokovan pritiskom gasa (zraka) iznad zadane tačke. žive u cjevčici (tačka A) biti jednak atmo-
Kada je čaša okrenuta, na karton s gornje strane djeluje težina vode iz čaše. S donje sferskom pritisku (tačka B).
strane djeluje sila koju stvara pritisak. Ta je sila suprotne orijentacije od težine
vode u čaši, te je uravnotežuje. Zbog toga karton ne pada. Porastom atmosferskog pritiska porast
• Izvesti zaključak da je atmosferski pritisak taj pritisak koji djeluje sa donje strane će visina stupca žive u cjevčici, ne bi li se
kartona. Da je to pritisak zraka iznad Zemljine površine. ponovo uspostavila ravnoteža.
Zemlja se zbog rotacije nalazi obavijena zračnim omotačem tako da atmosferski
pritisak uzrokuje težina zraka i on opada s visinom. Također, kada se atmosferski pritisak
Na razini mora, normirani atmosferski pritisak iznosi 10.1325 Pa. Taj iznos još na- spusti, smanjit će se i visina stupca žive u
zivamo – jedna atmosfera. cjevčici.
(10 MINUTA)
Vrijedit će: patm=ρHg •g•hHg
• Druga aktivnost je da učenici popunjavaju tabelu i analiziraju podatke o raspo-
ređenosti mase Zemljine atmosfere Za normirani atmosferski pritisak stupac
žive bit će visok 760 mm.
Masa atmosfere (gustina čestica Ze mljinog zračnog omotača) nadmorska visina
50% mase nalazi se u područ ju ispod olujnih oblaka kumulusa ispod 5,6 km Za domaću zadaću se zadaje da učenici izračunaju koliko bi iznosio stupac vode
90% mase atmosfere (otp rilike polovina ukupne atm osfe re) ispod 20 km kada bismo je umjesto žive stavili u cijev. Idući čas će iznijeti svoje zaključke zašto
t e k o k o 1% 10 km iznad površine Zemlje je dobiveni podatak da je cjevčica duga približno 10 m.
Da istraže na kojem principu radi medicinski tlakomjer.
Kroz razgovor sa učenicima oni zaključuju da ukoliko bismo atmosferu zami-
slili kao zračni okean, on bi imao najveću gustinu na dnu, a najmanju na površi- Da istraže efekt vakuuma. Jedna od mogućih smjernica je eksperiment Otta von
ni. Zbog toga atmosferski pritisak neće opadati linearno kada se penjemo pre- Guerickea s tzv. magdeburškim polukuglama.
ma vrhu atmosfere, kao što bi to bilo u vodi koja ima nepromijenjenu gustinu.
(5–10 MINUTA) Učenici se dijele u tri grupe i na sljedećem času će prezentovati svoje zaključke
prije kratkog kviza kojim će se provjeriti usvojeno znanje.
• Treća aktivnost je da učenici kroz primjer koristeći formulu dolaze do podatka
kolikom silom zrak djeluje na šaht površine 1 m2 ako je atmosferski pritisak
normiran. Vrednovanje posti- 1. Na sljedećem času učenici prezentuju teme iz domaće zadaće
gnuća (načini 2. Na tom času učenici mogu pokazati svoje znanje o atmosferskom pritisku kroz
Odgovoriti na pitanje: kada bi se poredila ta sila sa težinom nekog tijela, kolika bi formativnog praćenja i kratki desetominutni kviz
masa tijela bila? Dolaze do odgovora da tijelo ima masu 10 tona. sumativna ocjena)
Učenici treba da istraže i odgovor na pitanje koje se nameće kako atmosferski
pritisak utiče na naše tijelo cijelom površinom te zašto taj pritisak Zaključna razmatranja Kroz cijelu pripremu potrebno je prožeti realnu povezanost između predmeta.
Poveznice trebaju biti smišljene kako bi predstavljale STEM pristup.
41

Nastavni predmet:
Fizika
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / Dio
pokazatelja za odgovara-
jući uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost sa drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
42
Cilj razložiti na realne 1. Primjenjivanjem trećeg Njutnovog zakona da učenici sami dođu do izraza koje
Razred: Četvrti Nastavnik: zadaće sile djeluju na elektron (klasični uslov)
SREDNJA ŠKOLA Mevludin Maličević 2. Da primjenom prvog i drugog Bohrovog uslova učenici dođu do reda veličine
brzine elektrona, poluprečnika orbite i energije vezivanje elektrona
3. Dati potpuno tumačenje šta znači negativna energija elektrona i objasniti uslov
BOHROV MODEL ATOMA VODIKA kvantiziranosti pri prelazu elektrona sa jedne orbite na drugu i pojasniti linijske
spektre
4. OSCILACIJE, TALASI I MODERNA FIZIKA
Svrhoviti sadržaj (izabrati Hemija: Nastavnik će ponoviti građu atoma iz hemije i popunjavanje elektronske
4.3. Osnove kvantne, atomske i nuklearne fizike sadržaj kojim se mogu konfiguracije.
povezati aktivnosti iz ra- Ponoviti sa učenicima zašto su pojedini elementi fluorescentni.
4.3.2. Evaluira različite modele atoma i analizira linijske spektre zličitih predmeta STEM-a, Biologija: Sa učenicima iz biologije ući će u raspravu zašto svitac po noći svijetli.
a povezani su sa Dati objašnjenje pumpe Na-K.
4.3.2.2b) Objašnjava značenje atomskog broja, analizira red veličine karakteri- predloženim sektorima Geografija: Nastavnik će sa učenicima dati fizikalno objašnjenje polarne svjetlosti.
stičnih dimenzija i energija unutar atoma, te objašnjava principe nastanka linijskih ekonomije bazirane na Matematika: Rješavanje računskih zadataka (Prilog 1)
(emisijskih i apsorpcijskih) spektara kod atoma znanju) IKT: Korištenje simulacije
1. 4.3.2.1d) Tumači Comptonov efekat, te korištenjem De Broglieve hipoteze Metodička izvedba, orga- 1. ČAS
poredi elektrone i fotone s obzirom na njihova talasna i čestična svojstva. nizacija rada – materijali, U uvodnom dijelu, nakon što upišemo čas i provjerimo da li su svi učenici prisutni,
2. 3.1.1.1c) Poredi Coulombov zakon s Njutnovim zakonom gravitacije i koristi tehnologija i mediji koje provjerimo domaću zadaću i, ukoliko učenici nešto nisu znali, izvodimo jednog
ga za rješavanje računskih problema. će se koristiti, odrediti učenika na tablu i zajednički analiziramo zadatak.
3. 1.3.1. 1f) Identifikuje i određuje centripetalnu silu, te tumači efekte centrifu- potrebno vrijeme za
galne sile u konkretnim kontekstima. aktivnosti, odrediti vri- Zatim provjeravamo znanje koje su učenici stekli na prethodnim časovima.
4. 1.3.5. 4c) Tumači i matematički opisuje translatornu i rotacijsku kinetičku ene- jeme za aktivnosti koji-
rgiju, te elastičnu (pomoću grafikona) i gravitacionu potencijalnu energiju. ma se povezuju nastavni Postavljamo pitanja:
predmeti 1. Kako glasi Planckov zakon zračenja?
1. Medicina – Na osnovu linijskih spektara uspostavlja se dijagnoza prilikom analize (aktivnosti nastavnika 2. Šta je to kvant energije?
uzoraka tkiva ili digestivnog, respiratornog sistema. i aktivnosti učenika) 3. Šta je fotoelektrični efekt?
2. Proizvodnja energije, prenos energije, efikasnost – Bohrov model atoma daje 4. Kako glasi Einsteinova teorija fotoelektričnog efekta?
objašnjenje linijskih spektara na osnovu zakona održanja energije. 5. Šta je to fotoćelija?
3. IKT – U Bohrovom modelu atoma uvodi se pojam kvantiziranosti (zauzimanje 6. Šta nazivamo Comptonovim efektom?
tačno određenog stanja elektrona), što će biti osnova za razvijanje ideje o kvantno- 7. Čemu je jednaka po De Broglieovoj hipotezi talasna dužina mikročestice?
m računaru. Razni senzori rade na principu kvantiziranosti. 8. Relacija neodređenosti?
Matematika GLAVNI DIO
1.2.1c) Kombinuje operacije, metode i strategije za rješavanje numeričkih proble- Nakon što su odgovorili na pitanja, sa učenicima nastavnik ulazi u diskusiju kako
ma, uključujući i efikasnije metode koje nisu očigledne. se u medicini, farmaciji ili na graničnim prelazima najlakše utvrđuje hemijski sastav
1.2.2. Procjenjuje opravdanost i preciznost izabranih strategija, metoda, operacija i uzorka. Nakon što čuje odgovore od učenika, daje im fizikalno objašnjenje i govori
dobijenih rješenja, te diskutuje o krajnjem rješenju u kontekstu problema. da će do toga doći kroz Bohrov model atoma, što zapisuje na tablu kao naslov:
IKT Bohrov model atoma
3.1.3.b Upotrebljava različite uređaje za razne aplikacije (web-usluge) Da bi prevazišao poteškoće u koje je upao Rutherfordov model atoma, zbog nesla-
https://phet.colorado.edu/bs/simulation/hydrogen-atom ganja sa eksperimentalnim činjenicama o linijskim spektrima atomskog zračenja,
3.3. 10.b. Koristi internetske alate za komunikaciju i rad na zajedničkom zadatku. Bohr (Bor) pribjegava uvođenju određenih kvantnih pretpostavki za atom. Ideja o
kvantiziranju i nije bila nova, jer su je već prije njega uveli Planck i Einstein. Bohrove
Hemija kvantne pretpostavke izražene su u dva postulata, koji objedinjuju Planckovu i
1.1.2. 1.b. Istražuje povezanost strukture atoma i položaja u PSE (elektronska konfi- Einsteinovu hipotezu sa zakonima klasične fizike i tako daju osnovu Bohrove te-
guracija, energija jonizacije, elektronski afinitet). orije atoma vodika.
Geografija
1.4.4. Utvrđuje uzroke i posljedice fizičkih, hemijskih i bioloških promjena u
geografskoj sredini.
Da učenici nauče kako se kombinacijom klasičnog i kvantnog opisa došlo do prihva-
ćenog modela atoma vodika
43
 1. Atom se može nalaziti samo u određenim stacionarnim sta- Sada uvrstimo brzinu v u prvu jednačinu i dobijemo da je:
njima. U stacionarnim stanjima atom ne emitira niti apsorbira
elektromagnetsko zračenje, iako se elektroni u tim stanjima
ubrzano kreću. Energija u stacionarnim stanjima može imati
samo vrijednosti iz diskretnog niza: E1, E2,... En.
2. Pri prelazu atoma iz jednog u drugo stacionarno stanje, on
emitira ili apsorbira elektromagnetno zračenje frekvencije f
određene razlikom energija u početnom En1 i konačnom En2
stanju sistema:

Emisija zračenja se dešava pri prelazu iz višeg u niže energetsko

stanje (En1 > En2 ), a apsorpcija pri prelazu iz nižeg u više energe-
tsko stanje (En1 < En2 ). Kao što se vidi, Bohrovo kvantiziranje se
odnosi na energiju atoma. Atom može imati strogo određene
vrijednosti energija iz diskretnog spektra. Prvi postulat određu-
je stabilnost atoma, a drugi postulat određuje kvantne procese
emisije i apsorpcije svjetlosti.
Radijus prve orbite u atomu vodika (n=1) je:
Bohrov model atoma vodika
Provjera Bohrovih postulata je izvršena kod atoma vodika kao
najjednostavnijeg,
jednoelektronskog atoma. Stacionarne orbite elektrona u ato-
mu vodika su određene sa dva uslova. te je:

Prvi, klasični uslov izražava jednakost privlačne Coulumbove rn = r1 · n2

(Kulonove) sile između elektrona i jezgra i centripetalne sile
Diskretni spektar vrijednosti radijusa orbita će biti: r1, 4r1, 9r1, 16r1, 25r1,... Energija elektro-
na na n-toj orbiti jednaka je sumi njegove kinetičke i potencijalne energije:

Zamjenom mv2:
gdje su e, m i v naboj, masa i brzina elektrona, respektivno, a r
radijus orbite.

Drugi kvantni uslov proizilazi iz prvog Bohrovog postulata, a

odnosi se na kvantiziranost orbitalnog momenta impulsa.

44 45
 dobije se: Atom emituje energiju pri prelazu iz stacionarnog stanja više energije En u staciona-
rno stanje niže energije Em. Energija emitovanog fotona je:

Ako uvrstimo izraze

S obzirom da je , tako smo došli do opće formule za linijski spektar vodi-

ka, pri čemu je za Ryderbergovu konstantu dobijena vrijednost:

Iz zadnje jednačine vidimo da r→∞, onda je E→0. Praktično, energija je jednaka nuli
(elektron je slobodan) na mnogo manjoj udaljenosti, na kojoj je međudjelovanje elektro-
na i jezgro zanemarljivo. Zamjenom r sa rn dobija se energija elektrona u stacionarnim
stanjima:
Laymanova serija (m=1) nastaje prelazima sa udaljenijih orbita (n>1) na prvu orbitu
ili iz pobuđenih u osnovno stanje; Balmerova serija (m=2) nastaje prelazima elektro-
na sa udaljenih orbita (n>2) na drugu orbitu ili prelazima iz viših pobuđenih u prvo
pobuđeno stanje itd.

Diskretni energetski spektar atoma vodika će biti: ili -13,6eV, Nastajanje spektralnih serija prema Bohrovoj teoriji: a) prikaz preko elektronskih
-3,39eV, -1,5eV,…0. Elektron je najčvršće vezan za atom u prvom stacionarnom stanju orbita i b) energetski prikaz.
ili osnovnom stanju. Povećanjem radijusa orbite (povećanjem broja n) raste i energija
elektrona i teži nuli kada je elektron već slobodan. Energija atoma vodika u osnovnom Vrednovanje posti- Svi učenici će dobit list papira (Prilog 1) gdje će moći odgovoriti na pitanja iz lekcije i
stanju je -13,6eV. Da bi se elektron odvojio od jezgra (iz atoma) potrebno je utrošiti gnuća (načini formati- na osnovu skale izvršiti samoevaluaciju.
energiju od 13,6eV. Ova energija se zato zove energija jonizacije. vnog praćenja i suma-
tivna ocjena)
U osnovnom stanju elektron se nalazi na najmanjoj udaljenosti od jezgra. On ne može
pasti na jezgro ili mu se više približiti, jer kada dođe u osnovno stanje, ne postoji neko niže Zaključna razmatranja Analizira Bohrove postulate
stacionarno stanje u koje bi mogao preći. Stanja kod kojih je n >1 nazivaju se pobuđena Diskusija o rezultatima dobivenim iz Bohrovih postulata
stanja. Elektron može preći u pobuđena stanja samo ako međudjelovanjem poveća svoju Primjenjuje dato znanje na linijske spektre
energiju. Kada se elektron nađe u nekom od pobuđenih stanja, atom postaje nestabilan i
najčešće slijedi brzi prelaz u neko niže energetsko stanje, da bi se na kraju elektron našao
u osnovnom stanju.
46 47
 PRILOG 1. RAČUNSKI ZADACI:

PITANJE 1. 1. ZADATAK:
Imenuj date veličine na slici desno i napiši kvantni uslov koji proizilazi iz prvog Izračunajte brzinu elektrona na prvoj Bohrovoj stazi u vodikovom atomu. (Rj.: v=2,19Mm/s)
Bohrovog postulata.

L ___________________________
e ___________________________ 2. ZADATAK:
v ___________________________ Kvantni uslov: Pri prelazu elektrona iz pobuđenog u osnovno stanje atoma vodika emitira se foton talasne dužine 97,25 nm.
r ___________________________ Kako se promijeni orbitalni moment impulsa elektrona? (Rj.: Moment impulsa elektrona se smanji 4 puta)

3. ZADATAK:
U atomu vodika elektron pređe sa pete na prvu orbitu. Odredi energiju emitovanog fotona. (Rj.: E=13,056eV)

PITANJE 2.
Datu sliku prilagodi da se na njoj vidi prvi klasični uslov.

PITANJE 3.
Nakon što smo napisali prvi i drugi uslov

Doći matematičkim putem do izraza:

PITANJE 4.
Ako znamo da je energija elektrona data izrazom:
Izračunati energiju elektrona na prvoj orbiti i dati objašnjenje rezultata.

PITANJE 5.
Imenuj tri niza koji nedostaju.

48 49
 Nastavni predmet:
Priroda i društvo
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduvjetni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
ODABRANE PRIPREME
NASTAVNIH JEDINICA IZ STEM GRUPE
PREDMETA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
GEOGRAFIJA,
znanju
Povezanost sa drugim
predmetima
PRIRODA I
DRUŠTVO, Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
TEHNIČKA
KULTURA
Svrhoviti sadržaj
(izabrati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
50 znanju)
Razred: Treći Nastavnica:
OSNOVNA ŠKOLA Marija Jurić
Biljke, životinje i ljudi u proljeće
1. Zemlja, životni prostor:
Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode
(ekologija, održivi razvoj)
2. Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode
5. Objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici
1.2.5.5a Opisuje promjene na biljkama i životinjama kroz godišnja doba
Korelirani:
1.1.2. b. Objašnjava uticaj čovjeka na biljni i životinjski svijet.
1.2.3. Opisuje promjene u prirodi povezane s godišnjim dobima.
1.1.4. Opisuje značaj biljaka za život čovjeka i razlikuje grupe biljaka i životinja
(flora i fauna).
Poduzetništvo
Poljoprivredna proizvodnja
Matematika
1.1.1.b Uspoređuje skupove prema brojnosti, prepoznaje zajedničke karakteristike
te udružuje, izmješta i dopunjava elemente skupa.
Informatika
3.4.13.a Pregledava/reproducira slikovne, audio i videozapise na računalu.
Spoznati osnovna obilježja vezana uz biljke, životinje i ljude u proljeće
• odrediti najvažnije radove u vrtu, polju, voćnjaku i vinogradu
• opisati redoslijed pojedinih poslova u prirodi
• objasniti važnost proljetnih radova
• razvijati sposobnost prepoznavanja pojedinih poslova
• osposobljavati učenike za rad u skupinama
• poticati učenike na sudjelovanje u proljetnim radovima
• razvijati zanimanje za radove u prirodi
• uvažavati napore ljudi koji osiguravaju sve što je potrebno za dobru i kvalitetnu
žetvu i berbu
Sadržaji koji će se koristiti tijekom obrade nastavne jedinice su:
Matematika:
• matematički zadatak
Priroda i društvo:
• opisivanje promjena u prirodi koje se događaju u proljeće
• uspoređivanje sa ostalim godišnjim dobima
• objašnjavanje kako nastaje med koji proizvode pčele
i koju korist imamo od toga 51

Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koje
će se koristiti, odrediti
potrebno vrijeme za
aktivnosti, odrediti vri-
jeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
52
Informatika: Vrednovanje postignu- U procesu ispunjavanja
KRITERIJI standarda, ali ISPOD STANDARDNI NIVO IZNAD STANDARDA
• korištenje PPT prezentacije ća (načini formativnog STANDARDA
• učeničko istraživanje na zadanu temu praćenja i sumativna Očekivano;
ocjena) Ispod očekivanog; Ne Zadovoljava za svoj
ispunjava zahtjev uzrast. Zadatke Iznad očekivanog;
UVOD U UČENJE (EVOKACIJA): samostalno, samo uz ispunjava Pokazuje napredni
AKTIVNOST 1: MATEMATIČKI ZADATAK (10 MIN.) podršku drugog. samostalno, nivo razumijevanja i
Primjetno je djelovanje dosljedno i u primjenjuje u novim
Pčelar treba podijeliti 20 kg meda u kantice. Polovinu će staviti u kantice po 2 kg, a putem pokušaja i potpunosti, a u situacijama
drugu polovinu u kantice od 5 kg. Koliko mu je potrebno kantica od 2 kg, a koliko pogrešaka složenijim situacijama
uz podršku drugog
od 5 kg? 1. Učenik
R: 20:2=10 uspješno Učenik rješava Učenik samostalno
Kantica od 2 kg: 10:2=5 rješava Učenik rješava zadatak problemski rješava zadatak,
problemski jedino uz pomoć učitelja matematički zadatak analizira ga i
Kantica od 5 kg: 10:5=2 matematički unapređuje
O: Pčelaru će biti potrebno 5 kantica od 2 kg i 2 kantice od 5 kg. zadatak
2. Učenik
Zanimljivosti o pčelama: uspješno Učenik samo prepoznaje Učenik uspješno Učenik uspješno
provodi svoj tražene elemente pri provodi svoj dio razvrstava, analizira i
• Pčele ne čuju tj. nemaju razvijeno osjetilo sluha; uz razvijene oči i osjetilo vida dio istraživanju istraživanja u radnoj koristi pronađene
kojim uspješno raspoznaju boje, pčele su uspjele razviti izvanredno osjetilo njuha. istraživanja u skupini materijale
radnoj skupini
• Pčele vole sunce te ih se naziva još i “kćerima sunca”.
• To je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
• Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec
Zaključna razmatranja PPT
po minimalno osam sati na dan.
• Slonovi se boje zvuka koji proizvodi pčela.
Prilozi Tablica za formativno praćenje učenika:
• Albert Einstein je rekao da kada bi pčele nestale, „čovjeku bi preostalo samo četiri
godine života“.
Tablica za formativnu Ime i p rezime u čenika U č e n i k u s p j e š n o r j e š a v a p r o bl e m s k i U č e n i k u s p j e š n o p r o v od i s v oj d i o
Zašto su nam važne pčele? (Zato što proizvode med od kojeg pčelari mogu zaraditi
procjenu m at e m a ti č ki z a d at a k i s tr až i v a n j a u r ad n o j s ku p i n i
novce; zato što oprašuju biljke pa dobijemo voće i povrće.)
U čen ik 1 1–3 1–3
Učiteljica učenicima postavlja pitanje u koje godišnje doba pčele imaju najviše posla. U čen ik 2 1–3 1–3
(Proljeće.) Zašto? (Zato što tada cvjetaju biljke, priroda se budi iz zimskog sna.)
….
Najava: Danas ćemo naučiti nešto o biljkama, životinjama i radu ljudi u proljeće.
UČENJE I POUČAVANJE:
AKTIVNOST 2: PPT PREZENTACIJA (10 MIN.)
Učiteljica uz pomoć PPT prezentacije opisuje učenicima koje se promjene na
biljkama događaju u proljeće, što se događa sa životinjama i zašto je bitan rad ljudi
u proljeće.
AKTIVNOST 3: RAD U SKUPINAMA I IZRADA PLAKATA
KORISTEĆI STRATEGIJU „OLUJA MOZGOVA“ (15–20 MIN.)
Učiteljica je učenike podijelila u skupine. Svaka skupina ima zadatak istražiti na
internetu zadanu temu.
1. skupina – istražiti na internetu koje su promjene na biljkama u proljeće
2. skupina – istražiti što se događa sa životinjama u proljeće
3. skupina – istražiti što ljudi rade u proljeće, koji su radovi na zemlji, što se sije, a
što sadi
Dok učenici rade, učiteljica ih usmjerava i potiče u radu i u tablicu za formativno
procjenjivanje bilježi usvojenost pokazatelja za svakog učenika.
ZAVRŠNI DIO SATA:
AKTIVNOST 4: PREZENTACIJA UČENIČKIH RADOVA
Predstavnik svake skupine izložit će ono što je skupina zajednički napisala i razmje-
njivati mišljenja sa učenicima iz ostalih skupina.
53

Nastavni predmet:
Priroda i društvo
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost sa drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (iza-
brati sadržaj kojim se
mogu povezati aktivno-
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
54
Metodička izvedba, orga- UVODNI DIO
Razred: Peti (BLOK ČAS) Nastavnik: nizacija rada – materijali,
OSNOVNA ŠKOLA S.K. tehnologija i mediji koje Aktivnost 1. Pitanje–odgovor
će se koristiti, odrediti Šta je saobraćaj; zašto je saobraćaj važan; kako se dijeli; da li ste negdje putovali;
Saobraćaj u širem zavičaju potrebno vrijeme za gdje ste išli na izlet; kako vam je bilo na izletu; šta ste sve vidjeli; kojim prevoznim
aktivnosti, odrediti vri- sredstvima ste se vozili; koji je najrazvijeniji saobraćaj u BiH; kojim saobraćajnim
2. Društveno-geografski procesi i pojave jeme za aktivnosti koji- linijama je povezan Mostar sa ostalim gradovima u BiH; kako se naziva jedinica za
ma se povezuju nastavni mjerenje dužine; možemo li izračunati međusobnu udaljenost gradova; kako se
2.2. Stanovništvo i životno okruženje predmeti naziva jedinica za mjerenje vremena; koliko jedan sat ima minuta itd.
(aktivnosti nastavnika
2.2.4. Prikazuje i objašnjava važnost saobraćaja, saobraćajne povezanosti, ponašanja i aktivnosti učenika) Aktivnost 2. KWL tabela
u skladu sa saobraćajnim pravilima - Nastavnik: priprema tabelu, daje upute za rad, prati rad
- Učenik: odgovara individualno na prva dva pitanja iz KWL tabele i odlaže je do
2.2.4.4. Objašnjava saobraćajnu povezanost kao i doprinos saobraćaja razvijenosti sljedeće upotrebe
sveukupnog društva
KWL tabela: Saobraćaj u širem zavičaju
Š t a z n a m o s a o br a ć a j u ? Š t a ž e l i m z n a t i o s a o br a ć a j u ? Šta sam nauči o o s aobr ać aju?
a) Preduslovni ishod: Nema – uz pretpostavku da su dosegnuti ishodi na kraju
četvrtog razreda
b) Ishodi/indikatori u korelaciji:
2.2.1.1. Povezuje uslove života s karakteristikama društva i društvenih odnosa
1.2.2.2.a. Izrađuje slijepe (nijeme) geografske karte i grafičke prikaze (dijagrami, GLAVNI DIO
piramide) određenog geografskog sadržaja
Aktivnost 3.
1) Informaciono-komunikacione tehnologije (IKT): traži, prikuplja i koristi info- Rad u skupinama na različitim sadržajima i radnim zadacima
rmacije, kreira i prezentira Formiranje grupa prema boji. U korpici se nalaze papirići sa četiri boje: crvena,
2) Poduzetništvo: saobraćaj ima važnu ulogu u poduzetništvu za prevoz stanovništva plava, crna i siva. Učenik izvlači jedan papirić, a zatim ide u grupu koja odgovara
i proizvoda svake zemlje boji papira koji je izvukao.
3) Turizam: turizam se ne može zamisliti bez razvijenog i efikasnog prometa
• Nastavnik objašnjava zadatke rada grupa, tokom rada obilazi grupe, potiče aktiv-
Matematika nost, daje povratne informacije, po inerciji pomaže u radu.
3.1.4a. Primjenjuje osnu, centralnu simetriju, translaciju na preslikavanje jednosta- • Učenici rade u grupama, dijele informacije, istražuju, dogovaraju se, informacije i
vnih figura u ravni zaključke upisuju na pano (hamer papir koji koriste za rad).
3.2.1a Upoređuje mjerne jedinice (za dužinu, vrijeme, veličinu ugla...)
Napomena: Na stolu svake grupe nalazi se karta BiH – dio sa važnijim saobraća-
IKT jnicama, laptop i udžbenik Društva za peti razred. Sve grupe imat će zadatak da
5.1.1.a Prikuplja informacije na internetu potrebne za svakodnevni život i učenje napišu odgovore na postavljena pitanja (odgovore mogu potražiti na internetu ili u
udžbeniku Društva za peti razred), nacrtaju slijepu kartu BiH i ucrtaju odgovara-
Obrada informacija o saobraćajnoj povezanosti BiH juće zadatke, a potom da urade i tekstualni zadatak (poveznica sa matematikom).
Jedna grupa će obrađivati cestovni, druga grupa željeznički, treća grupa vodeni i
• Predstavlja podatke o saobraćajnoj povezanosti BiH četvrta grupa vazdušni saobraćaj.
• Izračunavanje saobraćajne udaljenosti i vremena putovanja pojedinim saobraća-
jnim sredstvima kroz tekstualne zadatke 1. GRUPA
Matematika: 1. Razmislite, pronađite i napišite odgovore na sljedeća pitanja:
Koristi geometrijske transformacije u podudarnosti i sličnosti geometrijskih figura • Kakav je cestovni saobraćaj u Bosni i Hercegovini?
Koristi matematički jezik za rješavanje tekstualnih zadataka • Da li cestovni saobraćaj u BiH odgovara savremenim međunarodnim standardima?
• Koje dijelove naše zemlje će povezati izgradnja autoputa na koridoru 5-C?
IKT: • Kolika je dužina puteva u BiH?
Prikuplja podatke primjenom IKT tehnologije
2. Nacrtati slijepu kartu BiH
Crvenom olovkom ucrtati glavnu putnu saobraćajnicu u BiH koja vodi od Bosa-
nskog Broda, preko Dervente, Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara do Jadranskog
mora.
55
 3. Riješi sljedeći zadatak Koliko je trajala vožnja avionom, a koliko autobusom? Kolika je bila ukupna vožnja
Ako od Mostara do Sarajeva ima 129 km, a od Sarajeva do Jablanice 80 km, kolika sa oba prevozna sredstva?
je dužina puta od Jablanice do Mostara?
Aktivnost 4: Plakat do plakata
2. GRUPA Nastavnik razgovara sa učenicima o temi koju su obrađivali, kako bi se njihova
pažnja usmjerila na strategiju koja će se primjenjivati.
1. Razmislite, pronađite i napišite odgovore na sljedeća pitanja: Plakat do plakata je strategija koja osposobljava učenike da kritički procjenjuju,
• Kada je počelo razvijanje željezničkog saobraćaja u Bosni i Hercegovini? evaluiraju i procjenjuju radove drugih grupa, ali vrše i samoevaluaciju svojih radova.
• Na osnovu čega se ocjenjuje razvijenost željezničkog saobraćaja neke zemlje?
• Kolika je dužina željezničkih pruga u BiH? ZAVRŠNI DIO
• Kakvu ulogu željeznički saobraćaj ima u današnjem periodu?
Aktivnost 5: KWL tabela – završno odgovaranje
2. Nacrtati slijepu kartu BiH
Crnom olovkom ucrtati glavnu željezničku saobraćajnicu koja vodi od Bosanskog Nastavnik će uputiti učenike da dovrše odgovaranje na treće pitanje iz KWL
Šamca, preko Doboja, Zenice, Sarajeva i Mostara do luke Ploče u Hrvatskoj. tabele. Nakon odgovaranja učenici upoređuju odgovore iz drugog i trećeg stu-
pca KWL tabele, odgovore upoređuju u paru, prema samostalnoj inicijativi izlažu
3. Riješi sljedeći zadatak odgovore na drugo i treće pitanje iz tabele, te samoprocjenjuju vlastita postignuća.
Sa željezničke stanice u Mostaru voz koji je prevozio turiste krenuo je u 10 h i 35
min. U Sarajevo je stigao za 2 h i 3 min. U koliko je sati stigao? Napomena:
Realizacija časa podrazumijeva dostupnost IKT u učionici.
3. GRUPA
Vrednovanje Vrednovanje postignuća ostvarit će se na osnovu:
1. Razmislite, pronađite i napišite odgovore na sljedeća pitanja: postignuća (načini • KWL tabele – odgovora na treće pitanje
• Kakav značaj ima saobraćaj na vodi za našu zemlju? formativnog praćenja i • prezentacije grupnih radova
• Na kojoj rijeci se najvećim dijelom odvija riječna plovidba? sumativna ocjena) • učeničke samoprocjene
• Kolika je ukupna plovna dužina Save duž naše obale?
• Osim rijeke Save, plovna je još jedna rijeka u svom donjem toku. Kako se zove ta Zaključna razmatranja
rijeka i kroz koji grad protiče?

2. Nacrtati slijepu kartu BiH TABELA ZA FORMATIVNU PROCJENU:

Plavom olovkom ucrtati tok rijeke Neretve i njen izlaz na Jadransko more. U kartu Saobraćaj u širem zavičaju
upisati mjesta kroz koje rijeka Neretva protiče.
1 2 3
KRITERIJ ISPOD STANDARDA STANDARDNI NIVO IZNAD STANDARDA
3. Riješi sljedeći zadatak
Na organizovanom takmičenju Kajakaškog kluba „Neretva“, prvi kajak prešao je Samostal no i detal jno
O bj a š n j a v a s a o br a ć a j n u U z p o m o ć i d o d at n a Samo stal no o bjaš njava o b j a š n j a v a s a o br a ć a j n u
dužinu rijeke Neretve od 17 km, drugi kajak od 29 km, a treći kajak tri puta više od p o v e z an o s t k ao i o b r az l o ž e n j a s a ob r a ć a j n u p ov e za n os t p o v e z an o s t B i H ka o i
prvog kajaka. Koliko su kilometara zajedno prešla sva tri kajaka? d op r i n o s s a ob r a ć a j a n as ta v n i ka o b j a š n j av a BiH kao i do pr inos d op r i n o s s a ob r a ć a j a
r a zv i j e n os t i s v e u k u p n og s a ob r a ć a j n u s a ob r a ć a j a r a zv i j e n os t i r a zv i j e n o s t i s v e u k u p n og
p o v e z an o s t B i H sv eukupnog dr uštva d r u š tv a, d i s k u t u j e i d o n o s i
4. GRUPA d r u š tv a
z a k l j u č ke

1. Razmislite, pronađite i napišite odgovore na sljedeća pitanja:

• U koje vidove saobraćaja se svrstava avionski saobraćaj?
• U kojim gradovima u BiH se nalaze zračne luke (aerodromi)?
• U kojem gradu je najvažnija tačka međunarodnog avioprometa u BiH?
• Zbog čega je važan razvoj, unapređenje i modernizacija avionskog saobraćaja?

2. Nacrtati slijepu kartu BiH

Ucrtati sve veće gradove u BiH, a potom nacrtati kartografski znak za aerodrom
pored grada u kojem je razvijen vazdušni saobraćaj.

3. Riješi sljedeći zadatak

Jedna grupa turista krenula je sa Mostarskog aerodroma prema Tuzli u 8 h i 20 min.
Na odredište su stigli u 9 h i 10 min. Druga grupa turista krenula je također prema
Tuzli sa autobuske stanice u Mostaru u 7 h i 30 min. Na cilj su stigli u 11 h.
56 57

Nastavni predmet:
Tehnička kultura
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / Dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju (odabrati jedan ili
dva primjera iz OTC-a
koji odgovaraju uzra-
stu – čas započeti s ovim
primjerom/primjerima)
Povezanost sa drugim
predmetima (navesti
odabrane pokazatelje iz
OTC-a kojim se povezuju
nastavni predmeti)
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
58
Svrhoviti sadržaj (iza- Hemija:
Razred: Osmi Nastavnica: brati sadržaj kojim se Prepoznaju materijal, nalaze mu mjesto u periodnom sistemu i uočavaju njegove
OSNOVNA ŠKOLA Amela Orman mogu povezati aktivno- osobine (električna i toplinska provodnost).
sti iz različitih predmeta
STEM-a, a povezani su sa Fizika:
Spajanje strujnih kola – PR
predloženim sektorima Ponavljaju osnovne definicije i pojmove koji uvjetuju protok struje u strujnom
ekonomije bazirane na krugu (napon, struja, Omov zakon).
1. Tehnika i tehnologija
znanju)
Informatika:
1. Energija; Praktičan rad
Koristi multimedijalne materijale tj. prezentaciju sa ugrađenim animacijama koje
simuliraju fizikalne pojave u strujnom krugu, kako bi učenicima protok struje koji
• 1.4.8. Planira i uređuje radno mjesto
ne mogu vidjeti bio maksimalno približen. Koristi alate za učenje na daljinu i odgo-
• 1.4.10. Pravilno i sigurno rukuje materijalima i sredstvima za rad
varajuće testove (kvizove ili forme) pomoću kojih dodatno učenici utvrđuju naučeno.
• 2.3.6. Poznaje različite izvore, prijenose i transformacije energije
Metodička izvedba, orga- UVODNI DIO ČASA
1.4.8.a. Planira redoslijed aktivnosti praktičnog rada
nizacija rada – materijali,
1.4.10.a. Pravilno koristi električne uređaje pri obradi materijala
tehnologija i mediji koje Nastavnica:
2.3.6.d. Razlikuje načine prijenosa i transformacije energije
će se koristiti, odrediti Počinje diskusiju sa učenicima pitanjem koji oblici energije postoje i koje su pre-
potrebno vrijeme za dnosti, a koji nedostatci električne energije u odnosu na druge oblike energije.
9.a Koristi tehnički crtež kao osnovu za realizaciju praktičnog rada
aktivnosti, odrediti vri-
9.c Koristi pravilno pribor, alate i mašine, objekte tehnike
jeme za aktivnosti koji- Učenici:
ma se povezuju nastavni Diskutuju, iznose mišljenje i daju komentare.
Preduslovni:
predmeti
1.4.10.a. Pravilno koristi alate za obradu različitih materijala
(aktivnosti nastavnika i Nastavnica:
1.4.10.b. Razlikuje alate prema vrsti materijala
aktivnosti učenika) Pita učenike koje sve električne potrošače poznaju. A zatim učenici treba da odgo-
1.4.10.c. Razlikuje alate prema vrsti obrade
vore na koji način električna energija dolazi do potrošača i zašto je to tako.
4. Proizvodnja energije, prijenos energije, efikasnost
Učenici:
Kroz diskusiju učenici treba da uvide da je električna energija u odnosu na konve-
ncionalne oblike energije (fosilna goriva) „čišća“, ekološki prihvatljivija, da ima za-
garantovanu potrošnju te donosi zagarantovan profit (KBE sektor).
CENTRALNI DIO ČASA
Nastavnica:
Fizika
Na radnu površinu postavlja bateriju, izolirane provodnike, žaruljicu (potrošač) i
3.2.1.b) Objašnjava razlike između provodnika, poluprovodnika i izolatora, te ih
jednopolni prekidač. Uzima bakarni vodič i pita učenike o kojem hemijskom ele-
identifikuje kroz provođenje jednostavnih eksperimenata.
mentu je riječ (na TV-u ili projektoru prikazan je periodni sistem elemenata) i
kakve osobine ima.
Informatika
3.4.11.d. Primjenjuje i povezuje animaciju, tranzicijske efekte i postavke za prikaz
Učenici:
prezentacije.
Kroz diskusiju i na osnovu naučenog iz hemije zaključuju da se radi o metalu koji
ima izuzetno dobru električnu i toplinsku provodnost.
Hemija
2.1.2.b. Uspoređuje osobine metala i nemetala ukazujući na građu njihovih atoma.
Nastavnica:
Uzima bateriju, objašnjava učenicima da se radi o hemijskom izvoru električne ene-
Razumijevanje strujnog kruga analizom hemijske strukture, fizikalnih zakonitosti i
rgije i u kratkim crtama im približava taj proces. Učenike pita da ponove definicije
praktične realizacije uz korištenje multimedije.
za električni napon i električnu struju koje su naučili na času fizike.
1. Učenici treba da razumiju zakonitosti koje uvjetuju protok struje u strujnom
Učenici:
krugu.
Javljaju se i daju odgovore.
2. Na ispravan način koriste alat i brinu se za sigurnost sebe i drugih učenika.
3. Uspješno koriste elektrotehničku i montažnu shemu i spajaju na ispravan i sigu-
ran način elemente strujnog kruga uz razumijevanje njihove funkcije.
59
 Nastavnica: Učenici:
Na TV-u ili projektoru prikazuje multimedijalnu prezentaciju sa ugrađenom ani- Spajaju elemente električnog kruga i po potrebi pozivaju nastavnicu ukoliko im
macijom (Informatika) na kojoj se zorno mogu pojasniti uzrok protoka električne nešto nije jasno.
struje, njen tok i potrošnja (pretvorba) na električnom potrošaču – žaruljici. Na slj.
slajdu prezentacije prikazane su uporedo fizikalna shema, elektrotehnička shema Nastavnica:
i shema spajanja za praktičnu vježbu, te nastavnica pojašnjava na što svaka od njih Daje upute, provjerava tok vježbe (ispravnost i sigurnost spojeva).
ukazuje. Zatim im na stolu pokazuje završenu vježbu jednostavnog strujnog kruga
koju su radili iz fizike. Traži da učenici daju svoj komentar i objasne šta su naučili Učenici i nastavnica:
tokom realizacije te vježbe. Po završetku vježbe pozivaju nastavnicu koja još jednom kontrolira sve, a zatim
ona testira realizirani strujni krug. Isti postupak ponavlja sa svim parovima.

ZAVRŠNI DIO ČASA

Nastavnica:
Dijeli učenicima radne listiće za evaluaciju, kojima provjerava usvojenost indikatora
/ishoda učenja.

Učenici:
Ispunjavaju radne evaluacijske listiće i vraćaju ih nastavnici.

Nastavnica:
Zatim putem servisa Google Clasroom ili Teams šalje kviz (formu) koji trebaju
uraditi u toku istog dana kako bi naučeno na času u istom danu još jednom pono-
vili i do kraja utvrdili, tj. na pravi način zaokružili usvajanje indikatora/ishoda učenja
sa časa.

Sl. 1 – Animacija protoka električne struje u strujnom kolu sa

Vrednovanje posti- U toku časa, učenici daju odgovore i za svakog se može bilježiti
prekidačem i žaruljicom
gnuća (načini aktivnost pomoću sljedeće tabele za formativnu procjenu:
formativnog praćenja i
Učenici:
sumativna ocjena) Ime i D on i o j e P a žl j i v o P ri h va ć a V ri j e đ a G led a Š et a i g l ed a P om a že P r e u zi m a
Daju konkretne odgovore i diskutuju o svemu što su radili i naučili. p r e zi m e p o tr e b an s l u š a / č i t a d od i j e l j e n u s u r ad n i ke k r oz št o d ru g e d ru g i m u lo g u
uče ni ka m a te r i j a l u p u t e z a u lo g u u p r oz or g ru pe ra d e č l an o v i m a or gani zato ra
ra d g ru pi s v oj e g r u p e
Nastavnica:
Objašnjava učenicima razliku između naizmjenične i istosmjerne struje. Zatim
učenici rade u parovima i za početak dobijaju sijalično grlo, prekidač, utikač i
provodnike, potreban alat, sheme spajanja i elektrotehničku shemu. Još jednom
ponavlja da prilikom vježbe u tabelu za formativno procjenjivanje unosi zapažanja Zaključna razmatranja Kroz razgovor se ponavljaju ključni pojmovi usvojeni na času.
o aktivnosti svakog učenika, njihovoj disciplini, sigurnom rukovanju alatom i ma-
terijalima (na prethodnom času imali su priliku da nauče pravilno koristiti alat i
pravilno spojiti svaki od tih elemenata).

Sl. 2 – Elektrotehnička shema

60 61
 Циљ разложити на Ученици ће бити у могућности да:
Наставни предмет: Разред: ТРЕЋИ (III), Наставник: реалне задатке • усвоје и прошире знања о положају и физичко-географским одликама Јужне
ГЕОГРАФИЈА СРЕДЊА ШКОЛА АНДРЕЈ ВУЈНИЋ Азије;
• примијене раније стечено знање;
• уоче, разумију и објасне утицај положаја регије на њене физичко-географске
Географско подручје Брчко дистрикт БиХ одлике;
• анализирају физичко-географске специфичности Јужне Азије;
„ENABLE BiH“ mодел ЈУ Гимназија „Васо Пелагић“ Брчко • анализирају сличности и разлике међу регионалним цјелинама Азије;
школа • разумију специфичности природне средине регије као посљедице дјеловања
природних сила унутар географског омотача;
„ENABLE BIH” Школска 2018/2019. и 2019/2020. (I полугодиште) • развију свијест о потреби заштите природне средине;
Фаза II – • активно учествују у дискусији;
Имплементација • активно користе географску карту;
• примијене новостечено знање у свакодневном животу.
Назив наставне јединице ЈУЖНА АЗИЈА – природногеографске одлике
Циљани садржај Математика
Област 4. РЕГИОНАЛНА ГЕОГРАФИЈА (изабрати садржај Анализирати климатске одлике регије Јужне Азије и израдити клима-дијаграм
којим се могу повезати на којем ће бити приказани температура и количина падавина током 12 мјесеци
Компонента 4.2. Ваневропски континенти активности из у години, те утврдити најпогоднији период у току године за туристичку
различитих предмета валоризацију регије.
Исход учења 4.2.2. Анализира физичко-географске карактеристике ваневропских СТЕМ-а, а повезани Анализирати протицај и водостај на ријекама Јужне Азије са освртом на
континената су са релевантним рељефне и климатске карактеристике регије, те уочити енергетски потенцијал
секторима економије ријека регије.
Показатељи(и) / 4.2.2.2.а. Упоређује природно-географску разноликост појединих континената базиране на знању)
Дио показатеља за 4.2.2.2.б. Процјењује природно-географска обиљежја на основу којих је Биологија
одговарајући узраст могућ економски развој појединих континенталних регија Анализирати биогеографска својства регије и креирати летак за њену
туристичку промоцију.
Предусловни/повезани 4.2.2.1.а. Анализира позитивне и негативне аспекте географског положаја Препознати и именовати типичне биљне и животињске представнике Јужне
исходи или показатељи појединих континената Азије и издвојити биљне врсте погодне за развој дрвне, прехрамбене,
истог предмета текстилне, фармацеутске и других грана индустрије, водећи рачуна о очувању
природне средине.
Мотивација – сектори 8) Туризам Анализирати типове земљишта карактеристичне за регију са освртом на
економије базиране на 10) Савремена пољопривредна производња утицај типа земљишта на пољопривредну производњу.
знању
ИКТ
Повезаност са другим Математика Развој савремених географских истраживања наметнуо је потребу савременог
предметима 2.2.3.ц. Анализира суштину проблема и рјешења из илустрација (цртеж, прикупљања података, обраде и представљања географског садржаја
графикa, дијаграм и сл.) (геолошка подлога, рељеф, клима, геолошка лежишта минерала важних за
2.3.1.б. Повезује претпоставке и аргументе развој привреде, алувијалне равни, плодно земљиште, биогеографска својства
и сл.) у простору помоћу географског информационог система.
Биологија
1.1.1.б. Анализира типове еколошких система, утврђујући њихове разлике Методичко извођење, УВОД У УЧЕЊЕ (5 МИНУТА)
1.1.3.a. Препознаје и именује представнике организама из свих организација рада –
биогеографских регија материјали, технологија Користећи ППТ презентацију покренути квиз (Информатика) за понављање
и медији који ће се физичкогеографских одлика Азије, с акцентом на оне карактеристичне за
ИКТ користити, одредити Јужну Азију.
5.1.1.б. Процјењује критички информације које проналази на вебу потребно вријеме за Подијелити ученике у четири хетерогене групе.
активности, одредити
Циљ наставног часа • Проширивање знања о положају и физчко-географским одликама Јужне вријеме за активности УЧЕЊЕ И ПОДУЧАВАЊЕ (30 МИНУТА)
Азије којима се повезују ФАЗА I – РАД У ГРУПАМА (15 МИНУТА)
• Разумијевање утицаја географског положаја регије на њене природно- наставни предмети • Наставник дијели радне задатке, даје додатна објашњења у вези са задацима,
географске одлике (активности наставника обилази групе, подстиче активност ученика, дефинише непознате појмове,
и активности ученика) коригује ученике уколико је то неопходно.

62 63
 • Ученици рјешавају групне задатке уз помоћ препоручене литературе и Кроз домаћи задатак подстаћи ученике на кориштење различитих извора
интернет страница (Информатика), истражују, сарађују, израђују географске (интернет – Информатика) при самосталном стицању знања.
карте, летке, клима-дијаграме. Ученицима се на часу дозвољава употреба Похвалом и наградом подстаћи ученике да континуирано стичу нова знања и
мобилног телефона као наставног средства, да користе интернет и сервисе развијају атмосферу позитивног ривалитета на часу географије.
са географским картама – Google maps и сл. (Информатика), и проналазе
и лоцирају објекте, ријеке и туристичке дестинације, што им олакшава Вредновање постигнућа Постигнуће ученика се вреднује формативно на основу активности и њиховог
рјешавање задатака. (начини формативног залагања у сва три дијела часа.
праћења и сумативна
Ученик Ученик Ученик издваја Ученик уочава и
Група 1: Рељеф Јужне Азије оцјена) успјешно разврстава хидрографске разврстава типове
Ученици издвајају различите географске цјелине на простору регије, утврђују Име и користи и климатске објекте и земљишта у регији и
презиме анализира појасеве и издваја анализира систематизира их по
њихове границе, исцртавају те рељефне цјелине на слијепој карти регије, ученика слијепу карту и основни водостај на типу савремене
анализирају вријеме и начин њиховог постанка, анализирају узроке који су објашњава климатски тип ријекама током пољопривредне
узроке настанка објашњавајући различитих производње
довели до данашњег изгледа рељефа. На основу рељефних карактеристика рељефа његове особине периода у години
ученици издвајају туристичке регије у оквиру Јужне Азије. Ученик 1 1–3 1–3 1–3 1–3
Ученик 2 1–3 1–3 1–3 1–3
Ученик 3 1–3 1–3 1–3 1–3
Група 2: Клима Јужне Азије ….
Ученици издвајају климатске појасеве и типове климе заступљене на територији
Јужне Азије. Анализирају основне одлике сваког типа климе и лоцирају га на
слијепој карти. Уочавају најзаступљенији тип климе (клима тропских монсуна) Закључна разматрања Материјали израђени у току часа: карте, леци, клима-дијаграми, могу бити
и издвајају његова главна својства. Израђују клима-дијаграм (Математика) искориштени за израду паноа.
најзаступљенијег типа климе и утврђују најпогодније периоде у току године
за туристичку валоризацију регије и њених дијелова.

Група 3: Хидрографске одлике Јужне Азије

Ученици издвајају хидрографске објекте на територији Јужне Азије – користе
географски информациони систем и интернет алате – нпр. Google maps и сл.
(Информатика), утврђују ријечне режиме, анализирају водостаје на ријекама
током различитих периода у години, анализирају типове ушћа у регији,
уочавају енергетски потенцијал ријека, на слијепе карте уцртавају све уочене
хидрографске објекте.

Група 4: Биогеографске и педолошке одлике Јужне Азије

Ученици издвајају типове земљишта у регији, анализирају могућност њиховог
културног искориштавања (у смислу савремене пољопривредне производње),
уочавају биогеографске карактеристике у различитим дијеловима регије,
лоцирају их на слијепој карти, анализирају узроке распореда биогеографских
зона, препознају и именују типичне биљне и животињске представнике
(Биологија), креирају летак за туристичку промоцију регије засновану на
биогеографским одликама, издвајају биљне врсте погодне за развој дрвне,
прехрамбене, текстилне, фармацеутске и других грана индустрије.

ФАЗА II – ПРЕЗЕНТОВАЊЕ РАДА (15 МИНУТА)

• Представници група излажу резултате рада групе. Остали ученици прате

излагање, постављају питања, активно учествују у дискусији.
• Наставник прати излагање, даје додатна објашњења, коригује уколико је
неопходно, даје повратну информацију.

ЗАВРШНИ ДИО ЧАСА (10 МИНУТА)

Кроз кратак квиз добити повратну информацију о усвојености исхода/

индикатора учења.

64 65
 Nastavni predmet:
Kemija
Geografsko područje:
ENABLE BiH Model škola
ENABLE BiH Faza II –
Implementacija
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduvjetni/korelirani
ODABRANE PRIPREME ishodi ili pokazatelji istog
NASTAVNIH JEDINICA IZ STEM GRUPE predmeta
PREDMETA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU Motivacija – sektori
HEMIJA
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
66
Razred: Deveti Nastavnica:
OSNOVNA ŠKOLA Mirna Bukvić
Hercegovačko-neretvanska županija/kanton
OSNOVNA ŠKOLA PETRA BAKULE MOSTAR
Školska 2018/2019. i 2019/2020. (I polugodište)
Bjelančevine (proteini)
3. Struktura tvari i pretvorba energije
3.3. Tvari bogate energijom
3.3.1. Uspoređuje svojstva, sastav i vrstu tvari bogatih energijom.
3.3.2. Analizira pretvorbu energije u kemijskim i biokemijskim sustavima.
3.4.1. Prikuplja podatke iz različitih izvora.
3.3.1.b. Navodi svojstva, sastav i vrstu organskih spojeva (masti i ulja, ugljikohidrata,
bjelančevina).
3.3.2.b. Navodi kemijske promjene organskih molekula (redukciju glukoze, esteri-
fikaciju, hidrolizu, nastajanje peptidne veze).
3.4.1.a. Definira istraživački zadatak.
2.2.3. Analizira fizičko-kemijske promjene anorganskih i organskih tvari.
Sport, medicina i srodni sektori:
• Važnost proteina za održavanje zdravlja cjelokupnog organizma
• Proteini nam daju energiju i sudjeluju u održavanju mišićne mase
• Važnost poznavanja sastava biološki važnih spojeva za farmaceutsku industriju
Biologija
3.1.2. Objašnjava fizičke i kemijske promjene tvari i energije u organizmu.
4.3.1. Prihvaća stavove koji doprinose vlastitome zdravlju.
4.1.2. Objašnjava i povezuje funkciju organa i organskih sustava.
Putem eksperimentalnog i praktičnog rada učenicima približiti da uoče kemi-
jske i biološke značajke bjelančevina za čovjekov organizam, te zaključiti kako su
bjelančevine važan i neizostavan dio ljudske prehrane.
Učenici i učenice će moći:
• prikazati opću strukturnu formulu aminokiselina
• poznavati izvore esencijalnih aminokiselina
• komentirati nužnost unosa bjelančevina kao izvora energije i kao gradivnih kompo-
nenata organizma
• opisati i objasniti fizikalna i kemijska svojstva bjelančevina te njihovu biološku
ulogu.
67
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz ra-
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji kojim
će se koristiti, odrediti
vrijeme za aktivnosti,
odrediti vrijeme za
aktivnosti kojima se pove-
zuju nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
68
Biologija: 2. Drugi zadatak učenika jeste da urade pokus: denaturiranje bjelančevina. Pratiti
• biokatalizatori; hormoni; inzulin; hemoglobin dobivene detaljne upute i svoje rezultate, zaključke i promatranja samog pokusa
• poznavati namirnice koje su bogate bjelančevinama i njihove nutritivne vrijednosti potkrijepiti slikom i odgovorima na sljedeća pitanja:
• proteini su izvor energije i sudjeluju u održavanju mišićne mase
Što su bjelančevine i koje ih molekule grade?
Što je denaturacija bjelančevina i što je uzrokuje?
Prisjetiti se proteina u tijelu čovjeka (npr. keratin, inzulin, hemoglobin…)
Koja je uloga bjelančevina u organizmu čovjeka?
UVODNI DIO: 10 MINUTA Tijekom rada nastavnici obilaze skupine, prate i potiču aktivnost, pružaju učenicima
povratne informacije te, ako je potrebno, pomažu skupinama.
Aktivnost nastavnika:
Nakon toga dva učenika predstavljaju nastavni film desetominutnom prezentacijom
Nastavnica formira četiri skupine učenika i započinju sat strategijom „OLUJA o bjelančevinama kao važnom kemijskom i biološkom značaju za ljudski organizam.
MOZGOVA”.
Na vidno mjesto (ploču) pišemo središnji pojam, a onda učenici predlažu pojmove 3. Treći zadatak: na piramidi postavljenoj na panou učenici pravilno slažu slikovni
koji ih na taj pojam asociraju i tako započinje diskusija. materijal namirnica i zaključuju koje namirnice i u kojem omjeru treba konzumirati
da bismo očuvali zdravlje svoga organizma.
4. Četvrti zadatak učenika jeste da nacrtaju vlastiti tanjur pravilne prehrane i da to
svaka skupina izloži na pano. Prodiskutirati o izloženom zapisu s glasnogovornikom
skupina i zaključiti čiji je tanjur pravilne prehrane najprihvatljiviji.
ZAVRŠNI DIO: 5 MINUTA
Za domaći zadatak učenici trebaju izračunati svoj indeks tjelesne mase (ITM).
Indeks tjelesne mase (ITM) računa se pomoću sljedeće formule:
ITM = težina / visina²
Vrednovanje Vrednovanje postignuća ostvarit će se praćenjem aktivnosti učenika prema
postignuća (načini forma- uključenosti u nastavni proces i na osnovu toga izvest će se sumativna ocjena.
tivnog praćenja i
GLAVNI DIO: 30 MINUTA sumativna ocjena)
Aktivnost učenika: Zaključna razmatranja Dobiveni zaključci prikazani izradom pokusa: denaturiranje bjelančevina, piramide
zdrave prehrane i tanjur zdrave prehrane postaviti na pano u STEM kabinetu.
Korištenjem metode skupnog istraživanja učenici pristupaju sljedećem zadatku.
1. Prvi zadatak učenika jeste da na osnovu ponuđenih namirnica odgonetnu o kojoj
se skupini hranjivih tvari radi i da usmeno prezentiraju.
Na ploči piši-briši crtamo tablicu hranjivih tvari. Popunjavajući je učenici dolaze do
zaključka koje hranjive tvari imaju zaštitnu (Z), koje gradivnu (G), a koje energetsku
(E) ulogu.
H r an j i v e tv ar i Z a š t i t n a u l og a Gradi vna uloga E n e rg e t sk a u l o g a
( Z) (G ) (E )
U g l j i ko h i d r a ti E
Ma s t i i u l j a E
B j e l an č e v i n e Z G E
V od a Z G
V i t am i n i Z
M i n e r al i Z
69

Nastavni predmet:
Hemija
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog časa
Cilj razložiti na realne
zadaće
70
Svrhoviti sadržaj (izabrati Energija i obnovljivi izvori: procjena štete nastale hemijskim promjenama u okolini
Razred: Deveti (9-1, 9-2) Nastavnica:  sadržaj kojim se mogu Poljoprivredna proizvodnja: procjena štete nastale hemijskim promjenama na poljo-
OSNOVNA ŠKOLA Ilvana Trumić povezati aktivnosti iz ra- privrednu proizvodnju (kisele kiše...)
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s
Nafta. Dobivanje i osobine.  (37. čas)
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
2. STRUKTURA I FUNKCIONALNA POVEZANOST PROCESA U PRIRODI
znanju)
3. Hemijska tehnologija i održivi razvoj
Metodička izvedba, orga- Nastavnik pozdravlja učenike, upisuje čas i izlaže prezentaciju o temi „Nafta”.
nizacija rada – materijali, Očekuje se aktivno učešće učenika, diskusija u vezi s poznatim dijelovima gradiva.
2. Argumentuje važnost prirodnih resursa i njihovo korištenje u tehnološkim pro-
tehnologija i mediji koji
cesima.
će se koristiti, odrediti UVOD: SVE JE ENERGIJA.
vrijeme za aktivnosti, Postoje različiti oblici energije, uključujući i potencijalnu (energija koju sistem ima
2.3.2.a. Povezuje važnost prirodnih resursa (zemni plin, nafta, ugalj, fosilna goriva)
odrediti vrijeme za akti- zbog položaja ili uređenja svojih dijelova). Znamo da energiju ne možemo stvoriti
i njihovo korištenje u tehnološkim procesima (petrohemija, dobivanje sintetičkih
vnosti kojima se povezuju ni uništiti i da je količina energije u univerzumu konstantna. Univerzum dijelimo
materijala, plastičnih masa).
nastavni predmeti na sistem i okolinu – sistem može da daje ili uzima energiju iz okoline. Energija se
(aktivnosti nastavnika može prenositi na dva načina: rad, tj. sila na prijeđenom putu ili kao prijenos toplote
2.3.1.b. Povezuje racionalno korištenje prirodnih resursa s očuvanjem životne sre-
i aktivnosti učenika) toplotnim interakcijama. Hemija proučava energiju uskladištenu u hemijskim veza-
dine.
ma, koja se razmjenjuje između atoma i molekula do najstabilnijeg oblika i otpušta
3.1.3.a. Navodi najčešće korištene izvore energije i utjecaj izgaranja fosilnih goriva
u okruženje da vrši rad. Hemijska energija je vrsta potencijalne energije. Možemo
na okolinu.
dodati energiju molekuli i uzeti je, ili je čak iskoristiti da vrši rad, npr. gorenje je
3.3.3.b. Razumije odgovoran odnos prema izvorima energije.
prijenos toplote iz sistema u okolinu, i to je egzotermna reakcija, a prijenos toplote
iz okruženja u sistem je endotermna reakcija. 
Energija i obnovljivi izvori, poljoprivredna proizvodnja     
Konkretno, sagorijevanjem fosilnih goriva oslobađa se energija nastala kao rezultat
građenja hemijskih veza u molekuli azot(II) oksida,
NO: N2 + O2 → 2NO  ............................................................................................... 5 min.
Geografija:
3.1.3. Objašnjava značaj energije i analizira racionalno korištenje energetskih resursa
Osnovni izvor energije u svijetu danas su fosilna goriva: ugalj, nafta i zemni plin.
u skladu s očuvanjem prirode.
Nafta je tamna i viskozna tekućina, koja predstavlja kompleksnu smjesu ugljikovo-
3.3.2. Poredi različite utjecaje ekonomskog razvoja na životnu sredinu.
dika alkanskog i aromatskog reda, s manjim količinama anorganskih spojeva kisika,
3.3.4. Analizira različite mjere unapređenja zaštite životne sredine.
azota i sumpora. Gustoća nafte kreće se od 0,72 do 1,0 g/cm3. Miris nafte zavisi
Biologija:
od prisustva lako isparljivih komponenata, a može biti neprijatan ukoliko je visok
1.3.1.b. Utvrđuje položaj i važnost čovjeka u održavanju sklada žive i nežive prirode.
sadržaj sumporovih spojeva. Gustoća nafte zavisi od sastava: ako je prisutno više
1.3.3.b. Utvrđuje načine očuvanja prirodnih bogatstava i prirode.
alifatskih ugljikovodika u odnosu na aromatske, gustoća je manja. Nastala je, najvje-
Fizika:
rovatnije, od uginulih morskih životinja koje je na morskom dnu prekrio mulj. Kao i
2.2.1.a. Opisuje i razlikuje unutrašnju energiju, toplotu i temperaturu te poredi
ostala fosilna goriva, usljed djelovanja mikroorganizama, visokog pritiska i tempera-
značenja ovih pojmova u jeziku fizike i jeziku svakodnevnice.
ture, nastala je nafta. Najveće količine nafte dobivaju se bušenjem bušotina, koje
Matematika:
moraju biti duboke i do nekoliko kilometara, na kopnu ili na dnu mora s platformi.
1.2.1.c. Pronalazi različite načine rješavanja problema i identifikuje potrebne info-
Prerada nafte počinje frakcionom destilacijom u rafinerijama.
rmacije.
Frakciona destilacija sirove nafte vrši se u tornjevima (kolone) za destilaciju. Nakon
Razumjeti važnost nafte kao prirodnog goriva, objasniti proces frakcione destilacije
odvajanja krutih čestica i vode, nafta se u destilatorima zagrijava na 350–400 °C.
nafte i navesti najvažnije frakcije nafte.
U koloni postoji niz horizontalnih rupičastih pregrada (tavani). Frakcije s nižom ta-
čkom ključanja u parnom stanju penju se prema vrhu kolone, dok one s višom ta-
Prisjetiti se šta je energija u fizici i hemiji. Hemijska energija je vrsta potencijalne
čkom ostaju u nižim dijelovima. Na vrhu kolone izlaze gasovi čije su tačke ključanja
energije.
niže od 20 °C. Najvažnije frakcije nafte: gas, petroleter, benzin, kerozin, lako ulje, ulje
Osnovni izvor energije u svijetu danas su fosilna goriva: ugalj, nafta i zemni plin.
za podmazivanje, parafin i asfalt.
Definisati šta je nafta, utvrditi hemijski sastav i objasniti proces frakcione destilacije
nafte. Navesti najvažnije frakcije nafte i njihovu upotrebu.
Oko 90% sirovina za organsku hemijsku industriju dobiva se iz sirove nafte, i mnogi
Utvrditi koji dijelovi svijeta imaju najveća nalazišta nafte i kada i kako je istraživana
proizvodi za petrohemijsku industriju, kao što su: vještačka vlakna, plastika, dete-
nafta u BiH.
rdženti, boje, lakovi i dr. Najvažniji i najviše korišten produkt sirove nafte je benzin
Utvrditi načine očuvanja i različite mjere unapređenja zaštite životne sredine.
(pogonsko gorivo). ......................................................................................................10 min.
71
 Najveća nalazišta nafte na svijetu: prikazati kartu svijeta s označenim rezervama Uz ovaj zadatak učenici će dobiti pet kviz-pitanja (s ponuđenim odgovorima) iz
nafte i prodiskutovati o tome koje zemlje imaju najveće rezerve (Saudijska Arabija, prethodne prezentacije i zadatak koji je pripremila nastavnica matematike:
Kanada, Irak, Iran, Kuvajt, UAE, Venecuela, Rusija, Libija, Nigerija, Kazahstan, SAD,
Kina...). 1. Gorenje je prijenos energije iz sistema u okolinu.To je:
a) endotermna reakcija
U čak pet navrata u različitim periodima pokretana su istraživanja nafte u Bosni i b) egzotermna reakcija
Hercegovini i u svim je slučajevima potvrđeno postojanje zaliha crnog zlata. c) reverzibilna reakcija
2. Najvažniji i najviše korišten produkt sirove nafte je:
• Prvi period: od 1889. do 1915. – Izbušene tri bušotine, dubine 130–140 metara, a) dizel
registrovana pojava nafte. b) benzin
• Drugi period: od 1929. do 1941. – Izbušene 44 bušotine, dubine 50–2.025 metara, c) kerozin
registrovane pojave nafte. Otkriveno malo ležište nafte, urađeno šest eksploataci- 3. Hemija proučava:
jskih bušotina i proizvedeno oko 1.000 tona nafte. a) energiju uskladištenu u hemijskim vezama
• Treći period: od 1948. do 1961. – Izbušeno 45 bušotina, dubine 250–1.750 metara. b) kinetičku energiju
Istraživan je prostor Tuzlanskog bazena, Posavine i Semberije, gdje su registrovane c) geotermalnu energiju
pojave nafte. 4. Nafta je:
• Četvrti period: od 1963. do 1973. – Izbušene četiri bušotine, dubine 1.200–4.200 a) smjesa
metara. Istraživan prostor sjeverne Bosne, središnji i vanjski Dinaridi. Također su b) hemijski spoj
registrovane pojave nafte. c) elementarna tvar
• Peti period: od 1973. do 1992. – Opsežna istraživanja u projektima „Sjeverna 5. Nafta se prerađuje u rafinerijama, procesom koji se zove:
Bosna” i „Dinaridi”. Potvrđeno postojanje zaliha nafte u BiH. a) suha destilacija
Rafinerija nafte u BiH nalazi se u Bosanskom Brodu. .......................................... 5 min. b) frakciona destilacija
c) karbonizacija
Energetski problemi današnjice izazvani su prevelikom potrošnjom nafte, odnosno 6. Grafički prikazati godišnji rast odnosno pad cijene benzina u periodu
drastičnim smanjenjem prirodnih rezervi, pa joj i cijena raste. Zato se traže druga od 2012. do 2019. godine. Cijena benzina po godinama data je u tabeli:
rješenja, prave se automobili na struju ili alkohol koji se dobiva preradom šećerne
G od i n a 2 01 2. 2 01 3. 2 01 4. 2 01 5. 2 01 6. 2 01 7. 2 01 8. 2 01 9.
repe, trske i sl. Veliki je svjetski problem i zagađenje prirode usljed sagorijevanja
uglja i nafte te otpadaka hemijske industrije.Veliki je problem i prekomjerna eksplo- Ci j en a
atacija prirodnih resursa, pa postoji opravdana bojazan da će ugljena i nafte biti sve i zr a že n a 2,45 2,30 2,35 2,10 2,15 1,75 1,90 2,31
manje. .............................................................................................................................. 5 min. u BA M

Nakon prezentacije učenici imaju 10–15 minuta za izradu kviz-testa za ocjenu.

Zadatak: Na geografskoj karti tamnijom bojom prikazane su države s najvećim nala-
zištima nafte na svijetu. Rednim brojem pod kojim se država nalazi učenik je treba
označiti na karti:

1. Saudijska Arabija – 19,66 %

2. Kanada – 13,16 %
3. Irak – 12 %
4. Iran – 9,88 %
5. Kuvajt – 7,66 %
6. UAE – 7,21 %
7. Venecuela – 6,41 %
8. Rusija – 5,82 %
9. Libija – 3,05 %
10. Nigerija – 2,67 %
11. Kazahstan – 2,21 % Diskusija nakon izrade testa, refleksija..................................................................... 5 min.
12. SAD – 1,54 %
13. Kina – 1,18 % Vrednovanje Učenici će biti ocijenjeni na osnovu testa i aktivnog učestvovanja u nastavi.
14. Katar – 1,12 % postignuća (načini forma-
15. Alžir – 0,90 % tivnog praćenja i
sumativna ocjena)

Zaključna razmatranja
72 73
 Nastavni predmet:
HEMIJA     OSNOVNA ŠKOLA    Ilvana Trumić      4. i 5. čas     Voće se stavi u burad, gdje djelovanjem gljivica fermentira i od voćnog šećera nasta-
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog časa
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz ra-
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s predlože-
nim sektorima ekonomije
bazirane na znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koji će
se koristiti, odrediti vri-
jeme za aktivnosti, odrediti
vrijeme za aktivnosti koji-
ma se povezuju nastavni
predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
74
Razred: Deveti (9-1, 9-2)  Nastavnica:   Petak, 15. 2. 2019.
Etanol; dobivanje, osobine, upotreba, štetnost  (40. čas)     jačine pića, što se ustanovljava alkoholometrom. Rakija od krušaka i šljiva obično
2. STRUKTURA I FUNKCIONALNA POVEZANOST PROCESA U PRIRODI           pretvori se u vino. Ovdje se ne vrši destilacija, već sav sok prijeđe u vino. U vinu ima
2. Anorganske i organske tvari         
1. Analizira fizikalne i hemijske promjene.     kako bi se izbjegao metanol u pićima. Neki alkoholi mogu sadržavati više hidroksilnih
2.2.1.b. Objašnjava hemijske promjene na primjerima reakcija organskih tvari
(alkoholno vrenje).
4.1.1.a. Navodi organske spojeve u svakodnevnom životu.
Proizvodnja energije, prijenos i efikasnost, tehnologija materijala, poljoprivredna
proizvodnja
Biologija:
4.1.2.a. Objašnjava funkciju organa i organskih sistema.
4.1.3.c. Opisuje utjecaj alkohola i narkotika na organizam.
Učenik treba razumjeti i analizirati građu etanola i povezivati njegove osobine i
mogućnost primjene kao izvora energije.
Učenik treba razlikovati alkohole od drugih organskih spojeva, prema njihovoj
funkcionalnoj grupi, naučiti osobine i načine dobivanja alkohola etanola i mogućnost
primjene u proizvodnji energije. Učenik treba razumjeti i opisati štetnost konzumi-
ranja alkohola za organizam.
Procesi gorenja, otapanja i vrenja su kao izvori energije i imaju značajne produkte.
NASTAVNIK:
Nastavnik izlaže prezentaciju o osobinama i dobivanju alkohola etanola: Etanol je
alkohol koji se nalazi u alkoholnim pićima, u kojima ga može biti do 50%. Općenito,
kad se kaže alkohol, misli se na etanol. Sintetski se proizvodi, reakcijom etena i
vode:
CH2═CH2 + H2O → CH3─CH2─OH
Velike količine alkohola dobivaju se takozvanim alkoholnim vrenjem šećera iz voća.
Pri tome se voćni šećer pretvara u etanol i ugljikov dioksid:
C6H12O6 → 2CO2 + 2C2H5OH
Alkoholnim vrenjem alkoholna pića se najčešće dobivaju iz šljiva, krušaka ili grožđa.
ne alkohol. Zatim se ta masa stavlja u kazan i destilira. Prvi destilat sadrži najviše
alkohola, a kako destilacija odmiče, sve je više vode. Destilati se miješaju do željene
sadrži do 40% alkohola. Pri fermentaciji grožđa slatki sok se pusti da fermentira i
10–14% etanola, a u viskiju i rumu 40–50% alkohola.
Iz voćnih sokova nastaje i metanol, koji je otrovan, pa se obično prvi destilat baca,
grupa. Ako u etanu zamijenimo dva vodikova atoma sa –OH grupama, dobivamo
dvovalentni alkohol ili diol (1,2-etandiol), poznatiji kao glikol. To je gusta bezbojna
tekućina slatkog okusa. Snižava ledište vode, pa se koristi kao antifriz.
Alkohol u kojem su u propanu zamijenjena tri atoma vodika s tri –OH grupe nazi-
va se glicerol (1,2,3-propantriol). Sastavni je dio masti i ulja. Bezbojna je tekućina,
slatkasta okusa bez mirisa. Otapa se u vodi i alkoholu. Upotrebljava se za proizvo-
dnju nitroglicerola i drugih eksploziva. Neizostavan je u kozmetici, industriji kože,
štamparskih boja, umjetnih smola i plastičnih masa.
Najzanimljivija tehnička primjena alkohola je kao pogonsko gorivo. Postoji nekoliko
klasa goriva koje sadrže etanol:
• E5 sadrži 5% etanola i 95% benzina. Ima oktansku vrijednost od 95 oktana. Koristi
se bez ikakvih izmjena na benzinskim automobilima.
• E85 sadrži 85% etanola, 14% benzina i 1% aditiva.
• E96 sadrži 96% etanola i 4% vode.
Dio izlaganja odnosi se na alkoholizam.
UČENICI SU PODIJELJENI U 3 GRUPE.
Svaka grupa ima 5 minuta da na papir napiše šta je, prema njihovom mišljenju, alko-
holizam, razloge zbog kojih mladi danas piju i zašto ne bi trebali piti (štetnost alko-
hola). Grupe izlažu svoje zaključke. Diskusija o alkoholizmu. Da bi se provjerila
količina alkohola u krvi vozača, upotrebljavao se tzv. alkotest. Sumnjivi vozač puše
zrak iz pluća u balon koji se spoji s cjevčicom napunjenom kalijevim dihromatom
K2Cr2O7 u kiseloj sredini. Narandžasta boja kalijevog dihromata prelazi u zelenu
pod djelovanjem alkohola. Vozač se upućuje na vađenje krvi da bi se ustanovila
tačna koncentracija alkohola u krvi.
UČENICI IZVODE OGLED.
Alkotest:
• U epruvetu nasuti 2-3 ml 10% H2SO4.
• Dodati na vrhu kašičice narandžastog kalijevog dihromata.
• Dodati nekoliko kapi etanola.
• Posmatrati šta se dešava.
ZAVRŠNI DIO ČASA: DISKUSIJA I REFLEKSIJA
Vrednovanje Tokom časa učenici daju odgovore i za svakog od učenika može se bilježiti aktivno-
postignuća (načini forma- st tokom časa, učestvovanje u grupnom radu, učestvovanje u diskusiji, saradnja s
tivnog praćenja i sumati- drugim članovima grupe.
vna ocjena)
Zaključna razmatranja
75

Nastavni predmet:
HEMIJA     TREĆA GIMNAZIJA    Edina Hodžić    povezati aktivnosti iz ra-
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduvjetni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
76
Svrhoviti sadržaj (izabrati Iz geometrije, prostorne građe molekula proizlazi čitav niz osobina koje definiraju
Razred: Prvi Nastavnica:     sadržaj kojim se mogu „ponašanje” molekula. Drugim riječima, građa nas može dovesti do informacija o
funkciji neke molekule ili svojstvima nekog materijala.
zličitih predmeta STEM-a, Na primjer, do novih lijekova ili materijala poboljšanih osobina. Mnogi biološki pro-
Polarnost molekula a povezani su s predlože- cesi ovisni su o prostornoj građi molekula, od osjetila mirisa do metaboličkih pro-
nim sektorima ekonomije cesa. Također, poznajući građu možemo predvidjeti ishode nekih hemijskih reakcija
1. TVARI bazirane na znanju) itd.
1.1. Struktura i svojstva tvari Jačina međumolekulskih interakcija ima veliki utjecaj na makroskopska svojstva
tvari (agregatno stanje, talište, vrelište, topljivost, viskoznost, površinska napetost,
1.1.3. Povezuje strukturu i svojstva tvari pritisak pare…).
1.1. 3.a. Upoređuje polumjere atoma (atomski, jonski, kovalentni,Van der Waalsov). Metodička izvedba, orga- 1. ČAS
1.1.3.b. Povezuje svojstva tvari s vrstom hemijske veze, te na temelju građe moleku- nizacija rada – materijali, Hemijske veze dijele se na unutarmolekulske i međumolekulske.
le predviđa fizikalna i hemijska svojstva spojeva. tehnologija i mediji koji Kako sam naziv kaže, unutarmolekulske veze ostvaruju se unutar jedne molekule,
1.1.3.d. Povezuje strukturu tvari s međumolekulskim silama i objašnjava karakte- će se koristiti, odrediti a međumolekulske veze između više molekula.
ristike agregatnih stanja tvari (čvrsto, tekuće, plinovito). vrijeme za aktivnosti,
odrediti vrijeme za akti- Postoji više vrsta i podvrsta ovih veza: unutarmolekulske veze – jonska veza, kova-
1.1.3.a. Razlikuje električki neutralne čestice (atomi, molekule) od električki nabi- vnosti kojima se povezuju lentna veza (nepolarna, polarna, koordinativno-kovalentna) i metalna veza.
jenih čestica (joni). (Kraj devetogodišnjeg školovanja) nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnik Hemijske veze su sile koje drže atome u molekuli i mogu se ostvariti na različite
a i aktivnosti učenika) načine:
Prije otkrića elektrona i građe atoma nije bilo moguće razumjeti prirodu hemijske 1. reakcijom između atoma kada nastaju joni (prijenos elektrona s jednog atoma na
veze. Tek su je 1916. godine uspjeli objasniti američki hemičar G. N. Lewis (1875– drugi) – jonska veza.
1946) i njemački hemičar W. Kossel (1888–1956). Njihovi su se zaključci temeljili 2. reakcijom između atoma kada nastaju molekule (stvaranje zajedničkog elektro-
na elektronskoj konfiguraciji i svojstvima plemenitih plinova. nskog para) – kovalentna veza (nepolarna, polarna, koordinativno-kovalentna).
Razlika u rastvorljivosti supstanci. 3. specifičnom reakcijom atoma kod metala (delokalizirani elektroni) – metalna
veza.
BIOLOGIJA
3.1.2.b. Razlikuje fizičke od hemijskih promjena u organizmu (difuzija, osmoza, en- Mali broj molekula ima čisto jonsku ili čisto kovalentnu (nepolarnu) vezu. Hemijske
zimske reakcije). veze kod većine jedinjenja su između jonske i kovalentne veze.
FIZIKA
2.1.2.e. Analizira pojave vezane za molekularne sile u fluidima (npr. površinski na- 1. Nepolarna kovalentna veza: e - jednako raspodijeljeni između dva atoma
pon i kapilarne pojave) i opisuje njihov značaj za živu prirodu. 2. Polarna kovalentna veza: e - nisu jednako raspodijeljeni između dva atoma (veća
MATEMATIKA gustoća e - na elektronegativnijem atomu)
1.1.1.f. Povezuje skupovne relacije s društvenim i prirodnim pojavama, tumači ih,
izvodi zaključke na osnovu matematičkog izraza. Kombinira uspostavljene odnose Kada se kovalentna veza gradi između atoma koji se razlikuju po elektronegativno-
i društvene i prirodne pojave, tumači ih, izvodi zaključke na osnovu matematičkih sti, nastaje polarna kovalentna veza.
izraza.
INFORMATIKA Elektronegativnost, χ (grč. hi), je sposobnost atoma u molekuli da privuče
3.1.3.b. Upotrebljava različite uređaje za razne aplikacije (web-usluge). vezni elektronski par. Elektronegativnost je karakteristika atoma u molekuli, a ne
3.3.10.c. Kreira postavke preglednika i napredno pretraživanje. slobodnih atoma. Elektronegativnost se povećava po periodama, a smanjuje po
grupama i ima raspon 0,7(Fr) - 4(F).
• Potrebno je naglasiti da postoji razlika između polarnosti veze i polarnosti
molekule. | χ A - χ B|= 0 nepolarna molekula
• Predvidjeti vodikove veze | χ A - χ B|≠ 0 polarna molekula
• Prepoznati Van der Waalsove privlačne sile
• Uporediti vrelišta, tališta i agregatna stanja tvari prema jačini Van der Waalsovih Elektronegativnošću se bavio Linus Pauling, koji je 1932. godine elektronegativnost
sila svake pojedine vrste atoma brojčano izrazio tzv. koeficijentom elektronega-
tivnosti.
• Objasniti elektronegativnost
• Objasniti dipolni moment i inducirani dipol
• Obrazložiti usmjerenost kovalentne veze u prostoru
• Predvidjeti prostornu građu molekula
• Objasniti međumolekulske veze 77

Kod polarne kovalentne veze između dva atoma različite elektronegativnosti
elektronski par se neravnomjerno raspoređuje i približava se elektronegativnijem
atomu, na kome se javlja djelimično negativno naelektrisanje δ-, dok drugi atom
postaje nosilac djelimično pozitivnog naelektrisanja δ+. Usljed navedenog, elektro-
nski oblak se pomjera ka atomu veće elektronegativnosti i molekula dobija karakter
dipola.
U jednom trenutku raspodjela elektrona unutar molekula nije simetrična. Zbog
nejednake raspodjele elektrona nastaju trenutačni dipoli koji polariziraju susjedne
molekule. Na taj način nastaju inducirani dipoli.
Dipolni karakter molekule izražava se pomoću dipolnog momenta μ, koji je
jednak proizvodu naelektrisanja e i rastojanja između centra naelektrisanja l.
μ=e.l
Dipolni moment grafički se predstavlja kao strelica s početkom u δ+, a krajem u
δ-. Jedinica za dipolni moment je debaj, 1D = 0,33 . 10-2 C . m.
Dipolni moment molekule ovisi o geometriji same molekule.
Ukupni dipolni moment molekule jednak je vektorskoj sumi dipolnih momenata
pojedinih veza.
Ako posmatramo polarnu molekulu u električnom polju, molekula će se orijentira-
ti tako da pozitivan pol molekule bude okrenut negativnom polu električnog polja
i obrnuto, dok električno polje na nepolarnu molekulu unutar polja nema nikakvog
učinka.
Ako su neke ili sve veze u nekoj molekuli polarne, ne znači i da je čitava molekula
polarna. Sve veze C-F su polarne, ali molekula CF4 ipak nije polarna.
78
Od oblika molekule zavisi da li će težišta pozitivnog i negativnog naboja padati u
istu tačku.
2. ČAS
Ogled 1.
Pribor: 2 lijevka, 2 birete, 2 posude, 2 stativa, voda (H2O),
tetrahlorugljik (CCl4) i dva lenjira
Sastavljene su dvije identične aparature. Dvije birete koje drži stativ, u jednu biretu
je nasuta voda, a u drugu tetrahlorugljik. Ispod bireta postavljene su posude u koje
će istjecati mlaz tečnosti iz bireta. Lenjire naelektrišemo tako što ih trljamo od
kosu i držimo u ruci. Istovremeno otvaramo birete, a naelektrisane lenjire približi-
mo jednom i drugom mlazu.
ZAPAŽANJA I ZAKLJUČAK
Voda je polarna, budući da je lenjir negativno naelektrisan, on će sebi privući δ+
molekule vode. Tetrahlorugljik je nepolaran, jer je dipolni moment 0, električno
polje nema nikakav učinak na nepolarne molekule.
Ogled 2. (lava lampa)
Pribor: čaša, voda, ulje, šumeća tableta i prehrambena boja
Naliti vodu i boju u čašu, zatim naliti isti volumen ulja. Uočit ćemo dva sloja. Ubaciti
šumeću tabletu. Ona pada kroz ulje i rastvara se u vodi. U vodi se rastvaraju soda
bikarbona (NaHCO3) i limunska kiselina (C3H8O7). Mjehurići CO2 nastaju u vodi i
kreću se prema gore, mjehurići CO2 izlaze iz ulja sve dok ne nestane reaktanata.
C6H8O7 + 3 NaHCO3 → Na3C6H5O7 + 3 H2O + 3 CO2↑
ZAPAŽANJA I ZAKLJUČAK
Uočavamo dva sloja, jer je ulje nepolarno, a voda polarna.
3. ČAS
Vrste međumolekulskih veza
• Dipol-dipol interakcija je međumolekulska veza između dvije ili više polarnih
molekula, gdje δ- jedne molekule sebi privlači δ+ druge i obrnuto.
• Vodikova veza je elektrostatička veza između vodika koji je vezan za atom s veli-
kom elektronegativnošću (F, O, N) i druge molekule.
• Inducirani dipol je veza između polarne i nepolarne molekule. δ+ polarne moleku-
le sebi privlači elektrone nepolarne molekule i tako u njoj inducira dipol. Ovo je
najslabija od međumolekulskih veza i vrlo se brzo prekida zbog kretanja elektrona
u elektronskom oblaku.
79
 Međumolekulske veze:Van der Waalsove sile i vodonična veza
Nepolarne molekule privlače se silama koje nazivamo Londonovim ili disperzi-
jskim silama. Prirodu privlačnih sila između nepolarnih molekula objasnio je
njemačko-američki fizičar Fritz London 1930. godine.
Kovalentni poluprečnik je polovina udaljenosti jezgara atoma u molekuli povezanih
kovalentnom vezom, tj. polovina dužine kovalentne veze.
Van der Waalsov poluprečnik je polovina udaljenosti između jezgara dvaju isto-
vrsnih atoma koji se dodiruju, a nisu međusobno povezani hemijskom vezom.
Njihova jačina ovisi o udaljenosti između molekula, o veličini molekula i o mo-
gućnosti deformacije elektronskog oblaka.
Što su molekule veće i bliže jedna drugoj, veća je mogućnost dodira među njima, pa
su i Van der Waalsove privlačne sile jače. O jakosti van der Waalsovih privlačnih sila
ovise tališta i vrelišta tvari, odnosno agregatno stanje tvari pri uobičajenim uvjetima
(sobna temperatura i standardni atmosferski pritisak).
Vodikove veze
80
4. ČAS
Geometrija molekula
Kovalentna veza pokazuje usmjerenost u prostoru. Prostorni raspored atoma u
molekuli podrazumijeva međusobni razmještaj jezgara atoma koji čine molekulu.
Nepodijeljeni elektronski parovi utječu na razmještaj jezgara, ali nisu dio građe
molekule.
Da bismo ugrubo predvidjeli građu molekule, dovoljno je prebrojiti zajedničke
(vezne) i nepodijeljene (nevezne) elektronske parove vanjske ljuske centralnog
atoma u molekuli i zatim ih rasporediti tako da međusobno budu što udaljeniji.
Elektronski parovi se odbijaju, te se u molekuli nastoje što više udaljiti. Najjače se
odbijaju nepodijeljeni elektronski parovi, te će oni biti i najudaljeniji. Nepodijeljeni
par i zajednički elektronski par malo se slabije odbijaju, a dva zajednička elektro-
nska para najslabije se odbijaju.
Godine 1957. R. S. Nyholm i R. J. Gillespie predstavili su model VSEPR (akronim od
engl.Valence Shell Electron Pair Repulsion).
Teorija odbijanja elektronskih parova valentne ljuske model je koji objašnjava obli-
ke molekula pretpostavljajući da se elektronski parovi raspoređuju oko atoma na
način da se minimizira elektron-elektron odbijanje.
VSEPR teorija govori da valentni elektroni centralnog atoma u molekuli određuju
geometriju, tj. oblik molekule.
Određivanje geometrije pomoću modela VSEPR:
1. Nacrta se Lewisova formula molekule
2. Odredi se broj elektronskih parova na centralnom atomu
3. Odredi se geometrija elektronskih parova (2 – linearna, 3 – trigonalno-planarna,
4 – tetraedarska)
4. Na vezivne parove dopišu se atomi i odredi se geometrija molekula
Svaku hemijsku vrstu ili neki njen dio možemo prikazati općom formulom
AXnEm, u kojoj je:
A – centralni atom,
X – oznaka za vezne elektrone,
E – oznaka za nevezne elektrone,
n – broj veznih elektrona,
m – broj neveznih elektrona.
81
 Vrednovanje
postignuća (načini forma-
tivnog praćenja i
sumativna ocjena
Atomi u molekuli će se maksimalno razmaknuti jedni od drugih u prostoru i time
odrediti prostornu građu molekule. Kad se opisuje prostorna građa molekule, pro-
matra se samo raspored atomskih jezgri. Odstupanje od idealnog oblika molekule
moguće je objasniti sljedećim činjenicama:
1. nevezni elektronski parovi jače se odbijaju od veznih;
2. odbijanje uzrokovano veznim elektronskim parovima smanjuje se kako raste
elektronegativnost terminalnih atoma;
3. višestruke veze (više podijeljenih elektronskih parova između dva atoma) jače se
odbijaju od jednostrukih (jednog veznog para).
Elektronski parovi se međusobno odbijaju i teže da budu što dalje jedan od drugog.
Ako centralni atom ima samo dva elektronska para, oni će biti pod uglom od 180
stepeni.
Primjer:
Berilijum hlorid, BeCl2 plinovitog agregatnog stanja ima linearnu strukturu.
Ako centralni atom ima tri elektronska para, oni će biti pod uglom od 120°, što
odgovara trigonalno-planarnoj geometriji.
Oblik molekule pored VSEPR teorije određuju i druge osobine, kao što su polar
nost veze, međumolekulske interakcije, hibridizacije, teorija valentne veze itd.
82
1. Koja je suštinska razlika između hemijskih i međumolekulskih veza?
Razlika između hemijskih i međumolekulskih veza jeste u tome što hemijske veze
mijenjaju hemijske osobine neke tvari, dok međumolekulske veze mijenjaju fizičke
osobine tvari.
2. Kako se mijenja poluprečnik atoma u jednoj grupi?
Poluprečnik atoma povećava se kroz grupu, a time se smanjuju privlačne elektro-
statske sile između pozitivno nabijene jezgre i vanjskih elektrona.
3. Svrstaj veze od najslabije prema najjače polarnoj: a) Si i O, b) C i H, c) As i Cl, d)
Cl i Sn.
C i H (0,3), As i Cl ( 1), Cl i Sn (1,2), Si i O (1,7)
4. Da li je molekula metana polarne građe?
5. Objasni polarnu građu molekule vode.
3. čas
1. Kako veličina molekula utječe na agregatno stanje hlora, broma i joda?
Jačina privlačnih sila između induciranih dipola ovisi o veličini molekula. Veće se
molekule lakše polariziraju jer imaju ukupno veći broj elektrona, pa lakše dolazi do
deformacije elektronskog oblaka. Fluor i hlor su u plinovitom agregatnom stanju,
brom u tečnom, a jod u čvrstom.
2. Kako se mijenja vrijednost energija jonizacije duž perioda i grupa?
Energija jonizacije atoma elemenata uglavnom raste duž periode, jer se u tom smje-
ru smanjuju poluprečnici atoma, a time se povećavaju privlačne sile između jezgre i
vanjskih elektrona. U grupi raste s porastom poluprečnika atoma.
3. Koji halogeni element ima najdužu kovalentnu vezu?
Hidrogenjodid (HI) ima najdužu kovalentnu vezu, jer atom joda ima najveći po-
luprečnik među halogenim elementima.
4. Koja će se od molekula halogenih elemenata najlakše polarizirati?
Između molekula halogenih elemenata djeluju Londonove privlačne sile.
Najlakše će se polarizirati molekule joda, jer imaju najviše elektrona i najveću masu
u odnosu na molekule drugih halogenih elemenata.To je razlog da je jod u čvrstom
agregatnom stanju.
83
 Zbog slabije polarizacije molekula broma između njih vladaju slabije privlačne sile,
pa je pri normalnim uvjetima brom u tekućem agregatnom stanju.
S obzirom na to da se molekule hlora i fluora najteže polariziraju, hlor i fluor su u
plinovitom agregatnom stanju.

5. Navesti faktore o kojima ovisi jačina Van der Waalsovih sila.

• Raspodjeli elektronske gustoće
• Ukupnom broju elektrona
• Veličini atoma odnosno molekula
• Međusobnoj udaljenosti molekula ili atoma

6. Na koja svojstva ima utjecaj jačina Van der Waalsovih sila?

O jakosti sila ovise tališta i vrelišta tvari, pa prema tome i agregatno stanje.

7. Zašto se CCl4 koristi za uklanjanje masnih mrlja?

Polarni rastvarači rastvaraju polarne tvari, a nepolarni nepolarne. CCl4 je nepolaran,
kao i ulja, masti i voskovi.

8. Shematski prikazati vodikove veze na primjerima.

9. Kako se voda kreće kroz biljke?

Kapilarnost je posljedica kohezionih i adhezionih sila i sila površinskog napona koje
su „odgovorne” za transport vode u biljkama.

10. Zašto vodu zovemo univerzalnim polarnim rastvaračem?

Vodu nazivamo univerzalnim rastvaračem jer rastvara najviše supstanci od svih
poznatih tečnosti.

11. Kako polarnost molekula plinova utječe na njihovu topljivost u raznim otapalima?

Polarne molekule plinova dobro će se rastvarati u polarnim rastvaračima i obrnuto.

12. Prouči strukturu molekule amonijaka. Kakva je topljivost amonijaka u vodi?

Molekula amonijaka ima trigonalno-piramidalnu strukturu, kao što je i predviđeno
teorijom VSEPR. Takva struktura daje molekuli amonijaka polarni moment i čini
molekulu polarnom, zbog čega se amonijak lako otapa u vodi.

13. Kakvu topljivost amonijaka očekuješ u benzinu (smjesa ugljikovodika)?

Slabu, jer je benzin smjesa nepolarnih organskih spojeva.
Istražiti primjenu molekularne geometrije u praksi.

Dodatna razmatranja historijata

Prije otkrića elektrona i građe atoma nije bilo moguće razumjeti prirodu hemijske
veze. Tek su je 1916. godine uspjeli objasniti američki hemičar G. N. Lewis (1875–
1946) i njemački hemičar W. Kossel (1888–1956). Njihovi su se zaključci temeljili
na elektronskoj konfiguraciji i svojstvima plemenitih plinova.

Zaključna razmatranja

84 85
 Nastavni predmet:
Priroda i društvo    OSNOVNA ŠKOLA    Marija Jurić
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduvjetni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
ODABRANE PRIPREME predmeta
NASTAVNIH JEDINICA IZ STEM GRUPE
Motivacija – sektori
PREDMETA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU ekonomije bazirane na
INFORMATIKA
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz ra-
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s predlože-
nim sektorima ekonomije
bazirane na znanju)
86
Razred: Prvi, Treći Nastavnica:    
 
Biljke, životinje i ljudi u proljeće
1. Zemlja, životni prostor: Strukturna i funkcionalna povezanost žive i nežive prirode
(ekologija, održivi razvoj)
2. Strukturna i funkcionalna svojstva žive i nežive prirode
5. Objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici
1.2.5.5.a. Opisuje promjene na biljkama i životinjama kroz godišnja doba.
Preduvjetni:
Prepoznaje razlike u aktivnostima biljaka i životinja prouzročenim godišnjim dobima
Korelirani:
Objašnjava razlike u aktivnostima biljaka i životinja prouzročenim godišnjim dobima
Poduzetništvo
Suvremena poljoprivredna proizvodnja
Matematika
1.1.1.b. Uspoređuje skupove prema brojnosti, prepoznaje zajedničke karakteristike
te udružuje, izmješta i
dopunjava elemente skupa.
Informatika
3.4.13.a. Pregleda/reproducira slikovne, audio i videozapise na računalu
Spoznati osnovna obilježja vezana za biljke, životinje i ljude u proljeće
• Odrediti najvažnije radove u vrtu, polju, voćnjaku i vinogradu
• Opisati redoslijed pojedinih poslova u prirodi
• Objasniti važnost proljetnih radova
• Razvijati sposobnost prepoznavanja pojedinih poslova
• Osposobljavati učenike za rad u skupinama
• Poticati učenike na sudjelovanje u proljetnim radovima
• Razvijati zanimanje za radove u prirodi
• Uvažavati napore ljudi koji osiguravaju sve što je potrebno za dobru i kvalitetnu
žetvu i berbu
Sadržaji koji će se koristiti tijekom obrade nastavne jedinice jesu:
Matematika:
• matematički zadatak
Priroda i društvo:
• opisivanje promjena u prirodi koje se događaju u proljeće
• uspoređivanje s ostalim godišnjim dobima
• objašnjavanje kako nastaje med koji proizvode pčele i koju korist imamo od toga
87
 Informatika: ZAVRŠNI DIO SATA:
• korištenje PPT prezentacije AKTIVNOST 4: PREZENTACIJA UČENIČKIH RADOVA (10 MIN.)
• učeničko istraživanje na zadanu temu skupine Predstavnik svake skupine izložit će ono što je skupina zajednički napisala i razmje-
njivati mišljenja s učenicima iz ostalih skupina.
Metodička izvedba, orga- UVOD U UČENJE (EVOKACIJA)
nizacija rada – materijali, AKTIVNOST 1: MATEMATIČKI ZADATAK (10 MIN.) Vrednovanje Vrednovanje učeničkih postignuća uraditi na osnovu praćenja aktivnosti učenika u
tehnologija i mediji kojim Pčelar treba podijeliti 20 kg meda u kantice. Polovinu će staviti u kantice po 2 kg, a postignuća (načini forma- aktivnostima br. 3 i 4.
će se koristiti, odrediti drugu polovinu u kantice od 5 kg. Koliko mu je potrebno kantica od 2 kg, a koliko tivnog praćenja i sumati-
Ime i P a žl j i v o P ri h va ć a Šet a i G led a P om a že R a zu m i j e P r e u zi m a
vrijeme za aktivnosti, od 5 kg? vna ocjena) p r e zi m e sl u ša / čit a d od i j e l j e n u gle da š to k r oz d ru g i m tij ek u lo g u
odrediti vrijeme za uče ni ka u pu t e z a u lo g u d ru g e p r oz or č l an o v i m i s tr až i v a n j a or gani zato ra
aktivnosti kojima se pove- R: 20:2=10 ra d ti j e k o m skupi ne a s v oj e
i s tr až i v a n j a ra d e skupi ne
zuju nastavni predmeti Kantica od 2 kg: 10:2= 5
(aktivnosti nastavnika i Kantica od 5 kg: 10:5=2
aktivnosti učenika) O: Pčelaru će biti potrebno 5 kantica od 2 kg i 2 kantice od 5 kg.

Zanimljivosti o pčelama:
• Pčele ne čuju, tj. nemaju razvijeno osjetilo sluha. Uz razvijeno osjetilo vida, po- Zaključna razmatranja Na osnovu informacija do kojih su došli tijekom istraživanja i prezentacije učenici
moću kojeg uspješno raspoznaju boje, pčele su uspjele razviti izvanredno osjetilo će prepoznati promjene koje se događaju na biljkama i životinjama u proljeće.
njuha. Analiziraju radove koje ljudi vrše u proljeće na zemlji...
• Pčele vole sunce, te se nazivaju još i „kćerima sunca”.
• To je jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi.
• Kako bi jedna pčela skupila jednu žličicu peludi, treba marljivo raditi cijeli mjesec
po najmanje osam sati na dan.
• Slonovi se boje zvuka koji proizvodi pčela.
• Albert Einstein rekao je da bi kada bi pčele nestale čovjeku preostale samo četiri
godine života.
Zašto su nam važne pčele? (Zato što proizvode med, od kojeg pčelari mogu zara-
diti novce, zato što oprašuju biljke, pa dobijemo voće i povrće.)
Učiteljica učenicima postavlja pitanje u koje godišnje doba pčele imaju najviše po-
sla? (Proljeće.) Zašto? (Zato što tada cvjetaju biljke, priroda se budi iz zimskog sna.)

Najava: Danas ćemo naučiti nešto o biljkama, životinjama i radu ljudi u

proljeće.

UČENJE I POUČAVANJE:
AKTIVNOST 2: PPT PREZENTACIJA (10 MIN.)
Učiteljica uz pomoć PPT prezentacije opisuje učenicima koje se promjene na bi-
ljkama događaju u proljeće, što se događa sa životinjama i zašto je bitan rad ljudi u
proljeće.

AKTIVNOST 3: RAD U SKUPINAMA I IZRADA PLAKATA KORISTEĆI

SE STRATEGIJOM „OLUJA MOZGOVA” (15 MIN.)
Učiteljica je učenike podijelila u skupine. Svaka skupina ima zadatak da istraži na
internetu zadanu temu.
1. skupina – istražiti na internetu koje su promjene na biljkama u proljeće
2. skupina – istražiti što se događa sa životinjama u proljeće
3. skupina – istražiti što ljudi rade u proljeće, koji su radovi na zemlji, što se sije, a
što sadi

Dok učenici rade, učiteljica ih usmjerava i potiče u radu.

88 89

Nastavni predmet:
Moja okolina   OSNOVNA ŠKOLA
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju (odabrati jedan ili
dva primjera iz OTC-a
koji odgovaraju uzrastu
– čas započeti s ovim
primjerom/primjerima)
Povezanost s drugim
predmetima (navesti
odabrane pokazatelje iz
OTC-a kojim se povezuju
nastavni predmeti)
90
2.1.1. a. Prepoznaje razliku svijeta prirode od svijeta tehnike, koji je stvorio čovjek.
Razred: III-1, III-2 Nastavnice:   
Sanela Alajbegović i 24. 10. 2018.
Cilj nastavnog časa Cilj nastavnog časa jeste stjecanje znanja o predstavnicima žive prirode
Nadžija Jelešković
Cilj razložiti na realne Sjecanje znanja, kroz praktičan rad te upotrebu prethodno stečenih spoznaja o:
ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE ŽIVOTINJE (obrada)
zadaće 1. domaćim životinjama i njihovim mladuncima
2. živini/peradi
1: ZEMLJA – PROSTOR ŽIVOTA: STRUKTURNA I FUNKCIONALNA
3. divljim životinjama
POVEZANOST ŽIVE I NEŽIVE PRIRODE (EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJ)
Svrhoviti sadržaj (izabrati 1.Veza s matematikom: koristi skupove i prirodne brojeve da bi razvrstao životinje
1: Povezanost Zemljine strukture i prostora življenja (biotop) s biodiverzitetom
sadržaj kojim se mogu u pripadajuće grupe
(biocenoza)
povezati aktivnosti iz ra- 2. Veza s geografijom (Moja okolina, Priroda i društvo): svaka obrađena grupa
zličitih predmeta STEM-a, životinja resursno zanimljiva za čovjeka
3. Razvrstava po kategorijama predstavnike žive prirode
a povezani su s predlože- 3. Veza s IKT-om: dobijaju predodžbu o razlikama živog svijeta i onog koji putem
nim sektorima ekonomije tehničkih rješenja kreira čovjek, koristeći se prirodom kao inspiracijom
1.1.3. a. Prepoznaje i imenuje tipične predstavnike biljaka i životinja iz neposrednog
bazirane na znanju)
okruženja.
1.1.3. b. Na osnovu vanjske sličnosti i razlika svrstava organizme u morfološke
grupe (ptice, ribe, drveće...).
Metodička izvedba, orga- 1. AKTIVNOST: 5 MIN.
nizacija rada – materijali, RJEŠAVANJE KRIŽALJKI
Preduslovni:
tehnologija i mediji koji Učenici su raspoređeni u grupe.
1.1.1. Objašnjava obilježja živog i neživog.
će se koristiti, odrediti Rješavanje križaljke po grupama. Tamni dio križaljke je rješenje i tema današnjih
1.1.2. Upoređuje razlike i sličnosti žive i nežive prirode.
vrijeme za aktivnosti, aktivnosti. Svaka grupa dobiti će po jednu križaljku na A3 formatu.
Korelirani:
odrediti vrijeme za akti- Riješene križaljke postavljam na tablu.
1.2.1. Objašnjava utjecaj prostora i faktora prostora na organizam (npr. svjetlost,
vnosti kojima se povezuju
toplota, klima itd.).
nastavni predmeti * Šta je rješenje križaljki?
1.2.2. Objašnjava strukturnu i funkcionalnu povezanost organizama i organizma i
(aktivnosti nastavnika
sredine.
i aktivnosti učenika) Ističemo cilj časa:
1.2.5. Objašnjava funkcionalne promjene u životnoj zajednici.
Pišem na tabli:
1.4.1. Interpretira i vrednuje rezultate iz različitih izvora o povezanosti Zemljine
strukture i prostora življenja s biodiverzitetom, služeći se stručnom terminolo-
DOMAĆE I DIVLJE ŽIVOTINJE
gijom.
Šta znamo? Šta želimo saznati?
10. Savremena poljoprivredna proizvodnja
8. Turizam
• Stočarstvo je privredna grana izuzetno značajna za proizvodnju hrane.
• Lov i ribolov su vrlo vrijedni potencijali turističke ponude svake zemlje.
Nakon isticanja cilja časa, kratak razgovor o temi časa. Zapisujemo šta znamo i šta
želimo saznati u T-tabeli.
2. AKTIVNOST: 5 MIN.
Matematika
INFORMATIKA
1.1.1.a. Udružuje elemente skupova, prikazuje skupove grafički.
Učenici su već raspoređeni u šest grupa i svaka grupa ima po jedan laptop. Izaberite
1.1.1.b. Upoređuje skupove prema brojnosti, prepoznaje zajedničke karakteristike
predstavnike grupe. Predstavnici grupe će doći do mene i izvući će jednu karticu za
te udružuje, izmješta i dopunjava elemente skupa.
svoju grupu. Na toj kartici je zadatak.
1.1.1.c. Stavlja u vezu prirodne i društvene pojave, koristeći skupove i skupovne
relacije.
ZADATAK: Koristeći stečeno znanje i odgovarajuće alate u MS Paintu izraditi
1.1.2.a. Čita i zapisuje prirodne brojeve do 100.
crtež o temi „Mala farma”. Ponuđeni materijal nalazi se u folderu „Životinje”.
Moja okolina, Priroda i društvo (Geografija)
ZADATAK: Koristeći stečeno znanje i odgovarajuće alate u MS Paintu izraditi
1.1.2.b. Objašnjava utjecaj čovjeka na biljni i životinjski svijet.
crtež o temi „Šumske životinje”. Ponuđeni materijal nalazi se u folderu „Životinje”.
1.1.4. Opisuje značaj biljaka za život čovjeka i razlikuje grupe biljaka i životinja (flora
Rad u grupama uz primjenu naučenog znanja iz MS Painta. Učenike obilazim i usmje-
i fauna).
ravam ih u radu. Dok rade, s učenicima razgovaram o naučenim terminima:
Informatika
Transparent selection, Paste From, Selection…
1.1.2.a. Koristi lako obradive materijale u oblikovanju različitih rukotvorina
Napravljene crteže snimiti i prezentirati svima putem projektora
(jednostavni suveniri, prigodni radovi, upotrebni predmeti).
i računara.
91
 3. AKTIVNOST: 5 MIN. 9. AKTIVNOST 5 MIN.
MOJA OKOLINA Rješavanje matematičkih zadataka. Samostalan rad učenika. Učenici rješavaju zada-
O čemu smo razgovarali? Koja je tema današnjih zadataka? tke, koje nastavnik potom pregleda i ocjenjuje.
Podjela zadataka i upute za rad.
Domaće životinje
Ponovili smo mnogo toga što znamo o domaćim i divljim životinjama. Sada ćete o Domaće životinje dijelimo na:
temi „Domaće i divlje životinje” zajedno, u svojim grupama, osmisliti i odrediti šta
je to što svi trebate znati. Dakle, sami ćete odrediti šta je važno za datu lekciju. KRUPNE (stoka) SITNE (perad)
Odredit ćete šta trebate znati o domaćim i divljim životinjama. Iz udžbenika ćete Krava, koza, ovca, konj, Kokoš, patka, guska, ćurka
koristiti tekst koji je ponuđen za date lekcije. magarac i svinja

Zbog toga će svaka grupa napraviti „lapbook” o temi „Domaće i divlje životinje”. Žive u štali i u torovima. Žive u peradarnicima i kokošinjcima.
Dakle, sada ćete praviti svoj lapbook od papira u boji. Potrebno je odrediti šta je Rađaju žive mlade. Perad se leže iz jaja.
važno, koje će papirne fajlove sadržavati vaš lapbook. Kao izvor informacija koristit
ćete udžbenik, nastavne listiće koje sam pripremila s tekstom, a i internet, ako vam • Uzgoj domaćih životinja osim stajskog može biti i nomadski.
je potreban. • Čovjek se brine o životinji tako što je hrani, poji, čisti njenu nastambu i čuva je
od bolesti.
Nakon detaljnog objašnjavanja slijedi izrada lapbooka o temi „Domaće i divlje • Veterinar – kontrolira zdravlje stoke i vrši vakcinaciju protiv zaraznih bolesti.
životinje”.
NAUČILI SMO O DOMAĆIM ŽIVOTINJAMA
Učenike obilazim i usmjeravam u radu. 1. Pomozi životinjama da pronađu mladunčad.
(Poveži istom bojom životinje s njihovom mladunčadi.)
4. AKTIVNOST: 10 MIN.
Učenici: KONJ I KOBILA KRAVA I BIK GUSKA I GUSAK
Prezentacija radova po grupama. Svaka grupa prezentira urađeno. U prezentaciji
učestvuju svi, jer su svi učestvovali u radu. U toku ove aktivnosti razgovaramo o tele jare pile guščići ždrijebe janje
izdvojenim važnim informacijama.
OVCA I OVAN KOKOŠ I PIJETAO KOZA I JARAC

5. AKTIVNOST: 5 MIN. 2. Razvrstaj u stupce: krava, kokoš, puran, konj, ovca, guska, koza,
RAZGOVOR patka, svinja, magarac
Ponavljanje usvojenog kroz „Intervju u tri koraka” (ispitivač, zapisničar, onaj ko
odgovara na pitanje) STOKA PERAD
....................... ...........................
Ova aktivnost realizirat će se u manjim grupama od po tri člana, na sljedeći način: ....................... ...........................
....................... ...........................
U svakoj toj manjoj grupi potrebno je da se odredi ispitivač (onaj koji postavlja pi- ....................... ...........................
tanje), onaj koji odgovara na pitanje te onaj koji zapisuje i pitanja i odgovore. Nakon ........................ ...........................
toga uloge se zamijene. ......................... ............................

6. AKTIVNOST: 5 MIN. 3. Poveži životinje i njihove nastambe:

RAZGOVOR:
Šta smo danas radili? KRAVA TOR
Šta vam se posebno dopalo, a što nije? Zašto? KONJ SVINJAC
SVINJA KONJUŠNICA
7. AKTIVNOST: 5 MIN. KOKOŠ ŠTALA
Pošto ste uradili sve predviđene aktivnosti na času, za vas sam pripremila i nastavne OVCA KOKOŠINJAC
listiće, koje ćete zalijepiti u svoje sveske.
4. Sljedećim riječima dopuni rečenice:
Učenici: NJAČE, GAČE, RŽE, ROKĆE, BLEJI, KOKODAČE, MEKEĆE, KUKURIČE, MUČE
Samostalan rad na nastavnom listiću. (Šta smo naučili?) Zajednički uradimo neko-
liko zadataka, a ostalo uraditi za zadaću. Krava ...................... Konj....................... Ovca .......................
Koza ....................... Guska ................... Svinja .......................
Kokoš ..................... Pijetao ................. Magarac ..................

92 93
 5. Napiši šta domaćin dobije od domaće životinje koju uzgaja: Nastavni predmet: Razred: Šesti  Nastavnik: JU Osnovna škola
Od krave dobije: ______________________________________________ . INFORMATIKA OSNOVNA ŠKOLA Emir Omerčaušević „Zalik” Mostar
Od ovce dobije: _______________________________________________ . (izborna nastava)   
Od kokoši dobije: ______________________________________________ .
Naziv nastavne jedinice Softver za multimedijalnu prezentaciju (MS PowerPoint) – animacije i efekti
Šumske/divlje životinje
Oblast 3. Informacione i komunikacione tehnologije
Šumske životinje žive u šumi i brinu se same o sebi.
Najpoznatije šumske životinje su: vuk, lisica, jelen, srna, medvjed, zec, vjeverica, sova,
Komponenta 1. IKT osnove
zmija, djetlić.
Ishod učenja 11: Upotrebljava softver za obradu teksta, tabelarni proračun i prezentacije.
Prema načinu ishrane dijele se na mesojede, biljojede i svaštojede.
Biljojedi su životinje koje se hrane biljkama.
Pokazatelj(i) / dio poka- 3.4.11.c. Predočava rezultate rada u softveru za obradu teksta, tabelarni proračun
Mesojedi su životinje koje se hrane mesom.
zatelja za odgovarajući i prezentacije.
Svaštojedi su životinje koje se hrane i biljkama i životinjama.
uzrast

Preduslovni/korelirani 3.4.11.a. Razlikuje softver i pripadajuće datoteke za obradu teksta, tabelarni pro-
1. Pažljivo pročitaj rečenice. Ako smatraš da je rečenica tačna, zaokruži DA, a ako
ishodi ili pokazatelji istog račun i prezentacije.
smatraš da nije tačna, zaokruži NE.
predmeta
Šumske životinje žive u šumi. DA NE
Motivacija – sektori Relevantni sektori KBE: Turizam
U šumi one nalaze zaklon i hranu. DA NE
ekonomije bazirane na
Sve šumske životinje su mesojedi. DA NE
znanju Dobra prezentacija je podrška marketingu, koji je neophodan za razvoj turizma.
(odabrati jedan ili dva IKT se koristi za prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka, a sve to pomaže u
2. Zašto ljudi love šumske životinje?
primjera iz OTC-a koji prikupljanju i predstavljanju informacija koje će dočarati jedinstvenost nekog kraja
odgovaraju uzrastu – čas i učiniti ga privlačnim za turiste.
započeti s ovim
primjerom/primjerima) 3.4.11.b. Koristi osnovne naredbe softvera za obradu teksta, tabelarni proračun
3. Po načinu ishrane životinje se dijele na: ___________, _________________ i
i prezentacije (npr. prilagođavanje radnog okruženja, oblikovanje teksta, tabela i
____________________.
slajdova).
Učenik:
Povezanost s drugim MATEMATIKA:
Od učenika se očekuje da aktivno učestvuju u radu i prate upute.Tokom časa prate
predmetima 4.1.1.c. Prikazuje podatke na prikladan način tablicom, tablicom frekvencija, pikto-
smjernice i upute učitelja te u grupama diskutiraju i zaključuju o postavljenom za-
gramom, stupčastim i kružnim dijagramima.
datku te ga i praktično realiziraju.
GEOGRAFIJA:
1.1.4. Objašnjava fizičke, hemijske i biološke promjene u geografskoj sredini.
Vrednovanje Tokom časa učenici daju odgovore i za svakog učenika može se bilježiti aktivnost
BIOLOGIJA:
postignuća (načini tokom časa, pomoću sljedeće tabele za formativnu procjenu:
1.4.2.b. Stavlja u vezu povezanost strukturnih i funkcionalnih svojstava žive i nežive
formativnog praćenja
Ime i D on i o j e P a žl j i v o P ri h va ć a V ri j e đ a G led a Š et a i g l ed a P om a že P r e u zi m a prirode u funkciji održivog razvoja koristeći se jednim izvorom.
i sumativna ocjena)
p r e zi m e p o tr e b an s l u š a / č i t a d od i j e l j e n u s u r ad n i ke k r oz št o d ru g e d ru g i m u lo g u
uče ni ka m a te r i j a l u p u t e z a u lo g u u p r oz or g ru pe ra d e č l an o v i m a or gani zato ra Cilj nastavnog časa Cilj je iskazan ishodima učenja u predmetnom kurikulumu, tj. primjena savremene
ra d g ru pi s v oj e g r u p e
tehnologije

Cilj razložiti na realne Upotreba softvera za kreiranje multimedijalne prezentacije

zadaće Rad s menijima softvera MS PowerPoint
Upoznati i primijeniti načine korištenja softvera u svrhu prezentovanja
Zaključna razmatranja Na osnovu navedenih primjera učenici zaključuju u koje se osnovne grupe mogu
Služiti se pronađenim informacijama u rješavanju tehničkih zadataka
sistematizirati predstavnici životinjskog svijeta. Da se ta podjela može vršiti na os-
Značaj animacija i efekata u samom prikazu multimedijalne prezentacije te disku-
novu njihovog mjesta življenja (domaće i divlje životinje), ali i na osnovu njihovih
tovanje o prikazanim učeničkim prezentacijama, na osnovu čega će uvidjeti dobre i
morfoloških osobina (npr., u domaće životinje će uključiti i perad) te na osnovu
loše strane iz primjera prikazanih prezentacija
prehrambenih proizvoda koje od njih dobijamo.
Podsticanje kreativnosti i razvijanje individualnosti i intelektualnih sposobnosti

94 95
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz ra-
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s predlože-
nim sektorima ekonomije
bazirane na znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koji
će se koristiti, odrediti
vrijeme za aktivnosti,
odrediti vrijeme za aktiv-
nosti kojima se povezuju
nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnika i
aktivnosti učenika)
96
Ova nastavna jedinica povezana je sa svim predmetima. U skladu sa svojim nasta-
vnim planom i programom, svaki nastavnik može osmisliti jednostavan prikaz nasta-
vne jedinice, uz pomoć softvera za izradu multimedijalne prezentacije (MS Power-
Point).
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO ČASA (TRAJANJE 5–10 MINUTA)
U uvodnom dijelu časa ponoviti prethodno gradivo: Pokrenuti program MS Power-
Point, pridržavati se pravila dobre prezentacije, upisati naslov prezentacije, formati-
rati tekst i izgled slajda (pozadina slajda, formatiranje fonta, formatiranje text okvi-
ra, dodavanje novog slajda, ubacivanje i formatiranje slike). Koristiti slike iz pripre-
mljenog foldera na učeničkom računaru. Najava časa: dodavanje animacijskih efekata.
GLAVNI DIO ČASA (TRAJE OKO 30 MINUTA)
ANIMACIJSKI EFEKTI: Animirati znači dodati vizuelni ili zvučni efekt tekstu, slici,
objektu ili nekom drugom sadržaju na slajdu.
Postupak za animaciju objekta
1. Selektujete objekat (klikom miša).
2. Iz menija Slide Show (slika 7) izabere se opcija Custom Animation.
3. S desne strane slajda dobijate Task Pane, kao na slici 8.
4. Klikom na dugme Add effect ubacujete efekat za objekat.
Postoji nekoliko vrsta efekata
Entrance – „dolazeći” efekti, koji određuju na koji će vam se način objekat pojaviti
na slajdu.
Exit – efekti iz ove grupe određuju na koji će način objekat nestati sa slajda.
Ova nastavna jedinica povezana je sa svim predmetima. U skladu sa svojim nasta-
vnim planom i programom, svaki nastavnik može osmisliti jednostavan prikaz nasta-
vne jedinice, uz pomoć softvera za izradu multimedijalne prezentacije (MS Power-
Point).
ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO ČASA (TRAJANJE 5–10 MINUTA)
U uvodnom dijelu časa ponoviti prethodno gradivo: Pokrenuti program MS Power-
Point, pridržavati se pravila dobre prezentacije, upisati naslov prezentacije, forma-
tirati tekst i izgled slajda (pozadina slajda, formatiranje fonta, formatiranje text
okvira, dodavanje novog slajda, ubacivanje i formatiranje slike). Koristiti slike iz
pripremljenog foldera na učeničkom računaru. Najava časa: dodavanje animacijskih
efekata.
GLAVNI DIO ČASA (TRAJE OKO 30 MINUTA)
Kada odredite vrstu animacije nad objektom, možete odrediti dodatna podešavanja
(slika 9), na primjer:
• da li će animacija početi automatski ili na klik mišem, kojom brzinom će se izvesti
ili s koje strane ekrana;
• svaka animacija može dodatno biti praćena zvučnim efektom.
Nekoliko savjeta:
Kada kreirate prezentaciju u PowerPointu, nije dovoljno samo ubaciti sadržaj bilo
kako i pokrenuti Slide Show <F5>. Morate voditi računa o sadržaju i izgledu svakog
slajda posebno.
97
 ARTIKULACIJA ČASA
UVODNI DIO ČASA (TRAJANJE 5–10 MINUTA)
U uvodnom dijelu časa ponoviti prethodno gradivo: Pokrenuti program MS Power-
Point, pridržavati se pravila dobre prezentacije, upisati naslov prezentacije, forma-
tirati tekst i izgled slajda (pozadina slajda, formatiranje fonta, formatiranje text
okvira, dodavanje novog slajda, ubacivanje i formatiranje slike). Koristiti slike iz
pripremljenog foldera na učeničkom računaru. Najava časa: dodavanje animacijskih
efekata.
GLAVNI DIO ČASA (TRAJE OKO 30 MINUTA)
ANIMACIJSKI EFEKTI:
Animirati znači dodati vizuelni ili zvučni efekt tekstu, slici, objektu ili nekom dru-
gom sadržaju na slajdu.
Postupak za animaciju objekta
1. Selektujete objekat (klikom miša).
2. Iz menija Slide Show (slika 7) izabere se opcija Custom Animation.
3. S desne strane slajda dobijate Task Pane, kao na slici 8.
4. Klikom na dugme Add effect ubacujete efekat za objekat.
Postoji nekoliko vrsta efekata
Entrance – „dolazeći” efekti, koji određuju na koji će vam se način objekat pojaviti
na slajdu.
Exit – efekti iz ove grupe određuju na koji će način objekat nestati sa slajda.
Kada odredite vrstu animacije nad objektom, možete odrediti dodatna podešavanja
(slika 9), na primjer:
• da li će animacija početi automatski ili na klik mišem, kojom brzinom će se izvesti
ili s koje strane ekrana;
• svaka animacija može dodatno biti praćena zvučnim efektom.
Nekoliko savjeta:
Kada kreirate prezentaciju u PowerPointu, nije dovoljno samo ubaciti sadržaj bilo
kako i pokrenuti Slide Show <F5>. Morate voditi računa o sadržaju i izgledu svakog
slajda posebno.
Nastavnik daje instrukcije za rad:
U narednih 15 minuta svaki učenik treba napraviti prezentaciju od 5 slajdova, u
skladu sa zadatkom s nastavnog listića koji će dobiti. Prvi slajd treba da sadrži
naslov teme te ime i prezime učenika. Preostala četiri slajda učenici kreiraju sa-
mostalno (prijelaze između slajdova, animacije, boje slajdova definisati u skladu sa
zadatkom s nastavnog listića!). Na svakom učeničkom računaru na hard disku C:
nalazi se učenički folder (kreiran na prethodnim časovima) u kojem su spremljene
slike i podaci potrebni za kreiranje prezentacije.
Učenicima su ponuđene četiri teme:
• Tema 1: Moji crteži rađeni na prethodnim časovima u MS Paintu
• Tema 2: Četiri knjige koje obavezno treba pročitati po vlastitom izboru; navesti i
razloge zbog kojih su baš one preporučene
• Tema 3: Osmisliti putovanje iz mašte „Svijet na dlanu” – učenici trebaju izabrati
jedan grad i prikazati ga u svojoj prezentaciji
• Tema 4: Četiri najbolja automobila koja možemo kupiti – fotografije četiri auto-
mobila i osnovni podaci o svakom, uključujući i cijenu
• Tema 5: Slobodan izbor – učenici mogu izabrati omiljenu temu
98
Svaki učenik bira temu za prezentaciju.
U završnom dijelu časa (završnih 15 minuta) ćemo prezentovati prezentacije slučajno
izabranih učenika; nastavnik će iz koverte izvlačiti cedulje s brojevima koji predsta-
vljaju redni broj učenika u dnevniku.
Nakon usmenog objašnjenja nastavnik dijeli nastavne listiće na kojima je još jednom
objašnjen zadatak.
Dok učenici rade, nastavnik obilazi i daje im pojašnjenja, ukoliko su potrebna.
Završni dio časa (trajanje oko 10 minuta):
Nakon završenog rada na prezentaciji slučajno izabrani učenici prezentiraju svoj
rad. Ostali učenici prate prezentaciju, a zatim svi zajedno diskutujemo o njenim
dobrim i lošim stranama. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na pravila dobre
prezentacije.
Zanimljivosti:
Link za usavršavanje:
https://support.office.com/hr-hr/article/Stvaranje-osnovne-prezentacije-pro-
grama-PowerPoint-676e5795-0486-45f1-b917-4938044d931c
DOMAĆI ZADATAK – LITERATURA I UPUTE ZA RAD UČENIKA
Svaki učenik ima zadatak da za sljedeći čas napravi prezentaciju po svom izboru
(prijedlozi: „Moj razred”, „Volim…”, „Želim…”, „Moj grad”...).
Također, predlažem da iskoristite stečeno znanje i pripremite prezentaciju za neki
od nastavnih predmeta u saradnji s nastavnikom za taj predmet te se okoristite
nagradom, tj. dobrom ocjenom.
Vrednovanje 1. kriterij: upotrebljava softver za izradu multimedijalne prezentacije (ispod standa-
postignuća (načini forma- rdnog nivoa – razlikuje osnovne alate; standardni nivo – upotrebljava različite alate
tivnog praćenja i za korištenje konkretnih podataka i informacija; iznad standardnog nivoa – upotre-
sumativna ocjena) bljava kompleksnije alate, baze podataka i konkretne primjene.
2. kriterij: razlikuje bit korištenja pravilne animacije slajda (ispod standardnog
nivoa – prepoznaje radno okruženje; standardni nivo – pokazuje i upotrebljava alat
za animiranje; iznad standardnog nivoa – primjenjuje sva pravila dobre multimedi-
jalne prezentacije i izabire odgovarajuću animaciju.
3. kriterij: primjenjuje pronađene podatke i informacije (ispod standardnog nivoa
– označava pronađene podatke; standardni nivo – razvrstava pronađene informaci-
je i kopira ih u dokument, spašava slike i sl.; iznad standardnog nivoa – pronađene
podatke objedinjuje u jednu cjelinu i pravi prezentaciju)
Zaključna razmatranja Tokom drugog časa očekuje se da većina učenika usvoji ponuđeno znanje te da se
okoristi tim znanjem u svrhu prezentovanja raznih tema, u dogovoru s predmetnim
nastavnicima. Od učenika se očekuje i solidarnost s drugim učenicima koji nisu
ovladali IKT tehnologijama i ovom nastavnom jedinicom.
99
 Nastavni predmet:
Matematika  OSNOVNA ŠKOLA
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
ODABRANE PRIPREME
NASTAVNIH JEDINICA IZ STEM GRUPE Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
PREDMETA ZA OSNOVNU I SREDNJU ŠKOLU uzrast
MATEMATIKA
Preduvjetni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
100
Razred: Prvi Nastavnica:   
Marija Bošković
Geometrijska tijela
3. Geometrija i mjerenja
1. Likovi, tijela i transformacije
3.1.2. Sintetizira matematičke argumente o geometrijskim odnosima, analizira svo-
jstva dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih geometrijskih oblika i figura (likova i
tijela)
3.1.2.b. Razlikuje tijela, prepoznaje ravne i zakrivljene plohe.
3.1.2.c. Objašnjava sličnost likova i tijela u svojoj okolini.
Preduvjetni ishodi:
3.1.2.a. Razlikuje i crta likove.
3.1.2.b. Identificira i opisuje vidljivi dio tijela. Grupira geometrijske oblike prema
različitim obilježjima. (Kraj predškolskog obrazovanja)
3.1.2.c. Izrađuje geometrijska tijela koristeći različite materijale. Identificira slične
likove i tijela. (Kraj predškolskog obrazovanja)
Korelirani ishodi:
3.1.3.a. Razvrstava predmete u svijetu oko sebe prema obliku i veličini.
3.2.2.a. Uspoređuje dužine, visine i vrijeme.
1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije – prikuplja i koristi informacije, kreira
i prezentira sadržaj
2. Umjetnost, zabava i mediji – kreativno se izražava
Moja okolina
Ishodi i pokazatelji preuzeti iz ZJNPP-a za prirodoslovlje
Oblast I: Zemlja, prostor življenja
Komponenta 1: Povezanost Zemljine strukture i prostora življenja
Ishod 3: Prikazuje i objašnjava važnost prometa i prometnih pravila s osobnog gle-
dišta sudionika u prometu.
Indikator:
1.1.3.a. Objašnjava ulogu pješaka u prometu (propisno kretanje pješaka prometni-
com, propisno kretanje pješaka izvan naselja, propisno prelaženje raskrsnice i želje-
zničke pruge, propisno ponašanje u sredstvima javnog prijevoza, poštivanje pro-
metnih propisa – znakovi, prometni policajac, semafor.
Tehnika i IT
1.5.1.a. Razlikuje kategorije (vrste) osnovnih vidova prometa.
1.5.1.b. Razlikuje prometna sredstva.
1.5.2.a. Primjenjuje propise i pravila za pješake u javnom prometu.
Razlikovati geometrijska tijela i razviti kod učenika sposobnost raspoznavanja
predmeta iz okoline te njihovo povezivanje s geometrijskim tijelima.
101
 Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz ra-
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s predlože-
nim sektorima ekonomije
bazirane na znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji kojim
će se koristiti, odrediti
vrijeme za aktivnosti,
odrediti vrijeme za
aktivnosti kojima se pove-
zuju nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
• imenovati geometrijska tijela
• uočavati razlike među njima te opisati izgled geometrijskih tijela
• zapažati, misliti, prepoznavati
• uočavati sličnosti geometrijskih tijela s raznim oblicima u prostoru i neposre-
dnoj okolini (promet, prometna sredstva, kuće, zgrade, prometni znakovi te kroz
slikovne prikaze usvajati pravila ponašanja u prometu...)
• povezivati geometrijska tijela i predmete iz okoline
• izraziti svoje ideje i kreativnost
• istraživati, promatrati te uspoređivati različite predmete iz okoline
Sadržaji koji će se koristiti tijekom realizacije aktivnosti učenika:
• didaktičke igre za upoznavanje geometrijskih tijela te prepoznavanje predmeta u
okolini
• sadržaji o geometrijskim tijelima i predmetima iz neposrednog okruženja
• društvene i društveno-zabavne igre
UVOD U UČENJE (EVOKACIJA):
TRAJANJE RADA: 10 MIN.
AKTIVNOST 1.
Igra: POGODI PO OPIPU
U vrećicu se stavljaju kocke, kuglice, valjci, kvadri. Zadatak je da učenik bez gledanja
izvuče iz vrećice jedno tijelo, da ga opiše te pogodi o kojem se tijelu radi.
Igra: GLEDAJ I BRZO ODGOVORI
Ispred djece stavljaju se slike geometrijskih tijela i prijevoznih sredstava te drugih
predmeta iz okoline. Slika se prikazuje nekoliko sekundi, a nakon toga se skriva
iza paravana. Učenici trebaju pogoditi, npr., koliko je predmeta oblika kugle bilo na
slici... Tempo igre se mijenja, a cilj je da se učenicima oštri zapažanje.
UČENJE I POUČAVANJE (RAZUMIJEVANJE SADRŽAJA):
TRAJANJE RADA: 20 MIN.
Skupina 4 (kugla)
Zadatak je skupine da složi slagalicu sa slikama geometrijskih tijela i prometa te da
ih grupira po sličnosti i zajedničkim obilježjima.
AKTIVNOST 4 – PREZENTIRANJE SKUPNOG RADA
Predstavnici skupina izlažu svoje uratke, objašnjavaju zadatak te način rada.
Učenici izlažu, prate izlaganja jedni drugih te razgovaraju o uradcima.
NAKON UČENJA (REFLEKSIJA)
TRAJANJE RADA: 5 MINUTA
AKTIVNOST 5:
Učenici individualno rješavaju radni list u svrhu provjere učinka nastavnog sata.
Na radnom listiću učenici trebaju zaokružiti geometrijska tijela te ih povezati
s predmetima iz neposrednog okruženja.
Nastavak rada na kulturi: Modelirati 3D prijevozno sredstvo od kartona (kutijice,
role papira…)
DU: Zamisliti prijevozno sredstvo iz mašte kreirano od geometrijskih tijela
i nacrtati ga.
Vrednovanje Vrednovanje postignuća ostvarit će se na temelju:
postignuća (načini forma- • rada u skupinama
tivnog praćenja i • radnog listića za individualno provjeravanje postignuća
sumativna ocjena)
Sumativna ocjena izvodi se na osnovu formativnog praćenja rada učenika.
Zaključna razmatranja Na osnovu navedenih aktivnosti učenici uočavaju sličnosti geometrijskih tijela s
raznim oblicima u prostoru i neposrednoj okolini (promet, prometna sredstva,
kuće, zgrade, prometni znakovi). Kroz slikovne prikaze usvajaju pravila ponašanja u
prometu te povezuju geometrijska tijela i predmete iz okoline i razlikuju prometna
sredstva. Izražavaju svoje ideje i kreativnost modeliranjem prometnih sredstava od
geometrijskih tijela.

AKTIVNOST 3 Dobiveni uradci skupina postavljaju se na razredni pano, a modelirana 3D prome-

Rad u skupinama na različitim sadržajima i radnim zadatcima u svrhu usvajanja tna sredstva izlažu se u matematički kutak.
geometrijskih tijela i sadržaja o prometu
PRILOZI
Učenike podijeliti u četiri skupine po imenima geometrijskih tijela. TABLICA ZA FORMATIVNU PROCJENU

Zadaci:
1 2 3 4
Skupina 1 (kocka) K R I TE R I J I SP OD P R I BL I Ž N O N I V O U S T A N D A R D NI I Z NA D
Zadatak je skupine da pronađe geometrijska tijela iz prvog reda te da ih precrta S TA N DA R DA S TA N DA R DA NI V O S TA N DA R DA
bojom kojom su prikazana. Time učenici stječu znanje o prepoznavanju geometri-
jskih tijela i boja. R a z l i ku j e t i j e l a , Razlikuje tijela, Razlikuje tijela, Razlikuje tijela, Razlikuje tijela,
Skupina 2 (kvadar) prepoznaje ravne i prepoznaje ravne i prepoznaje ravne i prepoznaje ravne i prepoznaje ravne i
Zadatak je skupine da spoji predmete iz okoline s predloženim geometrijskim ti- zakrivljene plohe. zakrivljene plohe zakrivljene plohe zakrivljene plohe. zakrivljene plohe
uz pomoć i poticaj. uz poticaj. unoseći elemente
jelom. Prilikom rješavanja ovog zadatka učenici uče o predmetima koji se nalaze u kreativnosti i mašte.
okruženju, a istog su ili sličnog oblika kao geometrijsko tijelo (kuće, zgrade, pro-
metna sredstva, znakovi...) Objašnjava slič nost Objašnjava sličnost Objašnjava sličnost Objašnjava sličnost Objašnjava sličnost
Skupina 3 (valjak) l i ko v a i t i j e l a u likova i tijela u likova i tijela u svojoj likova i tijela u likova i tijela u svojoj
Zadatak je skupine da izreže prometno sredstvo ili predmet iz okoline oblika svojoj okolini. svojoj okolini okolini uz poticaj. svojoj okolini. okolini temeljito,
uz pomoć i poticaj. . samostalno i točno.
ponuđenog geometrijskog tijela i zalijepi ga pokraj tog tijela (kocka – kamion, kva-
dar – autobus, valjak – kamion-cisterna, kugla – zračni balon...)
102 103
 Skupina 1. PRECRTAJ TIJELA ODGOVARAJUĆOM BOJOM. Skupina 3. Skupina 4.
IZREŽI I ZALIJEPI U ODGOVARAJUĆE POLJE.

Skupina 2. SPOJI.

Oznake za skupine

104 105
 Igra: Gledaj i brzo odgovori
Nastavni predmet:
Matematika  OSNOVNA ŠKOLA
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduslovni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog časa
LISTIĆ ZA PROVJERU UČINKA NASTAVNOG SATA – EVALUACIJA Cilj razložiti na realne
• PRECRTAJ TIJELA I PREDMETE ODGOVARAJUĆOM BOJOM zadaće
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz ra-
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s predložen-
im sektorima ekonomije
bazirane na znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koji
će se koristiti, odrediti
vrijeme za aktivnosti,
odrediti vrijeme za aktiv-
nosti kojima se povezuju
nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
106
Razred: Drugi Nastavnica:   
Arnela Tikvina
Sabiranje i oduzimanje do 20
1. Skupovi, brojevi i operacije
1.2. Računske operacije
1.2.1 Odabire i kombinuje strategije, metode i radnje za rješavanje problema i daje
rješenja u kontekstu problema
1.2.1.1.a. Izvodi računske operacije s brojevima do 100
a) Preduslovni ishod:
1.1.2.a. Čita i zapisuje prirodne brojeve do 100.
b) Ishodi/indikatori u korelaciji.
1.2.1.c. Koristi računske operacije za rješavanje zadataka iz svakodnevnog života.
1.2.2.a. Organizuje i provjerava dobivene rezultate.
2.2.3.c. Provjerava tačnost pretpostavke i dobivenog rješenja problema.
Turizam, umjetnost, zabava, mediji
Moja okolina
4.3.2.a. Nabraja osnovna prirodna obilježja u svom neposrednom okruženju
4.3.2.b. Opisuje pojedina društveno-geografska obilježja (ceste, gradove...)
Cilj je utvrđivanje izvođenja računskih operacija (sabiranja i oduzimanja u skupu
brojeva do 20) kroz rješavanje zadataka
• Izračunavanje zadataka sa sabiranjem i oduzimanjem
• Prikupljanje i razvrstavanje podataka kako bi riješili slagalicu i dobili sliku
Veza s predmetom u korelaciji ogleda se u tome da će djeca dobivene rezultate
tražiti na poleđini slagalica i tako po rezultatima sastavljati sliku u mrežu. Kada
urade sve zadatke i sastave slagalicu, dobiti će sliku svog mjesta i okoline i onoga
što je karakteristično/prepoznatljivo za njihovo mjesto i okolinu.
UVOD U UČENJE
AKTIVNOST 1. MOTIVACIJSKI ZADATAK (7 MINUTA)
Učitelj će za djecu pripremiti motivacijski zadatak, kako bi ponovili osobine sabi-
ranja i oduzimanja, znakove za sabiranje i oduzimanje. Zajedno rješavamo zadatak i
ponavljamo prethodno spomenuto.
Učenici će odrediti šta im je poznato u zadatku (da oko Mostara ima 8 brda i 2
planine) i odrediti šta trebaju izračunati (koliko zajedno brda i planina okružuje
Mostar), te će rješavanjem ovog zadatka ponoviti operacije sabiranja i oduzimanja.
107
 Tokom realizacije časa za svakog učenika može se bilježiti aktivnost tokom časa,
pomoću sljedeće tabele za formativnu procjenu:
Im e i P a ž l ji v o P r i h v ać a G le d a Š e t a i g le d a P o m až e d r u g i m P r e u z im a
p r e z im e s lu š a /č i t a d o d i j e lj e n u kr oz š ta d r u g e č l an o v i m a s v o j e u l og u
Najava nastavne jedinice u č e n i ka u p u te z a r ad u l og u u g ru p i pr oz or g ru p e ra d e g ru p e o r g an i z a to r a

UČENJE I POUČAVANJE (25 MINUTA)

AKTIVNOST 2.
Zaključna razmatranja Dobiveni zaključci i slike mjesta i okoline mogu se postaviti na odjeljenski pano.
Učitelj priprema pet različitih nastavnih listića sa zadacima za grupe (dvije grupe Očekuje se da većina učenika uspješno rješava zadatke sa sabiranjem i oduzima-
sastoje se od po četiri učenika, a tri grupe od po tri učenika). Na svakoj stranici njem u skupu brojeva do 20. Također, moguće je organizovati posjetu nekoj lokaciji
nalazi se materijal za rad: nastavni listić sa zadacima, nacrtana mreža na listu papira s dobivene slike, gdje bi kroz osmišljene aktivnosti mogli rješavati zadatke u skupu
u koju su uneseni brojevi i dijelovi slagalica na čijoj su poleđini napisani brojevi. brojeva do 20.
Svaki broj predstavlja rezultat rješenja zadataka koje će dobiti rješavanjem zadataka
s nastavnog listića. PRILOZI:
PRILOG 1. MOTIVACIJSKI ZADATAK
Učenici će rješavati zadatke, dobiveni rezultat tražit će na poleđini slagalice, a slaga- Oko Mostara se nalazi 8 brda: Hum, Brkanovo brdo, Galac, Orlovac, Mikuljača,
licu će lijepiti na odgovarajuće mjesto na mreži. Takvim rješavanjem i lijepljenjem Žovnica, Planinica i Fortica, te dvije planine: Velež i Prenj. Koliko zajedno brda i
slagalice dobiti će sliku mjesta ili okoline u kojoj žive. Svaki od učenika će rješava- planina ima oko Mostara? Provjeri dobiveni rezultat!
njem zadataka popuniti jedan red mreže.
PRILOG 2. MREŽA
I grupa će tačnim rješenjem dobiti sliku grada Mostara. Mreža 1 Mreža 2
II grupa dobiti će sliku spomenika kulture u Mostaru – Stari most.
III grupa dobiti će sliku okoline Mostara – Tekija u Blagaju. 12 17 4 5 12 17 4 5
IV grupa dobiti će sliku brda oko Mostara – Fortica.
V grupa dobiti će sliku naselja u gradu Mostaru – Zalik.
Napomena: Grupe u kojima su tri učenika dobiti će manju matricu. 16 13 10 9 16 13 10 9

NAKON UČENJA (13 MINUTA)

AKTIVNOST 3.
20 19 15 11 20 19 15 11
Predstavnici grupa predstavljaju urađene zadatke i objašnjavaju sliku koju su dobili
rješavanjem zadataka. Ostali učenici mogu im postavljati pitanja, ukoliko im nešto
ne bude jasno.
18 8 14 7
Vrednovanje posti- Individualno praćenje i ocjenjivanje matematičkih postignuća vršit će se na osnovu
gnuća (načini urađenih nastavnih listića učenika.
formativnog praćenja i PRILOG 3. ZADACI ZA UČENIKE U GRUPI
sumativna ocjena) P o k az a te l j Daleko ispod I s p o d st a n d ar d a Standardni nivo Iznad standarda Napredni nivo
s t an d ar d a Učenik 1
I zv o d i Ne Čita i zapisuje Izvodi Jednostavne Rješava 1. Izračunaj i provjeri
r a č u n s ke prepoznaje brojeve, u osnovne tekstualne složenije 3+9 =____ _______________
o p e r a c ij e s brojeve ni stanju je da računske zadatke u tekstualne
b roj e v i ma d o osnovne imenuje operacije kojima je zadatke u 2. Prvi sabirak je 8, a drugi sabirak je 9. Izračunaj zbir.
20 računske elemente kada su navedeno da kojima ________________
operacije zbira i razlike, zadana oba su zadana prepoznaje da
ali ne izvodi sabirka ili oba sabirka ili su indirektno 3. Umanjenik je 20, a umanjilac 16. Kolika je razlika?
osnovne umanjenik i umanjenik i zadani _________________ ______________________________________
računske umanjilac umanjilac, te elementi zbira
operacije ih prevodi u i/ili razlike i 4. Klara ima 15 lizalica. Drugovima u razredu podijelila je 10 lizalica. Koliko je lizalica
kada su matematički uspješno ih ostalo Klari?
zadana oba oblik i rješava. ________________ _______________________________________
sabirka ili uspješno ih
umanjenik i rješava.
umanjilac

108 109
 Učenik 2
1. Izračunaj i provjeri Nastavni predmet: Razred: Drugi Nastavnik:   
9+7 =____ _______________ Matematika  OSNOVNA ŠKOLA Vedad Salihović

2. Prvi sabirak je 9, a drugi sabirak je 4. Izračunaj zbir.

Naziv nastavne jedinice Parni i neparni brojevi
________________
Oblast 1. Skupovi, brojevi i operacije
3. Umanjenik je 15, a umanjilac 5. Kolika je razlika?
________________ ________________________________________
Komponenta 1. Skupovi, brojevi i brojni sistemi
4. Klara ima 18 lizalica. Drugovima u razredu podijelila je 9 lizalica. Koliko je lizalica
Ishod učenja 1.1.2. Analizira svojstva i odnose brojeva i brojnih sistema te koristi simbole i ra-
ostalo Klari?
zličite prikaze.
________________ ________________________________________
Indikator(i) / dio indikato- 1.1.2.d. Razlikuje parne i neparne brojeve i uočava brojne obrasce, npr. prethodnika
Učenik 3
ra za odgovarajući uzrast i sljedbenika.
1. Izračunaj i provjeri
8+12=____ _______________
Preduslovni ishodi / ishodi a) Preduslovni ishodi:
u korelaciji ili indikatori 1.1.1.a. Udružuje elemente skupova, prikazuje skupove grafički.
2. Prvi sabirak je 9, a drugi sabirak je 10. Izračunaj zbir.
istog predmeta 1.1.2.a. Čita i zapisuje prirodne brojeve do 100.
________________
b) Ishodi/indikatori u korelaciji:
2.3.2.a. Zaključuje po analogiji (logika)
3. Umanjenik je 18, a umanjilac 3. Kolika je razlika?
1.1.2.b. Predstavlja i upoređuje brojeve do 100 na brojnoj polupravoj.
________________ ________________________________________
Motivacija – sektori Medicina i zdravstvo (osnovna saznanja o važnosti životne sredine za život svih
4. Klara ima 17 lizalica. Drugovima u razredu podijelila je 6 lizalica. Koliko je lizalica
ekonomije bazirane na živih bića u direktnoj su vezi s medicinom i zdravstvom) i umjetnost, zabava i mediji
ostalo Klari?
znanju (igrice na principu uparivanja određenih elemenata)
________________ ________________________________________
Povezanost s drugim Ovaj čas je direktno povezan s predmetom Moja okolina / Priroda (u II razredu),
Učenik 4
predmetima jer se tokom časa govori o pojmu parnosti u prirodi. Možemo ih povezati na način
1. Izračunaj i provjeri
da učenicima objasnimo na primjeru životnih zajednica i životinjskih jedinki i tjele-
9+9=____ ______________
sne građe. Dakle, u prirodi su životinje smještene u parovima, pa tako, nabrajajući
pojedine životinjske parove, dolazimo do zaključka šta bi bilo kad životinje ne bi
2. Prvi sabirak je 8, a drugi sabirak je 0. Izračunaj zbir.
imale par. Tu bismo pojavu mogli nazvati nepar (što je u prirodi gotovo nemoguće,
________________
takve pojave dovode do izumiranja neke životinjske vrste).
3. Umanjenik je 20, a umanjilac 6. Kolika je razlika?
2.1.1.b. Opisuje obilježja biljaka i životinja, vanjski izgled, ishranu, mladunčad, dobro-
_______________ ________________________________________
bit za čovjeka, životni ciklus.
4.1.1.a. Imenuje i opisuje morfološka obilježja tijela i neke unutrašnje organe (srce,
4. Klara ima 15 lizalica. Drugovima u razredu podijelila je 8 lizalica. Koliko je lizalica
mozak...).
ostalo Klari?
________________ ________________________________________
Cilj nastavnog časa Cilj ovog časa jeste upoznavanje s pojmovima parnih i neparnih brojeva i njihovoj
zastupljenosti u prirodi.
PRILOG 4 SLIKE ZA SLAGALICE
Cilj razložiti na realne 1. Upoznavanje s parnim i neparnim brojevima
zadatke 2. Predstavljanje pojma „par” u prirodi, tj. u životinjskom svijetu
3. Uočavanje parnih i neparnih organa u građi ljudskog tijela

Svrhoviti sadržaj Medicina i zdravstvo (osnovna saznanja o važnosti životne sredine za život svih
živih bića u direktnoj su vezi sa zdravstvom)

Na uzrastu od 7 do 8 godina učenici će znati prepoznati važnost pojmova „par” i

„nepar” u svijetu prirode, kao i upotrebu parnih i neparnih brojeva u matematici,
kojim redoslijedom dolaze i kako se smjenjuju parni i neparni brojevi.

110 111
 Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koji
će se koristiti, odrediti
vrijeme za aktivnosti,
odrediti vrijeme za akti-
vnosti kojima se povezuju
nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnika i
učenika)
112
NASTAVNIK: NASTAVNIK:
Nastavnik započinje čas recitujući pjesmu „Tanja je moj par”: Najavljujemo današnju igru, u kojoj ćemo biti podijeljeni u četiri grupe od po tri
učenika.
UVODNI DIO NE TRAJE DUŽE OD 5 MIN. Svaka će grupa kao temu dobiti jednu životinjsku podvrstu (npr. domaće životinje,
Razgovaramo o pojmovima par i nepar. Nastavnik crta na šumske životinje, gmizavci, mačke, itd.).
tabli skupove s parnim i skupove s neparnim brojem Na nastavničkom stolu nalazit će se slike životinja. Učenici trebaju pronaći odgova-
elemenata. rajuću vrstu i zalijepiti njenu sliku na papir koji se nalazi na stolu u njihovoj grupi.
Slike treba uparivati, tj. lijepiti ih tako da svaka životinja ima svoj par. Na kraju će
PRIMJER: svakoj grupi ostati po jedna životinja koja nema odgovarajući par. Tako će učenici
TANJA JE MOJ PAR znati razlikovati par od nepara. Prilog 1
Imam tajnu. OVA AKTIVNOST TRAJE DO 20 MIN.
Volim Tanju • Učenici: U dogovoru i timskom duhu, zajednički pretražuju ponuđene slike i lijepe
otkad za se znam. ih na svoj pano.
Dat ću joj i svoj bicikl • Nastavnik: Prati rad svih grupa i vrši eventualne korekcije dajući kratke smjernice
da ne vozim sam. članovima grupa.
• Učenici: Privode kraju svoj današnji zadatak i zaključuju životinja iz njihove
Srce raste kada sazna podvrste nema par na panou.
Dvije breskve su par, a jedna je nepar.
tko je njegov par. • Nastavnik: Sve panoe ističemo pred tablom i o svakom ukratko prodiskutujemo
Zato, to što volim zajedno.
Tanju • Učenici: Podizanjem ruku biraju najbolje urađeni pano.
velika je stvar. • Nastavnik: Pohvaljuje sve učesnike u današnjoj igri i nagrađuje pobjednike, tj. uče-
nike čiji je pano izglasan kao najbolji.
Pred kraj časa predviđena je igra par-nepar (kod nas poznatija kao cijelo-pola). Sva-
ki učenik dobije po pet sličica i u parovima započinjemo dvoboje. Svaki učenik po
jednom postavlja i gađa sličicom protivničku sličicu glasajući da li će biti par ili nepar
Četiri šljive su dva para. (Broj 4 je paran broj.)
kada padnu na pod. Pobjednik odnosi sve sličice. Ova aktivnost traje do 10 min.
ZAVRŠNI DIO ČASA TRAJE DO 5 MIN.
Tada pokušavamo predstaviti funkciju parnih i neparnih brojeva u našem svako-
dnevnom životu.
Parni i neparni brojevi kuća u ulicama. Parni se nalaze s jedne strane ulice, a neparni
s druge strane ulice. Pretpostavimo da trebamo pronaći nekog drugara znajući na
Tri šljive su nepar. (Broj 3 je neparan.) kojoj se adresi nalazi, npr. Klaićeva br. 18. Znajući da je 18 paran broj i da se parni
brojevi nalaze s desne strane ulice, neće biti potrebe da lutamo lijevo-desno. Gledat
• Učenici: Samostalno zaključuju i prepoznaju skupove s parnim i skupove s ćemo kuće s desne strane ulice: Klaićeva br. 2, 4, 6, 8, 10, 12, 14, 16, 18! Evo je. Stigli
neparnim brojem elemenata. smo!
• Nastavnik: Zapisujemo sve parne i sve neparne brojeve odvojeno (od 1 do 10).
• Učenici: Prepisuju zapisani sadržaj s table. Ova aktivnost traje 5–10 min. NASTAVNIK:
Daje učenicima zadatak za zadaću dat u prilogu 2.
Prije nego što počnemo s glavnim planiranim aktivnostima, učenicima postavljamo
pitanja: Vrednovanje Učenici će zajednički ocijeniti najbolju grupu i članove koji su u njenom
• Koji vidljivi organi i dijelovi tijela čovjeka su parni (oči, uši, ruke, noge), a koji postignuća (načini forma- radu učestvovali.
neparni (nos, usta, glava)? tivnog praćenja i
• Koji su unutrašnji organi čovječijeg tijela parni, a koji neparni (srce, mozak, sumativna ocjena) Ime i P a rn e i n e p a rn e P a rn e i n e p a rn e V rl o vj e št o i b rz o V rl o N e m ar an i
bubrezi)? p r e zi m e b r o j e v e r a zl i k u j e b ro j e ve n al az i r az l i ke i a kt i v a n u č e s to
uz pomoć r a zl i k u j e u p o tp u n j u j e i h g ru pi i om e t a r a d
n as ta v n i ka s a m o s ta l n o vl as titim pri mj eri ma č e s to i dr ugih
Neki dijelovi tijela i organi su parni, a neki su neparni. Dva oka, dva uha, dvije ruke, ( p o tr e b n o ( is pu n ja va (nadmašuj e p r e u zi m a g ru pa
dvije noge. Svi oni su u paru i čine prirodnu cjelinu koja savršeno funkcioniše. p o bo l j š a n j e ) oč e k i v a n j a ) oč e k i v a n j a ) u l o g u v ođ e
Čovjek ima 32 zuba, što je također paran broj. Unutrašnji organi, npr. bubrezi,
dolaze u paru i savršeno funkcionišu tako. Za sve takve organe i dijelove tijela
možemo reći da su kao blizanci. A blizancima je vrlo teško kada nisu zajedno.Veliki Zaključna razmatranja Usvojili smo nove pojmove, par i nepar. Uočili smo gdje se u prirodi pojavljuju
broj organa i dijelova tijela najčešće je u neparnom obliku. To su organi samci, na ovi pojmovi. Također, vidjeli smo da se neke igrice zasnivaju na razlikovanju parnih
primjer: mozak, srce, želudac, jetra itd. Oni su samci, ali nisu usamljeni. Zbog pove- i neparnih brojeva te da nam poznavanje tih razlika pomaže u orijentaciji po nase-
zanosti s drugim organima u tijelu, oni ostaju druželjubivi i uvijek u funkciji. ljenim mjestima.
113
 Prilog 1: Radni materijal za grupe (slike)
Nastavni predmet:
Matematika  OSNOVNA ŠKOLA
Naziv nastavne jedinice
Oblast
Komponenta
Ishod učenja
Pokazatelj(i) / dio poka-
zatelja za odgovarajući
uzrast
Preduvjetni/korelirani
ishodi ili pokazatelji istog
predmeta
Prilog 2: Domaća zadaća
Ime i prezime:_________________________________________________
DOVRŠI NIZ PARNIH I NEPARNIH BROJEVA
Motivacija – sektori
ekonomije bazirane na
znanju
Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
114
Razred: Sedmi Nastavnica:   
Marina Kovačević
Prikazivanje cijelih brojeva na brojevnom pravcu
1. SKUPOVI, BROJEVI I OPERACIJE
1.1. Skupovi, brojevi i brojevni sustavi
1.1.2. Analizira svojstva i odnose brojevnih sustava, upotrebljava simbole i različite
prikaze.
1.1.2.b. Uspoređuje cijele brojeve i prikazuje ih na brojevnoj osi.
1.1.1.b. Uspoređuje skupove prema sličnostima i razlikama na konkretno zadanim
skupovima, uz grafičku ilustraciju.
1.1.2.b. Uspoređuje prirodne brojeve do 1 000 000, pozitivne razlomke i decimalne
brojeve različitih prikaza, pomoću matematičkih oznaka i brojevnog pravca.
3.1.1.c. Povezuje cijele brojeve s točkama brojevnog pravca.
4.1.1.a. Povezuje podatke sa zadanim problemom.
KBE sektori koji se mogu dovesti u vezu s primjerima i zadatcima koji su korišteni
u ovoj pripremi su IKT, poslovanje i financije, turizam, umjetnost, zabava i mediji.
Fizika
1.4.1.b. Mjeri pritisak pomoću barometra sa živom, te određuje njegovu brojevnu
vrijednost u raznovrsnim kontekstima.
2.1.2.b. Povezuje makrosvojstva fizičkih tijela (stišljivost, mogućnost mijenjanja obli-
ka, gustoća) sa svojstvima na čestičnom nivou, te koristi model čestične građe tvari
radi objašnjavanja agregatnih prijelaza.
2.2.1.a. Opisuje i razlikuje unutarnju energiju, toplinu i temperaturu, te poredi
značenja ovih pojmova u jeziku fizike i jeziku svakodnevnice.
2.2.1.b. Mjeri temperaturu i vrši pretvaranje između različitih jedinica za tempera-
turu.
Kemija
1.1.1.b. Navodi temeljna fizikalna svojstva tvari (gustoća, agregatno stanje, vrelište,
talište).
Geografija
1.3.2.a. Izrađuje i analizira grafičke prikaze dobivene korištenjem mjernih instru-
menata.
3.2.1.a. Odabire različite izvore informacija pri rješavanju problema.
Tehnika i IT
2.2.3.b. Služi se različitim izvorima informacija pri rješavanju zadataka (internet i sl.).
Smještati cijele brojeve na brojevni pravac. Nabrojati cijele brojeve koji se nalaze
između dvaju zadanih cijelih brojeva.
Odrediti neposredni prethodnik i sljedbenik cijelom broju.
115
 Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz ra-
zličitih predmeta STEM-a,
a povezani su s predlože-
nim sektorima ekonomije
bazirane na znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koji
će se koristiti, odrediti
vrijeme za aktivnosti,
odrediti vrijeme za akti-
vnosti kojima se povezuju
nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
Vrednovanje posti-
gnuća (načini
formativnog praćenja i
sumativna ocjena)
Zaključna razmatranja
116
1. Razumijevanje pojma negativnih i pozitivnih cijelih brojeva, navodeći primjere iz TABLICA ZA FORMATIVNU PROCJENU
raznih područja i motiviranjem učenika da sami navode primjere.
2. Učenici u radu na zadacima razmještaju cijele brojeve na brojevni pravac. Donose 1 2 3 4
zaključke na kojem dijelu brojevnog pravca dolaze negativni cijeli brojevi, pozitivni K R I T E R IJ I S P OD P R I BL I Ž N O N I V O U S TA N D A R D N I I Z N A D S T A N D A R DA
cijeli brojevi. Sami definiraju neposrednog prethodnika i neposrednog sljedbenika S TA N D A R D A S TA N D A R D A N IV O
cijelog broja na zadanim primjerima.
3. Razumijevanje zadatka za zadaću – zadatak je dat kao istraživanje iz svakodne- U sp o re đ u j e Uspoređuje cijele Uspoređuje cijele Uspoređuje cijele Samostalno i s
c i j e l e b ro j e ve i brojeve i prikazuje ih brojeve i prikazuje ih brojeve i prikazuje razumijevanjem
vnog života.
p r i k az u j e i h n a na brojevnoj osi uz na brojevnoj osi uz ih na brojevnoj osi. uspoređuje cijele
b ro j e vn o j o si . pomoć i poticaj. poticaj. brojeve i prikazuje ih
1. Razumijevanje pozitivnih i negativnih cijelih brojeva navodeći prosječne zimske na brojevnoj osi.
dnevne temperature iz više gradova u okruženju, povezujući geografski položaj tih P ri d ru ž u j e c i j e l e Pridružuje cijele Pridružuje cijele Pridružuje cijele Samostalno i s
gradova i njihova klimatska okruženja (Kupres i Livno, s izrazito niskim temperatu- b ro j e ve brojeve brojevnom brojeve brojevnom brojeve brojevnom razumijevanjem
rama, i Neum, s visokim temperaturama). b ro j e vn o m pravcu uz pomoć i pravcu uz poticaj. pravcu. pridružuje cijele
p r av c u . poticaj. brojeve brojevnom
2. Na modelu termometra uočiti i povezati s brojevnim pravcem, razmišljajući o
pravcu.
tome zašto se živa ili jod podiže ili spušta u termometru. Odr eđuje Određuje neposredni Određuje neposredni Određuje Samostalno i s
3. Primjerima kartičnog poslovanja povećavati financijsku pismenost kod učenika. n e po sr e d n i prethodnik i prethodnik i neposredni razumijevanjem
(Ako se troši više nego imamo na računu, ulazimo u minuse i opasnosti od pretje- pr ethodnik i sljedbenik broja uz sljedbenik broja uz prethodnik i određuje neposredni
ranog zaduživanja i kupovine s odgodom plaćanja.) s l j e d b e n i k b r o j a. pomoć i poticaj. poticaj. sljedbenik broja. prethodnik i sljedbenik
broja.
UVOD U UČENJE (EVOKACIJA)
TRAJANJE AKTIVNOSTI: 10 MINUTA 1. AKTIVNOST:
Učenici na karti Bosne i Hercegovine lijepe kartice s temperaturama koje su pri-
premili kod kuće i uočavaju da temperatura u nekim gradovima ima negativan
predznak, a u nekim pozitivan (povezujući visinu temperature s reljefom i klimom,
o čemu će više govoriti na geografiji).
Na modelu termometra smještaju prikupljene podatke, komentirajući zašto se živa
rasteže ili skuplja i spominjući pojam gustoće tvari u fizici. Motivirajući i navodeći
učenike da se sjete kartičnog poslovanja, čestih minusa na tekućem računu, opa-
snosti trošenja bez pokrića djelovati na njihovu financijsku pismenost.
SREDIŠNJI DIO SATA
TRAJANJE AKTIVNOSTI: 20 MINUTA
Crtanje i definiranje brojevnog pravca. Smještanje cijelih brojeva na brojevni pravac.
Na osnovu predznanja o neposrednom prethodniku i sljedbeniku donose zaključak
gdje se u odnosu na cijeli broj nalazi neposredni prethodnik i neposredni sljedbe-
nik, kroz nekoliko primjera provjere.
Nabrajaju cijele brojeve koji se nalaze između zadanih cijelih brojeva, usmeno i
zapisujući pomoću matematičkih znakova.
ZAVRŠNI DIO SATA
TRAJANJE AKTIVNOSTI: 10 MINUTA
Učenici individualno rješavaju nastavni listić u svrhu provjere učinka nastavnog sata.
(U prilogu) 2. AKTIVNOST:
Vrednovanje postignuća ostvarit će se na temelju: 1. Prikaži na brojevnom pravcu :
• aktivnosti na satu 0, -1, 1, 2, -2
• radnog listića za individualno provjeravanje postignuća 0, 1, -4, 3, -6, 5, -8
2. Na brojevnom pravcu prikaži brojeve -6 i -1.
Dati učenicima do znanja da je poznavanje cijelih brojeva i njihovo smještanje na Koji se cijeli brojevi nalaze između tih brojeva?
brojevni pravac značajno u mnogim segmentima
života. Tražiti od učenika da za zadaću prate temperaturu u nekom gradu tijekom
24 sata i prikažu njezino kretanje na grafu. 3. Navedi neposredni sljedbenik i neposredni prethodnik svakog od brojeva:
5, -4, -12, 0.
117
 4. Na brojevnom pravcu označi broj čiji je:
a) neposredni prethodnik broj -7, Nastavni predmet: Razred: Prvi Nastavnica:   
b) neposredni sljedbenik broj -3. Matematika  SREDNJA ŠKOLA Amra Čolić

5. Koji cijeli brojevi x zadovoljavaju sljedeće nejednakosti:

a) -4 <x <5 Naziv nastavne jedinice LINEARNA FUNKCIJA
b) -6 ≤x < -1
Oblast 2. ALGEBRA
3. AKTIVNOST:
NASTAVNI LISTIĆ: CIJELI BROJEVI – UVOD Komponenta 2.1. Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjena

1. Napiši pet pozitivnih cijelih brojeva. Ishod učenja 2.1.1. Analizira teoreme, odnose, zavisnosti, povezanosti i funkcije u matematici i
stvarnom svijetu.
2. Napiši pet negativnih cijelih brojeva. 2.1.2. Analizira i prikazuje matematičke situacije i strukture, upotrebom algebarskih
simbola i različitih notacija (zapisa), grafika i dijagrama, te generalizuje na osnovu
3. Na sljedećem grafikonu temperatura očitaj prosječne temperature za prvih šest njih.
mjeseci u godini. 2.1.3. Primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih
odnosa.
4. Napiši pomoću pozitivnih i negativnih cijelih brojeva. 2.1.4. Analizira i formuliše pretpostavke promjena u različitim kontekstima.
a) Temperatura zraka jest 6 °C iznad ništice. ________
b) Temperatura zraka jest 17 °C ispod ništice. _________ Pokazatelj(i) / dio poka- 2.1.1.c. Analizira svojstva funkcija (linearne, kvadratne i višeg reda, racionalne,
c) Vodostaj rijeke Save jest 70 cm niži od normale. ________ zatelja za odgovarajući eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske) i procjenjuje njihove povezanosti.
d) Gospodin Eurić u plusu je 175 eura. _________ uzrast 2.1.2.b. Ispituje, primjenjuje funkcije (linearne, kvadratne i višeg reda, racionalne,
eksponencijalne, logaritamske, trigonometrijske) i grafički ih prikazuje.
6. Koje su izjave točne? 2.1.3.a. Procjenjuje kvantitativne odnose među funkcijama.
a) Broj 33 je cijeli broj. 2.1.4.a. Formuliše i primjenjuje funkcije u stvarnim situacijama.
b) Broj –6 prethodnik je broja -5.
c) Broj 0 je prirodni broj. Preduvjetni/korelirani Preduvjetni ishodi (kraj devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja):
d) Broj –289 je cijeli broj. ishodi ili pokazatelji istog 2.1.1.f . Izražava linearnu funkciju riječima i simbolima i ispituje njena svojstva.
e) Broj 0 je cijeli broj. predmeta 2.1.2.a. Prikazuje grafički direktnu i obrnutu proporcionalnost, kao i linearnu
f) Pri temperaturi od –9 °C toplije je nego pri temperaturi od –5 °C. funkciju.
g) Vodostaj rijeke od –65 cm niži je od vodostaja od +23 cm. 2.1.3.a. Analizira grafike, dijagrame, i na osnovu njih utvrđuje zakonitosti i obrasce.
2.2.1.c. Povezuje linearnu jednačinu s pravom u koordinatnom sistemu.
2.2.3.b. Ilustruje svoja rješenja u grafičkom prikazu (brojevna osa, koordinatni
sistem i dijagrami).
2.2.3.c. Procjenjuje prirodu problema na osnovu ilustracije (npr. „čita grafik”)
2.2.3.d. Prezentira i interpretira rješenja u kontekstu datog problema.
Korelacijski ishodi:
1.2.1.f. Odabire i koristi odgovarajuća matematička sredstva
(uključujući IT tehnologiju).
2.1.3.b. Prikazuje i tumači povezanost matematičkih modela i dijagrama.
2.2.3.b. Konstruiše rješenja u grafičkom prikazu (brojevna osa, koordinatni sistem,
dijagrami, kompleksna ravan, brojevna kružnica).

Motivacija – sektori Elementarne funkcije, a samim tim i linearne, javljaju se u modeliranju svih stvarnih
ekonomije bazirane na situacija. KBE sektori u kojima se vidi primjena i značaj linearnih funkcija su, npr.,
znanju IKT, proizvodnja energije, prijenos energije, efikasnost, medicina i zdravstvo.

118 119
 Povezanost s drugim
predmetima
Cilj nastavnog sata
Cilj razložiti na realne
zadaće
Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz
različitih predmeta
STEM-a, a povezani su s
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
120
Fizika Metodička izvedba, orga- VRIJEME PREDVIĐENO ZA REALIZACIJU JE DVA ŠKOLSKA ČASA.
1.2.2.d. Kvalitativno i kvantitativno analizira s-t, v-t i a-t grafikone (npr. nagib, površi- nizacija rada – materijali, PRVI ČAS
na ispod krive, uspostavljanje veza među kinematičkim veličinama). tehnologija i mediji koji će U uvodnom dijelu časa s učenicima ću ponoviti pojam funkcije, osobine, šta je
1.2.2.e. Rješava složene teorijske i praktične probleme u kontekstu pravolinijskih i se koristiti, odrediti vri- domena, a šta kodomena funkcije. Nakon toga najavljujem novu nastavnu jedinicu:
krivolinijskih kretanja. jeme za aktivnosti, odredi- „Linearna funkcija”.
2.2.1.b. Mjeri temperaturu i vrši pretvaranje između različitih jedinica za tempera- ti vrijeme za Jednačinom Ax+By=c određena je prava u koordinatnoj ravni. Ova se jednačina
turu. (Ishod za kraj devetogodišnjeg obrazovanja) aktivnosti kojima se pove- zove jednačina prave. Istu jednačinu pišemo u obliku y=f(x)=ax+b, gdje možemo
5.2.1.e. Prikuplja i obrađuje podatke koristeći se modernim tehnologijama (npr., zuju nastavni predmeti vidjeti kako vrijednost y ovisi o vrijednosti x.
softveri za obradu podataka, digitalna videoanaliza, senzori). (aktivnosti nastavnika
5.2.2.a. Tumači direktnu i obrnutu proporcionalnost u kontekstu sadržaja fizike. i aktivnosti učenika) Linearna funkcija je pridruživanje kojim nekom broju x pridružujemo
(Ishod za kraj devetogodišnjeg obrazovanja) broj f(x), pri čemu je f(x)=ax+b, a≠0. Prava y=ax+b je graf linearne funkci-
5.2.2.e. Izvodi opći (simbolički) izraz za nepoznatu fizičku veličinu. je.
5.3.2.a. Koristi znanja iz fizike radi rješavanja kvalitativnih i kvantitativnih problema
smještenih u kontekste svakodnevnice, sporta, medicine i tehnologije. Broj a≠0 zove se koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije.
Biologija
1.4.1.a. Interpretira i vrednuje zaključke o anatomiji, morfologiji i fiziologiji čovjeka • Ako je a>0, linearna funkcija je rastuća.
na osnovu prikupljenih informacija iz različitih izvora. • Ako je a<0, linearna funkcija je opadajuća.
2.4.1.a. Interpretira i vrednuje zaključke o anatomiji i morfologiji na osnovu priku- Brzina rasta i pada ovisi o veličini koeficijenta a. Za x=0 je f(0)=b, pa slijedi da je b
pljenih informacija iz različitih izvora. odsječak pravca (grafa funkcije f(x)=ax+b) na y osi.
2.4.1.b. Stavlja u vezu povezanost anatomije i morfologije koristeći se različitim Nultačka linearne funkcije je onaj broj x za koji je f(x)=0. Nultačku određujemo iz
izvorima. linearne jednačine ax+b=0. Kako je po pretpostavci a≠0, rješenje te jednačine je
2.4.1.c. Verbalno i pismeno komunicira o anatomiji, služeći se stručnom termi- x=- a .
nologijom. b
4.4.1.c. Komunicira verbalno i pismeno o morfologiji, anatomiji i fiziologiji čovjeka,
služeći se stručnom terminologijom i IKT-om
4.1.1.b. Opisuje sličnosti i razlike između spolova, na osnovu morfoloških,
anatomskih i citoloških karakteristika.
Područje tehnike i informacionih tehnologija
4.1.3.a. Analizira performanse različitih algoritama za isti problem.
4.1.3.b. Odabire odgovarajući algoritam za rješenje konkretnog problema.
Naučiti učenike da crtaju grafik, ispituju tok i znak linearne funkcije, te pokazati
primjenu u konkretnim primjerima.
1. Upoznati učenike s linearnom funkcijom i njenim osobinama.
2. Naučiti učenike da crtaju grafik linearne funkcije, ispituju tok i znak.
3. Uraditi primjere iz stvarnog života koji se svode na poznavanje linearne funkcije.
3. Dati učenicima zadatke u kojima će primijeniti stečeno znanje.
Matematika
1. Rješavanje zadataka s linearnom funkcijom, određivanje toka i znaka rastuće i
opadajuće funkcije
2. Rješavanje računskih zadataka iz različitih oblasti i crtanje grafika
Fizika
1. Rješavanje zadataka iz ravnomjernog pravolinijskog kretanja i crtanje grafika
2. Mjerenje temperature u Celzijevim stepenima i stepenima Fahrenheita i
povezivanje ove dvije skale linearnom funkcijom
Biologija
1. Rješavanje zadataka iz anatomije s primjenom u forenzici
2. Rješavanje zadataka iz fiziologije
Tehnika i informacione tehnologije
1. Algoritmi s linearnom kompleksnošću
121
 Zadatak 1: Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije: f(x)=-3x+2. Svi učenici dobiti će list papira s kriterijima za ocjenjivanje, gdje će na predviđenom
Rješenje: mjestu napisati prijedlog broja bodova uz adekvatno obrazloženje (prilog 1 i 2), kao
oblik samoevaluacije.

Vrednovanje posti- Nastavnik prati rad svih grupa i pojedinaca unutar grupa.
gnuća (načini Postignuće ispod standarda: Nezainteresiran/-a je za rad u grupi, ne rješava jednosta-
formativnog praćenja i vnije dijelove zadatka (npr. računanje nula, crtanje grafika i sl.).
sumativna ocjena)
Postignuće blizu standarda: Pokazuje interes za rješavanje problema, daje korisne
komentare o načinu rješavanja zadatka i učestvuje u rješavanju pojedinih jedno-
stavnijih etapa koje vode ka konačnom rješenju zadatka.

Standardno postignuće: prepoznaje i odabire isparavan postupak rada koji vodi ka

rješenju, izvodi ispravne zaključke, koriguje pogrešne pokušaje, prezentira rješenje.
Postignuće iznad standarda: Nameće se kao lider grupe, sigurno, samouvjereno i
tačno odgovara na postavljena pitanja, proširuje opseg odgovora van okvira matema-
tike, prezentira rješenje integrirajući savremene tehnologije, daje kritički osvrt na
dobijeno rješenje.

Nastavnik će prilikom ocjenjivanja uvažiti argumentovane komentare učenika.

Nakon što svaka grupa završi prezentiranje zadataka, nastavnik daje komentare,
nakon kojih slijedi sumativno ocjenjivanje.

Zaključna razmatranja Analiza linearne funkcije, ispitivanje toka i znaka. Mogućnost primjene u ekonomiji
(funkcije troška, ponude i potražnje, štednje, efikasnosti) i/ili geografiji (temperatu-
ra zraka u toku dana).
Diskusija o međupredmetnoj korelaciji te o prednostima ovakvog načina učenja.

Napomena Ideje za većinu zadataka korištenih u ovoj pripremi preuzete su s web-stranice

https://element.hr/ (graf linearne funkcije).
Zadatak za područje tehnike i informacionih tehnologija predložio je doc. dr. Zenan
Šabanac.

Zadatak 2: Porodica Burić uputila se na more. Prvih 25 km, do priključenja na Prilog 1

autoput, prešli su za pola sata. Na autoputu išli su brže, pa su 150 km prevalili za Primjena linearne funkcije
sat vremena i 15 minuta. Nakon toga svratili su u motel uz autoput i tu se zadržali Grupe se sastoje od 3-4 člana, zavisno od ukupnog broja učenika u odjeljenju. Svaki
30 minuta. Za ostalih 120 km do odredišta bilo im je potrebno 90 minuta. Uraditi tim prezentira odabrane probleme pred nastavnikom i ostalim učenicima. Svakoj
zapis funkcije s(t) za ovo kretanje. Uraditi grafik jednolikog kretanja ovog automo- grupi biti će dodijeljena sljedeća tabela s uputama:
bila tokom 3 sata i 45 minuta vožnje. (Vrijeme (t) na apscisnoj osi iskazati u satima,
a prijeđeni put (s) na ordinatnoj osi u kilometrima). C i lj P r e d s t av i ti p r im j e n u li n e a r n e f u n k c i j e
S r e d s t vo JEZIK, NAUČNO ZNANJE I VJEŠTINE stečene tokom vašeg dosadašnjeg
obrazovanja.
K r i te r ij i z a Držanje tokom prezentacije, govor tijela, stav; odnos prema publici;
o c j e n j iv a n je Organizacija rada;
Sinhronizacija i komunikacija s ostalim članovima tima;
Naučno izražavanje;
Korištenje naučnih argumenata;
Odgovaranje na pitanja profesora;
Upoznajem učenike s planom rada na narednom času. Povezivanje nauke s društvenom zajednicom;
Evaluacija projekta (prednosti i nedostaci);
DRUGI ČAS Referenciranje rada drugih ljudi.
Učenici će biti podijeljeni u nekoliko grupa. Plan je da svaka grupa dobije zadatak u
vezi s primjenom linearne funkcije. Tri grupe dobiti će zadatke iz fizike, dvije iz bi-
ologije, a jedna iz IKT-a. Sve grupe morat će pripremiti kratku prezentaciju rješenja
i grafički predstaviti rješenja koristeći Excel, GeoGebru ili neki drugi dinamički
program za crtanje grafika funkcija. Svi zadaci su u prilogu.
122 123
 PRILOG 2
Ime učenika, razred:_____________________________________________
Ime nastavnika:_________________________________________________
Zadatak koji se ocjenjuje:_________________________________________
Odgovornosti unutar grupe:
___________________________________________________________
___________________________________________________________
a) Kolika je količina goriva bila u spremniku na početku puta?
b) Kolika je prosječna potrošnja goriva (u litrima na 1 km) tokom puta? Kolika je
prosječna potrošnja goriva u litrima na 100 km?
c) Zapisati jednačinom funkciju koja opisuje smanjivanje količine goriva u spremni-
ku automobila u zavisnosti od prijeđenog puta.
d) Koliku udaljenost prijeđe automobil prije nego što mu ponestane goriva?
1. Dat je grafik koji prikazuje potrošnju goriva dva automobila.

Objasniti i diskutovati na koji si način koristio naučno znanje i vještine pri rješava-
nju određenog problema!
___________________________________________________________
___________________________________________________________

Da li si koristio jezik nauke adekvatno? Objasniti!

___________________________________________________________
___________________________________________________________

Da li si dokumentovao rad drugih adekvatno? Objasniti!

___________________________________________________________
___________________________________________________________

Prijedlog ocjene ___/5

Potpis učenika:_________________________________________________

Komentar nastavnika:
___________________________________________________________
___________________________________________________________
Prijedlog ocjene: __/5
Potpis nastavnika:_______________________________________________
a) Koliko je goriva bilo u spremniku pojedinog automobila na samom početku puta?
b) Kolika je bila prosječna potrošnja goriva jednog, a kolika drugog automobila na
100 km?
c) Nakon koliko kilometara je količina goriva u spremnicima dvaju automobila bila
jednaka? Koliko je iznosila?
d) Koliki je put prešao pojedini automobil do nestanka goriva?

Prilog 3 (zadaci) Mjerenje temperature

PRIMJENA LINEARNE FUNKCIJE U FIZICI
1. Učenici su dobili grafik jedne funkcije koji pokazuje potrošnju goriva automobila
tokom vožnje ravnomjernom pravolinijskom brzinom.
Učenici su dobili zadatak da usporede dvije skale za mjerenje temperature: Celzi-
jevu i Fahrenheita.
a) Na koliko stepeni Fahrenheita voda smrzava, a na koliko vri?
b) U kojim tačkama grafik funkcije F^°= 95 C°+32° siječe koordinatne osi? Protu-
mačiti značenje koje imaju koordinate tih dviju tačaka.
c) Izraziti C° kao funkciju od F°. Prikazati tu funkciju grafički.
d) Koja je temperatura iskazana jednakim vrijednostima C° i F°?
e) Iz fizike je poznato da nuli na Celzijevoj skali (0° C) odgovara 273,15 K (kelvina),
te da temperaturnoj razlici od jednog stepena Celzija odgovara razlika od 1 kelvina,
što znači da su veličine jedinica na obje skale (Celzijevoj i Kelvinovoj) iste. Koja je
veza između Fahrenheitove i Kelvinove skale?

PRIMJENA LINEARNE FUNKCIJE U BIOLOGIJI

1. Idealna težina ljudskog tijela svakako vezana je za visinu pojedine osobe. Ta je
veza prikazana u tabeli, gdje je u prvom redu navedena visina v osobe u centi-
metrima, a u drugom idealna težina m izražena u kg, i to posebno za muškarce, a
posebno za žene.

Vi s i n a 1 55 1 60 1 65 1 70 1 75 1 80 1 85
Tež i n a (ž ) 50 53 56 60 63 66 70
Tež i n a (m ) 56 60 63 66 70 73 76

124 125
 a) Koristeći se tabelom prikazati grafički datu ovisnost u koordinatnom sistemu. Nastavni predmet: Razred: Drugi Nastavnica:   
Možete li zaključiti kako se veza m(v) može izraziti kao linearna funkcija? Matematika  SREDNJA ŠKOLA Aida Burak
b) Razmotriti svoj lični primjer. Kako se uklapate u te idealne mjere?
c) Kada porastete za 1 cm, koliko bi se, prema ovom zakonu, trebala povećati vaša
tjelesna težina? Naziv nastavne jedinice Primjena logaritama

2. Procjenu visine neke osobe forenzičari donose na osnovu dužine njene bedrene Oblast 2. ALGEBRA
kosti. Ako je d dužina bedrene kosti muškarca, onda je njegova visina jednaka
Komponenta 2.1. Algebarski izrazi, funkcije, proporcije i primjena
h1(d)= 2,24d + 60,1
Ishod učenja 2.1.1. Analizira zakonitosti, odnose, zavisnosti, veze i funkcije u matematici i rea-
Za ženu se ista procjena provodi iz formule: lnom svijetu.
h2(d)= 2,3d + 61,4 2.1.3. Primjenjuje matematičke modele za predstavljanje i tumačenje kvantitativnih
Veličine d i h izražene su u centimetrima. odnosa.
2.1.4. Analizira i formulira pretpostavke promjena u različitim kontekstima.
a) Prikazati grafički obje funkcije h1(d) i h2(d).
b) Kolika je visina muškarca čija bedrena kost ima dužinu 52 cm? Pokazatelj(i) / dio poka- 2.1.1.c. Analizira svojstva funkcija (linearne, eksponencijalne, logaritamske) i procje-
c) Kolika je dužina bedrene kosti žene visoke 165 cm? zatelja za odgovarajući njuje njihove povezanosti.
d) Da li postoje muškarac i žena iste visine s istom dužinom bedrene kosti? uzrast 2.1.3.a. Procjenjuje kvantitativne odnose među funkcijama.
Obrazložiti! 2.1.4.a. Formulira i primjenjuje funkcije u stvarnim situacijama.

PRIMJENA LINEARNE FUNKCIJE U PODRUČJU TEHNIKE I Preduslovni/korelirani 2.2.1.a. Sastavlja jednačine i nejednačine (eksponencijalne, logaritamske).
INFORMACIONIM TEHNOLOGIJAMA ishodi ili pokazatelji istog 2.2.2.b. Odabire, kombinira efikasne metode i tehnike rješavanja jednačina
1. Kompleksnost algoritma definiramo kao maksimalan broj osnovnih operacija predmeta (eksponencijalnih, logaritamskih).
potrebnih za njegovo izvršavanje, pri čemu pod osnovnim operacijama podrazumi- 2.2.2.d. Odabire, kombinira efikasne metode rješavanja nejednačina (eksponenci-
jevamo dodjelu vrijednosti promjenljivoj, poređenje dvije promjenljive, aritmetičke jalnih, logaritamskih).
i logičke operacije te ulazno-izlazne operacije. 2.2.2.b. Prosuđuje o postupku rješavanja jednačine, primjenjujući svojstva jednako-
a) Napisati algoritam za traženje najmanjeg od n unesenih brojeva i odrediti sti (9. razred).
njegovu kompleksnost. 2.2.3.d. Prezentira i tumači rješenja u kontekstu datog problema.
b) Napisati algoritam za računanje aritmetičke sredine n unesenih brojeva i
odrediti njegovu kompleksnost. Motivacija – sektori Više sektora KBE – poznavanje logaritama neophodno je za modeliranje proble-
c) Grafički predstaviti funkcije kompleksnosti algoritama pod a) i b). ekonomije bazirane na ma u svim prirodnim naukama, inženjerstvu, medicini, ekonomiji. U okviru ove
d) Postoji li prirodan broj n takav da oba algoritma imaju istu kompleksnost? znanju pripreme, primjeri odgovaraju sljedećim sektorima ekonomije bazirane na znanju:
Obrazložiti! poslovanje i finansije, zdravstvo i medicina, proizvodnja energije, prijenos energije,
efikasnost.

Povezanost s drugim Fizika

predmetima 4.1.2.f. Računa jačinu zvuka (subjektivnu i objektivnu) i primjenjuje znanje o
Dopplerovom efektu u konkretnim primjerima.
4.1.2.a. Analizira nastanak mehaničkih talasa i ovisnost brzine mehaničkih talasa o
svojstvima elastične sredine te rješava probleme.
Hemija
1.4.1.c. Izračunava pH vrijednost otopina.
3.2.3.a. Razlikuje sistem od okoline te načine izmjene tvari i energije.

Cilj nastavnog časa Uvidjeti primjenu logaritama u fizici, hemiji i u svakodnevnom životu

Cilj razložiti na realne 1. Upoznati učenike kako se logaritamska funkcija primjenjuje za mjerenje snage
zadaće potresa
2. Ponoviti s učenicima pH vrijednost i kamatni račun
3. Primijeniti stečeno matematičko znanje na primjerima problema koji se svode na
primjenu pravila logaritmiranja

126 127
 Svrhoviti sadržaj (izabrati
sadržaj kojim se mogu
povezati aktivnosti iz
različitih predmeta
STEM-a, a povezani su s
predloženim sektorima
ekonomije bazirane na
znanju)
Metodička izvedba, orga-
nizacija rada – materijali,
tehnologija i mediji koji će
se koristiti, odrediti vri-
jeme za aktivnosti, odredi-
ti vrijeme za
aktivnosti kojima se pove-
zuju nastavni predmeti
(aktivnosti nastavnika
i aktivnosti učenika)
128
Matematika Koristeći datu formulu, slijedi da je 95000=80000∙e^0,03t, pa imamo da je sada
Rješava zadatke koristeći definiciju logaritma i osnovna pravila za logaritme. t≈5,73. To znači da ćete za približno 5 godina i 9 mjeseci imati dovoljno novca za
Rješava računske zadatke iz različitih oblasti (fizike, hemije, ekonomije...). kupovinu automobila.
Fizika
Izračunava magnitudu potresa, intenzitet zvuka, brzinu vjetra itd. Zadatak
Hemija Vrijednost novog automobila u početku naglo pada, a zatim se pad njegove vrijedno-
Određivanje poluraspada neke supstance. sti usporava. U tablici su prikazani podaci za jedan model vozila i pad njegove vri-
Izračunavanje pH vrijednosti. jednosti u KM za prvih 8 godina.
1. ČAS S ta r o s t 1 2 3 4 5 6 7 8
NASTAVNIK v o z il a
UVODNI DIO ČASA (10 MINUTA) V r i j e d no s t 105 82,5 69 57 45 37 32,5 26,2
Čas započinje zanimljivim primjerom koji se bazira na ljudskom pamćenju v o z il a u
(sjećanju). h i lj ad a m a
KM
PRIMJER 1 – MODEL LJUDSKOG PAMĆENJA (SJEĆANJA)
Pronađite logaritamski model i odredite vrijednost automobila koji je star
Studenti koji su učestvovali u psihološkom eksperimentu prisustvovali su na neko-
10 godina.
liko predavanja o određenoj temi i zatim su radili test. Svaki mjesec, cijele godine
(nakon testa) studenti su ponavljali isti test, da se vidi koliko su toga zapamtili.
pH VRIJEDNOST
Prosječna vrijednost za grupu izračunata je uz pomoć modela ljudskog pamćenja
pH je skraćenica za moć vodika.
f(t)=75-6 ln(t+1), 0≤t≤12, gdje je t vrijeme izraženo u mjesecima.
pH ljestvica mjeri kako je supstanca kisela ili bazična (osnovna). Ona se kreće od
a) Koliki je bio prosjek nakon prvog testa?
0 do 14.
f(0)=75-6 ln(0+1)=75-6ln1=75
pH 7 je neutralan (voda), pH manje od 7 je kiselinski, a pH veći od 7 je bazičan.
b) Koliki je bio prosjek nakon dva mjeseca?
f(2)=75-6 ln(2+1)=75-6ln3≈68,4
c) Koliki je bio prosjek nakon šest mjeseci?
f(6)=75-6 ln(6+1)=75-6ln7≈63,3.
Primjer 2 – Količina prodanih proizvoda
Sa f(x)=160+10 log2 (200x+1)izražena je količina prodanih kilograma jednog
proizvoda, gdje je x ulog za reklamiranje proizvoda izražen u KM (konvertibilnim
markama).
a) Koliko bi se tog proizvoda prodalo ukoliko se ništa ne ulaže u reklamiranje?
Znači, f(0)=160+10 log2 (200∙0+1)=160+10 log2 1=160+10∙0=160. Prodalo bi se
160 kg tog proizvoda.
Normalna pH vrijednost krvi je od 7,35 do 7,45.
b) Ako se za reklamiranje proizvoda uloži 2000 KM, koliko se proizvoda proda?
Znamo da je pH+pOH=14
f(2000)=160+10 log2 (200∙2000+1); iz ovoga slijedi da je f(x)≈346. Dakle, proda se
346 kg tog proizvoda.
Zadatak
pH nekog rastvora je 8,6. Izračunajte koncentraciju jona H+ i OH-.
Ponavljamo definiciju logaritma i pravila logaritmiranja, nakon toga nastavljamo s
rješavanjem zadataka.
Potres i logaritamska ljestvica
Pogledajmo Richterovu ljestvicu, logaritamsku ljestvicu koja se primjenjuje za
GLAVNI DIO ČASA (30 MINUTA)
mjerenje snage potresa. Snaga potresa povezana je s količinom energije koja se
oslobodila potresom. Seizmograf je instrument koji detektira podrhtavanje tla. Na-
Zadatak
jslabije podrhtavanje koje se može detektirati je val s amplitudom A0. Magnituda
Štedjeli ste neko vrijeme i imate 80000 KM. Za kupovinu automobila koji želite
potresa računa se kao M=log( AA ), gdje je A mjerena amplituda u trenutku potresa,
treba vam 95000 KM. Ako novac stavite na štednju uz kamatu od 3%, koliko go- n
a A0 amplituda najslabijeg podrhtavanja koje se može mjeriti. Na toj ljestvici magni-
dina ćete trebati štedjeti da biste mogli kupiti željeni automobil (pod uslovom da
tuda od 1 do 5 označava slabiji potres. Potres od 5 do 8 izazvat će materijalnu štetu,
cijena automobila ostane nepromijenjena)? (Uputa: Formula za štednju data je sa
a jači potresi magnitude veće od 8 su razorni.
C(t)=C_0∙e^kt, gdje je C_0 uloženi ili posuđeni novac, k kamatna stopa
(kamatnjak), t vrijeme (u godinama) i C dobijeni novac ili glavnica s kamatama).
129
 Osim računanja magnitude potresa prema Richterovoj ljestvici, logaritamska funkci- Vrednovanje Nastavnik prati rad učenika na oba časa i na kraju drugog časa ocijeni najvrijednije
ja povezuje i magnitudu potresa s energijom koja se prilikom potresa oslobađa. postignuća (načini učenike. Par učenika koji tačno riješi najviše zadataka s nastavnog listića biti će
M= 23 log( EE ), gdje je E količina energije oslobođena potresom u džulima, a E0=104,4
n
formativnog praćenja i ocijenjen.
J – energija oslobođena u minimalnom podrhtavanju tla. sumativna ocjena)
Također, i pojedinci koji su bili aktivni i davali konstruktivne prijedloge za rješavanje
Zadatak zadataka na oba časa biti će ocijenjeni!
Izračunajmo magnitudu potresa ako je amplituda 520• A0
Rješenje K R I T E R IJ I S P OD P R I BL I Ž N O N I V O U S TA N D A R D N I I ZN A D
Magnituda tog potresa je 2,72 prema Richterovoj ljestvici i on pripada slabijim S TA N D A R D A S TA N D A R D A N IV O S TA N D A R D A
potresima. A n a l i z i r a s v oj s t v a Nije u stanju da Analizira i procjenjuje Samostalno Analizira svojstva i
e k s p o n e n c i j al n e i samostalno analizira povezanosti između analizira svojstva i procjenjuje
l o g ar i t am s k e i procjenjuje funkcija uz poticaj procjenjuje povezanosti između
ZAVRŠNI DIO ČASA (5 MINUTA)
fu n k cij e i povezanosti između nastavnika ili povezanosti funkcija i u stanju je
PONAVLJAMO PRAVILA LOGARITMIRANJA, DISKUTIRAMO p r oc j e n j u j e n j i h ov e eksponencijalne i okruženja između funkcija koristiti ih pri
O RIJEŠENIM ZADACIMA. p o v e z an o s t i logaritamske predstavljanju i
funkcije i izvodi to rješavanju
Učenici uz pomoć i poticaj problema
Učestvuju u razgovoru s nastavnikom, odgovarajući na pitanja i postavljajući pitanja. nastavnika
Prate objašnjenja nastavnika ukoliko niko od učenika ne ponudi tačan odgovor. P ro c j e n j u j e Procjenjuje Procjenjuje Samostalno Procjenjuje
k v an t i t at i v n e kvantitativne odnose kvantitativne odnose procjenjuje kvantitativne
od n o s e i zm e đ u između funkcija uz između funkcija uz kvantitativne odnose između
2. ČAS fu n k cij a pomoć i poticaj poticaj nastavnika ili odnose između funkcija i u stanju je
NASTAVNIK (5 MINUTA) nastavnika okruženja funkcija da ih svrsishodno
interpretira u
Dijeli učenike u parove i objašnjava na koji će se način odvijati čas. Učenici će dobiti realnom kontekstu
zadatke na nastavnim listićima i rješavati ih redom. Par koji prvi tačno riješi prvi F o rm u l i ra i Formulira i Formulira i Samostalno Generalizira
zadatak s listića rješava taj zadatak na školskoj tabli i tako nastavljamo dalje. Par p r i m j e n j u j e f u n kc i j e primjenjuje funkcije primjenjuje funkcije u formulira i mogućnosti
u s tv ar n i m u stvarnim stvarnim situacijama primjenjuje primjene modela u
učenika koji tačno riješi najviše zadataka biti će ocijenjen na kraju časa.
s i tu a c i j am a situacijama uz uz poticaj nastavnika funkcije u stvarnim stvarnim
pomoć i poticaj ili okruženja situacijama situacijama ili je u
UČENICI (30 MINUTA) nastavnika stanju da generira
Rješavaju zadatke s nastavnog listića! nove modele za
primjenu
U ZAVRŠNOM DIJELU ČASA (10 MINUTA)
Nastavnik ocjenjuje najvrednije učenike, učenici diskutiraju o pojedinim zadacima, Zaključna razmatranja Diskusija o utjecaju matematike općenito na prirodne nauke i svakodnevnicu.
izvodimo zaključke o međupredmetnoj korelaciji. Primjena prostih matematičkih zakona u svakodnevnom životu.
Izvođenje zaključaka o značaju međupredmetne korelacije.
Logaritmi, kao i eksponencijalna funkcija, imaju široku primjenu u medicini, priro-
dnim naukama i ekonomiji. Matematičko modeliranje omogućava razumijevanje i
rješavanje mnogih problema iz stvarnog života.

Napomena Zadaci koji se pojavljuju u ovoj pripremi preuzeti su iz sljedećih izvora:

1. R. Larson, Precalculus with limits, 3rd ed., Brooks/Cole, Cengage Learning, 2014.
2.https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/
b9455aeb-16ae-4c3a-a6b1-da720c38c54d/index.html#!

130 131
 Prilog 1
Nastavni listić
1. Nuklearni reaktor proizvodi 20 kg uranija 232. Ako je za poluraspad uranija 232
potrebno 70 godina, koliko dugo će trebati da se raspadne do 0,1 kg?
(Uputa: Formula zat količinu supstance ukoliko je poznato vrijeme poluraspada data
je sa N(t)=N0∙( 12 )T , pri čemu je N_0 početna količina supstance, T vrijeme polu-
raspada supstance, a N(t) količina neraspadnute supstance nakon vremena t).
2. 300 grama nepoznate radioaktivne supstance raspada se na 120 grama nakon
180 sekundi. Koliki je poluživot ove supstance?
3. Za zvuk intenziteta I (u vatima po metru kvadratnom), jačina L(I) zvuka (u deci-
belima) data je formulom L(I)=10log 11 , gdje je I0 intenzitet jedva čujnog zvuka
0

(oko 10-12 vata po kvadratnom metru). Umjetnik u studiju za snimanje povećava

jačinu zapisa tako da se intenzitet zvuka udvostruči. Za koliko decibela se povećava
jačina?
4. Za vrijeme potresa oslobodilo se približno 6•1016 J. Kolika je magnituda tog
potresa?
5. Brzina vjetra v u km/h u blizini središta tornada može se izračunati pomoću
sljedeće formule v(d) = 93 log d + 65, gdje je d udaljenost koju tornado prijeđe.
a) Ako je tornado prešao 200 km, kolika mu je bila brzina?
b) Izrazite udaljenost koju tornado prijeđe pomoću brzine vjetra.
c) Ako je brzina vjetra 300 km/h, koliku će udaljenost tornado preći?

Prilog 2
Rezultati zadataka s nastavnog listića
1. t≈535 godina
2. T≈136 s
3. Jačina se povećava za približno 3 decibela.
4. Podatke uvrstimo u formulu i dobijemo da je magnituda potresa približno 8,25.
Potres koji je oslobodio tu energiju bio je razoran.
5. a) Brzina mu je bila približno 279 km/h.
b) d=10^( v-65
93 ).
c) Tornado će preći približno 336,42 km.

132 133
Ova publikacija urađena je u
okviru projekta „Unapređenje
osnovnog učenja i obrazovanja u
Bosni i Hercegovini – ENABLE
BiH“. Publikacija je omogućena uz
velikodušnu podršku američkog
naroda kroz Američku agenciju za
međunarodni razvoj (USAID).

Sadržaj ove publikacije je odgovo-

rnost Save the Children-a i nužno
ne odražava stavove USAID-a ili
vlade Sjedinjenih Američkih
Država.

Sarajevo,
septembar 2020.