RAVNOMJERNO-PRAVOLINIJSKO KRETANJE

Kretaje se može podijeliti na sljedeće načine:

1. Pravolinijsko translatorno) i kružno (rotaciono, obrtno)
2. Ravnomjerno i promjenjivo
Opišimo kretanje autobusa, na primjer, od Tuzle do Gradačca. Prije svega interesira nas kolika je dužina
puta. Na brojaču smo pročitali da je autobus prešao 60 km. Zatim nas interesira vrijeme za koje je autobus
prešao taj put. Izmjerili smo vrijeme koje je iznosilo 1,5 sat. Kako ćemo izračunati brzinu kojom se kretao
autobus? Podijelit ćemo pređeni put sa proteklim vremenom,

Dobili smo srednju brzinu. To ne znači da se autobus čitavo vrijeme kretao istom brzinom. Negdje se
kretao brže, negdje sporije. Da smo mjerili puteve u kraćim vremenskim intervalima dobili bismo
preciznije podatke o kretanju. U fizici se male veličine, odnosno male razlike, označavaju sa grčkim
slovom delta A, pa je u takvom slučaju srednja brzina
s
v
t
Ako vremenski interval učinimo neizmjerno malim, onda svakom vremenskom intervalu odgovara
trenutna brzina koju označavamo sa v. Kada je trenutna brzina stalna i kada je kretanje pravolinijsko,
onda takvo kretanje zovemo jednako pravolinijsko. Tada tijelo u jednakim vremenskim intervalima
prelazi iste dužine puta, tj.
s
v
t
Kretanje je jednako pravolinijsko ako je vektor brzine
v  con s t.
SI jedinica za mjerenje brzine je m/s. Koristi se u praksi i jedinica km/h. Evo nekoliko primjera za brzine:
pješak 1,4 m/s (5 km/h), automobil 20 m/s (72 km/h), avion 222 m/s (800 km/h), zvuk u zraku 340 m/s
(1225 km/h), vještački Zemljin satelit 8 km/s (28000 km/h).
Zamislimo da se nalazimo u automobilu koji se kreće po pravom putu i svake minute čitamo na brojaču
put u kilometrima (slika 1.).

Najprostiji slučaj kretanja imamo kada se tijelo kreće po pravoj liniji stalnom brzinom. Takvo kretanje se
zove ravnomjerno pravolinijsko kretanje.

Slika 1.
Na slici 1. automobil svake sekunde pređe istu dužinu puta, 15 m. Kažemo da za iste vremenske intervale
prelazi iste dužine puta. Nije teško izračunati da je brzina kretanja stalna i iznosi 15 m/s. Brzina kod
ravnomjernog pravolinijskog kretanja, jednaka je pređenom putu u jedinici vremena,
s
v
t
Pređeni put kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja jednak je proizvodu brzine i vremena kretanja,
s  v t
Kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja trenutna brzina jednaka je srednjoj brzini i ne mijenja se u
toku vremena, v = const. Bilo koji interval dužine puta kada podijelimo sa vremenom za koje je taj put
preden dobit ćemo uvijek isti iznos
Pređeni put kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja može se naći i grafički. Na slici 2. predstavljena je
zavisnost brzine od vremena kretanja automobila sa slike 1. Na horizontalnu osu pravouglog
koordinatnog sistema nanosimo vrijeme kretanja t, a na vertikalnu brzinu v. U našem primjeru brzina je
ista u svakom trenutku i iznosi v=15 m/s. Dijagram je prava linija paralelna sa t-osom.

Slika 2.
Sa grafika brzine je moguće očitati pređeni put s u toku nekog vremenskog intervala. On je brojno jednak
površini pravouga- onika (šrafirana površina) čije su stranice date vremenskim intervalom t i brzinom v.
U našem primjeru iznos šrafirane površine je
m
s  v  t  15  4s  60 m
s
Koristeći podatke, sa slike 1. možemo nacrtati i grafik puta kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja. Na
horizontalnu osu nanosimo vrijeme kretanja automobila t, a na vertikalnu osu pređeni put s (slika 3.).
Pređeni put ravnomjerno raste sa vremenom. Grafik puta je prava linija čiji nagib je veći što je brzina
kretanja veća.

Slika 3.
Vidjeli smo da je kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja brzina stalna. Međutim u praksi se rijetko
susrećemo sa takvim kretanjem. Na primjer, automobil se kreće nekom stalnom brzinom. Ispred
semafora, na kojem je upaljeno "crveno" svjetlo, počne smanjivati brzinu i na kraju se zaustavi. Kada se
upali "zeleno" počne povećavati brzinu, itd. Kretanje kod kojeg se brzina mijenja tokom vremena naziva
se promjenljivo kretanje.