You are on page 1of 40

RP P5: Kreiranje tehničke

specifikacije proizvoda

Mario Štorga
Stanko Škec
Tomislav Martinec

RAZVOJ PROIZVODA, ak. godina 2022/23.


Sadržaj

• Što je tehnička specifikacija?


• Početna tehnička specifikacija
• Potrebe i mjere
• Usporedba s proizvodima
konkurencije
• Ciljane vrijednosti za mjere
• Konačna tehnička specifikacija
• Tehnički modeli proizvoda
• Modeli troškova proizvodnje
• Mapa konkurentnosti

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


2
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Kreiranje tehničke specifikacije proizvoda
u razvojnom projektu
Nakon što su analizirane potrebe korisnika te je napravljena
funkcijska dekompozicija, razvojni tim treba odgovoriti na
pitanja:
• Kako se relativno subjektivne potrebe korisnika mogu preslikati
u precizne mjere koje postaju cilj koji je potrebno ostvariti do
kraja razvojnog projekta?
• Kako razvojni tim definira što će se smatrati uspješnim, a što
neuspješnim proizvodom na kraju razvojnog projekta?
• Kako razvojni tim može biti relativno siguran da će proizvod biti
uspješan u ciljanom segmentu tržišta?
• Kako će razvojni tim razriješiti neizbježne konflikte među
karakteristikama proizvoda poput npr. cijene i težine?
Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec
3
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Što je tehnička specifikacija?

• Potrebe korisnika su uobičajeno izražene “jezikom korisnika”


• Npr. za vilicu brdskog bicikla potreba koja se može očekivati od
korisnika je:
“treba omogućiti velike brzine spuštanja po neravnom terenu”
• Ovako izražena potreba omogućuje razumijevanje problema, ali je
vrlo subjektivna i daje vrlo malo informacija i vodilja inženjerima koji
bi trebali konstruirati rješenje
• Iz tog razloga, razvojni timovi kreiraju tehničku specifikaciju kao
skup preciznih mjera koje proizvod mora ostvariti

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


4
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Glavne potrebe korisnika za
PRIMJER
vilicu brdskog bicikla
Redni
Potreba Važnost
broj
1 Vilica smanjuje vibracije na ruke 3
2 Vilica dopušta lagan prolazak po teškom terenu 2
3 Vilica omogućuje velike brzine spuštanja po neravnom terenu 5
4 Vilica dopušta podešavanje osjetljivosti 3
5 Vilica održava upravljačke karakteristike bicikla 4
6 Vilica ostaje kruta tijekom naglih skretanja 4
7 Vilica je lagana 4
8 Vilica pruža krute točke za montažu kočnica 2
9 Vilica odgovara širokom rasponu bicikala, kotača, i pneumatika 5
10 Vilica je jednostavna za montažu 1
11 Vilica funkcionira s blatobranima 1
12 Vilica iskazuje ponos 5
13 Vilica je cijenom pristupačna za entuzijaste amatere 5
14 Vilica ne propušta vodu 5
15 Vilica ne propušta blato 5
16 Vilica je lako pristupačna za održavanje 3
17 Vilica dopušta jednostavnu zamjenu istrošenih dijelova 1
18 Vilica može biti održavana lako dostupnim alatima 3
19 Vilica je dugotrajna 5
20 Vilica je sigurna u sudaru 5

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


5
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Što je tehnička specifikacija?
• Tehnička specifikacija jednoznačno definira mjerljive ciljeve za
razvojni projekt
• Za vilicu brdskog bicikla jedna od specifikacija može biti:
“vrijeme sklapanja vilice na okvir bicikla treba biti manje od 75 sekundi”
• Osim pojma tehnička specifikacija, u praksi i literaturi se koriste
nazivi poput lista zahtjeva ili lista karakteristika proizvoda
• Svaka specifikacija (kao dio tehničke specifikacije) se sastoji od
mjere i vrijednosti (mora imati mjernu jedinicu):
• “vrijeme sklapanja” – mjera
• “manje od 75 sekundi” – vrijednost

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


6
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Kada se definira tehnička specifikacija?
Planiranje Koncipiranje Konstruiranje Detaljiranje Testiranje i Pokretanje
(oblikovanje) dorada proizvodnje

Analiza Defiranje Generiranje Vrednovanje Definiranje Planiranje


potreba početne koncepata i odabir Testiranje konačne aktivnosti
tehničke koncep(a)ta tehničke
korisnika specifikacije proizvoda koncep(a)ta specifikacije koje slijede

Provedba ekonomske analize

Usporedba s proizvodima konkurencije

Izrada te ispitivanje modela i prototipova

• U idealnom slučaju, kreira se jednom, što ranije u razvojnom projektu bez naknadnih promjena
• U realnom slučaju, nakon analize potreba korisnika i funkcijske dekompozicije se kreira
početna tehnička specifikacija (prije nego su poznata sva ograničenja koja proizlaze iz
odabira rješenja za svaku funkciju), dok se na kraju faze koncipiranja potvrđuje konačna
tehnička specifikacija ovisna o odabranom konceptu
• Konačna tehnička specifikacija ključna je ulazna informacija za fazu konstruiranja, te često
postaje dio ugovora o razvojnom projektu

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


7
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Kategorije specifikacija
• Funkcijski zahtjevi
• fokusiraju se na željene performanse proizvoda, temeljem analize potreba
korisnika i funkcijske dekompozicije
• funkcije bi trebale biti izražene u smislu mjerljivih efekata (npr. “silu
povećati” - poveznica na predavanje P4)
• funkcijski zahtjevi trebaju slijediti tekstualne opise funkcija, te uključivati
odgovarajuće mjere za kvantificiranje efekta
• Ograničenja
• vanjski faktori koji ograničavaju karakteristike proizvoda
• nisu direktno vezani uz funkcije, ali se odnose na skup funkcija
(npr. prodajna cijena, vremenski rok razvojnog projekta, gabaritne
dimenzije pakiranja, sigurnosni propisi, materijal otporan na agresivnu
okolinu)

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


8
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Kreiranje početne tehničke specifikacije

• Nakon analize potreba korisnika i funkcijske dekompozicije,


a prije generiranja koncepata
• Koraci:
1. Priprema liste mjera temeljem analize potreba korisnika i
funkcijske strukture
2. Prikupljanje informacija za usporedbu s proizvodima
konkurencije
3. Postavljanje idealnih i granično prihvatljivih ciljanih vrijednosti za
pojedine mjere
4. Promišljanje o rezultatima procesa definiranje početne tehničke
specifikacije

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


9
RAZVOJ PROIZVODA, P5
1. Priprema liste mjera temeljem
analiziranih potreba korisnika
• Za kreiranje liste mjera svaka potreba se treba razmotriti zasebno, te
razmisliti o tome koje precizne, mjerljive karakteristike proizvoda opisuju
razinu zadovoljstva načinom na koji proizvod ispunjava tu potrebu
(poveznica na Kano model iz predavanja P3)
• Idealno bi bilo da je jedna potreba opisana jednom mjerom, no to u
praksi često nije moguće
• Kako bi se dobio pregled veza između potreba i mjera, može se kreirati
matrica potrebe-mjere u kojoj se mogu naznačiti koje potrebe i koje mjere
su povezane
• Takva matrica je dio House of Quality (“Kuća kvalitete”) metode koja se
koristi kao dio Quality Function Deployment (QFD) metodologije za
određivanje prioriteta specifikacija za razvojne projekte
(prikaz na vježbama)

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


10
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Lista mjera za tehničku specifikaciju
PRIMJER
vilice brdskog bicikla
Broj Broj Mjerna
Mjera Važnost
mjere potrebe jedinica
1 1, 3 Prigušenje od kraja vilice do upravljača pri 10 Hz 3 dB
2 2, 6 Predopterećenje opruge 3 N
3 1, 3 Maksimalna vrijednost na Monster testu 5 g
4 1, 3 Najkraće vrijeme spuštanja na testnoj stazi 5 s
5 4 Raspon podešavanja koeficijenta prigušivanja 3 N-s/m
6 5 Maksimalan put vilice (kotač od 26") 3 mm
7 5 Udaljenost osi prihvata kotača od osi prihvata upravljača 3 mm
8 6 Lateralna krutost na vrhu 3 kN/m
9 7 Ukupna masa 4 kg
10 8 Lateralna krutost na prihvatima za kočnice 2 kN/m
11 9 Veličine ležajeva vilice 5 in
12 9 Duljina cijevi za upravljač 5 mm
13 9 Veličine kotača 5 lista
14 9 Maksimalna širina pneumatika 5 in
15 10 Vrijeme potrebno za sklapanje na okvir 1 s
16 11 Kompatibilnost s blatobranima 1 lista
17 12 Iskazuje ponos 5 subj.
18 13 Jedinični trošak proizvodnje 5 USD
19 14 Vrijeme u komori za raspršivanje bez ulaska vode 5 s
20 15 Broj ciklusa u komori s blatom bez ulaska blata 5 k-ciklusa
21 16, 17 Vrijeme rastavljanja/sastavljanja pri održavanju 3 s
22 17, 18 Specijalni alati potrebni za održavanje 3 lista
23 19 Vrijeme degradiranja dijelova od gume pri UV testu 5 sati
24 19 Broj ciklusa na Monster testu prije kvara 5 ciklusa
25 20 Test Japanskog industrijskog standarda (Japan Industrial Standards) 5 binarno
26 20 Savojna čvrstoća (frontalno opterećenje) 5 kN
Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec
11
RAZVOJ PROIZVODA, P5
9
8
7
6
5
4
3
2
1

20
19
18
17
16
15
14
13
12
11
10
Potrebe Mjere

Omogućuje velike brzine spuštanja po neravnom terenu

Odgovara širokom rasponu bicikala, kotača, i pneumatika

Dopušta jednostavnu zamjenu istrošenih dijelova


Može biti održavana lako dostupnim alatima
Je cijenom pristupačna za entuzijaste amatere
Dopušta lagan prolazak po teškom terenu

Je lako pristupačna za održavanje


Pruža krute točke za montažu kočnica
Ostaje kruta tijekom naglih skretanja
Održava upravljačke karakteristike bicikla

Funkcionira s blatobranima
Smanjuje vibracije na ruke

Je sigurna u sudaru
Ne propušta vodu
Je jednostavna za montažu

Ne propušta blato

Je dugotrajna
Je lagana
Dopušta podešavanje osjetljivosti

Iskazuje ponos

• Prigušenje od kraja vilice do upravljača pri 10 Hz 1


• Predopterećenje opruge 2
Maksimalna vrijednost na Monster testu 3
• •
• •

Najkraće vrijeme spuštanja na testnoj stazi 4



Raspon podešavanja koeficijenta prigušivanja 5
Maksimalan put vilice (kotač od 26") 6
• •
Udaljenost osi prihvata kotača od osi prihvata upravljača 7

Lateralna krutost na vrhu 8

Ukupna masa 9

Lateralna krutost na prihvatima za kočnice 10
Veličine ležajeva vilice 11
Duljina cijevi za upravljač 12
Veličine kotača 13
specifikaciju vilice brdskog bicikla
Matrica potrebe-mjere za tehničku

• • • •

Maksimalna širina pneumatika 14


Vrijeme potrebno za sklapanje na okvir 15


Kompatibilnost s blatobranima 16

Iskazuje ponos 17

Jedinični trošak proizvodnje 18


Vrijeme u komori za raspršivanje bez ulaska vode 19


Broj ciklusa u komori s blatom bez ulaska blata 20


Vrijeme rastavljanja/sastavljanja pri održavanju 21



• •

Specijalni alati potrebni za održavanje 22


Vrijeme degradiranja dijelova od gume pri UV testu 23
• •

Broj ciklusa na Monster testu prije kvara 24


Test Japanskog industrijskog standarda (Japan Industrial Standards) 25
• •

Savojna čvrstoća (frontalno opterećenje) 26


PRIMJER

12
Vodilje za pripremu liste mjera

• Mjere trebaju biti potpune u smislu objašnjavanja svake pojedine potrebe


korisnika – često je više mjera potrebno za potpuno opisati jednu potrebu
• Mjere trebaju definirati zavisne varijable u smislu da npr. definiraju gustoću
(masa), a ne materijal, čime se razvojnom timu ostavlja prostor za
pronalaženje najboljeg rješenja za realizaciju mjere
• Mjere trebaju biti praktične u smislu da ih je moguće provjeriti na gotovom
proizvodu bez velikih ulaganja u novu opremu ili laboratorije
• Neke potrebe se ne mogu jednostavno preslikati u mjere poput npr.
atraktivnosti izgleda – u tom slučaju se potreba ponavlja u listi mjera uz
dodatak da je ta mjera subjektivna (nema mjernu jedinicu)
• Mjere trebaju uključiti popularne kriterije za usporedbu s proizvodima
konkurencije koji postoje na tržištu (npr. kriteriji koji se koriste za pojedinu klasu
proizvoda na stranicama poput ConsumerReports.com, bikeradar.com)

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


13
RAZVOJ PROIZVODA, P5
2. Prikupljanje informacija za usporedbu s
proizvodima konkurencije
• U slučaju da tvrtka nema monopol na tržištu, usporedba s proizvodima
konkurencije je ključna za uspjeh na tržištu
• Ciljana tehnička specifikacija definira pozicioniranje proizvoda u odnosu
na postojeće proizvode na tržištu, kako vlastite tako i proizvode
konkurencije kako je definirano u definiciji cilja za razvojni projekt
• Jednostavna metoda za to je kreiranje tablice usporedbe s
konkurentskim proizvodima:
• U retke takve tablice se upisuju mjere, a za svaki proizvod za usporedbu se
dodaje stupac u koju se upisuju vrijednosti za pojedinu mjeru
• Alternativno se tablica usporedbe s konkurentskim proizvodima može kreirati tako
da se u retku upisuju potrebe korisnika, a za svaki proizvod za usporedbu se
dodaje stupac u kojoj se upisuje ocjena koliko dobro proizvod ispunjava pojedinu
potrebu (temeljem percepcije korisnika)
• Takva tablica je također dio House of Quality (“Kuća kvalitete”) metode koja se
koristi kao dio Quality Function Deployment (QFD) metodologije
Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec
14
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Tablica usporedbe s konkurentskim proizvodima
za tehničku specifikaciju vilice PRIMJER
brdskog bicikla #1
Rox Rox Gunhill
Broj Broj Mjerna ST Maniray Tonka
Mjera Važnost Tahx Tahx Head
mjere potrebe jedinica Tritrack 2 Pro
Quadra Ti 21 Shox
Prigušenje od kraja vilice do
1 1, 3 3 dB 8 15 10 15 9 13
upravljača pri 10 Hz
2 2, 6 Predopterećenje opruge 3 N 550 760 500 710 480 680
Maksimalna vrijednost na
3 1, 3 5 g 36 32 37 33 37 34
Monster testu
Najkraće vrijeme spuštanja na
4 1, 3 5 s 13 113 126 112 132 11
testnoj stazi
Raspon podešavanja
5 4 3 N-s/m 0 0 0 200 0 0
koeficijenta prigušivanja
Maksimalan put vilice (kotač
6 5 3 mm 28 48 43 46 33 38
od 26")
Udaljenost osi prihvata kotača
7 5 3 mm 415 39 38 38 432 39
od osi prihvata upravljača

8 6 Lateralna krutost na vrhu 3 kN/m 59 110 85 85 65 130


9 7 Ukupna masa 4 kg 1.409 1.385 1.409 1.364 1.222 1.100
Lateralna krutost na
10 8 2 kN/m 295 550 425 425 325 650
prihvatima za kočnice
1.000 1.000
1.000 1.000 1.000
11 9 Veličine ležajeva vilice 5 in 1.125 1.125 NA
1.125 1.125 1.125
1.250 1.250
150 150
140 150 150
180 170
165 170 190
12 9 Duljina cijevi za upravljač 5 mm 210 190 NA
190 190 210
230 210
215 210 220
255 230
26”
13 9 Veličine kotača 5 lista 26” 26” 26” 26” 26”
700C

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


15
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Tablica usporedbe s konkurentskim proizvodima
za tehničku specifikaciju vilice PRIMJER
brdskog bicikla #2
Rox Rox Gunhill
Broj Broj Mjerna ST Maniray Tonka
Mjera Važnost Tahx Tahx Head
mjere potrebe jedinica Tritrack 2 Pro
Quadra Ti 21 Shox

Maksimalna širina
14 9 5 in 15 175 15 175 15 15
pneumatika
Vrijeme potrebno za
15 10 1 s 35 35 45 45 35 85
sklapanje na okvir
Kompatibilnost s
16 11 1 lista Zefal nema nema nema nema svi
blatobranima

17 12 Iskazuje ponos 5 subj. 1 4 3 5 3 5

18 13 Jedinični trošak proizvodnje 5 USD 65 105 85 115 80 100

Vrijeme u komori za
19 14 5 s 1300 2900 >3600 >3600 2300 >3600
raspršivanje bez ulaska vode
Broj ciklusa u komori s
20 15 5 k-ciklusa 15 19 15 25 18 35
blatom bez ulaska blata
Vrijeme
21 16, 17 rastavljanja/sastavljanja pri 3 s 160 245 215 245 200 425
održavanju
Specijalni alati potrebni za dugi imbus,
22 17, 18 3 lista imbus imbus imbus imbus
održavanje imbus ključ
Vrijeme degradiranja dijelova
23 19 5 sati 400+ 250 400+ 400+ 400+ 250
od gume pri UV testu
Broj ciklusa na Monster testu
24 19 5 ciklusa 500k+ 500k+ 500k+ 480k 500k+ 330k
prije kvara
Test Japanskog industrijskog
25 20 standarda (Japan Industrial 5 binarno prolaz prolaz prolaz prolaz prolaz prolaz
Standards)
Savojna čvrstoća (frontalno
26 20 5 kN 55 89 75 75 62 102
opterećenje)

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


16
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Tablica usporedbe s konkurentskim proizvodima
za tehničku specifikaciju vilice PRIMJER
brdskog bicikla #3
Rox Rox Gunhlll
Redni ST Maniray Tonka
Potreba Važnost Tahx Tahx Head
broj Tritrack 2 Pro
Quadra Ti 21 Shox
1 Smanjuje vibracije na ruke 3 ● ●●●● ●● ●●●●● ●● ●●●
2 Dopušta lagan prolazak po teškom terenu 2 ●● ●●●● ●●● ●●●●● ●●● ●●●●●
Omogućuje velike brzine spuštanja po neravnom
3 5 ● ●●●●● ●● ●●●●● ●● ●●●
terenu
4 Dopušta podešavanje osjetljivosti 3 ● ●●●●● ●● ●●●●● ●● ●●●
5 Održava upravljačke karakteristike bicikla 4 ●●●● ●● ● ●● ●●●●● ●●●●●
6 Ostaje kruta tijekom naglih skretanja 4 ● ●●● ● ●●●●● ● ●●●●●
7 Je lagana 4 ● ●●● ● ●●● ●●●● ●●●●●
8 Pruža krute točke za montažu kočnica 2 ● ●●●● ●●● ●●● ●●●●● ●●
Odgovara širokom rasponu bicikala, kotača, i
9 5 ●●●● ●●●●● ●●● ●●●●● ●●● ●
pneumatika
10 Je jednostavna za montažu 1 ●●●● ●●●●● ●●●● ●●●● ●●●●● ●
11 Funkcionira s blatobranima 1 ●●● ● ● ● ● ●●●●●
12 Iskazuje ponos 5 ● ●●●● ●●● ●●●●● ●●● ●●●●●
13 Je cijenom pristupačna za entuzijaste amatere 5 ●●●●● ● ●●● ● ●●● ●●
14 Ne propušta vodu 5 ● ●●● ●●●● ●●●● ●● ●●●●●
15 Ne propušta blato 5 ● ●●● ● ●●●● ●● ●●●●●
16 Je lako pristupačna za održavanje 3 ●●●● ●●●●● ●●●● ●●●● ●●●●● ●
17 Dopušta jednostavnu zamjenu istrošenih dijelova 1 ●●●● ●●●●● ●●●● ●●●● ●●●●● ●
18 Može biti održavana lako dostupnim alatima 3 ●●●●● ●●●●● ●●●●● ●●●●● ●● ●
19 Je dugotrajna 5 ●●●●● ●●●●● ●●●●● ●●● ●●●●● ●
20 Je sigurna u sudaru 5 ●●●●● ●●●●● ●●●●● ●●●●● ●●●●● ●●●●●

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


17
RAZVOJ PROIZVODA, P5
3. Postavljanje idealnih i granično prihvatljivih
ciljanih vrijednosti za pojedine mjere
• Idealna ciljana vrijednost mjere je najbolja postignuta vrijednost za
tu mjeru kojoj se razvojni tim može nadati na kraju razvojnog
projekta
• Grani no prihvatljiva ciljana vrijednost mjere je postignuta vrijednost
za tu mjeru na kraju razvojnog projekta koja još uvijek proizvod čini
konkurentnim na tržištu
• Obje ciljane vrijednosti su važne, jer određuju ciljeve za korake koji
slijede u razvojnom projektu poput generiranja i vrednovanja
koncepata, konstruiranja i detaljiranja
• Ciljane vrijednosti se mogu izraziti u zavisnosti jedna od
druge
• Npr. uzdužna krutost okvira vilice brdskog bicikla
nije veća od 20% uzdužne krutosti nosača za kočnice
Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec
18
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Načini za definiranje ciljanih vrijednosti za
pojedinu mjeru
• Najmanje X – postavlja donju granicu za mjeru
• Npr. uzdužna krutost okvira vilice iznad 325 kN/m
• Najviše X – postavlja gornju granicu za mjeru
• Npr. masa vilice do 1,4 kg
• Između X i Y – postavlja donju i gornju granicu za
mjeru (najčešće se koristi, jer se tako postavljalju
okviri prihvatljivosti rješenja)
• Npr. prednapregnutost zračne opruge vilice
između 480 i 800 N
• Točno X – postavlja jednu točnu ciljanu vrijednost
za mjeru (izbjegavati zbog ograničavanja prostora rješenja)
• Npr. udaljenost uzdužne osi vilice od središta vrtnje kotača 38 mm
• Skup diskretnih vrijednosti
• Npr. promjer gornje cijevi (glave) vilice 1.000”, 1.125”, 1.250”
(industrijski standard za cijevi su mjere u inčima)
Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec
19
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Početna tehnička specifikacija za
vilicu brdskog bicikla PRIMJER

Broj Broj Mjerna Granična Idealna


Mjera Važnost
mjere potrebe jedinica vrijednost vrijednost
1 1, 3 Prigušenje od kraja vilice do upravljača pri 10 Hz 3 dB >10 >15
2 2, 6 Predopterećenje opruge 3 N 480-800 650-700
3 1, 3 Maksimalna vrijednost na Monster testu 5 g <3.5 <3.2
4 1, 3 Najkraće vrijeme spuštanja na testnoj stazi 5 s <13.0 <11.0
5 4 Raspon podešavanja koeficijenta prigušivanja 3 N-s/m 0 >200
6 5 Maksimalan put vilice (kotač od 26") 3 mm 33-50 45
7 5 Udaljenost osi prihvata kotača od osi prihvata upravljača 3 mm 37-45 38
8 6 Lateralna krutost na vrhu 3 kN/m >65 >130
9 7 Ukupna masa 4 kg <1.4 <1.1
10 8 Lateralna krutost na prihvatima za kočnice 2 kN/m >325 >650
1.000
1.000
11 9 Veličine ležajeva vilice 5 in 1.125
1.125
1.250
150
150
170
170
12 9 Duljina cijevi za upravljač 5 mm 190
190
210
210
230
26”
13 9 Veličine kotača 5 lista 26”
700C
14 9 Maksimalna širina pneumatika 5 in >1.5 >1.75
15 10 Vrijeme potrebno za sklapanje na okvir 1 s <60 <35
16 11 Kompatibilnost s blatobranima 1 lista nema svi
17 12 Iskazuje ponos 5 subj. >3 >5
18 13 Jedinični trošak proizvodnje 5 USD <85 <65
19 14 Vrijeme u komori za raspršivanje bez ulaska vode 5 s >2300 >3600
20 15 Broj ciklusa u komori s blatom bez ulaska blata 5 k-ciklusa >15 >35
21 16, 17 Vrijeme rastavljanja/sastavljanja pri održavanju 3 s <300 <160
22 17, 18 Specijalni alati potrebni za održavanje 3 lista imbus imbus
23 19 Vrijeme degradiranja dijelova od gume pri UV testu 5 sati >250 >450
24 19 Broj ciklusa na Monster testu prije kvara 5 ciklusa >300k >500k
25 20 Test Japanskog industrijskog standarda (Japan Industrial Standards) 5 binarno prolaz prolaz 20
26 20 Savojna čvrstoća (frontalno opterećenje) 5 kN >7.0 >10.0
4. Promišljanje o rezultatima procesa
definiranja početne tehničke specifikacije
• Postavljalju li se pri definiranju početne tehničke specifikacije
namjerno agresivne vrijednosti za pojedine mjere s mišlju da će
se možda razvojni tim tako potaknuti da ostvari više nego da su
te vrijednosti postavljene u realne okvire?
• Treba li razvojni tim treba razmisliti o više različitih proizvoda
koji bi mogli ispuniti različite, kontradiktorne ciljeve, ili se treba
fokusirati na izvedbu proizvoda koja prosječno ispunjava sve
ciljeve?
• Nedostaje li neka specifikacija? Odražavaju li specifikacije
karakteristike koje su ključne za uspjeh na tržištu?

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


21
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Kreiranje konačne tehničke specifikacije
Konstruiranje Testiranje i Pokretanje
Planiranje Koncipiranje (oblikovanje) Detaljiranje dorada proizvodnje

Analiza Defiranje Generiranje Vrednovanje Definiranje Planiranje


početne Testiranje konačne
potreba koncepata i odabir koncep(a)ta aktivnosti
tehničke tehničke
korisnika proizvoda koncep(a)ta koje slijede
specifikacije specifikacije

Provedba ekonomske analize

Usporedba s proizvodima konkurencije

Izrada te ispitivanje modela i prototipova

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


22
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Kreiranje konačne tehničke specifikacije

• Nakon odabira koncepta za konstrukcijsku razradu,


potrebno je napraviti reviziju početne tehničke specifikacije
• ciljane vrijednosti koje su možda bile definirane u preširokom
rasponu se mogu precizirati
• Koraci:
1. Razvoj tehničkih modela proizvoda
2. Razvoj modela troškova proizvodnje
3. Revizija tehničke specifikacije
4. Određivanje specifikacija za podsustave
5. Promišljanje o rezultatima procesa definiranja konačne tehničke
specifikacije

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


23
RAZVOJ PROIZVODA, P5
1. Razvoj tehničkih modela proizvoda

• Modeli (analitički i fizički) koji omogućuju predviđanje vrijednosti mjera koje su


definirane za pojedine specifikacije
• Ulaz u takve modele je skup neovisnih varijabli specifičan za odabrani koncept,
a izlaz su stvarne veličine pojedinih karakteristika koje su definirane kao mjere
u tehničkoj specifikaciji
• Osnovne metode koje se koriste su brza izrada prototipova i inženjerske
simulacije
• Bolje je kreirati više jednostavnih modela, nego jedan složeni
• Takvi modeli omogućuju razvojnom timu procjenu je li skup specifikacija za
razvoj proizvoda tehnički izvediv (ostvariv), tako da se istraže različite
kombinacije konstrukcijskih varijabli (geometrijski raspored komponenti, oblik,
materijal, proizvodni postupak, itd.)

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


24
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Modeli za procjenu tehničke izvedivosti PRIMJER
vilice brdskog bicikla

Masa bicilkla i vozača


Promjer glave vilice DINAMIČKI MODEL Prigušenje pri 10 Hz
Konstanta zračne opruge RADA VILICE
(analitički model) Procjena rezultata na
Viskozitet medija
Monster testu (g-sila)

Oblik nosača za kočnice


Svojstva materijala STATIČKI MODEL
Oblik okvira vilice KRUTOSTI NOSAČA ZA Uzdužna krutost nosača (N/m)
KOČNICE
Točke prihvata nosača (analitički model)

Oblik okvira vilice


Svojstva materijala MODEL ZAMORA
Broj radnih ciklusa do
Prihvat na okvir bicikla VILICE
zatajenja vilice
Oblik zračne opruge (fizički model)

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


25
RAZVOJ PROIZVODA, P5
2. Razvoj modela troškova proizvodnje

• Modeli koji osiguravaju da se proizvod može proizvesti u okviru ciljanih


troškova proizvodnje
• Ciljani troškovi proizvodnje su troškovi uz koje se nakon prodaje može ostvariti
profit, uz to da je cijena po kojoj se proizvod nudi na tržištu prihvatljiva kupcima
• Npr. razmatra se koliko se može u proizvodnji uštedjeti, ako se masa komponente smanji
za 50 grama
• Kreira se preliminarna sastavnica glavnih komponenti koje se očekuju u
proizvodu s procjenom troškova kupovine pojedine komponente ili proizvodnje
(točna lista svih komponenti nije poznata)
• Osim tih troškova, daje se procjena troškova sklapanja i ostalih troškova
(overhead)
• U ovom procesu sudjeluju stručnjaci za nabavu, te članovi tima zaduženi za
pripremu proizvodnje

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


26
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Procjena ciljanog troška proizvodnje PRIMJER
(Target Costing metoda)
• Definiranje vrijednosti specifikacije troška proizvodnje,
temeljeno na cijeni za koju se tvrtka nada da će krajnji
korisnik platiti, te profitne marže prodajnog lanca
• Specialize želi prodati vilicu brdskog bicikla krajnjem korisniku
putem trgovina s biciklima
• Očekivana cijena za krajnjeg korisnika je: 250,00 USD
• Trgovine s biciklima uobičajeno očekuju profitnu maržu od
45% na komponente za bicikle koje prodaju
• To znači da Specialize mora prodati vilicu trgovini za:
(1-0,45)*250,00 USD = 137,50 USD
• Ukoliko Specialize želi imati profitnu maržu na svoje
komponente od barem 40%, trošak proizvodnje po vilici mora
biti manji od:
(1-0,40)*137,50 USD = 82,50 USD

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


27
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Proizvođači
Autombili
Računala
PRIMJER
Kućanski aparati
Potrošačka elektronika
Sportska oprema
Industrijska oprema
Medicinski uređaji
Igračke

Procjena
Proizvodi svakodnevne potrošnje
Potrošački softver
Velikotrgovci/Distributori
Računala vrijednosti
Proizvodi svakodnevne potrošnje
Industrijski proizvodi - materijali, pribor
profitne marže
Industrijski proizvodi - oprema
Medicinski uređaji
za različite vrste
Nezavisni prodajni predstavnici
Sportska oprema
proizvoda
Industrijski proizvodi
(Ulrich&Eppinger, 2015.)
Igračke
Pokloni i noviteti
Trgovci
Autombili
Elektronika
Velikotrgovci
Robne kuće
Specijalizirane trgovine
Kataloška prodaja
10 20 30 40 50 60 70 80 %
Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec
28
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Preliminarna sastavnica dijelova i procjena
PRIMJER
troškova proizvodnje za vilicu brdskog bicikla
Količin
Najviša cijena Najniža cijena Najviša ukupna Najniža ukupna
Komponenta a
(procjena u USD) (procjena u USD) cijena (USD/vilica) cijena (USD/vilica)
/Vilica
Cijev upravljača 1 2.50 2.00 2.50 2.00
Kruna 1 4.00 3.00 4.00 3.00
Čizma 2 1.00 0.75 2.00 1.50
Donja cijev 2 3.00 2.00 6.00 4.00
Pokrov donje cijevi 2 2.00 1.50 4.00 3.00
Brtva 2 1.50 1.40 3.00 2.80
Klizač 4 0.20 0.18 0.80 0.72
Odstojnik klizača 2 0.50 0.40 1.00 0.80
Čep donje cijevi 2 0.50 0.35 1.00 0.70
Gornja cijev 2 5.50 4.00 11.00 8.00
Poklopac gornje cijevi 2 3.00 2.50 6.00 5.00
Podešavanja gornje cijevi 2 2.00 1.75 4.00 3.50
Osovina za podešavanje 2 4.00 3.00 8.00 6.00
Opruga 2 3.00 2.50 6.00 5.00

Poklopac otvora gornje cijevi 1 3.00 2.25 3.00 2.25

Otvor opruge 4 0.50 0.40 2.00 1.60


Nosači kočnica 2 0.40 0.35 0.80 0.70
Vijak čeljusti kočnice 2 0.25 0.20 0.50 0.40
Čeljust kočnice 2 5.00 3.50 5.00 3.50
Ulje (litara) 0.1 2.50 2.00 0.25 0.20
Razni dijelovi spojni dijelovi, o-
10 0.15 0.10 1.50 1.00
ringovi
Naljepnice 4 0.25 0.15 1.00 0.60
Montaža (20USD/sat) 30 min 20 min 10.00 6.67
Ostali troškovi
20.84 15.74
(25% direktnih troškova)
29
Ukupno 104.19 USD 78.68 USD
3. Revizija tehničke specifikacije

• Temeljeno na saznanjima iz tehničkih modela proizvoda i modela


troškova proizvodnje
• Traže se izvedivi kompromisi između pojedinih specifikacija, te se
analiziraju implikacije na troškove proizvodnje
• Iterativni postupak u kojem tim konvergira prema vrijednostima
svake specifikacije koja će omogućiti proizvodu najbolju moguću
poziciju na tržištu u odnosu na konkurenciju, uz najbolje moguće
ispunjavanje korisničkih potreba
• Jedan od alata koji se koristi za to je mapiranje konkurentnosti

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


30
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Mapiranje konkurentnosti troškova proizvodnje i
procijenjeni rezultat na Monster testu za vilicu PRIMJER
brdskog bicikla
120
Rox Tahx Ti 21
Procijenjeni troškovi proizvodnje

110
Maniray 2 Krivulje kompromisa za
Gunhill Head tri koncepta vilice
100
Mfg. Cost ($)

Shox

90
Estimated (USD)

Rox Tahx Quadra


80 marginal values Tonka Pro

70
ST Tritrack
60 ideal values

50
3 3.2 3.4 3.6 3.8 4

Rezultat na Monster
Score on Monster(Gs)
testu
(g-sila)

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


31
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Konačna tehnička specifikacija
za vilicu brdskog bicikla PRIMJER

Broj Broj Mjerna


Mjera Važnost Vrijednost
mjere potrebe jedinica
1 1, 3 Prigušenje od kraja vilice do upravljača pri 10 Hz 3 dB 12
2 2, 6 Predopterećenje opruge 3 N 600-650
3 1, 3 Maksimalna vrijednost na Monster testu 5 g <3.4
4 1, 3 Najkraće vrijeme spuštanja na testnoj stazi 5 s <11.5
5 4 Raspon podešavanja koeficijenta prigušivanja 3 N-s/m >100
6 5 Maksimalan put vilice (kotač od 26") 3 mm 43
7 5 Udaljenost osi prihvata kotača od osi prihvata upravljača 3 mm 38
8 6 Uzdužna krutost na vrhu 3 kN/m >75
9 7 Ukupna masa 4 kg <1.4
10 8 Uzdužna krutost na prihvatima za kočnice 2 kN/m >425
1.000
11 9 Veličine ležajeva vilice 5 in
1.125
150
170
12 9 Duljina cijevi za upravljač 5 mm 190
210
230
13 9 Veličine kotača 5 lista 26”
14 9 Maksimalna širina pneumatika 5 in >1.75
15 10 Vrijeme potrebno za sklapanje na okvir 1 s <45
16 11 Kompatibilnost s blatobranima 1 lista Zefal
17 12 Iskazuje ponos 5 subj. >4
18 13 Jedinični trošak proizvodnje 5 USD <80
19 14 Vrijeme u komori za raspršivanje bez ulaska vode 5 s >3600
20 15 Broj ciklusa u komori s blatom bez ulaska blata 5 k-ciklusa >25
21 16, 17 Vrijeme rastavljanja/sastavljanja pri održavanju 3 s <200
22 17, 18 Specijalni alati potrebni za održavanje 3 lista imbus
23 19 Vrijeme degradiranja dijelova od gume pri UV testu 5 sati >450
24 19 Broj ciklusa na Monster testu prije kvara 5 ciklusa >500k
25 20 Test Japanskog industrijskog standarda (Japan Industrial Standards) 5 binarno prolaz 32
26 20 Savojna čvrstoća (frontalno opterećenje) 5 kN >10.0
4. Određivanje specifikacija za podsustave

• Kad se radi o kompleksnim proizvodima, potrebno je specifikacije


koje su definirane na razini proizvoda preslikati u specifikacije za
pojedine podsustave
• Npr. tehnička specifikacija automobila sadrži specifikacije poput potrošnje
goriva na 100 km, vremena potrebnog za ubrzanje od 0-100 km/h, radijusa
okretanja, itd. Te specifikacije je potrebno preslikati u specifikacije za
karoseriju, motor, prijenosnik, kočioni sustav, ovjes, itd.
• Neki izazovi:
• Specifikacije za svaki podsustav moraju odgovarati specifikacijama
proizvoda
• Pojedine specifikacije za različite podsustave moraju biti ujednačene u
smislu koliko ih je lako ili teško realizirati tehničkim rješenjem
• Izvan fokusa ovog kolegija, time se bavi disciplina koja se zove
Inženjerstvo sustava (Systems Engineering)
Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec
33
RAZVOJ PROIZVODA, P5
5. Promišljanje o rezultatima procesa
definiranje konačne tehničke specifikacije
• Je li odabrani koncept pravi, te omogućuje li određivanje
konačne tehničke specifikacije koja će osigurati uspjeh
proizvoda na tržištu?
• Kolika je nesigurnost tehničkih modela i modela troškova
proizvodnje?
• Odgovara li odabrani koncept najbolje ciljanom tržištu ili možda
bolje odgovara nekom drugom?
• Odabrani koncept može biti predobar s obzirom na konkurenciju te
ga se stoga možda može iskoristiti za segment koji je više zahtjevan,
te potencijalno može donijeti veći profit.

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


34
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Određivanje kriterija kvalitete u razvoju
proizvoda
• Quality Function Deployment (QFD) je metodologija koja omogućuje
određivanje prioriteta u razvoju temeljem preslikavanja potreba
korisnika u tehničku specifikaciju, te analizu i ocjenjivanje
konkurentskih proizvoda s obzirom na dobrotu ispunjavanja tih
potreba
• Za grafički prikaz QFD metodologije koristi se skup matrica i tablica
koje se nazivaju “Kuća kvalitete” (House of Quality)
• Metodologija je razvijena 1970. na Tokio University of Technology, te
je prvi puta primijenjena u Mistshubishi Kobe Shipyard 1972., za
upravljanje logistikom razvoja brodova
• Detaljni prikaz s primjerima – na vježbama

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


35
RAZVOJ PROIZVODA, P5
“Kuća kvalitete” za razvoj PRIMJER
vilice brdskog bicikla
Matrica
+ +
korelacija
+ - -

Mjere

Prigušenje od kraja vilice do upravljača pri 10 Hz

Raspon podešavanja koeficijenta prigušivanja


Najkraće vrijeme spuštanja na testnoj stazi
tehničke

Lateralna krutost na prihvatima za kočnice


Maksimalna vrijednost na Monster testu

Vrijeme potrebno za sklapanje na okvir


specifikacije
Mjere

Lateralna krutost na vrhu


Predopterećenje opruge
Potrebe

Ukupna masa
korisnika

Matrica

Gunhill Head Shox


Rox Tah Quadra
Smjer poboljšanja ↑ Int ↓ ↓ ↑ ↑ ↓ ↑ ↓

Rox Tahx Ti 21
potrebe-

ST Tritrack

Tonka Pro
Maniray 2
Jedinica mjere
dB N g s N-s/m kN/m kg kN/m s
Potrebe
Smanjuje vibracije na ruke
Važnost
3 ▲ ▪ ▪ 1 4 2 5 2 3
mjere
Dopušta lagan prolazak po teškom terenu 2 ▲ 2 4 3 5 3 5
Omogućuje velike brzine spuštanja po neravnom terenu 5 ▲ ▪ ▪ 1 5 2 5 2 3
Dopušta podešavanje osjetljivosti
Ostaje kruta tijekom naglih skretanja
3
4 ▲


1
1
5
3
2
1
5
5
2
1
3
5 Usporedba
Je lagana 4 ♦ 1 3 1 3 4 5
Pruža krute točke za montažu kočnica
Je jednostavna za montažu
2
1
Δ

1
4
4
5
3
4
3
4
5
5
2
1
konkurencije
ST Tritrack 8 550 36 13 0 59 1.409 295 35
Maniray 2 15 760 32 113 0 110 1.385 550 35
Rox Tah Quadra
Rox Tahx Ti 21
10
15
500
710
37
33
126
112
0
200
85
85
1.409
1.364
425
425
45
45
Vrijednosti
Tonka Pro
Gunhill Head Shox
9
13
480
680
37
34
132
11
0
0
65
130
1.222
1.1
325
650
35
85
tehničke
Apsolutna važnost
Relativna važnost
24
2
18
3
40
1
40
1
9
6
12
5
16
4
4
7
1
8
specifikacije

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


36
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Lanac povezanih “kuće kvalitete”
• primjena metode tijekom cjelokupnog razvojnog projekta

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


37
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Zadaci za razmišljanje/vježbu

• Kako bi se mogle definirati precizne mjere za potrebu kao


što je „vilica brdskog bicikla mora dobro izgledati”?
• Je li uvijek moguće kompenzirati slabije performanse ili
ispunjavanja jedne mjere s vrhunskim performansama ili
ispunjavanjem druge mjere?
• Je li ikad u stvarnosti moguće imati „jedva prihvatljivo”
ispunjavanje pojedine specifikacije, te kakve to posljedice
može imati?
• Napišite listu mjera za potrebu da kemijska olovka piše
kontinuirano.

Mario Štorga, Stanko Škec, Tomislav Martinec


38
RAZVOJ PROIZVODA, P5
Pregled tema predavanja za kolegij
Razvoj proizvoda
1. Informacije o kolegiju. Uvod u razvoj proizvoda.
2. Razvojni procesi i organizacija razvoja. Prilike za nove razvojne projekte.
3. Planiranje razvojnog projekta. Analiza potreba korisnika.
4. Funkcijsko modeliranje proizvoda.
5. Kreiranje tehničke specifikacije proizvoda.
6. Rastavljanje proizvoda i reverzibilno inženjerstvo.
7. Kolokvij K1 na predavanju.
8. Arhitektura proizvoda i proizvodni portfolio.
9. Generiranje koncepata i kreativnost.
10. Vrednovanje i odabir koncepata.
11. Upravljanje razvojnim projektima.
12. Troškovi u razvoju proizvoda.
13. Patenti i intelektualno vlasništvo.
14. Kolokvij K2 na predavanju.
Mario Štorga, Stanko Škec
39
RAZVOJ PROIZVODA, P6
Preporučena literatura
ULRICH, K.T., EPPINGER, S.D.: PRODUCT DESIGN AND DEVELOPMENT; MCGRAW-HILL;
2015. ISBN 978-0-07-802906-6
OTTO, K.N., WOOD, K.L.: PRODUCT DESIGN – TECHNIQUES IN REVERSE ENGINEERING
AND NEW PRODUCT DEVELOPMENT; PRENTICE HALL; 2001. ISBN 0-13-021271-7
ANDREASEN, M.M., HANSEN C.H., CASH, P.: CONCEPTUAL DESIGN – INTERPRETATIONS,
MINDSET AND MODELS; SPRINGER; 2015. ISBN 978-3-319-19838-5
EGGERT, R.J.: ENGINEERING DESIGN; PRENTICE HALL; 2005. ISBN 0-13-143358-X
PAHL, G., BEITZ, W., FELDHUSEN, J., GROTE, K.H.: ENGINEERING DESIGN; SPRINGER;
2007. ISBN978-1-84628-318-5
+
ČLANCI I MATERIJALI S E-UČENJE PORTALA

Mario Štorga, Stanko Škec


40
RAZVOJ PROIZVODA, P6

You might also like