originalima i unikatima. Upucuje_éitatelja gdje se nalaze i u kakvom su stanju, veoma uspjele reprodukcije vizualno pridonose opcem pozitivnom dojmu, Knjiga se neée samo listati i gledati epota krata, veduta i planova, nego ée se i Gitati kao zhanstveno Stivo 0 hivatskom (tragi¢nom) prostoru, ali i jegovu ‘odréanju. Neka je, ipak, dopusteno izreéi i neka upozorenja. Na pr. uz ime kartografa bilo. bi dobro da’ su oznaéene i godine Zivota da se dobije zomiji uvid uw divomni vijek i epohu. Reprodukeije karata ne prate tekst izlaganja. Da bi se olakSala snalailjivost, podelino je da se prilikom opisa karata oznaéi stranica na Kojo) se nalazi. Neke reprodukcije sii veé objavijene u zbirkama »Stare karte i atlasie, »Pet stoljega..« i »Granice Hrvatske...«. Ako je autor veé upucivao na reprodukeije koje postoje u »Descriptio jaex, mogao je to i ovdje uraditi. U popisu literature nema naslova hrvatskih sveutilisnih udabenika iv radova tografiji, njeno} povijesti i razvoju. Za prahistorijsko razdoblje trebalo je ‘spomenuti i w Tezultate jednog od nasih najpoanat iu svjetskoj literaturi priznatog $. Batoviéa. acijelo je imao razloga da ne spomene B. Korosec, »Na’ prostor v éasu in projekciji«, Ljubljana 1979. Iako ta knjiga obraduje srediSnju Sloveniju, ima karata koje se i nas eu oj je i sam autor navodio). Autor je obratio neodgovarajuéu pozomost Vojnoj krajini. Potpunije bi ispalo da je u literanui uvistio i zbomik »Vojna krajinas, Liber 1984. Prometnice su jedna od najvadnijih Gmbenika w integraciji svake dréave i’ naroda. Steta Sto je malo ili gotovo nista reéeno o plovnim putevima morskim i posebice o rijecnim, Jedva se spominju glasovite ceste koje su spajale sjever i jug Hrvatske potevsi od jagna vine do Karoline, Jozefine i Luizijane s odgovarajuéom literaturom. Tesko govoriti 0 modernoj Hrvatskoj, odnosno njenoj modermizaciji radova M. Gross. Mos se neSto reci i o domacim srednjovjekovnim itinerarima. Otito je da je naslov knjige i i i rata, Nisu predogene one koje se rie uklapaju u autorovu Croatiaes, unatoé navedenim primjedbama, neée se dugo vremena_na- witi, Pogelino bi bilo da se u daljim izdanjima vise pozomosti obrati_ potpunosti karata i hrvatskim istrazivanjima, npr. Vinku Paletinu (1508-1571), pa i ovdje navedenim dobronamjemim pobudama. Josip Ludié CYRIL MAN GO, LA CIVILTA BIZANTINA Editori Laterza, Collezione storica, Roma - Bari 1991, str. 376. nastalo je, kako to i sam autor u uvodnom poglaviju (5-14) istiée, sa razvo) civlizacje na podruima Koja su sew poyedinim ‘povijesnim ila pod izravnom politiékom vlaSéu' ili u sklopu kultumih utjecaja Bizantskog tva od X stoljeéa do pada Carigrada 1453, godine, Buduéi da su politi¢ki i kultumt Utjecaji_u veliko) mjeri zahvaéali i prostore Balkanskog poluotoka, ovo je djelo. znagajan izvor i za poznavanje povijesti i kulture naroda koji naseljavaju ovo’ podrugje. Autor upozorava na teSkoce istrazivanja povijesti Bizanta i 2bog nedostatka izvora, | napose statistitkih pokazatelja kretanja i strukture stanovnistva, te se stoga istradivanje _neizbjesno mora osloniti na literamu gradu (Kronike, teoloSki spisi, epistolama grada i sliéno), — koja stoga wvelike usmjerava odabir problematskih gelina ovog istadivanja “G prom ditli knjge (Aspetti di vita bizantina, 18172) autor se bavi nekim speci ftnim speltima bizaniske Kulture i Zivota za koje smatra da su otpitan produkt bizantske kulturee, Razmatrajuéi tako smjeStaj_naroda na’ podrugju Carstva autor iscrpno_prikazuje njegovu lingvistitku podjelu, uzimajuéi kao okosnicu razdoblje Justinijanove viadavine oko 66. godine’ Autor smatra da idenitet zajednitva 1 osjeca) pripadnostijedinstveno} drdavno} Gelint stanovnika podijeljenih na raznolike etnitke i jezitne skupine, nije mogao biti sivaran s obzirom na te aspekte, veé s obzirom na jedinstvenost religije (krScanstvo). Socalni ‘sastay stanovnva Castva predmet je isttdivalja mnogih histontara u tim se podjelama izdvajaiu tris jska, Kler i seljaftvo, Autor ukratko razmatra podjelu. vojnih Ruch (pokreme trupe, granigar) 1 njhovy unutrasnjuhyjerarhiju, a opsimyje se osiree_ na znagaj crkvenih ustanova s obzirom na njihovu ekonomsku podlogu, upravnu organizaciju, ie ulogu ‘samog Cargrada kao veskog. stedita Gtavog.carsiva’ ‘Teskoce za" ckonoms napredak dodivijava tada slo} tgovaca i poduzetnika, Kojima dréava monopolom i 331nepovi Zemijisni__posjedi predstavijaju koloni. Kako su_vodeée posjede, otvarajudi time put feu a osnovu koje je zemlja podijeljivana skalnom politikom otezava_stvaranje, tréi8ta_i_ medusobno_povezivanje. Suu rukama. Krupnih veleposjednika, a" ran sng leposjednitke obiteli zaposjele gotovo ‘sve zembisne TieSenje se naglo u uspostavljanju ustanove pronije, jnielma za obavijanje voine sluzbe, UX. stobect Golazi do izvestiog ‘ekonomskog napretka drdave, otvaranja novih tgovaékih putova, te. uskoj vezi sa time i naglog razvoja gradova i sloja gradanstva. Autor predstavija urbanisticki izgled nekih gradova, brojnost ‘stanovniStva u najznagajnijim_ gradovima Bizanta Gerwzalem, Canigrad, Aleksandij), te probleme sa Kojima se grad svakednevno. suotavao Gkupoéa, "nedovolinost hrane, rast broja_socilno najugrodenijih,. socjalninemiri,porast Kriminala), Ukgatko tkazuje tna karakteristike gradova Balkana (Herakleia,Istrum, Plovdiv, Bargila kod Stipa) i Male Azje (Nicea, Efez, Samala). Urbanistidki razvo} Carigrada, Kretanje stanovnistva, arhitekrura, -gradske sluzbe, kultumi Zivot i institucije, te ekonomskt status grada u odnosu na ostale’ gradove Carstva aspekti su iz Zivota ovoga’ grada na koje se wor apni oamée, zakducjusi da je “ota) rad bio, pond sje onorenos vin etnitkim i yerskim skupinama Carstva »jezitnil jlonome - mijestom u kojem se porpunosti odratavala’svaraznoll i obitaa Carstva,Odnos_sluzbene rel spram razlititih sekti koje su djelovale u Carstvu, njihova rasprostranjenost i ut shiedeéa su tema unutar ove cjeline. Zelot, monofit, patareni, samaritanch, manihe broini drugi ‘vie. i manje poznati »krivovjerce pojavbivall st se, dijelovima Castva, a. vilunde svog intenzitetanjihovi su pokrett_ do: upravo tl trenucim: jalnih kriza i ekonomske slabosti drzave. Autor ukratko prikazuje i poganske obiéaje pojedinih naroda, te 7a. Slavene na Balkanu navodi kult boga benuna, Naposhjetku, autor posebnit paznju posvecuje razdobliu ikonoklazma, njegovim socijalnim, ekonomskim i Werskim. uzrocima I. posijedicama, te problemu odnosa akve i dreave "w svim. fazama jegovog “trajanja. Rizvo} i djelovanje. monasva na du” Bizanta tema je za Koj posieduemo nije izvora, prvensiveno literamog karaktera, Attor razrhatra forme Monaskog Zivota, smatrajudi da je redovnik ujedno i krSéanski. laik, umnogome odijeljen od pravila i zakonitosti slobodne crkvene institucije. Pobolanje duhovnog Zivota, te pojednos- favijenje dogmama i formalizmom isuvise.sloZenih religioznih koncepeiia na izvoma natela Kfistova naka postavke su koje st. sadrdane u_ vein propovjedididhovne obnoves. koju ai propel Fedoni, pt emu je thw nak eso bio ha sraniddopustenog So J nuzno dovodilo 1 do stikoba i osude od strane slubenihcrkvenih insttucja, Obrazovanie I Skolstvo tema st poglavlja u kojem autor razmatra. sistem i organizaciju nigeg, srednieg i viseg Skolstva, predmete koji su se izuéavali, te istite Carigrad kao srediste visokoskol Ustanova, mjesto djelovanja’najistaknutih znanstvenika i stvaranja znanstvenih i knjizevnih Gla dragogenih, 2a kultumi rzvo} Carstva, Drugi dio knjige pod naslovom »Misaoni, svijet Bizantas (173-261) posvecen je_razma- tranju dubovnog.divota i oblika svakodnevnih, verovanja u Bizantu, U poglavi O:Dobru i Ziu (175-191) tikazuje se na poimanje Boga i Cara kao na najvisi stupanj duhovne i svj tovne hijerarhije, Poseban’ znagaj t svaKodnevnom duhovnom. Zivotu predstavijali sui lokalni sci ke tt se Stovali_u pojedinim pode ena i gradovima Bizanta (sv. Teodora, sv. Jura. sv, Dimitne, sv. Spiridon 1 drug). lo | demoni, demonizam 1 predstavlianje zhi sila kao’ opeg zla T njihova moguénost da. opsjednu dust, svakog Govjeka “opasnost su od koje je obitan stanovnik strepio, a Posljedn sud se smatrao neposrednim tinom pred tlazak u nebeski raj il demonski pakao, Univercum, priroda, evolucija i Covjek pitanja su Koja su. svojatumagenja na nizliite nagine nalazikt u-djlima -bizantskih znanstvenika (Filon Aleksandrijski, Teofil Antiohijski, Bazilije, Diodor, Severijan Grabala, Pseudo-Cezarije, Mie sel {dng a ko su agmenne za vasa timaéena nal Bib | knigana crkvenih oraca, Posebna paénja posvecena je razmatranju uzroka etnitke i jezitne razictost fzmedu naroda Carstva {omiliena teorija o Noinim sinovima Semu, Hani, i Jafetu, te 0 babllonsko} kul), Sivaranje.svijeta, pocetak brojenia godina, te. vrjeme kao prizodna 1 powjesna lategoria polmowi su koji u njhhovim djelima Sesto imaju.mistitno. znatente, Brit Thudske “pow isklitiv je zasnovan na Kronoloskom izanju dogadaja 1 nara nom karaktert’ prikazivanja. Apokalipsa, Posliednji. sud, Gog i Magog, cist | sl jimovi vezani ti konac’ svijeta postau sve aktuelnii, See prisutni’ u ikononografiji i fteraur, W vijeme w_Kojem je Carsivo Konatno nestalo (XV stollece). U poslevit 0 mistonoj predod2bi idealnog “fivota autor ragmatra razlitite a iva $ obzirom na njihovu spolnu, profesionalnu i socijalnu. podijeljenost U hijerarhii bizantskog druStva 1 opcem poimanju eovjeka 's obzirom na njegovu unaprijed jeden! pripadnost neko} od ovth Kategoria, “Autor smatra-da je Zivot 'u gradu bio u 332potpunosti u suprotnosti sa helenistitkim idealom »polisae, te da je, zasnovan iskijutivo na nagelima krSéanske_dogme, odraz. hijerarhije i autoritera uspostaviienth u carstvu, U treéoj i zavrSno).cjelini (-Nasljedstvos, 265-318) autor razmatra razvo). knjiZevnosti i uumjetnost kao najinies, iviizaciskog nasjedaBizanta, a koji su svojom dubokom uutemeljenoScu i Sirinom_prodiranja_joS dugo poslije pada Carstva zratii svojim utjecajem i obogadivali duhovnu i kulturnu_bastinu kSéans E knyiz a istiée da se na bizantsku kn dominanma, veé su w njoj cerkvenoslavenskom, armenskom i, drugim jezicima, njegovo} povijesti izdvaja dva Kljuéna perioda (Homer i IV pile Kristy drugom razdobli). | Posebnu historiografii, navodeci ukratko razdoblie stvaranja, djela i doprinose nekih od najznatajnijih bizantskih kronigara (Prokopije, Menandar Protektor, Teofilakt Simokata, Teofan, Lav Dakon, Mihael Psel, Ana Komnen, Nikita Honiat, Nikifor Gregora i drugi). Zivoti svetaca su vista naboine literature, ali i znagajan izvor za. poznavanje crkvene povijesti, te u Prov plsana "po. ednodbraznom “Koncept. Tako “mane, zastupena, u” bizantsk) yigemost su prisuna i deta psana,Jokalnim jeziKom, a prvi poznatt prinjeni dati se 4 piu polovina Xil_stobeca 1 pripisuiu dvorskom poeti Teodoru Prodromu. Iz. XILXIl stofjeéa datira i nekoliko viteskih romana, od kojih se autor zna samo 2a roman »Kalimah i Krisorojae (Andronik, Paleolog, neéak cara Andronika Il). Autor ukratko spominje djela enciklopedijskog i leksikografskog karaktera, kao Sto su Focijeva »Bibliotecas, »Excepta« stantina Porfirogeneta, te djela Maksima Planude i Dimitrija Triklini Umietnost, napose razvoj athitekture posljednje su poglavije unutar ove celine. Autor razmatra posebnosti u razvoju i izrazaju bizantske umjetnosti_u odnosu na Zapa psku (anonimnost i impersonalnost te tekkocu_njezinog sagledavanj gmentame si oblici_umjet ja vezani su UZ ed potrebe, kanone i obiaje, a motivi koji su. pritom koristeni iskutivo su krScanskog.karak- tera. Autor posebno razmatra doba Justinijinove viadavine kao vrijeme_procvata Kasitne bizantske umjetnosti, te na primjeru sv. Sofije (VI st.) ukazuje na opéeprihvaceni bazilikalni tip crkve kao na dominantan’ u sakralnoj arhitekturi ‘u Carstvu. Problem ikoniklazma, pogroma, ali i obnove kulta ikona posebna su celina koju autor obraduje unutar ovoga postovia, posebno se osvréudi na mozaike 1 narativmost uw dekoracii bizanskih.rkava, azmatrajuei razvo} slikarswwa na tu Carstva autor kao napose vrijedne primjere spomin) dekoracija crkve u Nesezima.u Makedoniji (1164), te, kada je ret 0 SD, Gjelima iz. Mil stolieca, tt MileSeva i Sopocanima. Izvjesna olaiczadijae.skawskih motiva’ saprimjetnim unosenjem elemenaa ig svakodnevnog, i suvremenog. Zivota-primjena, je na freskama samostanu. Ravanica i Manasija iz XIV stoljeéa. Umjetnost Bizanta je kao nasljednik hele- nizma i kySéanske umjetnosti sa_svim svojim osobitostima nadiSla prostor svoga drzavnog rasprostiranja, te znatan_utjecaj.imala_na_ umjetnost_velikog dijela evropskog” krSéanskog prostora, trajudi ondje i nakon Sto je bizantska vlast u njima prestala, Zaklucujuc. pnkaz dela. G Manga modemo_ primjetti da je autor, nastojo, prikazat povijesni razvoj bizantske civilizacije kako s obzirom na_polititku, socijalnu i ekonomsku zadinu, tako i, Sto je posebno istaknuto, i s obzirom na razvoj i aspekte duhovnog, ultumog i uopée svaKodnevnog Zivota u Carstvu tijekom dugog vremena njegovog povije- shog razvoja. Posebnu paznju autor je posvetio iscrpnom rizmatranju djelovanja erkve i grivenih ustinove, napose voi monaskog,Zivota, fe pojvi, tajaniu i koncepcjama brojnih sekti u_razlicitim dijelovima Carstva, Prikazujuél umjemost, knjizevnost i kulrumi aspekt Zivota Carstva kao nasijede T »nadgradnju« koja se profirila u ostale dijelove kaSéanskog zapada, gdje su nastavili svoj razvoj i nakon sto se padom Carigrada pod tur- sku vlast’ 1453. godine zauvijek ugasilo tisudjemo postojanje Bizantskog carstva, autor je iznio i podatke 0 razvoju i osobitostima bizantske wnjemosti na prostoru’ Balkaria, Smatrajud sve dijelove Curstva jedinstvenom drZavnom cjelinom i nerazdvojaim kultumim krugom, autor karakteristike kultwnog razvoja brojnih razlidith etitkih, vjerskih i jeziénih skupina’ ne izdvaja iz konteksta opéeg kultumog razvoja Carstva, smatrajuéi da je svatko nih davao svoj doprinos i vrijednost stvarajudi ‘tako sKlop duhovnih, kulturnih’ i umjet- h vrijednosti ugradenih u jedinstvenost bizantske civilizacije. jesiod u_prvom, te. knjiZevnost V- pu autor pasvecuebizansho Lovorka Coralié 333UDK 949.75 ISSN 0353-295X FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST INSTITUTE OF CROATIAN HISTORY INSTITUT FUR KROATISCHE GESCHICHTE RADOVI VOL. 26 ZAGREB 1993.UDK 949.75 ISSN 0353-295X Rad. - Zavod hrvat. povij. VOL. 26 — str. 1-376 Zagreb 1993. FILOZOFSKI FAKULTET SVEUCILISTA U ZAGREBU Izdavat: ZAVOD ZA HRVATSKU POVIJEST UREDNICKI ODBOR: Branka BOBAN, Zagreb, Mirjana GROSS, Zagreb, Josip LUCIG, Zagreb, Marijan_ MATICKA, Zagreb, Ivan OCAK, Zagreb, Tomislav RAUKAR, Zagreb, Petar STRCIC, Zagreb GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Josip LUCIC, Zagreb Za izdavata Ivo Goldstein Priprema za tisak Hrvoje Standié Adresa uredni8tva: Filozofski fakultet Sveutili8ta u Zagrebu Zagreb, Kréka ul. 1 Casopis izlazi jednom godisnje. Izdavanje éasopisa sufinancira Ministarstvo znanosti i tehnologije. Rjeenjem Republikog komiteta za prosvjetu, kulturu fizitku i tehnitku kulturu R Hrvatske br. 6859/1 od 5. X. 1982. %asopis »Radovi« osloboden je pla¢anja poreza na promet proizvoda, Casopis je registriran u Republitkom komitetu za informacije R Hrvatske pod br. UP-547/2-84-1984.