Mjerne duljine

 fizička veličina - svojstvo tijela koje se može izmjeriti

 fizička veličina iskazuje se brojčanom vrijednosti i mjernom jedinicom
 mjerenje - određivanje iznosa fizičke veličine
 duljina – udaljenost između dviju točaka
 mjeriti duljinu - uspoređivati nepoznatu duljinu sa odabranom jedinicom mjerenja
 l - oznaka za duljinu
 1 metar (m) - međunarodna mjerna jedinica duljine
 1 km = 1000 m
 1 m = 10 dm
 1 m = 100 cm
 1 m = 1000 mm
Mjerenje ploštine- površine
 ploština - veličina površine
 oznaka ploštine - A ili S
 međunarodna mjerna jedinica ploštine - kvadratni ili četvorni metar - m²
 Manje jedinice za ploštinu:
o 1 m² = 10 dm • 10 dm = 100 dm²
o 1 m² = 100 cm • 100 cm = 10 000 cm²
o 1 m² = 1000 mm • 1000 mm = 1 000 000 mm²

 Veće jedinice za ploštinu:

o 1 a (ar) = 10 m • 10 m = 100 m²
o 1 ha (hektar) = 100 m • 100 m = 10 000 m²
o 1 km² = 1000 m • 1000 m = 1 000 000 m²

 Određivanje ploštine:
o izravnim mjerenjem
o računanjem

Mjerenje obujma
 obujam - veličina prostora koji zauzima neko tijelo
 V - oznaka za obujam
 1 m³ - osnovna mjerna jedinica za obujam
 Manje jedinice od 1 m³:
o 1 m³ = 10 dm • 10 dm • 10 dm = 1000 dm³
o 1 m³ = 100 cm • 100 cm • 100 cm = 1 000 000 cm³
o 1 m³ = 1000 mm • 1000 mm • 1000 mm = 1 000 000 000 mm³

 Veća jedinica od 1 m³:

 o 1 km³ = 1000 m • 1000 m • 1000 m = 1 000 000 000 m³

 1 L = 1 dm³
o 1 mL = 1 cm³
o 1 L = 10 dL
o 1 L = 100 cL
o 1 L = 1000 mL
o 1 hL = 100 L

 Obujam kocke: V = a · a · a
 Obujam kvadra: V = a · b · c
 menzura - mjerna naprava za mjerenje obujma tekućina i nepravilnih čvrstih tijela
 Obujam nepravilnog tijela mjeren menzurom: V = V2 – V1
o V - obujam tijela
o V1 - obujam vode
o V2 - obujam tijela i vode zajedno

Masa i mjerenje mase

 tromost ili inercija - svojstvo tijela da se opire promjeni stanja gibanja u kome se nalazi
 masa - fizička veličina kojom se iskazuje tromost tijela
o manja masa - manja tromost
o veća masa - veća tromost

 međunarodna mjerna jedinica za masu - kilogram (kg)

o Veća jedinica:

 1 t = 1000 kg
o Manje jedinice:

 1 kg = 100 dag
 1 kg = 1000 g
 masa se mjeri vagom
 vaganje - uspoređivanje nepoznate s poznatom masom
 masa tijela pri promjenama stanja tijela ostaje nepromijenjena
 masa tijela ne ovisi o tome gdje se tijelo nalazi
Gustoća
 gustoća - kvocijent mase i obujma tijela
 ρ - oznaka za gustoću
ρ - gustoća
m - masa
V - obujam
 gustoća tijela je razmjerna njegovoj masi, a obrnuto razmjerna njegovom obujmu
 kg/m³ - osnovna mjerna jedinica za gustoću
 1 g/cm³ = 1000 kg/m³
 homogena tijela - imaju svuda jednaku gustoću
 nehomogena tijela - nemaju svuda jednaku gustoću
Sila
 sila - fizička veličina kojom opisujemo međudjelovanja tijela
 sila mijenja tijelu stanje gibanja ili oblik
 Sile koje djeluju među udaljenim tijelima:
o magnetna
o gravitacijska
o električna

 Sile koje djeluju između tijela u dodiru:

o mišićna
o elastična
o sila trenja

 Sila je vektorska veličina - ima:

o hvatište
o smjer
o iznos
o orijentaciju

 hvatište - početak sile

 smjer - pravac duž kojeg sila djeluje
 F - oznaka za silu
 N (njutn) – mjerna jedinica za silu
Elasticna sila
 elastična sila - opire se promijeni oblika tijela i ima isti iznos kao vanjska sila na tijelo ali
suprotnu orijentaciju od nje
  elastična tijela - nakon djelovanja vanjske sile vraćaju se u prvobitni oblik
 plastična tijela - nakon djelovanja vanjske sile ne vraćaju se u prvobitni oblik
 produljenje opruge razmjerno je sili koja na nju djeluje: Δl ~ F
 F = k · Δl
o F - sila (N)
o k - konstanta opruge (N/m)
o Δl - produljenje opruge (m)

 dinamometar - naprava za mjerenje sile

Sila teza i tezina
 sila teža - sila kojom Zemlja privlači tijela u svojoj blizini
 sila teža usmjerena je prema središtu Zemlje
 Fg - oznaka za silu težu
 težina - sila kojom tijelo djeluje na vodoravnu podlogu na kojoj stoji ili na ovjes o kojem visi
 G - oznaka za težinu

 težina je razmjerna masi tijela

o G - težina (N)
o m - masa (kg)
o g - ubrzanje sile teže - na Zemlji približno iznosi 10 N/kg

 težina tijela nije stalna veličina već ovisi o položaju tijela

Sastavljanje sila

 komponente (F1, F2) - pojedinačne sile koje istovremeno djeluju na tijelo

 rezultanta (R) – ukupna sila koja je rezultat djelovanja više sila
 sastavljanje sila - postupak određivanja rezultante
 kada na tijelo djeluje više sila koje su jednako usmjerene:

 kada na tijelo djeluje više sila koje su suprotno usmjerene:

 ravnoteža sila - sile koje djeluju na jedno tijelo usmjerene su suprotno, a imaju isti iznos pa je
rezultanta jednaka nuli
Sila trenja
 sila trenja ili trenje - sila koja se javlja kada su dvije plohe u dodiru i gibaju se jedna u odnosu na
drugu
 trenje je usmjereno suprotno od gibanja tijela i nastoji ga zaustaviti
 Ftr - oznaka za silu trenja
 ako je Fv = Ftr tijelo se giba stalnom brzinom - jednoliko
 sila trenja razmjerna je težini tijela: Ftr ~ G
 sila trenja ovisi o hrapavosti dodirnih ploha
 μ - faktor trenja

 sila trenja ne ovisi o veličini dodirnih ploha

 srenje kotrljanja manje je od trenja klizanja
Težište
 težište - hvatište sile teže
 T - oznaka težišta
 pravilna homogena tijela imaju težište u središtu
 težište nepravilnih tijela određuje se viskom
 težišnica - pravac djelovanja sile teže
 težište – u sjecištu težišnica
 ravnotežni položaj - položaj u kome tijelo miruje
 vrste ravnoteže:
o stabilna
o labilna
o indiferentna

 tijelo je stabilnije ako je oslonac veći, a težište niže

Rad

 rad - djelovanje sile na određenom putu

 rad je razmjeran sili i putu
W - rad (J)
F - sila (N)
s - put (m)

 J (džul) – mjerna jedinica za rad

o Veće jedinice od džula:

 1 kJ (kilodžul) = 1000 J
 1 MJ (megadžul) = 1 000 000 J
 1 GJ (gigadžul) = 1 000 000 000 J
 Pri podizanju tijela na neku visinu obavljamo rad:

h - visina
G - težina tijela

 Pri guranju tijela po podlozi obavljamo rad:

Snaga
 P - oznaka za snagu
 snaga je kvocijent rada i vremena u kome je taj rad obavljen

P - snaga
W - rad
t - vrijeme

 1 W (vat) – mjerna jedinica za snagu

o Veće jedinice od vata:

 1 kW = 1000 W
 1 MW = 1000 000 W
 1 GW = 1000 000 000 W
Energija
 energija - sposobnost tijela da obavi rad
 Različiti oblici energije:
o kemijska
o kinetička
o potencijalna
o svjetlosna
o toplinska
o nuklearna…

 energija se pretvara iz jednog oblika u drugi

 energija prelazi sa jednog tijela na drugo
 rad – energija u prijelazu
 E - oznaka za energiju
 J (džul) - mjerna jedinica za energiju
 zakon očuvanja energije - energija se ne može stvoriti ni uništiti već samo mijenja oblike i
prelazi sa tijela na tijelo
Kinetička i gravitacijska potencijalna energija
 Ek - kinetička energija - energija koju tijelo ima dok se giba
 kinetička energija povećava se povećanjem mase i brzine tijela
 Egp - gravitacijska potencijalna energija - energija koju tijelo ima kada se nalazi na nekoj visini
 gravitacijska potencijalna energija povećava se povećanjem težine tijela i visine na kojoj se nalazi

G - težina tijela (N)

h - visina na kojoj se nalazi tijelo (m)
Mjerenje temperature
 termometar - naprava za mjerenje temperature
 Celzijeva temperaturna ljestvica:
o t - oznaka za temperaturu
o °C - mjerna jedinica za temperaturu

 apsolutna nula - najniža temperatura na kojoj bi prestalo gibanje čestica unutar tijela, iznosi -273
°C u Celzijevoj i 0 K u Kelvinovoj temperaturnoj ljestvici
 Kelvinova temperaturna ljestvica:
o T - oznaka za temperaturu
o K - mjerna jedinica za temperaturu

 T (K) = t (°C) + 273

  t (°C) = T (K) - 273
 Promjena temperature jednaka je u Kelvinovoj i Celzijevoj temperaturnoj ljestvici:
Δt = ΔT