Lara Batarilović, 1.

Posljednji Stipančići
Vjenceslav Novak
O AUTORU:
Vjenceslav Novak hrvatski je romanopisac, novelist, publicist, glazbeni kritičar i pedagog.
Rođen je 11. Rujna 1859. godine u doseljeničkoj češkoj obitelji, gdje je majka Senjanka iz
doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali
hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. U književnost ulazi
1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak
pripovjedaka, a osim pripovjedne proze pisao je pjesme, podlistke, dramske pokušaje,
recenzije, kritike i rasprave iz glazboslovlja i muzičke pedagogije. U svom proznom
stvaralaštvu prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku
stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstvom i brakom. Ponirao je u
dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežno je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom
osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju čovjekoljubljem i samilošču. U hrvatsku
je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i društvene teme, često vezane
uz velegrad - život gradske sirotinje i siromašnih đaka. Imao je brojnu obitelj, borio se s
neimaštinom i može se reći da je u tom pogledu bio sasvim prosječan pisac tog doba.
Stvarao je sve do 1905. godine. Bolovao je od tuberkuloze od koje je i preminuo u Zagrebu
20. Rujna 1905. godine.
MOTIVACIJSKA PITANJA:
1. Razlikuje li se danas odgoj muške i ženske djece? Zašto?
Razlike postoje ali nisu više izražajne kao što su bile prije. Sada se i muška i ženska djeca
školuju ali naravno da se neće jednako odgajati. Žensku djecu se više uči kuhanju i
spremanju dok su muška djeca više zainteresirana za npr. popravljanje raznih stvari.
2. Kako na odgoj utječu obiteljske prilike i sredina?
Na odgoj naravno mogu utjecati obiteljske prilike i sredina, npr. ako dijete ima jednog
roditelja ili pak odrasta u prisustvu bake i djeda, sve to utječe čime će se dijete baviti te
kako će ga se odgojiti. Npr. Ja sam odrasla bez očinske figure te sam više priklonjena
muškim poslovima, uvijek sam sama popravljala bicikl ili role te me sve što znam o alatu i
popravljanju naučio nastavnik tehničke kulture iz moje osnovne škole, a ne otac kao
većinu djece.
3. Kakva je uloga neostvarenih roditeljskih ambicija na odgoj njihove djece?
Kada roditelji ne ostvare svoje snove ili im život ne ide kako bi oni htjeli da ide, često to
primjenjuju u odgoju svoje djece te žele da njima bude život kakav su oni htjeli imati. To
ponekad može biti jako loše za odgoj djeteta jer se dijete ne mora zanimati za jednake
stvari kao svoji roditelji pa se to odrazi negativno na odgoj djeteta.
4. Mogu li roditelji pogriješiti u odgoju iako svoje dijete odgajaju u najboljim
namjerama? Zašto?
Mislim da ne postoji roditelj koji ne želi najbolje za svoje dijete, ali ponekad roditelji
trebaju shvatiti da im je dijete došlo u godine kada može sudjelovati u donošenju odluka
koje se tiču njegove budućnosti. Npr. nedavno sam se upisivala u srednju školu te sam
vidjela svakakve prizore; prijatelji koji su potpuno sami odlučili koju će srednju školu
upisati, nisu se konzultirali sa svojim roditeljima. Također imam prijatelje koji nisu upisali
srednju školu koju su htjeli jer su roditelji podcijenili njihove sposobnosti. Ja sam svoje
roditelje na vrijeme upoznala s činjenicom što želim upisati ali ja sam za razliku od
mnogih mojih prijatelja uživala povjerenje svojih roditelja.
FABULA:
 Valpruga, žena patricija Stipančića, bdije nad svojom boležljivom kćerkom Lucijom.
 Valpruga se prisjeća vremena kad je bila mlada i nezrela djevojka koju su isprosili za
Antu Stipančića, sina jedinca senjskog bogataša.
 Valpruga se prisjeća krštenja svog sina prvorođenca, Jurja, na kojem su nazočili
najviši krugovi plemstva i bogataša senjskoga kraja te kako je pripiti mladi
natporučnik Winter Valpurgi izjavio ljubav na što je Stipančić poludio te tražio
zadovoljštinu.
 Ante poslovno odlazi u Trst radi prodaje vinskog skladišta te je Valpruga nesmetano
prolistatala muževe bilješke i saznala njegove tajne.
 Luciji nije bila dozvoljena igra s djecom nižeg staleža.
 Žene su u Stipančićevoj kući bile podređene. Valprugi nije bilo dozvoljeno da
pomiluje ili pak poljubi sina. Juraj je bio vrlo darovito dijete te se otac njime vrlo
ponosio. Za kćer nije mario ni malo.
 Juraj je stasao u vrlo pametnog mladića te ga otac šalje na sveučilište u Beč da sluša
pravo.
 Od sinova odlaska na studij, stari Stipančić se povukao u sebe.
 Jurjevo školovanje odnosilo je velik dio bogatstva tako da je otac Ante s vremenom
morao prodati i brod.
 Za Lucijino školovanje nije bilo novaca jer se od ženskog djeteta očekivalo da bude
dobra kućanica i da ugađa mužu.
 Za Luciju se počinje zanimati mladi i bogati Bečanin auditor Friedman.
 Među ljudima se počelo buditi rodoljublje - Stipančić je bio za ujedinjenje s
Mađarima.
 Vuksanović je održao žestoki domoljubni govor na hrvatskom jeziku među svojim
pristašama, no mnogi ga nisu razumjeli jer su pripadnici drugih nacionalnosti.
 Protiv Vukasovića se žestoko borio Benettijev plaćenik Martinčić. Svojim pričama
odvraćao bi ljude od Vukasovića. Mnoge je on pridobio nečasnim ponudama i
ucjenama.
 Lucija je polako odustajala od težnje da udovolji ocu. Pobunila se: “Ta ja već nijesam
dijete! Bratu sve… a meni baš ništa.”, no ubrzo nakon toga se na nagovor majke
ispričala ocu.
 U kuću Stipančić stiže Jurjevo pismo kojim javlja da je ostavio nauke te prešao u
konobare. Ocu Anti je u trenu srušen svijet i nade.
 Ante odlučuje posuditi novac od lihvara Marka Cincara, ali uz jamčevinu, kamate i
dva svjedoka - nije želio da itko sazna o njegovoj neimaštini.
 Benetti je govorio protiv Vukasovića i otvoreno pokušavao zadobiti Antu na svoju
stranu te mu je zauzvrat ponudio i mjesto suca.
 Benetti je održao obećanje te je Stipančić dobio obnavljanje izgorjele magistratske
zgrade što bi mu trebalo donijeti lijepu dobit.
 Juraj je nastavio školovanje i u pismu obećao sestri nadoknaditi to sve “Ako je išla
moja sestra poradi mene oštećena, ja ću joj dvostruko vratiti.”
  Stipančić se loše osjećao i odlučio Juraju napisati pismo u kome ga moli da preuzme
brigu o majci i sestri ako se njemu nešto dogodi: “Poslije toga pada na tvoju skrb
mati i sestra, na to te vežem tvojim poštenjem i pod prijetnjom očinskog
prokletstva.”
 Anti je kasno u noć pozlilo te je nakon tjedan dana patnje preminuo.
 Banetti je bio smijenjen zbog nesposobnosti. Na njegovo mjesto došao je major
Winter, no ubrzo ga pokorila upala pluća te umre Luciji na rukama.
 Nakon očeve smrti, Juraj je tražio od majke velike svote novaca za podmirenje
dugova, doveo je i gosta, prijatelja Alfreda pl. Ručića.
 Alfred je počeo sve više vremena provoditi s Lucijom, laskati joj te se Lucija
zaljubljuje u Alfreda, ne znajući da Alfred glumi zalubljenost.
 Juraj i Alfred vratili su se u Zagreb, a majka i kći preselile su se u malu tijesnu kućicu
koja je pripadala Valpurginoj obitelji.
 Valpurga je sve nade polagala u Alfreda nadajući se da je zaljubljen u Luciju. Kako
pisma nisu nikako stizala Lucija je sve više venula i počela pobolijevati.
 Lucija je ostala trudna te o tome obavijestila Alfreda, a on joj je poslao lijekove od
kojih je pobacila.
 Juraj se pomađario.
 Valpurga je zamolila mladog Tintora koji bijaše zaljubljen u Luciju, da joj piše ljubavna
pisma u Alfredovo ime, sve s nadom ozdravljenje kćeri.
 Lucijine sumnje u istinitost pisama bivale su sve jače. Zdravlje sve slabije, nada sve
manja i očaj prevarene žene sve veći.
 Lucija je sama odlučila okončati svoje strepnje te je napisala pismo Alfredu. Nakon
nekoliko dana Alfred je odgovorio da je on u sretnom braku već godinu dana. Lucija
je bila slomljena, te je ubrzo i preminula.
 Valpurga je poživjela još koju godinu nakon Lucije, u potpunom siromaštvu.
 Na Veliki Petak Valpruga se sa sirotinjom omotavala u bijele plahte i išla u prošnju.
 Kad su svi otišli, Valpruga je ostala ležati mrtva.

TEMATIKA:
1. Odredite središnju temu romana.
Središnja tema romana je propast nekada bogate obitelji Stipančić.
2. Navedite još najmanje dvije teme koje se pojavljuju u romanu.
U romanu se još pojavljuju teme političkog nadmetanja i odgoj djece.
3. Usporedite kako su navedene teme prikazane u romanu i kako ih vi vidite danas.
Tema političkog nadmetanja i odgoja djece su i danas aktualne teme u društvu, mnogo
se priča o tome što smatram vrlo bitnim. Treba educirati ljude o politici te im dati priliku
da uoče koga oni smatraju najboljima za svoj izbor. Također i odgoj djece, treba educirati
mlade roditelje da u dubokoj starosti budu zadovoljni odgojem svoje djece.
 KOMPOZICIJA:

Sadašnjost(1834.) - Na početku romana saznajemo o majci Valprugi i kćerki Luciji te

siromaštvu u kojem žive. Navedeno je vrijeme radnje: zima 1834. Godine. Lucija već dvije
godine ne izlazi iz kuće zbog bolesti, a jedina su joj veza sa svijetom služavka Gertruda i
pisma koja dobiva od, kako ona misli , od zaručnika Alfreda. Lucijina majka Valpruga skriva
tajnu: pisma nije pisao Alfred nego zaljubljeni Martin Tintor. Naime, majka Valpruga je
zabrinuta za Lucijino zdravlje pa je zamolila Tintor da to učini. Kako pisma već dugo stižu, a
Alfred se ne pojavljuje, Lucija počinje sumnjati. Noću, dok sluša kako puše bura, Valpruga
se prisjeća prošlosti.
Vraćanje u prošlost(retrospekcija) - Pripovijeda se o roditeljima Ante Stipančića, njegovu
školovanju, kasnijem životu i ženidbi s Valprugom. Središnji dio romana je posvećen
prikazu obiteljskih odnosa (patrijarhalni odnosi u obitelji) u čijoj su pozadini društvena
zbivanja u Senju. Nakon Antine smrti i Jurjeva posjeta majci i sestri uvodi se nova tema:
kratkotrajna ljubavna epizoda koja će Luciji promijeniti život i dovesti do njezina tragična
kraja.
Sadašnjost(1834.-1836.) - Lucija otkriva majčinu tajnu te ubrzo nakon toga umire. U
posljednjem poglavlju pripovijeda se o kraju jednog doba (plemstva) i o načinu života
plemićkih žena: skroman život, na rubu gladi, ali su zadržale obiteljski ponos. Valpruga je
umrla dvije godine nakon Lucije. Njihovu je kuću kupio postolar Gašpar, a rom završava
nadom kako dolazi bolje vrijeme: senjska djeca pjevaju Gajevu budnicu Još Hrvatska ni
propala.

PRIPOVJEDAČ:
Pripovjedač pripovijeda u III. licu, objektivan je te iznosi činjenice.
LIKOVI:

 Povežite uz svaki glavni lik jedan ili dva sporedna lika koja smatrate važnim za
prikaz njegova karaktera.
Za opis Lucije Stipančić smatram bitnu Gertrudu, poštara Marka i Alfreda.
 Za opis Valpruge Stipančić smatram bitnim Tintora.
Za opis Jurja Stipančića smatram bitnim Alfreda.
Za opis Ante Stipančića smatram bitnim Vuksanovića, Benettija i Marka Cincara.

SAVJETI ZA OBITELJ STIPANČIĆ:

1. Za početak bi svatko trebao poštovati tuđe postojanje i rad.
2. Mogli probati odrađivati tuđe dužnosti: npr. Da sin proba odrađivati posao majke -
održavati obitelj na okupu, da otac proba odrađivati posao kćeri - kuhanje,
spremanje,…, da majka pokuša odrađivati poslove sina - školovanje te da kći pokuša
odrađivati posao oca – briga o financijama. Mislim da bi tako više cjelini tuđi rad i
trud.
3. Da se obitelj nalazi u 21. stoljeću predložila bih im da potraže pomoć obiteljskog
psihologa koji bi im zasigurno pomogao da izgrade bolje međusobne odnose.
4. S obzirom da se nalaze u ranom 19.stoljeću preporučila bih im da sami pokušaju
izgraditi međusobne odnose i povjerenje što je po meni najbitnije. To mogu napraviti
razgovorom, povjeravanjem tajni i stvari.

STVARALAČKO PISANJE:
2.Napiši pismo jednomu od likova romana u kojemu ćeš izraziti svoj stav o tome liku.
Poštovani Ante Stipančić,
S najboljom namjerom Vam želim ukazati da način na koji se odnosite prema svojoj
kćerki nije ni malo dobar ni za nju ni za Vas. Vaša kćerka će stasati u predivnu mladu
djevojku koja ima prazninu u srcu, ta praznina je predviđena za očinsku figuru i očevu
ljubav. Zato dok još nije prekasno, zagrlite svoju kćerku, recite joj koliko ju volite, naučite
ju kako se tretiraju dame i najvažnije od svega; popunite prazninu u njezinom srcu.
Srdačan pozdrav,
Lara Batarilović
4.Napiši komentar kojim ćeš se osvrnuti na prikaz obiteljskih odnosa u romanu.
Odnosi u obitelji Stipančić su po mom mišljenu vrlo hladni i bezosjećajni te ih stvarno ne
bih poželjeli ni najgorem neprijatelju. Očev i bratov odnos prema Luciji mi tjera suze na
oči, uopće ne mogu zamisliti kako se jadna Lucija osjećala kada je bivala ignorirana od
strane rođenog oca. Očeva uloga u životu kćerke je da ju nauči kako se tretiraju dame,
da joj pokaže koliko je predivna onakva kakva je te da ju zagrli kad joj je najteže,… Ne
znam s čim bih usporedila njegov odnos prema Luciji, stvarno žalosno. Također mi je vrlo
teško predočiti si kako se Valpruga osjećala dok je sve to gledala. Kada vidim kako su
ljudi prije živjeli postanem još zahvalnija na mojoj mami koja me sama diže na noge.
5.Napiši svoj (promijenjeni) završetak romana.
…
Lucija je bila sumnjičava, iz kojeg se razloga njen dragi ne pojavljuje pred njenim očima,
zašto ne uživa u njegovom zagrljaju dok u kući odjekuje dječji smijeh. Sama je odlučila
okončati svoje strepnje te je napisala pismo Alfredu. Alfred je pismo čitao u zagrljaju
druge žene te se silno rastužio kada je shvatio da zapravo voli Luciju, nikoga drugog. Iste
noći Alfred bježi od kuće te se uputio put ljubavi svoga života. Lucija je već slaba, na
izmaku snaga, tuga ju iz minute u minutu sve više guši. Valprugu obuzela tuga te sebe
okrivljuje za kćerino stanje. No u pravom trenutku, Alfred kuca na vrata doma Stipančić.
Hvata svoju blijedu i krhku Luciju u zagrljaj te joj se ispričava i obećava joj da će od danas
sve biti bolje. I uistinu tako bijaše. Alfred se brinuo za svoju dragu Luciju i njenu mamu
Valprugu kao za svoju rođenu majku.