VISOKA ŠKOLA "CEPS - CENTAR ZA POSLOVNE

STUDIJE"

Predmet:POZNAVANJE ROBE

Tema: KARTONSKE AMBALAŽE

Student: Profesor:

1
 SADRŽAJ

1. Uvod
2. Osnovne karakteristike ambalaže
3. Podjela ambalaže
4. Podjela prema materijalu
5. Papirna i kartonska ambalaža
6. Papir za ambalažu
7. Karton za ambalažu
8. Kartoni i ljepenke
9. Valovita ljepenka
10. Zaključak

2
1. UVOD

Već primitivni pretpovijesni čovjek je morao upotrebljavati neke

posude za transport i skladištenje.U početku se koristio onim što mu je
priroda dala: šupljim plodovima lišćem i korom drveta. Najnovije razdoblje
razvoja ambalaže počinje početkom dvadesetog stoljeća, kad najprije u
SAD-u, a potom i u većini drugih zemalja dolazi do primjene
samoposluživanja. Nakon drugog svjetskog rata dolazi do velikog uspona
korištenja i promjena načina izrade ambalaže. Razvojem tehnike i
tehnologije oblikovali su se u toj djelatnosti novi pojmovi, a promjenio se i
sadržaj postojećih. Što je ambalaža? Čemu služi i da li dovoljno poznajemo
ovu temu? Poznavati ambalažu je vrlo važno za proizvođača, prodavača i
potrošača. Ambalaža je važna za zaštitu proizvoda na putu od proiđvođača
do potrošača, za prodaju proizvoda, te na kraju za upotrebu proizvoda.
Roba kako bi se stavila u promet mora biti zaštićena od nepovoljnog utjecaja
okoline tj. jamči siguran transport i održivost proizvoda, omogućuje pravilno
prodavanje i uporabu te čuva i zaštićuje kvalitetu. Dakle ambalaža prati robu
kroz sve faze prometa. U ambalaži se roba transportira, skladišti, u njoj se
prodaje i nakoncu iz nje se ponekad roba troši.

3
2. OSNOVNE KARAKTERISTIKE AMBALAŽE

Ambalaža je zajednički naziv za raznovrsne materijale u koje se

smješta, umata i pakira roba.
Ambalažu možemo definirati s više aspekata:

- s aspekta proizvodnje ambalaža služi za čuvanje robe pri transportu,

skladištenju i uporabi
- s aspekta zaštite i čuvanja ambalaža čuva proizvod od rasipanja,
vanjskih utjecaja, krađe itd
- s aspekta konstrukcije ambalaža mora biti funkcjonalna, jednostavna,
izvorna, lijepa itd.
- s aspekta ekonomičnosti ambalaža uz minimalne troškove čuva i
predstavlja proizvod

Proizvođači se najčešće pri oblikovanju ambalaže rukovode osnovnim

zahtjevima:

– ambalaža štiti proizvod i produžuje njegovu valjanost

– da nije skupa i ne opterećuje značajnije prodajnu cjenu proizvoda
da odgovara svim tehničkim uvjetima prometa robom, potrebama
tržišta i potrošača

Ambalaža u prometu robe mora biti izrađena od materijala koji ne

utječu nepovoljno na senzorska, kemijska i fizikalna svojstva robe. Takva
ambalaža ne smije sadržavati niti otpuštati tvari koje mogu biti štetne za
zdravlje. Zato kod izbora ambalaže moramo voditi računa o bitnim
elementima kreiranja ambalaže. Materijal ambalaže mora imati sljedeća
svojstva:

4
 a) postojanost
- mehaničku
- kemijsku
- biološku postojanost
b) nepropustljivost
c) provodljivost
d) sposobnost prerade
e) gustoća

Isto tako izgled i funkcjonalnost ovise o:

- ambalažnom materijalu
- obliku ambalaže
- grafičkoj obradi ambalaže

Proizvodnja i potrošnja ambalaže vrlo brzo rastu, čak mnogo brže od

proizvodnje i potrošnje većine drugih dobara. Na to utječu mnogi faktori, a
najvažniji su:

– modernizacija maloprodaje (samoposluživanje) uzrokuje porast

potrošnje ambalaže
– novi materijali, novi oblici i nove tehnike pakiranja omogućuju
pakiranje robe koja se prije nije mogla pakirati

– promjene u načinu života ( putovanja, izleti) stvaraju potrebu za

pakiranim proizvodima
– veća kupovna moć traži robu bolje kvalitete u boljoj i ljepšoj ambalaži

Nasuprot tim faktorima koji ubrzavaju potrošnju ambalaže ima i onoh

koji usporavaju porast potrošnje. Najvažniji faktori usporavanja su:

- odnos troškova pakiranja prema prodajnoj cijeni robe

- onečišćenje okoliša

Veliki broj proizvoda, a ponajprije sirovine i goriva, se uopće ne pakira ili se

pak zadovoljava jeftinom ambalažom. Druga roba , a osobito roba široke
potrošnje zahtijeva pakiranje, i to često u skupu ambalažu.

5
3. PODJELA AMBALAŽE

Proizvodnja se odlikuje velikim izborom ambalažnog materijala i

oblika ambalaže. Radi lakšeg i preciznijeg izučavanja tehnologije
proizvodnje i kvalitete ambalaže, njezinih funkcija i uloge u prometu robe
kao i svih ekonomskih i pravnih problema može se to mnoštvo ambalaže
svrstati u skupine koje imaju neke zajedničke karakteristike.
Najvažnije su podjele prema:
– materijalu od kojeg je ambalaža načinjena
– prema njezinoj osnovnoj funkciji
– prema trajnosti
– prema podjeli s obzirom na spojivost s robom

4. Podjela prema materijalu

Potreba da se roba kvalitativno i kvantitativno zaštiti ovisi o izboru

materijala za ambalažu. Na izbor materijala za ambalažu utječu i svojstva
materijala koja se prenose na ambalažu, način proizvodnje, izgled, oblik,
način upotrebe ambalaže i na kraju njezina cjena.
Ambalažu prema materijalu izrade dijelimo na:

– papirnu i kartonsku
– metalnu
– staklenu
– drvenu
– tekstilnu
– ambalažu od plastičnih masa
– kompleksnu ambalažu

5. Papirna i kartonska ambalaža

Papirna i kartonska ambalaža ima sve preduvijete za zadovoljavanje

zahtjeva čuvanja i zaštite robe. Preduvjeti koje zadovoljava su:

– ekonomičnost: lakoća i njezina dobra mehanička svojstva

6
 – praktičnost: može se prilagođavati različitim vrstama, dimenzijama
i masi pakirane robe, te se složena može prevoziti i
skladištiti
– omogućuje jednostavnu grafičku obradu: natpisi, slike, upute, što
treba privući kupca
– očuvanje prirode: nakon korištenja moguće je vratiti u industriju na
ponovnu preradu
– jeftina vrsta ambalaže
Papirna i kartonska ambalaža omogućujesuvremeni način pakiranja na
automatskim strojevima što osigurava i najstrože higijenske uvjete.
Materijal za izradu takve ambalaže je:

– papir
– karton
– valoviti karton

6. Papir

Papir za ambalažu izrađuje se od jeftinih nebjeljenih vlakana s

dodatkom ljepila i punila. Takav neoplemenjeni papir koristi se za zaštitu
robe od prašine i u manjoj mjeri za mehaničku zaštitu.
Papir je moguće oplemeniti ako ga premažemo parafinom, voskom ili
sintetičkom smolom, ako ga slijepimo sa drugim materijalom itd. Na ovaj
način papiru se popravljaju svojstva: vodootpornost, nepropusnost masti,
čvrstoća itd.

7
7. Karton za ambalažu

Karton se razlikuje od papira prema gramaturi ( masa/m2) ako ona

prekorači 150g/m2. Najčešće upotrebljavani karton je valoviti karton.
Valoviti karton je sljepljen od više slojeva ravnog i valovitog kartona.
Izrađen je od manje zahtjevnog papira i kartona te se obrađuje na posebnim
strojevima. Osnovan karakteristika valovitog kartona je visina valovakoja se
označava slovima: A,B,C, i E. Visina valova je:

– veliki val A = 4.0 – 4.5 mm najbolje amortiziraju udarce

– mali val B = 2.2 – 3.0 mm imaju vaću otpornost na pritisak
– niski val E = 1.0 – 1.8 mm pogodni za prodajnu ambalažu
– srednji val C = 3.2 – 4.0 mm

Kartone razlikujemo i po broju sljepljenih slojeva:

– dvoslojni – služi za podmetanje

– troslojni – pakiranje lakših proizvoda, izradu pregrada i uložaka
– sedmeroslojni – za pakitanje teških proizvoda

8
Postoje i specijalne vrste valovitog kartona, koje se dobivaju sljepljivanjem
sa sintetičkim ili aluminijskim folijama ili sa polietilenskom folijom itd.

KARTONI I LJEPENKE
Kartoni i ljepenke najviše se koriste za izradu prodajne ambalaže. Kartoni i
ljepenke izrađuju se sljepljivanjem više slojeva papira a gramatura im se
kreće od 200 do 5000 g/m2. Kartoni mogu biti i jednoslojni.
Dvoslojni karton je složen karton od dva sloja papira koji mogu biti
različiti po gramaturi, boji, površinskoj obradi i kvaliteti. Ako se karton
mora grafički obraditi, otisnuti, onda jedna strana kartona mora biti
sposobna da na sebe prihvati tiskarsku boju.
Troslojni karton sastavljen je od tri sloja kartona, od kojih je onaj srednji
obično lošije kvalitete.

Sljepljivanje papira u kartone izvodi se postupkom kaširanja.

Kaširanje podrazumijeva presvlačenje neke sirove podloge papirom,

metalnim folijama, plastičnim folijama, međusobno sljepljivanje papira,
papira i folija i slićno.
Kaširanje pri izradi kartona i ljepenke ima svrhu da se postigne veća
debljina i krutost materijala, te da se sprijeći uvijanje kartona u fazi sušenja.
Površinu svakog kartona koji se kašira treba tanko premazati odgovarajućim
ljepilom. Smjer vlakanaca papira ili kartona mora se preklapati. Kaširanje se
izvodi strojno, ali se može za manje kolićine i ručno.

9
Ljepenka je kruti i deblji karton sastavljen od jednog ili više slojeva. Smatra
se da se gramature ljepenke kreću iznad 500 g/m2. Kao sirovina za izradu
ljepenke upotrebljava se drvenjača i stari papir te koža. Razlikujemo bijelu
ili drvnu, smeđu, sivu i kožnu ljepenku. Izrađuje se u formatu 70 x 100 cm.
Upotrebljava se za izradu korica knjiga, tvrdi uvez, i za prodajnu ambalažu -
nesložive kutije.
Drvna ili bijela ljepenka je jednostrano satinirana, nekeljena i bijele boje.
Lagana je i lomljiva. Upotrebljava se za izradu prodajne ambalaže, kutije za
cipele...
Kožna ljepenka izrađuje se iz otpadaka kože i slićna je ljepenci izrađenoj iz
smeđe drvenjače.
Ispitivanje kartona i ljepenke izvodi se isto kao i za papir, no obzirom na
namjenu vrše se i neka mehanička ispitivanja koja se ne izvode kod papira, a
to su:
a) čvrstoća na proboj

b) čvrstoča na dizanje

c) čvrstoča na savijanje

10
d) naklonost raslojavanju

VALOVITA LJEPENKA
Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva
međusobno slijepljenih papira. Patentirana je u Engleskoj 1856. godine, no
vrlo je sporo prodirala na tržište kao ambalažni materijal. Tek 1914. godine,
u USA, ambalaža izrađena od val. ljepenke prihvaćena je od željeznice kao
transportna ambalaža. U Europi je ambalaža od val. ljepenke prihvaćena još
kasnije: Francuska 1935., Italija 1958., Njemačka 1959. godine; na našim
prostorima prihvaćena je od željeznice tek 1962. godine.
Sirovine za izradu valovite ljepenke:

1. Natron papir i karton. Glavna odlika ovih materijala je velika čvrstoča na

vlak. Proizvodi se i iz nebijeljene celuloze i starog papira. Zavisno o vrsti i
namjeni ambalaže proizvodi se u gramaturama od 125 do 250 g/m2. Za
izradu prodajne ambalaže koriste se papiri od bijeljene celuloze.
2. Ljepila: vodeno staklo, škrobno ljepilo, sintetska ljepila.

Oblik i dimenzije vala

Osim izbora papira i kartona, na karakteristike i kvalitetu valovite ljepenke

utjecaj imaju oblik i dimenzije vala. O dimenzijama i obliku vala ovise
mehanička svojstva ljepenke, osobito čvrstoča na savijanje, izvijanje,
pregibanje i elastičnost.
Valovi imaju obično oblik sinusoide, ali mogu biti i kvadratičnog oblika.

U upotrebi su tri standardna tipa vala:

Veliki A val: visina 5,6 mm dužina 9,1 mm

Mali B val: visina 3,5 mm dužina 5,4 mm

Srednji C val: visina 4,5 mm dužina 7,3 mm

11
Mikro E val: visina 1,2 mm dužina 3,2 mm

A val ima malu čvrstoču na tlak, ali najbolje ublažava dinamička

opterećenja koja djeluju okomito na površinu ljepenke, jer osigurava najduži
put "kočenja". Ljepenke izrađene iz A vala imaju u smjeru pružanja vala
najveću čvrstoču na savijanje i izvijanje, a u smjeru okomitom na smjer
pružanja vala najmanju. Ova ljepenka ima i najveću čvrstoču na probijanje.
B val ima veliku čvrstoču na tlak, ali slabo amortizira dinamička
opterećenja. Ljepenka B vala ima manju čvrstoču na savijanje i izvijanje u
smjeru pružanja vala, ali joj je zato čvrstoča na savijanje i izvijanje u
okomitom smjeru na smjer pružanja vala veća nego kod A vala.
C val već po svom nazivu srednji označava da ga po mehaničkim
karakteristikama svrstavamo između A i B vala. Ljepenke izrađene iz A, B i
C vala upotrebljavaju se za izradu transportne ambalaže.
E val ima najveću čvrstoču na tlak a najmanju na savijanje. Ljepenka
izrađena iz E vala upotrebljava se za izradu prodajne ambalaže.
Strojeve za izradu valovite ljepenke nazivamo sloteri.

Vrste valovite ljepenke

Prema broju slojeva papira razlikujemo više vrsta ljepenke:

a) dvoslojna

b) troslojna

c) peteroslojna

d) sedmeroslojna

Dvoslojna valovita ljepenka sastoji se iz dva međusobno slijepljena papira,

od kojih je jedan ravan a jedan valovit.

12
Proizvodi se od različitih vrsta papira i vala, zavisno o namjeni i
opterećenjima kojima je u toku upotrebe izložena. Lako se savija u smjeru
pružanja vala i isporućuje se u koturima. Upotrebljava se za jastućenje
različite robe.
Troslojna se ljepenka sastoji iz tri sloja međusobno slijepljenih papira, od
kojih su dva ravna s vanjske strane i jedan valoviti u sredini.
Obzirom da ova ljepenka ima ravne slojeve s obje strane vala, ne da se
savijati. »vrsta je i kruta a upotrebljava se za izradu složive transportne i
prodajne ambalaže.
Od svih vrsta i tipova valovite ljepenke ova se najviše proizvodi i
upotrebljava. Za pakiranje lakših i osjetljivijih roba upotrebljava se ljepenka
izrađena s valom A. Za teže i manje osjetljive robe upotrebljava se ljepenka
s valom B.
Prodajna ambalaža izrađuje se iz troslojne ljepenke - val E.

Peteroslojna valovita ljepenka građena je od pet slojeva međusobno

sljepljenih papira, od kojih su dva valovita i tri ravna. Izrađuje se iz A ili B
vala u kombinaciji sa C valom.

13
Peteroslojna ljepenka je vrlo čvrsta, pa se upotrebljava za izradu transportne
ambalaže za pakiranje teške robe.
Sedmeroslojna valovita ljepenka ima sedam međusobno slijepljenih slojeva
papira od kojih su tri valovita i četiri ravna.
Po mehaničkim svojstvima, ovu ljepenku možemo usporediti s drvenom
daskom. Upotrebljava se za pakiranje teških tereta ili strojeva. Za izradu ove
ljepenke upotrebljavaju se val A, B i C u različitim kombinacijama.

4. ZAKLJUČAK

Bez kvalitetne ambalaže u suvremenom svijetu nema kvalitetnih

proizvoda. Ne mogu se svi proizvodi pakovati u istu vrstu ambalaže.
Moramo dobro poznavati svojstva proizvoda i po njima odabrati ambalažu,
jer ona prati proizvod do samog kraja tj. upotrebe ili potrošača. Kvaliteta
ambalaže često je važnija od kvalitete punjenja, kao u slučaju sličnih
proizvoda kad ambalaža često ima presidnu ulogu pri odluci kupnje.
Korištenje neadekvatne ambalaže u transportu, skladištenju i prodaji može
donijeti samo svim stranama veće troškove, jer može doći do kvarenja,
rasipanja, lom proizvoda te nezadovoljstva kupca. Ambalaža najčešće osim
za čuvanje proizvoda pri transportu, skladištenju i prodaji služi za
deklariranje proizvoda. O ambalaži kao otpadu također moramo voditi
računa, jer može postati opasan otpad. Pravilnim gospodarenjem otpadom
uređeno je nizom ekoloških zakona i propisa, te odgovarajućim označavanja
mjesta odlaganja, prikupljanja i razvrstavanja ambalažnog otpada.

14