Područno (općinsko) natjecanje iz fizike

Zagreb, 22.02.2002
1. razred (skupina)
1. Iz zadanog v-t dijagrama odredi s-t i a-t dijagram, te naći srednju brzinu za prvih 10
sekundi gibanja ?

2. Prvo tijelo se izbaci na visinu H u horizontalnom smjeru, početnom brzinom

v0H=10m/s. U istom trenutku se s površine Zemlje vertikalno u vis, po pravcu koji je
udaljen od mjesta izbacivanja prvog tijela za d=20m, izbaci drugo tijelo početnom
brzinom v0V=40m/s. Odredi visinu H uz uvjet da se tijela sudare u zraku te njihove
brzine u trenutku sudara.

3. Uteg mase m=10kg obješen je u točki

C (slika). Odredi sile koje djeluju na
štapove AB = 5 dm i BC = 3 dm !

4. Na kosini nagiba α=30° leži

uže ukupne duljine l, čiji jedan
dio duljine l0 visi preko kosine
(slika). Koliki dio od l može biti
l0 pa da uže ne sklizne s
kosine ako je faktor trenja
između užeta i kosine µ=0,3.
Trenje na vertikalnoj strani
kosine zanemarimo kao i
efekte na pregibu !

5. Tijelo mase ma=2 kg i brzine va=10 m/s, giba se u horizontalnoj ravnini prema tijelu
mase mb=4 kg i brzine vb=2 m/s, koje mu ide u susret. Treće tijelo mase mc=3 kg i
vc=4 m/s giba se po pravcu okomito na pravac po kojem se gibaju prva dva tijela.
Odrediti veličinu brzine i njezin smjer u odnosu na početni smjer gibanja prvog tijela,
nakon što se sva tri tijela istovremeno sudare apsolutno neelastično !

Opaska : g = 10 m/s2
Prvi razred (skupina) - RJEŠENJA

1. Iz zadanog v-t dijagrama odredi s-t i a-t dijagram, te naći srednju brzinu za prvih 10
sekundi gibanja ?

Rješenje

6 ⋅ 12
s1 = = 36 m
2
s 2 = (10 − 6) ⋅ 12 = 48 m
(14 − 10) ⋅ 12 (2 boda)
s3 = = 24 m
2
s U = 108 m
s12 = s1 + s 2 = 84 m

(2 boda)
 12 − 0 m
a1 = =2 2
6−0 s
12 − 12 0 m
a2 = = =0 2 (2 boda)
10 − 6 4 s
0 − 12 12 m
a3 = =− = −3 2
14 − 10 4 s

(2 boda)

s12 84 m
v 10 = = = 8.4 (1 bod)
t 10 10 s

UKUPNO 9 BODOVA
 2. Prvo tijelo se izbaci na visini H u horizontalnom smjeru, početnom brzinom v0H=10m/s.
U istom trenutku se s površine Zemlje vertikalno u vis po pravcu koji je udaljen od
mjesta izbacivanja prvog tijela za d=20m izbaci drugo tijelo početnom brzinom
v0V=40m/s. Odredi visinu H uz uvjet da se tijela sudare u zraku, te njihove brzine u
trenutku sudara.

Rješenje

m
v 0H = 10
s
d = 20m
m
v 0V = 40
s
_________________
H=?
v H, v V = ?

(Slika 2 boda)

d
d = v 0H ⋅ t s → t s = = 2s (3 boda)
v 0H

g 2 g
H= t S + v 0V ⋅ t S − t S2 = v 0V ⋅ t S
2 2 (2 boda)
H = 40 ⋅ 2 = 80m

m
v v = v 0V − g ⋅ t S = 40 − 20 = 20 (2 boda)
s

m
2
v H = v 0H + (g ⋅ t s ) 2 = 100 + 400 = 10 5 (2 boda)
s

UKUPNO 11 BODOVA
 3. Uteg mase m=10kg obješen je u
točki C (slika). Odredi sile koje
djeluju na štapove AB = 5 dm i
BC = 3 dm !

Rješenje

m = 10 kg
AC = 5 dm
∆ABC ≅ ∆C12
BC = 3 dm ⇒
____________ FBC BC (2 boda)
=
FAC=? Fg AB
FBC=?
BC BC 3
FBC = Fg = mg = 100 = 75 N
AB AB 4
(1 bod)

FAC AC
= (2 boda)
Fg AB

(Slika 2 boda) AC AC 5
FAC = Fg = mg = 100 = 125 N
AB AB 4
(1 bod)
2 2
AB = AC − BC = 4 dm

UKUPNO 8 BODOVA
 4. Na kosini nagiba α=30°, leži uže
ukupne duljine l, čiji jedan dio,
duljine l0, visi preko kosine (slika).
Koliki dio od l može biti l0 pa da
uže ne sklizne s kosine ako je
faktor trenja između užeta i kosine
µ=0,3. Trenje na vertikalnoj strani
kosine zanemarimo kao i efekte
na pregibu !

Rješenje

α = 30°
µ = 0,3

l0
=?
l

( slika 2 boda)
Dva slučaja:

a) Klizanje niz kosinu, uže miruje

1
Fg1X = Fg1
2
(2 boda)
3
Fg1Y = Fg1 - Fg1X + Ft1 + FN = 0 (1 bod)
2
FP = - Fg1Y = Fg1Y 1 3
− λ(l − l0 )g + µ λ(l − l 0 )g + λ ⋅ l 0 ⋅ g = 0 ⋅ 2
2 2
F0 = Fg0
- l + l0 + 3µ ⋅ l − 3µ ⋅ l0 + 2l 0 = 0
3
Ft1 = µ ⋅ FP = µ ⋅ Fg1Y = µ Fg1 l 0 (3 − 3µ) = l(1 − 3µ)
2
(1 bod) l0 1 − 3µ 0,48
= = = 0,19
l 3 − 3µ 2,48
(1 bod)
Fg1 = m1 ⋅ g = λ ⋅ (l − l0 )g
(2 boda)
Fg0 = m 0 ⋅ g = λ ⋅ l 0 g
m
λ= - linearna gustoća
l

b) Klizanje uz kosinu, uže miruje

- Fg1X − Ft1 + FN = 0 (1 bod)

 1 3
− λ (l − l 0 )g − µ λ(l − l0 )g + λ ⋅ l0 g = 0 ⋅ 2
2 2
- l + l0 − 3µ ⋅ l + 3µ ⋅ l0 + 2l 0 = 0
l 0 (3 + 3µ) = l(1 + 3µ)

l0 1 + 3µ 1,52
= = = 0,43 (1 bod)
l 3 + 3µ 3,52

1 − 3µ l 0 1 + 3µ
≤ ≤ (1 bod)
3 − 3µ l 3 + 3µ
l
0,19 ≤ 0 ≤ 0,43
l

UKUPNO 12 BODOVA
 m
5. Tijelo mase m A = 2kg i brzine v A = 10 , giba se u horizontalnoj ravnini prema
s
m
tijelu mase mB = 4kg i brzine v B = 2 , koje mu ide u susret. Treće tijelo mase
s
m
mC = 3kg i brzine v C = 4 giba se po pravcu okomitom na pravac po kojem se
s
gibaju prva dva tijela. Odrediti veličinu brzine i njen smjer, u odnosu na početni
smjer gibanja prvog tijela, nakon što se sva tri tijela istovremeno sudare
apsolutno neelastično !

Rješenja: Y

m A = 2kg
m r
v A = 10 p
s r
pC
mB = 4kg r mB
mA vA
m α
vB = 2 r r
s p AB v B X
mC = 3kg
r
m vC
vC = 4
s (Slika 2 boda)
mC
v =?
α =?

pC + pB + pC = p
(1 bod)

kgm
pAB = mAv A − mBv B = 12 (1 bod)
s

kgm
pC = mCv C = 12 (1 bod)
s

2 2 kgm
⇒ p = p AB + pC = pc 2 = 12 2 (1 bod)
s

p = (mA + mB + mC )v (1 bod)

p mCv C 4 2m
⇒v = = 2 =
mA + mB + mC mA + mB + mC 3 s
(1 bod)
 r
p

r
pC
(2 boda)
α
r p AB = pC ⇒ α = 45 °
p AB

UKUPNO 10 BODOVA
 Područno (općinsko) natjecanje iz fizike
Zagreb, 22.02.2002
2. razred (skupina)
1. U staklenoj cijevi koja je s jedne strane
zataljena, a čija je dužina 70 cm, nalazi se sl 1. sl 2.
stupac zraka zatvoren odozgo stupcem
žive dužine 20 cm tako da je živa do kraja
cijevi (sl.1). Cijev polako okrenemo, pri
čemu se dio žive izlije (sl.2).
a) Kolika je visina živinog stupca ostala u
cijevi ako atmosferski tlak odgovara
stupcu od 75 cm Hg?
b) Pri kojoj će se dužini cijevi stupac žive
iste visine sasvim izliti pri okretanju u
poziciju na sl.2?

2. Neka količina dvoatomnog plina

volumena 5 litara najprije je pod p/⋅101325 Pa
tlakom od 101325 Pa, a zatim pod
tlakom od 3·101325 Pa i volumena
C(2;3) B (5;3)
2
litre. 3 • •
a) Nađi promjenu unutrašnje
2 D(1;2)
energije, količinu topline i izvršeni A(5;1)
rad ako se prijelaz iz prvog u 1 • •
drugo stanje odvija najprije po
izohori, a zatim po izobari?
b) Izračunaj isto u slučaju da se 2 5 V/10-3m3
prijelaz iz prvog u drugo stanje
odvija najprije po izobari pa po
izohori.

3. U toplijem spremniku idealnog Carnotovog kružnog procesa su voda i para na 100°C, a u

hladnijem spremniku su led i voda na 0°C .
a) Koja se količina vodene pare mora kondenzirati u toplijem spremniku da bi se u
hladnijem
rastalilo 2 kg leda?
b) Ako ciklusu promijenimo smjer, pa radi kao idealni hladnjak, kolika će se količina vode
ispariti u toplijem spremniku da bi se u hladnijem spremniku zaledilo 2 kg leda?
c) Izračunaj koeficijente iskorištenja oba stroja.

4. Oko metalne kugle radijusa 2 cm nalazi se koncentrična metalna sfera radijusa 4 cm. Na
metalnoj kugli se nalazi naboj od 2×10-8 C, a na sferi negativni naboj od -4×10-8C.
Nađi jakost električnog polja po iznosu i smjeru u točkama koje su udaljene:
a) 1cm od središta metalne kugle
b) 3 cm od središta metalne kugle
c) 6 cm od središta metalne kugle

5. Po vrhovima kvadrata stranica 4 cm su raspoređeni jednaki točkasti naboji od 6,6×10-9 C.

a) Nađi rad pri prenošenju naboja od 3,3×10-9 C iz centra kvadrata do sredine jedne
njegove stranice.
b) Koliki je taj rad, ako su naboji međusobno jednaki po apsolutnoj vrijednosti, ali
susjedni naboji imaju suprotne predznake.
Drugi razred (skupina) - RJEŠENJA
1.
U staklenoj cijevi koja je s jedne strane zataljena, a čija je dužina 70 cm, nalazi se stupac zraka
zatvoren odozgo stupcem žive dužine 20 cm tako da je živa do kraja cijevi ( sl. 1 ). Cijev polako
okrenemo, pri čemu se dio žive izlije ( sl. 2 ).
a) Kolika je visina živinog stupca ostala u cijevi ako atmosferski tlak odgovara stupcu od 75 cm Hg?
b) Pri kojoj će se dužini cijevi stup žive iste visine sasvim izliti pri okretanju u poziciju na sl.2?

sl 1. sl 2.

Rješenje:

promjena je izotermna pa vrijedi:

p1⋅V1 = p2⋅V2
p1⋅A⋅h1 = p2⋅A⋅h2
p 1⋅ h 1= p 2⋅ h 2 (1 bod)

p1 =95 cmHg p2 = 75– (20 – x)= (55+x)cmHg

h1 = 50 cm h2 = (50 +x) cm (2 boda)

a)
p 1⋅ h 1= p 2⋅ h 2
95⋅50 = (55+x) ⋅(50+x)
95⋅50 = 55⋅50 +105x+x2
x2 +105x–2000 =0 (2 boda)
x=16,5 cm
h2=20 cm–16,5 cm = 3,5 cm (1 bod)

b)
p1 =95 cmHg p2 =75 cmHg
h1 = y cm h2 = (y+20) cm (2 boda)

p 1h 1= p 2h 2
95 ⋅ y = 75 ⋅( y+20)
20y=1500 (2 boda)
y = 75 cm

Odgovor: 95 cm i više (2 boda)

UKUPNO 12 BODOVA
2.

Neka količina dvoatomnog plina volumena 5 litara najprije je pod tlakom od 101325 Pa, a zatim pod
tlakom od 3x 101325 Pa i volumena 2 litre.
a) Nađi promjenu unutrašnje energije, količinu topline i izvršeni rad ako se prijelaz iz prvog u drugo
stanje odvija najprije po izohori, a zatim po izobari?
b) Izračunaj isto u slučaju da se prijelaz iz prvog u drugo stanje odvija najprije po izobari pa po
izohori.
p/⋅101325 Pa

C(2;3) B (5;3)
Rješenje 3 • •

2 D(1;2)
pA=101325 Pa A(5;1)
VA= 5x 10-3 m3 1 • •
pB= 3x 101325 Pa
VC= 2x 10-3 m3
2 5 V/10-3m3

Error! K
Error! K cp=7/2 R J mol-1 K-1
Error! K cV =5/2 R J mol-1 K-1
(4 boda)
Error! K

a)
WAB = 0
∆UAB = n⋅cv( TB-TC) = 2533,1J
∆QAB =∆UAB = 2533,1J
WBC= p⋅∆V = n⋅R( TC-TB) = - 911,9 J
∆UBC= n ⋅cV⋅ ( TC-TB) = -2279,8 J
∆QBC = n ⋅cp⋅ ( TC-TB) = -3191,7 J
W= -911,9 J
∆U = 253,3 J Q=W+∆U (4 boda)
Q= -658,6 J

b)
WAD = n⋅ cv⋅ (TD-TA) =-304,0 J WDC = 0 J
∆UAD = - n⋅ cV ⋅ (TD-TA) = -760 J ∆UDC= n⋅ cV ⋅ (TC-TD)= 1013,3 J
∆QAD = n⋅ cp⋅ (TD-TA) = -1063,9J ∆QDC =∆UDC = 1013,3 J
W= -304J
∆U = 253,3 J Q=W+∆U (4 boda)
Q= -50,7 J
UKUPNO 12 BODOVA
3.

U toplijem spremniku idealnog Carnotovog kružnog procesa su voda i para na 100°C, a u hladnijem
spremniku su led i voda na 0°C .
a) Koja se količina vodene pare mora kondenzirati u toplijem spremniku da bi se u hladnom rastalilo 2
kg leda?
b) Ako ciklusu promijenimo smjer, pa radi kao idealni hladnjak, kolika će se količina vode ispariti u
toplijem spremniku da bi se u hladnijem spremniku zaledilo 2 kg leda?
c) Izračunaj koeficijente iskorištenja oba stroja.

TT= 373 K
TH= 273 K
QT= 22,6 ⋅105 ⋅ mP J (2 boda)
QH= 2 ⋅33,4⋅ 104 J =6,68⋅105J

a)
Error!
TH Q H
=
TT Q T
273 6,68 ⋅ 10 5
=
373 22,6 ⋅ 10 m P
mP = 0,404 kg vodene pare kondenzira (2 boda)

b)
Error!

QH⋅TT = TH⋅QT

TM Q H
=
TT QT

QT = mP ⋅2,26⋅106 J

QH = 6,68⋅105 J (2 boda)

mP= 0,404 kg vode ispari

c)
Error!
Error! (2 boda)
UKUPNO 8 BODOVA
4.

Oko metalne kugle radijusa 2 cm nalazi se koncentrična metalna sfera radijusa 4 cm. Na metalnoj
kugli se nalazi naboj od 2×10-8 C, a na sferi negativni naboj od -4×10-8C.
Nađi jakost električnog polja po iznosu i smjeru u točkama koje su udaljene:
a) 1cm od središta metalne kugle
b) 3 cm od središta metalne kugle
c) 6 cm od središta metalne kugle

RJEŠENJE: slika (2 boda)

Q1= 2⋅10-8 C
Q2= – 4⋅10-8 C

S
EA=0
B EC C
EB
A

a) EA=0 (2 boda)

k ⋅ Q 1 9 ⋅ 10 9 ⋅ 2 ⋅ 10 −8 5 N
b) EB= = = 2 ⋅ 10
r2 (3 ⋅ 10 − 2 ) 2 C
(2 boda)

k ⋅ Q1 k ⋅ Q 2 9 ⋅ 10 9 (2 ⋅ 10 −8 − 4 ⋅ 10 −8 ) N
c) EC=E1+E2 = 2
+ 2 = −4
= −0,5 ⋅ 10 5
r r 36 ⋅ 10 C

(2 boda)

UKUPNO 8 BODOVA
5.

Po vrhovima kvadrata stranica 4 cm su raspoređeni jednaki točkasti naboji od 6,6×10-9 C.

a) Nađi rad pri prenošenju naboja od 3,3×10-9 C iz centra kvadrata do sredine jedne
njegove stranice.
b) Koliki je taj rad ako su susjedni naboji međusobno jednaki po apsolutnoj vrijednosti ali imaju
suprotne predznake.

RJEŠENJE:

Q1=6,6⋅10-9C
Q2=3,3⋅10-9C
a=4 cm

a)

kQ1 a 2 a
ϕA = 4 r= r1 = r2 = = 2 ⋅ 10 − 2 m (1 bod)
r 2 2
2
a
r3 = r4 = a +   = 20 ⋅ 10 − 2 m
2
(1 bod)
 2

4 ⋅ 6,6 ⋅ 10 −9 ⋅ 9 ⋅ 10 9
ϕA= = 8400,00 V (2 boda)
2 ⋅ 10 − 2 2

2 ⋅ 9 ⋅ 10 −9 ⋅ 6,6 ⋅ 10 −9 2 ⋅ 9 ⋅ 10 −9 ⋅ 6,6 ⋅ 10 −9
ϕB = + = 8596,45 V ( 2 boda)
2 ⋅ 10 −2 4,47 ⋅ 10 − 2

WAB=Q2⋅(ϕB–ϕA ) = 6,48⋅10-7J (2 boda)

b)
ϕA=0 V
ϕB=0 V
WAB = Q2⋅0 =0 J (2 boda)

UKUPNO 10 BODOVA
 Područno (općinsko) natjecanje iz fizike
Zagreb, 22.02.2002
3. razred (skupina)

1. Djevojčica težine 400 N čuči

na ljuljački. Centar mase joj je
1.2 m udaljen od tla i 3.7 m od
vrha ljuljačke. Ona se zaljulja i
na dnu luka kojeg ljuljačka
opisuje naglo se ustane
podižući svoj centar mase za
0.6 m. Izračunajte visinu do
koje se popne centar mase
djevojčice u stojećem
položaju kod maksimalnog
otklona ljuljačke!
2. Kvadratnu petlju dužine l, otpora R i mase m
pustimo da pada u homogenom magnetskom polju
B, kao što je prikazano na slici. Polje je okomito na
površinu petlje i u horizontalnom smjeru.
a) Objasnite zašto se u ravnotežnom stanju petlja
giba konstantnom brzinom.
b) Odredite tu brzinu i smjer inducirane struje
c) Na koji bi se način gibala petlja da magnetsko
polje u svakom trenutku probada cijelu površinu?

3. Odredite rezonantnu frekvencijustrujnog

kruga prikazanog na crtežu. IR,
IC
I

4. Crtež prikazuje putanju elektrona kroz

kombinaciju električnog i magnetskog polja B1
kao što je prikazano na slici. Kolika je brzina
elektrona koji udara u metu i koliki je omjer
magnetskih polja ako je napon koji ubrzava B2
elektron 100 V, a r2 = 2r1? Nacrtaj ili napiši u
kojem su smjeru magnetska polja. Masa
elektrona je 9.11 10-31kg, a naboj 1.6 10-19C.

5. Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi bez trenja u položaju ravnoteže povezano sa

elastičnom oprugom zanemarive mase za čvrstu točku . Nakon što se podloga nagne pod
kutom od 450 tijelo se pusti da se slobodno giba i pri tome ono postiže najveću brzinu od 5
m/s te započinje harmonijsko titranje oko ravnotežnog položaja. Kolikim periodom titra
tijelo i kolika je amplituda titranja?

α = 450
1. Djevojčica mase 400 N čuči na ljuljački.
Centar mase joj je 1.2 m udaljen od tla i 3.7 m
od vrha ljuljačke. Ona se zaljulja i na dnu luka
kojeg ljuljačka opisuje naglo se ustane
podižući svoj centar mase za 0.6 m. Izračunajte
visinu do koje se popne centar mase djevojčice
u stojećem položaju kod maksimalnog otklona
ljuljačke!
RJEŠENJE:

-vrijedi zakon očuvanja kutne količine gibanja:

3.7mvB (3.7 − 3.1)mv′B -> v′B = 1.2vB

-iz zakona očuvanja energije slijedi:

1 2
mvB = mg (1.2 − 0.6) -> vB = 3.43ms −1
2
-> v′B = 1.2vB = 4.1ms −1

1 v′B2
mv′B2 = mg (h − 1.2) -> h= + 1.2 = 2.1m
2 2g

2. Kvadratnu petlju dužine l, otpora R i mase m

pustimo da pada u homogenom magnetskom polju B,
kao što je prikazano na slici. Polje je okomito na
površinu petlje i u horizontalnom smjeru.
d) Objasnite zašto se u ravnotežnom stanju petlja
giba konstantnom brzinom.
e) Odredite tu brzinu i smjer inducirane struje
f) Na koji bi se način gibala petlja da magnetsko
polje u svakom trenutku probada cijelu
površinu?

RJEŠENJE:
a) Kada brzina ne bi bila konstantna, značilo bi da djeluje neuravnotežena sila na okvir. Neka je
mg > ilB. Gibanje je ubrzano prema dolje, što uzrokuje povećanje promjene toka. Time se
povećava inducirana struja, a time i sila koja djeluje suprotno od mg. To smanjuje ubrzanje sve
do nule.

b)
∆Φ Bl∆l U i Blv -> smjer inducirane struje je u smjeru
Ui = = = Blv i= =
∆t ∆t R R
kazaljke na satu.

Sila zbog magnetskog polja jednaka je po iznosu. težini okvira

B 2l 2v mgR
mg = FA mg = Bil = v=
R B 2l 2
 c) Budući da se tok ne mijenja, ne pojavljuje se sila zbog prisustva magnetskog polja.
Akceleracija padanja bit će, dakle g (jednoliko ubrzano gibanje).

3. Odredite rezonantnu frekvenciju strujnog kruga prikazanog na crtežu.

IR,L L
R
IC
C
I
RJEŠENJE:
Problem ćemo riješiti pomoću rotirajućih vektora. Naponi u svakoj paralelnoj grani su jednaki
i u fazi. Međutim, struje su različite:
IC = U/RC =U C ω
IR,L = U/[R2+ω2L2]1/2
tgα=Lω/R
Struja u grani s kondenzatorom pomaknuta je za π/2 ispred I
C
napona, a u grani sa R i L elementima zaostaje za kut α prema
naponu. Rezultantna struja I dobije se vektorskim zbrajanjem I
struja IC i IR,L. Struja I pomaknuta je prema naponu za kut ϕ.
Ako nema faznog pomaka ϕ = 0 između struje i napona, ϕ
kažemo da je strujni krug u rezonanciji. Crtež rotirajućih α
U
vektora pokazuje da rezonancija nastaje u slučaju kad je:
IC = IR,L sinα IR,L
Obzirom da je: U
2
sin α=[Lω]/[R +ω L ] 2 2 1/2 I α
IC

uvrštenjem izraza za IC i IR,L dobiva se: IR,L

U C ω = {U/[R2+ω2L2]1/2}⋅{ Lω/[R2+ω2L2]1/2}
Odavde je rezonantna frekvencija:
1 R2
ω= − 2
LC L

4. Crtež prikazuje putanju elektrona kroz

kombinaciju električnog i magnetskog polja B1
kao što je prikazano na slici. Kolika je brzina
elektrona koji udara u metu i koliki je omjer
magnetskih polja ako je napon koji ubrzavaB2
elektron 100 V, a r2 = 2r1? Nacrtaj ili napiši u
kojem su smjeru magnetska polja. Masa
elektrona je 9.11 10-31kg, a naboj 1.6 10-19C.

RJEŠENJE:
 2
mv1 2eU
= eU ⇒ v1 = v1 = 5.9 ⋅ 106 m / s
2 m

mv22 mv12
= + eU ⇒ v2 = v1 2 v2 = 8.3 ⋅ 106 m / s
2 2

mv1 mv2
FL = Fcp ⇒ r1 = r2 =
eB1 eB2

r1 v1 B2 1 B2
= = ⇒ = 0.7 Smjer magnetskih polja je suprotan.
r2 v2 B1 2 B1
Polje B1 ima smjer u "papir", a polje B2 iz "papira"

Brzina kojom elektron udara u metu je v2 = 8.3 ⋅ 106 m / s .

5. Tijelo se nalazi na horizontalnoj podlozi bez trenja u položaju ravnoteže povezano sa

elastičnom oprugom zanemarive mase za čvrstu točku . Nakon što se podloga nagne pod
kutom od 450 tijelo se pusti da se slobodno giba i pri tome ono postiže najveću brzinu od 5 m/s
te započinje harmonijsko titranje oko ravnotežnog položaja. Kolikim periodom titra tijelo i
kolika je amplituda titranja?

α = 450

RJEŠENJE:

Komponenta sile teže koja djeluje niz kosinu izjednačava se u položaju ravnoteže sa
elastičnom silom

mg sin α = ky 2 boda

Pri tome će zbog položaja ravnoteže i početne situacije vrijediti da je y najveća elongacija odnosno
amplituda A.
mg sin α mg 2
k= = 2 boda
A 2A
Ako to uvrstimo u izraz za vlastitu frekvenciju
 k g 2
ω= ⇒ω =
m 2A 2 boda

Znamo da je maksimalna brzina

v0
v0 = Aω ⇒ A = 1 bod
ω

ωg 2 g 2 4πv0
ω= ⇒ω = ⇒T = = 4.53s 2 boda
2v0 2v0 g 2
Amplituda je tada
v02
v0
A= = 2 = 3.6m 1 bod ukupno 10 bodova
ω g
 Područno (općinsko) natjecanje iz fizike
Zagreb, 22.02.2002
4. razred (skupina)

1. Dva konkavna sferna zrcala polumjera zakrivljenosti 38 cm i 36 cm okrenuta su jedno prema

drugome, tako da im se optičke osi podudaraju. Udaljenost između tjemena zrcala iznosi 8 dm.
Između zrcala nalazi se predmet 30 cm udaljen od zrcala manje žarišne daljine. Nađi grafički i
računski položaj slike i njezino povećanje koje nastaje refleksijom najprije na bližem a zatim
na daljem zrcalu !

2. Bikonveksna leća kojoj plohe imaju jednake polumjere zakrivljenosti nalazi se u zraku.
Načinjena je od stakla apsolutnog indeksa loma 1,5.

a) Kolika je njezina žarišna daljina u zraku, ako

su joj zadane dimenzija prema slici?

b) Za koliko će se promijeniti žarišna daljina

leće, ako je iz zraka premjestimo u vodu?
Apsolutni indeks loma vode je 1,33.

3. Okomito na optičku rešetku koja ima 200 zareza po milimetru upada svjetlost dviju valnih
duljina od 594 nm i 792 nm.

a) Pod kojim će se najmanjim kutom prekriti maksimumi otklonjenih zraka?

b) Postoje li spektri višeg reda koji će se prekriti? Ako postoje, pod kojim će se kutom to
dogoditi?

4. Staklena ploča prekrivena je tankim slojem prozirne tvari apsolutnog indeksa loma 1,4.
Okomito na ploču pada snop monokromatske svjetlosti valne duljine 580 nm. Kolika mora biti
debljina nanesenog sloja uslijed čega bi, unatoč što je osvjetljenja, izgleda tamna? Navedi sve
mogućnosti !

5. Dvije čestice gibaju se u istom smjeru jednakim brzinama od 0,91 c jedna iza druge. Druga
udari nepokretnu prepreku 47 ns iza prve. Kolika je vlastita udaljenost ovih čestica prije udara
o prepreku?
Četvrti razred (skupina) - RJEŠENJA

1. Dva konkavna sferna zrcala polumjera zakrivljenosti 38 cm i 36 cm okrenuta su jedno prema

drugome, tako da im se optičke osi podudaraju. Udaljenost između tjemena zrcala iznosi 8 dm.
Između zrcala nalazi se predmet 30 cm udaljen od zrcala manje žarišne daljine. Nađi grafički i
računski položaj slike i njezino povećanje koje nastaje refleksijom najprije na bližem, a zatim
na daljem zrcalu.

Rješenje:
R1
R1= 38 cm
f1 = =19 cm (1 bod)
2
R
R2= 36 cm
f 2 = 2 =18 cm
2

d= 80 cm
a1=30 cm

b2=? M=?

(2 boda)

Slika je realna, uvećana i uspravna (1 bod)

Reflektiranje na zrcalu Z2
1 1 1
+ =
a1 b1 f 2
(2 boda)
a ⋅f 30 cm ⋅ 18 cm
b1 = 1 2 = = 45 cm
a1 − f 2 30 cm − 18 cm

To je slika predmeta na zrcalu Z1

a 2 = d − b1 = 80 cm − 45 cm = 35 cm (1 bod)
a ⋅f 35 cm ⋅ 19 cm
b2 = 2 1 = = 41,56 cm (1 bod)
a 2 − f1 35 cm − 19 cm
 b1 b 45cm 41,56cm
M = (− ) ⋅ (− 2 ) = (− ) ⋅ (− ) = 1,78 (2 boda) UKUPNO 10 BODOVA
a1 a2 30cm 35cm

2. Bikonveksna leća kojoj plohe imaju jednake polumjere zakrivljenosti nalazi se u zraku.
Načinjena je od stakla apsolutnog indeksa loma 1,5.

a) Kolika je njezina žarišna daljina u zraku ako

su joj zadane dimenzija prema slici

b) Za koliko će se promijeniti žarišna duljina

leće ako je iz zraka premjestimo u vodu?
Apsolutni indeks loma vode je 1,33.

Rješenje
a)

(2 boda)

1 1 R
f= = = =R (2 boda)
 1 1  2 2 ⋅ 0,5
(n − 1) +  (1,5 − 1) ⋅
 R1 R 2  R

Iz trokuta ABC
(2R-b)b=a2
2Rb=a2+b2 (2 boda)
 a 2 + b 2 (4,12) 2 + (1) 2
R= =
2b 2
f = R = 8,98cm

b) U zraku
1 
f1 =
n1 = 1,55 2  f 2 n1 − 1 1,5 − 1
(n1 − 1) ⋅  = = = 3,84
R  f1 n 2 − 1 1,13 − 1
n 3 = 1,33 
1 
n1 1,5 f2 =
n2 = = = 1,13 2 f 2 = 3,84f1
n 3 1,33 (n 2 − 1) ⋅ 
R
(2 boda) (3 boda)

UKUPNO 11 BODOVA
3. Okomito na optičku rešetku koja ima 200 zareza po milimetru upada svjetlost dviju valnih
duljina od 594 nm i 792 nm.

c) Pod kojim će se najmanjim kutom prekriti maksimum otklonjenih zraka?

d) Postoje li spektri višeg reda koji će se prekriti? Ako postoje, pod kojim će se kutom to
dogoditi?

Rješenje

1 mm
d= = 5 ⋅ 10 −6 m
200
λ 1 = 594nm
λ 2 = 792nm

k= ? α=?
k´=? α´=?

a)

sin α=sin α´
kλ 1 k ′λ 2
=
d d k = 4 za λ 1 = 594nm
(3 boda) (2 boda)
k ′ λ 1 594 3 k ′ = 3 za λ 2 = 792nm
= = =
k λ 2 792 4

4λ 1 4.594 ⋅ 10 −9
sinα = =
d 5 ⋅ 10 6
sinα = 0,4752 (2 boda)
α = 28,37°

b) Drugo prekrivanje
k= 8 za λ1 =594 nm
k´= 6 za λ2 =792 nm
8λ
sinα′ = 1 =
d
sinα′ = 0,9504 (2 boda)
α′ = 71,87°

Slijedeća prekrivanja za
k=16
k´=12 (1 bod)
nisu moguća jer je sin α >1

UKUPNO 10 BODOVA

4. Staklena ploča prekrivena je tankim slojem prozirne tvari apsolutnog indeksa loma 1,4.
Okomito na ploču pada snop monokromatske svjetlosti valne duljine 580 nm. Kolika mora biti
debljina nanesenog sloja uslijed čega unatoč što je osvjetljenja izgleda tamna. Navedi
nekoliko mogućnosti.

Rješenje

Faze se mijenjaju prilikom refleksije na A i B pa će rezultat interferencije biti

isti kao da se ta promjena nije ni zbila

(2 boda)
n= 1,4
λ=580 nm

d=?

Geometrijska razlika puta ∆s=2 AB

Optička razlika puta ∆s=2 n d (2 boda)
λ
Slabljenje (2k+1) = 2 ⋅ n ⋅ d
2

λ 580
k=0 dm = = = 103,57 nm (2 boda)
4n 4 ⋅ 1,4

Veće debljine pri kojima dolazi do poništavanja

3λ
k=1 d = = 310,7 nm (2 boda)
4n
5λ
k=2 d = = 517,85 nm (2 boda)
4n
 UKUPNO 10 BODOVA

5. Dvije čestica gibaju se u istom smjeru jednakim brzinama od 0,91 c jedna iza druge. Druga
udari nepokretnu prepreku 47 ns iza prve. Kolika je vlastita udaljenost ovih čestica prije udara
o prepreku. [c=3 ·108 m/s]

Rješenje

v1 = v2 = 0,91 c
∆t =47 ns

s0 = ?

Udaljenosti u odnosu na prepreku

s = v ⋅ ∆t = 0,91 c ⋅ 47 ⋅ 10 −9 = 12,83 m (3 boda)

U njihovom vlastitom sustavu vrijeme se produžava

∆t 47 ⋅ 10 −9 s
∆t 0 = = = 1,13 ⋅ 10 −7 s (3 boda)
2 2
v 1 − 0,91
1− 2
c

s 0 = v ⋅ ∆t 0 = 0,91c ⋅ 1,13 ⋅ 10 −7 = 30,85 m (3 boda)

UKUPNO 9 BODOVA