Serer one owe pawaasaeee" OG USTA: OG OSIC CEC Cea itSADRaAs SAVEZ BEZ UCJENE STARE 1 NOVE: YEAR USTASKA POSAVINA, INEZNANI GROZ MLADOG KAMEKADA BUT HRVATSKA PRVA I GLAVNA DUaNOST HHVAISKA SVINSE SADASNJICE Mom SBLO I OsLoROPTENO LADROATE STHIC AUSKO PRIVOVIDAVIESTRIK HRV. UST, ‘ab; Njemaika danas prozivkjaje naglede tasove od potetica rata. Savemnici + doss- veznlci, koji su — promatrajuét pobiednic- ke saslave [eich ni evi bosisliza — pele skoXHt nay ngernadiay stranyy oupelt su iso ‘iskulel pod prvim mepriatelisleim bomba- a, Zakavale su u tetidm éasovima diplo- ‘macijo yellkih :zknustava + prosiost, albit~ aije njemadice omfane mage omnéjivane wu mekeg savemidim zemljama na mulko- tepza povlaten ia. Hivall u avemu tom Kovilifanju ostaju ist, ween | borbeml. Ik 80 vide, hevateka Vofuka w sadanjern Gist a3 je podpuatja 1 ¥e6e, nego i doba juxeta.oenog. zal ‘Treba Bb 9e tome euaili, 1 tezko prone daaiti rasloy ove psstojanaslt nu sirens panne Nijemnéke? Vodatvo Reiena nesevienn Je pred cetirt godine prizalo 1 pomogio uspostarn tie:o- Hetne mnvaielee DrZave. Pri tome nije blo Saamanja, di uojene. Poglavnuk jo tada nc rmndkim vojnlelins, obc6a vjernost za vjer- post, — Mi ne guzimo svoje rieti, To stop { u Vataanu gopisano, od Paps Age tons. Vosnicl amo i anemo ciexu cosine ties, I Nienel to enau. ‘Nyematka je upezorlla svojim prizna- anjem eviet na hrvatska peava, Niemuciea fe fie fugeircolea immdila atalfelno powlanje, vi ostali, koji, dodja — dosti su. prekasno. Evrops, Koja bo brea, treba hrvatskox vojeies, treba, gu mn ugconom prostort bor ‘ie protly Tatolea. Mi smo soremn! 1 slozuh iepniti wvoja dosinost prema Koatinentu, ‘ato, ao ou. nama poslije Golgate nepray- da lepimfent uvjett suratns ‘Proajetn Evzopijania morao je a Nu poleenoviin uspomezama maéi zeéanieu 0 hrvatekiin vojnicing. AN te danus ije po- tretno, fe" ava waLrajnaat 4 junastv, kojim 0 AiG ustaiko pokoljenie Nezavisne Drua- ye Tirvatakce nudinaiije poviestne iziave ‘vel yofskovodja, Znamo mask vodima rat i ewsestnL emo avoy poloinja, a budnét Qi je nfemiadicom vojmishom narodu tito tako werogen obslunele, kao | numa — Koo miexad, Kos sini u rovn zajedne s uatazom = neko, 0 ne plat! i2daje. Hrvatl a spas sti svojn miadu driave, IM Go neslait = Ridkama, als zadan prisegyte Ge pogssit. k cop. xv. — kos 7 ZAGREB, 18, 1h 195 ‘Dok se aajvece bitke svih vremona prbMzaye svom sevunce, dak ratns wrocs liegt svop uder peereien Ketatey del wine! mafodusiich slab wnstli < rtali ma pol weit whan ta Norn Heropu aitvatsks desjedno, aepekoleblice stall x evox veilheg a exall iene: yjekovme rat y sueenast am erent — fo pobiede, Je Senaéuos 1 igurnng eeU gedisnjaclme onda jos isu = eno odlisicvidi nednovak 10. travaje Rezumije se, Lo Je bilo prije Oslobo- ‘jenje, U posljedaje veieme Tetaol kr 2e razredima u stotinama, cliava je Scola preplayljena bregurame i xa- sienjenim szdanjima nacionalsticalts roving, Tyorivo ae alell xotovo jav- no, { gruplee se chupljajis pe lnadbi- cma, da glasno preizesu najaovije dogactade. srutio sum letuk jednume novo ‘me. Teko inl neprestuno oleplpeve- ‘mot one, iz koh bi {03 =nugio neato bitte, Kaca wa Je protiiao, tral dalje ja obuviedtenia, | postavije pilanje. 28ve je to Hepo. Ali — ne svigie aml se yal etay prema Bxyeleaimss Mor {je ou simpat:je # njima, Trebalo bi ze 1 mith nekako poveratl... a ne sa Njenaciom »Da, too ideju, all. ..<; upusta- Ino se u razpravu pod najduljim od nox. Jaluzimo su dolazina: Avot Hiitler Je jedin\, Kofi fell nal surad- ju kao ravnopravnih, Reich sedin: pruta svaku mogués pomot. Zapad- rnc drtave ne samo, Ga ne pomaZu na- Se naslojamja, one eu prodivniet + 2 me pomill, da ae Firvatstea odeient ‘od neumlljenog: arbsicog pollpa. Postije toga, fedan Je kimnuo gia- vom, slo#io se + drugs, tres. Veé tact smo se spremali za bur use vralstvo u orugju istronosés, olu sumo ral posnamo. A to Je bile Jo duvno pul, nego su u godllimjake udel, odlishivatl erveno 20. travnga, STARE I NOVE VEZE mn — Kobaa zapletenost i nepregiedinost osnovnilt snaga Pokretaiea seremenog druftvovnex Hivota na suo) teocini dug Jo zomaljske narasia je do tolikog obujma, da je stavila u pitu- hijo i same femeljne pojmove ix rjenike medjunarninih on fa. Povinost vladajudih dravnih vasada u svietu zapadulh nde mokracijac ostvarila je brojac nelogine j uprave nevjerojaine politieke éinbenike, Kofi su sadainje zbivanje sapleli w nerazmr- sly gordijehi Svors vod sam saver 8. 8. TL, primjerioe, pred- stavijn temeljita momoguenost. za poimanjo predratnog vreme= an. T poumujianju deuge nunuslt za xjeSavanje gorucih pita- i provstala Je same joi — po woru Aleksandra Volikoga — raha sila, da se razslese uzao nash dana. Tapadne piutolereije stavite sti na Kocku i sam rat, all Je poviostl primjer mineodonskog vojskovodje enkazno: mnjest fnhoda postavijenth problema medjumarodni je sulcob iano. pred olitigere jos zamrsenija pitanja, koja su nalon mnogih natezi- ‘ja beviegledno oslavijens mu ougonetavanje porataim drzavni cima. U putvedu ovih red sluze najbolle ulauaéenja osaveznilcasy a so ma Crojnom sastunku izbjegavaju pollicka pitanja, aa 15e Inhjoglo motebline nesuglastee. Sve avo apet opravdavis main, la suvezniatve »velike trojices stavljamo pod navodntice, ‘Time Je pofum savemile sam po sebi izuzet od jasnog i smislenog i2- rasayana, u anjudew sunislu Kuo lzlag lz nastale ahrko treba aide w edredjivanja medjusobaih ednosa nurods mci Keath de- finicifs, koja ne trpl izvrtanja 1 ne ostavija mogucnost zloupe- trebe, Pribjegavamo stoga tomeljaom pravitn Cust Schunttove eorije © posimu politike svodeet poltticke razlikovanje nn ry. Ukovanjo ianedja prijtelja L neprijatelja. S takvim pogled peitazimo razClanjlvanju odnoss izmedju njemackog Helchia 1 Ne- ‘zavisme Drdave Mrvathe, Koja Je ix Kora, ux Osoviea vezanih, Urzava | davies uskodila-u jedan od glavnth uloga drugog sve- svJetskog rata, nakon sto su pod utieajet unutarnje razivenostl Sironskih glasovn ixvan sisle « borbene pevornice caristich Ualijy, kealjevina Rumunjska, pa Bugarska i Vinska, ‘reba iz- tnél — da nam se ne predharnje preuvelidavanje vlastite varno- Sti! — da jo trvatskt narod jedini od evropskih: naroda, Kot je wxtrapee ad posetica suradnjo + njemagin savezailzom bea ike kkovih pokusaja zavjera, page, da je on jedini , a dije ime ni kakva Inhjeglidka Hrvatska vinda ne iskorisénje ofasijace Dritanskog BRC! Ustasia Hrvatska alje potinila nlfta udno nl neosekiva- no, kada. je «mjer svoje vanjske politike wpravila tim peaveem, Razlod, kofl su Jo naveli ma taj put dalcke su od togn, da svoje ano brvje sa 10, trivnjem 1941. godine, OF cexm w proslost, oja je Sosto sudbinskl zbligavala dva susjedaw naroda. Poseh- tno jo zatajno raxdoblje te suradaje u postjedujilt nekolihe. 0- ina, hada je luvatska onlobodliadiee Ajelatnost dosogla © vripremajnt se 20 iapunjenje svoga elllu: 2 uzpostavtjanje ne zwvisne dr2ave hrvatskom narod. TT Con je Vremeaskvin odsie- Wu mjomaekt narod dao dotaze svoyih naltlonosti pravedino hevat- slo styarl, pomazuéi riodju 1 djelom natadlen djetatiost. Da hi 0 taj doprines nasoj uaroduoj borbi pravilno wcienio potrebao osvielliti priltke, 1 kojima je necionalsccialistikt Reiele ruse vuln pomoéuicu. ‘Ubreo po devetstoosumnaestn} postalo fe ovevidn, da st Anglonmeriékt »mirvivorcle nakant Njemagkoj tebie) { one naj Livdnije uslove ziveta. Borba za tr#ists, koje ke m to vxieme razmahala, nije vodila, pomatom, Zidovski nom berobrimotéy nikakvih racuin o potrebama 1 pravinia po rajenth, U takvim okolnostios moguo ve ajenuéh narod 0 ‘iti na jedan jedini dokax u razgovor xa sdemokracijamacs mn omfje u rukama syolls gradjana, Ton se dao na newnoran po- 0, da gu inkuje? (Wastavak ma 11 strant);IZ POSTROJNICTVA —————————————— IMENOVANIJA L ODLUKE MINISTRA POS TROJNIKA aQdiukom miinistra postrojntka od 8. 1. 1945, broj D. p. 960-1944. priaio je Bari Ten Sek iz scla Voj- nia, obGina Mace, kotur Zlatar, udovi iz pokojnog Pet- 3a TenSeka, fivetom postradalog. zbirnog pobotnik us- taSkog tabora Mace, temeljem §§ 4. i 8. zakonske od- _redbe od 6. Kolovoza 1943, broj LVI. 1915. D. V, 1943. © dr/avnoj pomoéi postradalim duinostnicima »Uista- Sec — hrvatskog oslobodilazkog pokreta i njihovim obi- teljima, pravo na driavnu pomoé u visini obiteljske m rovine driaynog sluZbenika 1. dodinovniékog razreda 1. plageynog stupnja 5 35 godina navrSene dréavne sluzbe.c »Odlukom ministra postrojnike od 8. 1. 1945. broj D, p. 801-1944. priznaje se Magdi Bis trovié iz Ben- kovea, obéina Mihovijani, kotar Zistar, udovi iza po- kojuog Ivana. Bistrovia, Zavotom postradalog *birnog pobosnika usta&kog zbira Vetornica, temeljem §§ 4, 1 8. aakonske odredbe od 6,'kolovous 1943, broj OLVIL 1915. D. ¥, 1948. 0 dréavnoj pomoéi postradalim duznostnici- ma »Ustakec — hrvatskog oslobodilagkog pokreta i nji- hovim obiteljima pravo n adréavnu pomoé u visini obi- felj:ke mirovine driaynog slukbenika TIT. dotinoyniékos, Tazreda 1. placevnog stupnja s 85 godina navrsene dr- Java slutbe.« Bro} 839-45, ‘aggceb, 1. voljate 1945, MAZEIESENTE, ‘Temeljom § 47. od}. 4 Propisnia o zadadl, usteojsten, radu A smjernicama »Uatadec — Rrvatskog osfobodiladkog pokreta Odlukom ministes po- sirojaika od 19, 1. 1945, bro} D. p, 166-1044. pei nato je Matiji Saboliéu i Virja, ob¢inn Virje, ko- far Gjurgievac, postrada- Jom fabornom’ poboéniku usiushog tabora'Virjo, to- meljem §§ 4.48. znkonske olredhe. od. 6. kolovoza 1013. broj CLVIL 1915. D. Y. 1948, 0 dréavnoj po- modi postradatim duznost- Dieta nicima »Ustakox — hrvat- slog oslobodiachog pokre- i njihovim obiteljima, eee pres Visini obiteljske mirovine (irdavnog sluzbenilea 1. do- mog stupnja s i a mavriene dratyno slut- ea go Pv Danas Je hrvatsld narod wz tot slobodnit paroda, danas je hrvatska drzava pod pune ravmopravaa sa svima alouodaim J nezavie- ‘rim, drBavama! Ona je to danas, ona Ge to bith a sutra, ona ce to biti U vjstnosl, jer ue to Jamel pokret! Za to jaméi rvateka ustasica Yojehe, #8 to james ciel Drveisk narod! od 11. kolovocu 194°, u na priedlog Zapovjedniétva Ustad raz -rjedujem ustasu Ing. Matu ‘Tom ca du2nosti logornlia Ustas- hog logora u Glin}. Zu Poglovulia 1 Doon sgremmnl ‘Postrojaik: Dr Lovee 8hié Broj 840-45. Zugrob, 1. veljabe 1045. IMENOVANSE emeljem § 47. ol. 8. Proplantien o zadact, ustrojstvu, radu Lamjernicama sTataies — hrvatskog oslobodilaateog pokrets. LL Kolovora 1982, a na priedlog. Zapovjedniétva Ustake sune- najem ustain Stlepana Dobrenica, andskog kaolin ie Ging, logorniteam wataileog logore. Gling, Za Poglavalles 1 Dow spresait Fostrojnik: Dr, Lovee Suslé Horo) 5143-41, Zagreb, 26, slesnja 1045, IMENOVANIE Temeljein § 36. odj. 2. Propisnika o zadaél, ustrojstvu, radu, | smjernicama Ustasex — lurvatskog oslobodllatkog polrota of 11, kolovozn 1942, a nu priedlog stozerntka, upusenog Zapovjod- alétyu Ustase, imonujom ustasu Ivana # mide, seljake i: Mar- kovea Pobotnikom a druitvovno-gospodarska. pitanja Tstaskeg Slodera Bilogora, si sjedistem a Bjelovara, ‘4a Poglavalley | Dom spreent? Postrajatie: Dr. Lovra Susie 2 Odlukom ministr strojnika od 8, 1. 1945. broj D. p. 362-1044, prizmato jo Roraliji Petrié iz Lud- brega, obéina i kotar isti, udovi iza pokojnog Josipa Potriéa, Zivotom postrada- Jog zbirnika ustaskog zbi- ra Ludbreg, temeljem §§ 4. i 8, zakonske odredbe od Kolovoza. 1943. bro} CLYIL, 1915, D. V. 1943. © driawno) pomoéi postra: dalim duinostnicima >U: tax — lirvatskog oslo- bodilatkog pokrets { njiho- vim obiteljima, pravo na driavmi pomod uv obiteljske mirovino driav- nog sluzbenika I. doginov- nigkog razreda 1, plaéev- nog stupnja s 85 godina navriene dréavne slukbo.« POGLAVNIK =—3- be aot SSS ZOV U POMOC — MOSKVA JE KRIVA — PILE U KUCINAMA — POGINUO PRATNIE — zov U PoMoe Na toaucliu postjoduji oba- Mest tr Poljsks, olralila se polisia izbjegiika viada uo London koncem yrosiog tied a viwtanin Vetlke Tritantje 1 Nledingowh Dezava, zamolivst Fosrediji, Lake Ui wo jedan ‘tinlo kraj uhiéendima,. da gnanston 1 presollavaniu a Foljsko,, To je ves dragi Yo iy w poms, Sto su ga possi Poudiaart u Waakivigionn 1 0 Tandon uputitttoktom posted | jeg meseca u imo svoje vl de, predlatuél btodoboo di uuc- fmarodao povjerenstvo pre lrme vast, and Koljskom, dot 20 ne odrEe wlebodah inbors. (MOSKVA Jw KEIVA Na jedan upit saabéona jo A Wilhelnnstrasse, da so apo stolakt namclj 1 Hhudimpeast o- Lhratio na mjerodavnog njemae- og apovjedniha s molbom, Fax pomusme myerer 2a blaze Mane hieda gradjansko o- taustva Budlupesto, Predstav- [al Wotctinstrasse ja ustauy- via, da fo oduvies postosaia spremnose vlad Reichs {mi “tedavnih vojniekin, zapovied- Hall, dy postede stares, Zeus 1 dicen w Budimpesti od udaracs fata to da.ovaluirayn gradjan- ce; putanstvo, all da svt dosa- [Gain potansait medjanarod Fog Crvenog lei wow an0- ‘tcovaka viade isa prodili m0- | muéneati 2a provedbu ovakvox | podivata, Krivnja 2a.0v0 gror- | a0 umiranjo us gomitama grad. Putausva Badimposte teret! inks inktputiva, Mosk. nude we myjcrodane stra | ai Cavent Krk vee peje neko- “ik tjedana obratio ma. vlad ‘[icicha radi evakuacije gra- fraing. pacanstva Budimpe- NAJMULADIT GENERAL — AKO ONT PRI NESTASICA U SJEDINJENTH DRZAV AMA KRCHARA — LONDONCI NA ULICAMA — TEZKOCE BRITA. EW YORK BEZ MESA — NEKA BROJKE GOVORE sto to da Je ¥ mjomngke stem nie pozitivno odyovorcuo mat pit u tom pogledn, Medjuna- rodtuooa Cevenom levi trade nna jo spremnost Njemacke, da podwame vate mjeru kao bi 50 evakuirwlo gradHinsko pu fnistvo 1 Kako me bi bilo ixvr- gnuto strakotama borbe. Nato se miedjimarodal Crveni kris obrutlo Mtostsvd 6 upttom Jest 1 tamofnj mjerodavna mjesta Sprenina pristatl na odgovara- Juco utanadenje: medju mjero- ‘davnima aaporjedntotma protiv- nih strana, Moskva wobGe mike ogvvorila na ovaj pit, Pia u KucINAMA, “Francnzico novinsive vee Je alo teraz nvome negedovae tnju, Stn de Gaullo nije paren) ‘a Nstanak predstavuikin tej saveriokin Volestia, Suda jo 1 sam general de Ganile preko franearkog krugovala erazio svoje noaudovoljstvo, sto sia ga savernlel prilkom ovog suytn< ka mimolsH, Kako je pemato ‘Ge Gaulle Jo ve6 tokom pripre- ia 24 ovaj sastanak ulozio mnogo nastojunja ia dobije ovis 7a snuljelovanje ma tom sastanis U Njomuekim Lrugovima o- syren 56 na ovo do Guulleoyo nerarpolofenje prema trojiet sveunika i lazu, da Je ono sasvim ranimijive © obzirom na teak{ polozu, u koje se de Gianlln mala. De Gaulle do ada aijo w Mraneuzko} amo rllakvog pelltiékog uspjetia koji bi 90 dao osjetiti, Pony ‘na trojat sastanak barem bi prividne primio to uspiohe: Unuteasnjt polttickt poloiny jo sve teal, 4 drattvene poilike Uuprave ponsune. Do Gaulle — skazn uw Bertiny dalje — nadel- im ilaganjem — trannurke ‘yangake politike polka, Ien- ‘ko nije uoble mista naucio 1 prosloyit i da, pada w ttt po ret, koje jo ba. up nesreijena Francuzka poshj= pevog swjotskog rato ja (0 Je, a 68 osjee Haws podyednile, san tamel]i toga slaiapa poubic- ke sayoue, Kot Se moray raze ‘plinutt Kno mjeliurl od sapun 6, Da Gane Jo kao preastay: le pobiedjone zemlje posco 0 vor na natin pobjedalea ne Yo} pogrjesne) predpostavel xradi evoju yottica, mo jedino ‘5 raditkom, dase nl njeguvt peigatelji u London, Washing toma i Mosierd no mogu pom iti s ma8iju da ga zaista smu eaju pobjedaticom u borbt pro- Gy Njomaske. T njemasiim Dousiokimn Keugoyimn ule o- elenjo, kakeva 20 bitl reukelja na ovaj de Gaulleov zantjey. Bri velenile prema ialjenyu fovdusnjit Erugova, dre, da. so polleca danas moze vod sa ‘mo stedstvima mot,» takyim srodstvima do Gaulle zalsta ne rarpolune POGINUO NAIMLADST GENERAL Genomt Harald yon Hirschenteld, Kopt Je » 32 gett- fig bio najmadi general L xa yosioduik divirije njemacke ‘yojsle, poginue je uw tedkim hordama na Trtognom bojsite a ja u tom ratu dovivio prl- mjerat vojuiekt upon, jor Je tke 1987, promalaoat w sin prt énvnog poruguiles u jedao) pu kovniji gorskih loviien, 1 1838. premjeston Je Kao djelutn fasiaik 4 wittelwaldsieu gorsku. Tovagkn pukovniju. AKO ONT PRIZNAIU TOLIKO? ‘Ameritkt —winistor rata iinson iejavio Jo na konferen- a JU TOLUKO — BUGARSKA — — 1% RUOGRADA — RACUN BEL SKE BRODO- lft praistaynilca novinstva Washingtom, da gubitel Sje- dinjenih Pr¥ava Amerike od poeta rain pa do sredine irosinea proale yudine tanaka jr 616.950, Medjx njima nase: ‘4 vile od 117.000 path, 57.400 ‘arobljenih | 85400 nestallh. Kado samt Americal, koji su pornati po svojim keivotye- renjima podatakia uw svoju Ka- rist primaja takors ubitie fonda nije’ tezko zamisiiti ln kaye su doista hile potrebne zxtve s nfihove steam da po- stimu dosadanje uspjehe. PUGARSEA okol} bugarsieh. polttiexity ‘prvaka I nadalfe se tomaé! kao ofvorent zk sovjetslelly ma majors. a Bugarsko}. Savenno s ‘tim poten. se, das Je nakon ubojstva princa Kua sudhina mlndog Dugarsleog Kratia. I mcona vrlo mesigurna, to vide, Sty Seu Dugarsiin crugovima u Svlearsko} potvrdjuje viest, das car Simeon 4 njegora mas edvedent a Sovjets Saven NESTASICA U STEDINIENDE DReAVAMA. Poyjerenik 2a kruty goriva u Sjedinjenim Druavama tadoo Je Mako Reuter Javlja, edtuéne ‘ulredbe » dobavi uglejna i g0- Fivog mja w 17 savea de- Zava ma Iatokn smedju ostalim eu Now Yorte, Now Chersey, Pomsylvaniju, Ohio | Manca chusctt. Nujvise dozvoljena ko- nueina sznust Jed tonu Lk edna Kanstyo ne soaljo ima Hi vesu of petinerne zaline. stodebao preporuste jo vatea- anja Keazalista, noénil Klubo- va, Akola, Knjlantea 1 stcnihy agra, kako hi so ustedllo go- iv, Do keixo s gorivom dose Jo Kako je ves javiiena, uepo- id| | renjem oljemnickox prometa ‘uslied tefl snie?nih oluja ‘petilog Hoda, Nema znakcova fia bi stnden popnstia. Cpe drogiu New Yorka proglaseny jj etanje kez, U drvavt Onto ostojk opmemost, da 60. nostaRies goriva hill obtstar Yom pogon w vile za rat yasnily ‘yeloobrta. 1% BHOGRADA Prema stigiim viestima ix Beograda, tamo. je” viadajuce owantstitke volkteo ladalo alog, da se ix avih Rikola ullo- ho mame svetatice slike, te da se samlene Kipovim, odnosne Skane Tengina + Statjina, Ks dréaval blagdan, Keoft bl se some najavetantje slavitl u Bko- Jama oznaten jo »ben Lenjinac. RACUN BEZ KROMARA Rglpatski minlstar pred- edie AH Maher pasa juve Jou utorak pred partamentom: sPigipat postije rata nn é te jeti aa svom tu uzletista, o- js Di se nnlaaila w rwhame ino- vemmen ‘Lo je bio odgoyor st pltanjo mactonallsta Pilery Abas narbeya jkoji se potario, Ato je ongres Sjedinjonihh Dzzava ruzpravijao 0 pltanju da se | Betpat protvort u meajanaroa- hho zracno uperiste i to sa 500 | araioplova, a da Exipat 0 tomu duzbeno aljo ni obs vieston, LONDONCI Na: ULICAMA Stockholm, Prema invjessu london dopismikis »Gote- ag that nll njeoadlin dnleometne rae | tre vinda veuudaa nestatien nov Kast roa raie- Fu Sra mustoginge 2a gradnyu pein raat vol eon obsema dose su na mr fu totkw sor we vokazal, ds su pravo vhastnéive 1 prave fnadeara nnd vlantitim ele Som stein jo uk spominga- le mote prowerutts puliieht tren tislied nestasice rade age | trordva me mize wo 2a Dotert gridnjom. privrementh stan a vaio. ro. Nan bi oljavy avin ogni onn- ya previainny snefjtion mit- Tene, aa Je itv vise acon 00} itt 0 bre, hell De freeno, do 9 odt mis Foz la fe Inna prije mata eco 33 ri vn of gin jo 4.500.000 Stradaio ot hon Oko 300.000 aca posvema jo. marie, Onkulea stanova tao Cota, iL rm da eu uw predgradju Wembley stojo obsirom ma veliko po- ost na Gadnovata pomisae, manfkanjo wsoblja w brodogra- ‘da veoma primitivna sklonikta — dilistima. Nojaoviji_ britanekt poput slcrinja na ulleama pre: bojnt brod, @ja.ée ye Kountns fearaju u stonove, al su pro Izgradaja radi ovo oaulco znnt- |< fie toga prosvjedorall stanuy- no odugovlasiti, Iino 1 stavtu~ nie] Wembleya. niet slutbu bojoth brodova 7 SHony 1 sBmeralrvs, tija je ‘TE2KOCR PRITANSER feradnga wajiovela ve6 w potet= BRODOPRATNJIS ‘ea rata, Imat 6 zapremniny ud preke 45.000 tons, tako da MM to bio najvesi Doin! brod viet. ‘ako Kapetan Hansen dale lade, ne Gemo pogziesitl, ako r¥ime, do Go Amertianel, koji ‘1 poxledu gradnje novih bro- ‘ova tmdu mnogo vise mo ‘génosti nego Engled, tako da su i tokom mata bez obzlra un Britaneo Ligradilt bojne brodo- ‘ye od 45.000 tons, trkenristitt ‘ov stanku u gradajt beitane luk bojnih bradova, to da Ge ‘nastojatl prednost pred Engle- Kako pomersitdopisnik ‘Medjunaroduog dojavneg ure- de kapetan bojnog breda Han en saznaje, da se no ée pred jednio nastavitt ixgradnja no- og brtiauskog bojnox brads, oli jo Koncem studenox pro- Sle gndine porinut w more n ‘prodogmadtistt: Johna, Browna ‘1 Clydebanim, « Kome Jo pri kon svefanog keStenjo bri tonska priestolonartjedniea na- ‘jermia imo »Vanguarde. Ray log Je tome taj ,da 59 po na- Togu englezke vindo svi drugi i ivodogradDiBent rade monn 2m S08 pevsind Eradaiom amposkivljatl 2n-volin popravien 20% Yeélh ojath brodows, oslegenit trgovatkih rolova J NEW YORE BE” musA ‘i koxist iggradnje novih pri 2Omeva. Radl_prievornih fevoznth hrodova, da 60 obzitom — poteaiceca, nastalih uslied vie~ fa aint potrebu obsirbe za menskik nepogoda, tzmedfa padnog bojliia svi stedstei- Srednjeg Zapada i Istoka Sje- ma doskoél sve osietilivijem — aimjonihy Driwa toaté jou ‘manjky pricvomog brodakog New orl do ozbiljne osiu- prostora. K tame dolaze jos i dico mesa, Kako »New York ‘pototkade, Koje veé dave po ‘Timese javija, priniljen je xato ‘ministar prehrane Sjedinjenthy Driava m duduéo strogo pro psvati raadiobu mesa ramim podrusyima, 17 Madlouteama u New Yorkw nema pxsava, pa Jo grudonaéelnik Laguardia po- zvaa puamstv, da ede ribu, Da promige potroinja ribe, pri- redio je vellk vatant Joruéal ‘u fednoj ribarskenj Kuni w he toGnom dicly New Yorka. Na- ‘kon plamenoy posivn, da pu- stvo preije ma prehranit ribomi, on je sam, kako »New ‘York ‘Pines. ustanovlluse, od ono aijelu fopla govedske fue, koja mu jo ponudlo ay konobar. NEKA HROJKE GOVORE hog tvorivs, koje Jod traje ne ‘holiko dans, a koje se noziva snarodna grivas, ustanovljene Je, kako DNB saanaje, da je ‘peedaja Jo8 uporabive odjece rublja dosegia rostral pa i Gotverostraica kolisinn prijai ‘nj sabiranja, Samo snarodaa arivac pubunstyn, Berlina 010- srutila je, da so kno prva p0- mone peseljoniehma 1 sfradat- nfelma od bomb dade oko 150 ‘inuéa mubith odjela, 92.000 “kapata 1 200.000 Repsth averasnt PUT Na prvoj toad puta — a Novakoj. To Joa nije Posnvinn, fll domet { dosag Obrana, ‘Svetan dock privadjen, jer olaxi izaslanike Pogiavniks 1 ‘stall xo! lz Zagroba, Jedna. stvar mai Je posebuo zapela xn ffl: cleln dena strana >8pe- irae kod dogeka sve starlji ait mastoje pokezatt Sto voj- nite Graanic — Jer su saa aeitta ponovno vojaiel. Ns Jetmako rexmjestent obzirom ng Yeliting, nefednateo najeve- ni, all aa glavema srk po- nomo ajail znak *Us a preko reoena pti, © ‘To je jedna od Unjenica woja me 9 nejvise dojmila fog puta, Liu dolazo trate, mole omitje da brane, Kako samt vole slikovite rest 72v0} kuént prage, Netko mode me- ‘ajutim pripoviedati o nsertima 4 splanovimac Kojekogn glede poslieratnog uredjenja svieto, © ieXama xcromalm i ne Akcomnim bile Koga jo nase cima Zapada i Tztoka — ali nag tovjek Je Takao avo} rut ‘Ustad put. = viusavi atari line’ — danas naluon tollke Kriz — svi sx lisiage. Kako, odkuda, zeato Jer eto i nepriintelfi ne vale ‘anal pojedinot matocnsntct iz {6a § Zale da sno s promisbom lt manje djelatnt ego 1 bilo ojs od nasi, neprijatelja, Pro- tnitba ge 2a ¢etiet Rodme — o- Mabile, tegublia na vrieanosti, fa prave vilednost, narodna vo- Jin taeadena. vorne u ustusicin nnatelima deals. do podpunog zx punjense, SHRYATI, VOLE 1 HOCE SVOJU DRAAVU . . wc ‘Negie na tom pula spome- uo je te meat Powjerentie GU. Som Vjekonlay Luburlé. Nema toga Hrvata shojt nije aa dréayu Treba imu sumo po- exstl mage, visat, treba mi okazatl tu éztavu kofa je mic- Bova t svi wu 20 mje To a upravo ovdje paka- ‘alo, Kako u Novskos, tako 1 godifnjic obstanka. Niz sveéanosti na cielom podrutju Koje dezi Obrana — najbolji su dokazi temeljitog, sigur- nog, koristnog djelovania postrojb ‘Bez zamatanja { vrludanja neprijatelfi su bili uvierent da ée njihovi potezi na pretazlicitim poljima djelatnosti dovesti prilike u ovo} godini do tog stupnja da ée se Iju- di bojati spomenuti slovo U i rieg Ustaia Na svojut velikeu Zalost najavljuje i iztiéu da sew He vatskof provedi na veliko £ brzo »ustaiizaciia.« Istink 22 voliu priznajemo — >ustaSizacija« postoji i fo upravo 1 velo velike) mjeri danas. Vise négo ikada dosada. Tek s jednom malom opazkom, koju nepri telji namjerno ne iztigu: bez ikakova posebna utjecaja odosgora. Mozds ak ni izraz »spontano énije dovoljno jasan za tumaéenje ovega. Naime spontano izpoljavanje neverca je pod dojmom — osfedais, Koji éak Easovito moxe bi i nepravilno usmjeren. Danas se naprotiv ve8i poustai vanje odozdola. Ne radi neke sentimentalnosti ili nepravilno i krivo usmjerenog osjeéaia, veé — triezno, Rladno_promiiljeno. Nakon teikth izknustava pojedinaca 1 titavih keajeva ti pojedinet i titavi krajovi pronalaze kao jedino rieSenje — staviti slova U na grudi na celo — jet uw sedeu je vee odavna zapisano. Tmade pojedinaca, koji su najstetnifi da su dosada ivieli bez ikakova dodira s UstaSama. Za svaki slu- fa}, Tho 2na — i sligni izgovori. Zastrasile ih kofekakove sitnice, Neprijateljska promitha, Easoviti uspjesi, a prije svega prietnje — u ema — prizmajemo ne mozemo pa- ritati protivaiku. Tsada wovakovom krugu, kad su proglatene »armiiee dosegle i nate gtanice izticati svoje hrvatsko ustasko uvjerenje, sada upravo stavljati na Selo 0 — mimo i azprkos svih prietnja, moguéth 1 nemoguéth »mozdae moguénost! — znak je da se tu moze govoriti samo 0 netem dobro promlslienom, sviesinom, Erste odluge- nom. Moida je tek sada jasan upravo provotanski mir vodedih. — naSeg Poglavnika — u svim nenrilikama, Koje su nas dosada snaile i koje smo prebrodili Te misli su me zaokupljale putem do odredista. Ni sam se prevario. cielo} Posavint ot beam i To bi miodda bilo 4 6v0 » Suva Obrans, senako ao in feno, Uheratko — a. proieno fnor dln Bosne na kolein eto: sno. Oneana. TH danninje wrieme pola SILA noch putevatt prime prostra- Nodak dona hevatakog inl ponte est a 2. Tabet koja me oe Inall no zasjedt, borbu i pis Keringe, a, ¢ omalo a3e- kre cane prevaditi ovdja, ¢ ne Safa me raxprave w Boograde ‘int tpaljenngnaboin -— sie skom paslements, ada 30 Po- setattJedina ponomo t vitoko slave tenn veliea t dubok lupruious desnice na. pozdrav, raze frmedfe dvafe avietore rerdragrina j maamsigson sa, ato sh Drina dieli — iteust, eprivlfenost, povesenovt, st viol wtupang wljudbe Kod na- Gatnost — to Jp sto plod to- Seg maroda 2a raalku od oni goditntes Aieiowange Obrane. s druge strane, nabrajajll po- : ae cil Jolince amksao xa tstoba, hig: Jenn, spominjussitmice, de hr ‘ntsht sea ne sjeda za stot ber stolniaka . . . Gotove mo eral namyeétaj, cist ruénik, nov Komad sepuns, Gista poste- ina 1 sve astalo. Nalaim ae eto 1 idl obi nog, osrerinjeg hrvetskog Naka. Na potastiam mjowt oxvir ea slikem 1 nacpisom aUspomena na vjenéangne Koj imona skromno 4 po- nosno stoji jednostavno napi- sano sustaga.¢ Svidjelo oat se Covjek kad je Einto najwed! ko- vale u 2ivotu panoane jo latioao za uvick da je on — ustaba. To siguno nije nt od laida 1 rikake moglo dot: odexgors, pba zapovied. Neukusno bi motda bilo, li opet reat éu: ne mam dar pace sunajem dx Jiu kuéema ne drugim atranamia netko tie ko ponome {tlle za clell aivot prod clelim seietom da je oy Sevike i sto dmugo. Sigumo Za ovog puta kod mene se ‘podpime razvila i oblikovala ‘misao { uyjerenje da je brvat- ako elo zsala u. sebi podpuno ustaske, Jednestavno zato, jer uustagtve aije neéta ievana dow ‘veteno {ne 2uam gije izmilie yo, ono je nuprotiy Kratko Ja- no {adnostavno larazeno eno uupravo ato amo godinama tra- i ¢ Sokal Stranae bi povjerova0 pro- Jageél ovim Yerajemn a fe ustas- ka Kapa {anak nofog starog. toadiclonatnog, obteg — sve ‘obéeg, Ponosro sigurno, bee strana i2 uvjerenja nose svi taf gastni anak — a tak oe Didi u eleloj Hevateko}, Nesdje prije, negeje pasilje. Tok cto ogije nije i#lo gladko — bez~ polnir avira putem. Me djution dodhe dinfenton Je da je viera u patmjame i sumnja- ‘ma prokutana — vrsa 4 jade. Ustastvo Je najtrrsce muse rnarodno vjerovanie, ‘To sam nauclo u hrvetskof pokrajint y hrvatskim selima “od mnSih melth judi, prije vega od Iavatskog soljala. pocnx, Blo fo au put dobeka. svakomn mesbi. Ne wun gdje Je Uilb seuacalfe, slerenije, he vatsidje, ‘Taiocjor + eprucajl, ‘Veen, mjeeta, mania seta, mt scoel, pajedn ixturent postavi bunker! — duzivijuju cast 1 prime visoke gost. Cujem giasove 1 rane t= nenad.vaja, Zaista, Postojaln J Viva druava 4 dvadeset go fina, INtkogn nije aunimnto Iea- Xo taj mali Zovjek Ziv, nikoga alje briaulo mitko nye dotacto, fa dans u Gotvrto! tePko§ rat oj godint Ainistar Mato Fotovi6 spo renud je da je razlike éekntt riekoga u Metis po lepom vre~ mom e opet rage w zi, a esgedulns {Te najugodntjixe pillows, To Jo mak vedo Lite ‘vote yeznje, vese aktono- roma com Koga, 8° eek. A Seale 9 § stajulo vant po makolio sat] T Novsko) co kano predveder, Sunil po vyolikeo3 zuma na otvorenor cielo pilje pode fedualo kao 1 u Pubic. Dolaze ynudl ie Zogrohne aa mam rekau ong ito svi osjeéamo, mame, a nam je drago — kad 0 rekne Jusue, gromovilo, umaéls 4 hrvatski — ne evam progiora mora, se | racunati se Hrvate, Pa ako Je iagiea razkojnika reogia Gini ute veleme iz éuma nama sinetnje — Sto Je hill, bilo ko ine, da naga snea jedinstvens, ejelovita 3 postrojena — pode teagom cenjaih uakot, SIENE U NOCt ‘Negaje tea pola nodt pro- la Je kraj nas atcupina. elena. gull od koja xe fe dréays m0- tla 2aaistit ne suvide ugodnim sjerama, Nalme — a talove 3 za njih, | bjuat, set nisu jou rote 4 aadavoline Hevatake, Bile on ‘po stigdi mine, Dake tyudl kor 31 au alu navem protivnlk bilo 2a ecu clenu —.evefeano, kot su radiil protiv Hrvatske, Isoit su aviestno Anevno, danc- fee pronzrokovall nesenée, sneel nevisih, mith, labo, osakedenfa, azijede, rine Tepe bi bile, kane Di bilo Roman potrehno # njlms i ‘itn je prio raslutone kas od ‘ti Ljudl pod razbojaickim. ‘fina. tratiti Yude, Koji mnie A nokakova utes prava Otis eu 1 mrak um tieom ogradien pzostor da vadom mix Fenade ony Sto st reahojnlakins porivima sf za Judi novae Ml jer nas Jeanustayno mize ‘asi { aletth YIDIO SAM ZADOVOLANE LAUDE U Sunjl, Oban je oviie tek Keath yrieme. Prije tora Dit su mnog’ tek Kako ett fae ‘mi faticull > nbje ‘ilo hrest= ike vojslie, Do redavai gopo- dari natjerall an evoje Konje 0 spavace soe natlh |judh Sei nu imali vete pruvo colm Hrvata, A to Je fwak Be vatsiea. Giclim pulum pa i ovije — gestave, More austave, T ma ‘uajeisomadintjoj kolibici. Maker papimata, A lied vosine ne. stiom: Rita gelesste, Po aide iia stile Poglavallea, koje su ‘mo2da bile dngo remena Siri yong, jer tele se suda ovale cmmije lirvatovata ‘Otvareju ge prozori, Bente, “starlje, koje nomajy obuée, jor ‘ret oatanl ved £u na okupa, Ovi prutagi: na prozor djecu, sini so, raqos\na lea, pozererljas Ne gina, ssafe 11 ue esto ovakovogs >refiraile. Suze, tinite suae raconinice, celia ‘avi glasosl, ganut! pokrelt — Jasna govore, ds st andea vil, pina velike sze¢e i velikog ver sega. asain ‘Sada je zapovjednik mjesta, Totes: dupuiovnlk, Rekivse mt | ime — Derkowd. Prije nije blo u ustnsama. 26. IX. na ‘yell pavtizand, Krox cetnitka i partizansiza sola na Zapadu_ peiyalf aa do Sunfe. Taka top nutka varra 1 prilitne blizine. Postda je lznenadjemm. Pe-vote- isu se pertizant ne nek 150 petra Zeljerni8ko) postal, Ko je je ved priicny ofteéena, Monies possde se Deviate. Doskowsé Jo tao na balvane, Tkofil: ye mneztvo ovdje 1 pofe- ince, ot mu suvise brx0 of stupall gout napried. Samckres oru rukama. Kea se nasso li> fcem uw liee 4 nolim partizaon — satokes mu Je v6 Blo pram gan, Mecgutims — ml to parti- sana, nije spasio. TE majodluénijem fast pro Tonio se Desiawiéev gias: oNu- poled, jasenovatkl urtase! Umaga medjutim wohee nije ovdje bilo, Pusljedica. svega. bi Ja je 9 — au ou 0 partizani Junathi — povukli Bila tri juris, dopukovallc ge u drugs bio runjen wa rukt wteesem w oko — all rete mt Povronils, da jeux ootalo i — sgrlom pobiedio. USTASTVO PRETE SVEGA. cad st) nade postivibe 20° ‘urinvale Suns Zeneyéu od ve~ Nob, Tama. Mrak, Drinom plosi krvayi trak... Rarbijene hridi Od valova kev Goli_ kamen Polako so mxvi U dnbinw Pada, T kamen J varava nada, Drina Sumi, Jeca stare bry, Riekom so valja Nova, svjeza kay. WxLIEO JAMAROSIC | KRVAVA DRINA selin skakale na oktopna Kola. ‘Liudatvo ne ave javilo u vojsku UW Ustade, Stotine puclan usta, poll eu uatailen prises. Bilo jo gotovo éatiri godine proteirvateliog Wiadanga t fe ore, Uzprko toga nitko wi cle~ oj ckeliel nije pertizarama. Jedan jedins, nova dotepenee — smalers, Da je bilo crubja — malt biemo deaetice thauca put Jah alsa. Kad se nije moplo drugae eijm dzeloval: (ada 6e Yenska Tistagke wludes custajals. pod -maxom crvenogkriga | — ra- ‘alo. 20. adh ilo dolaze ne samo fovaje vet + u cielo) Hrvatski) plodavi 1982, 1 1041, Sada do- aivifujemo kovietrtvehumac ‘uelakke revoluelje OSADANST GOSPODART Peudeset dousdih Srba te sorizitalo je descthe Usuda Hr- ‘vais, Danas otisli su 20 avoile mie smu, Jog ex ovdje tra govt — gariote 1 porufene 2l- ‘eine, {luz se mise na. otvor om pred rufevineme nokada- jeg narodnog dobra, ajihove ‘obéine. ‘Negdje na prota krox se to vigio sam aadpis 2Frizers ¢ era} tga Gnlicom »pariima- here, ‘Sugjedno seio na Savi! Gra- usa txpjelo je Cet goiine najted pliastey 1 unatoe aver a — ai jedan vojn! begumac, Sada je ovdje tvrats aerud- na ustesica vlaat, Dosadanii go- sspodait negdye po Sumama vor ‘de borbe sa. avojim unntarnjim snepzijateliima, jer u svom poule Muthu a postjednje wrieme raz pisdge se parclime po zidovi- ‘ma: »Neprijatol; bro} 1 je tus a ne olsupators. sricton ‘Nije tome davno da au nae e pontrofoe zauzcle Suns. 3 let atari ko zagledao se 1 ten ove aa hrvatsklin aznakarsa.¢ Jie mu ae rzvuklo % zadovor Man cemjeh; Vala ovo ni Avetrljs nije imala. Kalco prolazime otvaraft se progori 1 pokamju ee vesela lies. Povjerenik: dovileujo: ne ‘eof fenl: »Prehladil: Ge tL ate. [Ne €e, ove Je janake ateSP TENAN, GROB MLA HaMERADA noga dana splelo se je toliko éudnih do- gadjaja oko naSeg puta, te sain joS mno- go kasnije piiuél o Kordunu Sutke pre- Tazio mimo tmovitih uspomena 1945, g. Moida se je zvao Ricker, ali sva- kako Hans. U onoj buci strojeva niesam, Kako to obitne biva, dobro Suo presime. Zlatokos $ nebeskim ofima bio je za racliku od mnogih mladih judi — skroman. Rat je na njenu ostavio kao jedini svoj otisak — Zeljemi kriz drugoga reda za hrabrost. Nije mu doduse odmah bilo pravo, Sto se u sum- njivim tamnim bregovima kraj njega u kola sinjestava neananac u Eudnoj odori. Ali zapovjednik je oznatio prije polazka upravo njegov PKW, i ja sam ne pro- misljajuéi previée s ruba karlovatkog ploSnika jedno- stavno zabvatio svoju priljagu, bacio je na pomotno sjedalo pozadi, i zaklopio Zcljezna vrataSca samovoza. Grveno biela motka veé je upozoravala kolonu na polret. Mladi Esesovac pokrenuo je hladni volan u jutarnju magli . . ‘Vositi se fetisi sata bez prestanka kroz pusto’ i ostatke uljudbe i pri tom ne prozboriti rieti sa svojim suputnikom — straino je i neugodno. A upravo tako sam sada bie ja ostdjen kuckati oloykom po bilje:- nici, od vremena na vrieme =viédati, istalno se namjes- ¢ izbacivala svaka vets ja- ma, kojih je do varosice na Korani nabrojeno ravno stotinjak. Sjetio sam sc ak i srednje skole i neobvezatnih satova njematkog jezika, kada smo — bili su to poslije- podnevni satovi — radije pripremali nogometnu loptu za utakmicu, nego se bavili Grimmovim pridama. (Ono nekoliko pitanja, kao na primjer: koliko ima sati, pusite Ti, liepo vriemo, itd, veé sam na potetku puta iztrosio, i sada sam znojeci se, jer je sumce malo nadignulo oblake, sricao u glavi jos kakvu retenicu, s kojom bismo upodpunili jednolitno napredovanje put Slunja. ‘Dim na zavoju i brea vatra iz brojnih strojosamo- kresa peobucdila je u tili éas umome udove. Kao seme naili smo se u isti-tas obojica u jarku pokraj ceste. Hans je nanjeSiao MP, eu ecey eeeere svoj_skrageni Steyer.. — Doskora, sino uvidjeli, da polofaj uobée nije bio beznadan, te smo pustivsi.dru- ge, da prodiru ravao u goruce selo, Krenuli u briex, a osamljom ketu, da prigledamo s usvisine cieli slu- wl Zaj. — To nas je moéda moglo stajati kakve ogrebo- ;padati su. osjetivsi mnogostruka vatra stro}- f , radije ostavljali gotovi plien i gubili se w gudurama, daleko od nasih samovoza. Ukratko nakon jedan sat puenjave i gazenja po blafu vratili smo se u svoja hola, znojni i zazareni od sitnog izleta, Moj voraé upaljujuti stro}, upita me w nedoumici: »Jeste li'vi mozda ipak Talijan . . .P« Razofarano ga promotrim, — No tada se sjetim, da je detko tek stigao u Hrvatsku, te ne pozna nase odore, pa mu 2gto nadvikujuél buku nadopunim po- zhavanje saveznickih odera. U isto vricme je dobio i cigaretu, te je camoljen, da se vige oikada ne zabuni toliko, Kada je rieé o usiaiama, Pun ickrenog preokre- aLONOGHOMERGDA? = ee. oe tae ie mcede seas eee een se mnogo vie sporszumjevali, ego Pi tine, ali. saleca su osiet a scans en ves ‘nog oruzja, radije ostavijali gotovi plien i gubili se u E Rea a guduzama, daleko od nasih samovoza. Ulratko nakon U privatnom zvanju bio je Hans jedan sat puenjave i gazenja po blatu vratili smo se ‘Kod nas bi s time tovjek timro od gladi, u svoja kola, znojei i saéareni od sitnog izleta, Moj yorat upaljujuci stroj, upita me u nedoumici: »Jeste 1 vi modda ipak Talijan . . 2 Razogarano ga promvtrim, — No tada se sjetim, da je deéko tek stigao u Hrvatsku, te ne pozna naie odore, pa mu zato nadvikujuéi buku nadopunim. po- zhavanje saveznitkih odora. U isto vrieme je dobio i Ggaretu, te je zamoljen, da se vige nikada ne zabuni Pred nam na skrmoj oki ‘oliko, Kada je rieS o ustaSama. Pun izkrenog preokee- pute, Dostigaut je gradfai u jednom mi je zastoju dak otro krpom staklo i+ pred sjedista, jer napokon: ja sam bio’ porutnik, a fon dofastnik. : ‘Tako smo razvezali jezik jedan i drngi ‘se mnogo vise sporazumnjevali, nego prije « sad smo U0 privainom zvanju bio je Hans Sporiski utitelj Kod nas bi s time Zovjek umro od glad, ali u velikoj en cemlii ,u kojoj je tjelesnim vjeStinama posveéena oso- Dita briga, bio je momak dobro stojeéi, i nije oskudie- vao sunganim uspomcnama na mit, Dospio mi je joS pokacati i nekoliko zanimivih slik svoga kraja, kao { jedmu Ijepaskasty Njemict, svoju dragu .. . Kolona je neSto sustala, podigoh se sa sjedala: d nam na strmoj okuci svravao je danainji dio puta. Dostignat je grad na. Korani. Fiato rniaea moje drugarsive + njematkim kameradom, Zalostno sveSava. Banditi in porusili most preko brzica i slapova, i titavo je napredovanje ustavijeno, dok se ne sagradi most na Tadjama. Obkopari su se veé visli kraj vode. Izkeristio sam ove Eekanje i skotio na cestts, da pro- fegnem udove. Uz zalrteni prostar odvajala ve je str= ‘ma planinska staza na brezuljak s kojega se mote raz~ gledati srdce ponosnog Korduna. Posréuti kamenjem, koje se je odkidalo, uzpinjao sain s2 na proplanak. Napokon sam dostigao uzvisinu. Sunce je poljepfavalo ovaj pogled na zelnu sieku, po- paljeni gradié i divnu pritodu naokolo, Na livadi tri su pastirice avale petdesetero ovaca, i kod toga ne~ umomo prstima prebirale vunene nifi, Primalenio sam jim se, da jo prije nego udjem u grad, sazham iz naro- da, tragediju mnogih uirnulih ognjista. Najprije stidljive .2 onda bratski pokazivala mi je najstarija od djevojaka garigta javnih i privatnih. =yrada, orobljeni crkveni dvor u kom je izdahmuo kerik- nik Francetié, pa zatim skriveno za gustikom grob- je u Keojem su bez reda i kriga zatspane rive dubman- ‘skog stricljanja, Jo3 se zadetah malo u razgovont s ‘ovim bistrim seljankama, a zatim klizeéi strmom sta- zom sidjem prema revi. Ved je sunce zalazilo, a hladni su virovi jos uviek prietili prelaz na drugu stranu, Vojnici obkepari spu- Srali su se wiedenu vodu s gumenim pojasima, da po- vyeiu niz Zamaca t nemirno} Korani. Posao je dobro naptedovao, i mi smo se mogli nadati jda ée jos iste zviecdane nodi usliediti na3 prelaz u pustu varos. Sjetih se prijatelja Mansa i pogledom, zaokrutim duz Kolone ne bih li ga gajegod nafao i potastio do- brom iganicom iz moje putne zalihe. Kod vorila ga nije bilo, U odbljesku obkkoparskog alata na mostu vidjeh ga nejasno, kao u polusnu. Jedan je obkopar u Zumom poshi naprezuci se da skupi kasike gamaca izpustio spasonosno ude, ko- je bio vezan 0 daske, i sada se je borio s nemilo- stdnim valovima. Neka prikaza iedvojila st je a onom metelu i poletjela u vodu za utoplienikom. U sumraku Zalost- nog dana gledali smo strain borbu dvaju divota Samo na tas. Korana je obojicu povukla u cri vir, Slika je i: Fecnula. ; Ja ne znam tko ¢e prenzeti mali PKW, u kojem su leZale moje stvari. I tho ée dalje upravljati poteeb- nim vozilom. Znam samo to, da ée kolone ujutro titi bez mene, da i bez Hansa, _ A ja éu sjesti kraj Sutljive cle vode i zuriti une: enanj grob mladog kamerada,Triput Hrvatska Sve, So se voli, u ie- volji se vite voli. U nevo- Iji se voli istinski, iskreno, duboko, U tezkim Zasovi ma fek spoznajemo, da fi sino se sano zavaravali sa svolim_osjecajima, ili su oni zbiljski, veliki i djelo- fvorni. I Domovina se u nevo- It vise volt. To nam fe u- jedno i dokaz, mjerito na- Seg rodoljublja, Koliko nas je dicnula f zabrinule sud- bina Domovine u njezinim fmurnim danima. Moda mo prema toj sudbini i raynodugni: — u tom slu- Gaju uzaludne su nam sve rieci uvjeravanja, uzaludno patefitko udaranje u pesi. Domovina sve to. ionako re treba. Njoj treba samo iskteno suosjeéanje, koje je uviek ujedno i priprav- nost_pomod svagdie, syakiputiusvemu. Jer ima jedna Hr vat. ska patnje, koje veé stoljedima razapinju, a da nnamn nikad joS nisu dali za~ dovoljavajué! odgovor _na pifanje, zaito fo dine. Ont (svi ti, koji Hrvatsku uda- taju na muke) nisu se jos optavdali pred nepristra- nim sudiifem kalfurne sa- vjesit Covjetanstva zbog svojth nediela. Ne mistimo, da ée to ikads i udiniti, jee odkud im tolike tankoéut- nostl, nflina, koji tako bez obrirna gaze svaki zakon pravde, svaku odozgo i od judi postavljenu 4 usvoje- nu normu tovjetnosti prava? Hevatskeu patnje mi sino, videti se fako nezaiti« éeni, pretvarali vazda u dragu jednu Hevatsku, a Hrvatsku borbe. Za- fo, jee sino je volieli. Nasi su osjeéaji prema njoj bili sivarnis postojali su, hosili smo ih%w sebi, i jer nisu bill demagogija ni samo- ‘obmana, u fasovima, kad smo vidjeli nove patnje svoje Domovine, oni su po- stali djelotvorni. Zbog nj zine nevolje mi smo je vise voljli, toliko vi8e, da je to iL Prva i glavna duznost danse, Neprijatel} je dofeo na granice nage drtave, Sto nosi, sto Yeli poanate nam je po toliko dogudjaja medju narodima, Koft smi Jeftino pradalt svoju slobodu. Kod nas je neprijateli toliko orl, ato on usko suradjuje & velikos:bskim partizaniima, koje smo mi dere na svojo) vlastite} Kotl onjetill, tako da. nas ne smogt aavarali nikekeve promighene smicalice, Ne trebamno wlealti w pitanje Kole m yojaltke duznosti « ovim Gusovina, jer #¥ rato madlegnt vojaltk! zapovjednict, Koll sigumno imada najbolji preglal } znanje Ato treba Ciniti, Mislimo da to vide treba naglaviti dodsiost math 1jul, dakle ont, Kot! inate vrée svoje redovite poslove, Drfava ja zajednica svih dr Zayijana, pa prema tonie, svi oni Imaju | svoje stenovite autmo- tat prema sveioj zajedniosaraavl, Prirodno je | to, das te dude host prema diRav! veée Kad su 4 Grdayne potrabe premaéile rex Aovite, U mimo vreme samjemo si malene dudnosti, koje dr- Joya tradi od svojin dr2avijana, U ratno vrleiie ta se podavanta povecavaiu u reamjeru s potrenama. U sndanje vrieme potrebe 50 vellke, jer ne radi o poviestuom razdoblfu, pa Je dole pede sjetItt se na dutnoall, koje imedemo avi mt dréavtjoni, Prva Je i glayaa Gunost tavJoctno raditt svoj odredjent po- a0, Od malih sitnih dunesti Sesto puta odvise velike stvar! Svak na uvom mjestu mora §o8 jade priomuti uz nadatice, Kojt ‘a1 im povjerent, Ni treba aavyestno, toto 1 s voljom tzpunjax avti, Poglaynile fo 1 sivom nedavnom govortt porehno naxlasio, a je Hepimnjavange dunosti prvd zadaéa syakog Hevate. >Vosnic Jima ostatt pod avojom putkom ia ramenu, tlaoyaik mora radtti ‘u avom ured, radnile ¥2¢i u evojoj tvorntel, seljaic radi na. svo- Jo zomifi i time branimo 1 Euvemo svoju Nezavianu Datava ‘Hrvatstare Svatko tho suyjestno, marljtvo ts voljom iavstaje svoju dutnost odgovara zantjovima, danasnieg razdoblja, 4 napro- tiv syalel onai, Kofi ne igerfujo dutnostl neprijatel) Je avox hnarofa, Svatko tko ne radi savjestno 1 marijivo Jednak je nasim arodnim neprijateljima { 2ajedno s njima sprema neareéu hr- ‘yatskom narod, Posten, vostit 1 rodcljubmi Hevat raat eavje- sino te je time, Kao ato jo relo Poglavall »orac i vojnile u Sancima grunies Nezavime Drtave Hrvateko.s Nema tog omitfa, koje bi mioglo pokorit! aviestan narod, To Je dokazala potest mnogih naroda, ps 1 males, elime U dobro svom narndu, hogemo Ii, dau avojo) dréavi stvorimo moguénosti 24 dalinji narodn! rarvitak, tada treba o¢- ‘govorsti na zahtjeve, Koil se na ave nas postavijojus Ne treba eitiztratl, pripoviedatt ¢ Sekati dogadjaje skestenth rulku, er ‘nn taj natin ne pomatlema n 2ajednitko} borbl, nego samo oi mademo! Svi bebljavel 1 Kettikanli po Kavanamua’ jem neprija- lf; srede 1 dobre buduénosti hrvatskog naroda, Na svalcom poie- a, nna kraju preraslo u pripray- nost na borbu i Zrtvu. Jezivo fe proéi u borbu za obstanake zapletenom hr- vatskom zemljom, Kad off ledaju samo ono, *to vide, onda na sate 1 dane hoda adjekada ne vide niita dru- go. osim garlsta, pustosi, rusevina i groblja. To fo materialna slika, $0 je pru- 2a nekad lepa { ubava Hr- vatska .. . All tko umije opaziti i nevidljivo, pred njegovim se duhovnim ott- ma ofvaraje drugi vidici Nad_popaljenim, razrue- nim i pobijeni Yudina i Krajevima ne lei ipak ne- probojna, zaguSljiva magla propasti i metvila, nego se budi obnovijeni, snaanifi i bajniji vot — nige jedna nova Hrvatska Nice Hrvatska po- bjede. Poslije Gvozda i Stiepana Tomaseviea nije bilo takve Hirvatske. Nije je bilo, jer 2a nae nacio- nalno-politiéko i driavo- pravno shvacanje pobjeda je samo — Driava, i to podpuno samostalna Iz svih bojeva u nai} povi- esti (a vodili smo ih na stotine { fisuée) izasli sino neporazeni, jer nam je dt- Zavna miszo davala odpor- nu snag i neuniStivost ‘Ali prave pobjede 2a nas nije bilo jer nijedan poraz neprijatelja mismo smatralt punom svojom pobjedom, Kad nam sve f0 joS nije vraéalo driavu — Nezavi- smut Drdavus Hevatske. ‘Ona je sada iu, ali &- njenica, da se borimo za njezine geanice, za njezino pravo, Sto vise 2a sam nje~ in obstanak, dokazuje, da Hevatska pobjece fek nize. Mi x nju take évrsto, tako fanatiéna vjerujemo, da smo 23 konacan njezin. oblik ulodli uobée sve, Sto smo imali. Nismo izosta- vili ni same sebo, ni syoia osobnu sigurnost 1 rdob- nost ni svoj Zivot. Sve to za nas nema ciene, sve to dajemo savr¥eno micno — da, yedro { zadovoljno. U tom je naga snaga, to je osnovni i najveet viet dase do kraja ostvari Hee hileSTART. 1 NOVE VEZE (Nastavale# 2 str.) ‘Mruial obdst buludeg sukoba tragilt sti ugotrafme # ohsimne pripreme, pa je mje maGka vanjskn politike, moran ustyariel 1 odrtavati mirne odnose sa svii susfalims, Xofi hi jo m njezinim nostojaniina mogit omefati. Medju te f talwwe ubeajula 6 1 hivéa Jugoslavija, w Siu se smaxu onda Jos nije sumnjalo. Tpak, £ kaj svexa toma we njemastea javnost ves tai stavila na. xtra nu hnrvatskils zahtjeva, a Cem najejesitije Kovore iztrel i tadanjeg novinatea, leoje fvdje priobeujemo. Cesti obsimni osveth na prilike w zarobljeno} Firvatskoj nosili su ne Hiedko naslove ino: SERBISCHE TEUFEL — MECUELALTER ty AUGOSLAWTEN — VOLTERMETODEN DER BELGRADER YOLIZEE — DIB SERMISCHE FOLTER- KAMDIER 1 slitne ovina. Poza tmena Ajemadkog tiska mogia su se Gath uz nae pllafe na brutainosti boogradsko hidre pro- fiv hrenfskog naroda, a najbaljt su novinart | publiciste svvje rede posveéivall magi neveljuna s¥akom zgodom, Kkad Bl Knje no- Yo nasilje prodrlo na jayu faa 7idina srbsko glavnjave, rilikum éestth poltiéiah pro- ‘cosn ut Beograd pojavtpivate st sew no aMazprava nm eogrady pokasje mau sui odvrutnost metoda, Kojima se na Bal k + 9U Beograd via la diltaturo, i sudci nisu sluge pravde 1 Praymii: rasan, vee sgn dictatec xNi Juda nije velikosttskas tej’ bila bezsay~ estalja 1 hrutainij. od danas.e Ne somy do je spomenuti tisake donosin nvgesea o nepravdama protiy“hevatstve, Yeé je om nustojue prikuzat’t objusmitt iz- t vatska pobjede, sbbe“toga i nepriateli gledafir na nas uni steahopostovanja. Ne boje se oni foliko naseg Prva fae cer Lara cash fii snaga; — noka be: graniéna ljubav prema fo) Istoj Hevatskoj,. koju su nam vazda odvicali 1 koja nam, zato, Zare i pale, uli | aa t njth osjecaj nase vece vriednosti .koja se na boj- nom polju manifestira kao nesavladivost, Hrvatska patnje, Hrvat ska borbe, Hrvatska po- Bjede — friput Hevatskea. Auuviek jedna za na¥ ennos, rwiek_jedinsivena i jedina Sea naiu fjubav, Uviek naj- Bolfa i najdeain za nase si- rador potiée droge nai Icsivifone Sinjenice, Kojima sn se oni i Gar ‘S1jo obit siuZill. Jedan ed takvih.alutaje- va Je lnesen, Kad su Hrvate pokusalt pro- glusiti komunistima zhog nepopularnosti toga maaiva i uljadbenin syjotsidin keugi- Danas Je polodal orbiljan. Radi se i 0 pocleljt Kautollekzm! Ne mozeme mitt rav- hoditéni prema tom, da grankine katotican- ‘stvo mde denacionali jrane, Samo kao na- cionaina cjelina moét ée ont ontath vest nn Jermico} granted uzprlos progona 1 ubtuea~ a, da su >komunlstic. Ovl skomunlstighiy strogo latoligki 1 konzervatival nacionatnt ‘Mrvati... postaju | mnéenicl granimog ka olan. Sno lle 1 nesta dale: 90d Piplakenja aIKEARITE wil vodje tox Mfarog, strogo Katolékog naroda proganja- ‘ni pod inllcom korunizna, zatvaran, ma eal | ubijani« ‘Yeo ave usluge njemadiog novinstya, ao pisanog izratoja njemackin osjeeaja + ‘muzora u najtete doba hrvateleog narodiog aivotn udarile su Cyrstu esmovien huduée YoJnieke surndnjo uw. najodsudaijem rata Sovjetanstva. Tim su patem prenoient hr valskl prosvjedl na uvid syjetske javn sti, 1 — meno se moze zed — priteayott su 1 truda 1 artava fednima, a i drugim: U danima sestdneynog rata Njemazten pri tiv Srbije hrvatski su soljact 1 gradjant rua pHUGaTa pomoe oruranin Kast Relcha razorubavnjuct 1 siibotteajuet srbl- Jimskce odrode, razsijane diijem citaye Hr vatske, dice tom fies glavna duznost danas inca fe, da svojim prinjerom pokasuje, aa avojian saviestnim ivo fevréavanje dacvalh duanostl. Imperatiy suduinjey vremena jest rad { opet rad, Na taj no Gin ujedingnje se Uta Irvatsk xared # vojuicima na bosistu, pra tako slofn mofo smiren ofekivatt nadués dane, Svi staledl hrvatekd Imaju svoje dumosts, sSetjaot 1 Imtelexcuaiet svi mu oni pozvant da x svoin avanju doprinesu 5v0j dio zajodnitko} sed hevatshoy nuroda. Jedna misao koje nna vod: — saéuvati Nezavisms Dievu Hivalsku keamtjin oljenjma —netia noe ujadint 1 w siayjestnom 1 mantsivem ret ‘a taj svell oll). Nikakovim dogadjajima ¥ viestima ne amijemo: polulebutt evop: volfu za. pojacanim racom na viastite, kori, Blofan i ujediajen irvatskl narod mote biti siguran u svoju ppobjedn, jer fo takay narod neprobojna linija u obrani dréav U vollikim yremouima lepunjavajmo avoje aitne auenoats, alt savjastne i marijivo, for nam je to 1 jedna jamstvo za sretan, 2ivot u viastito} arava 3V0 cEKOVAC Vepostava hrvatske Driave nije blo nic Jkakay promlobent tri Berlina. Njewackt je nnared nakao no naSeu pudrudjus narod, 10- FE je unao sto hose, stn mote 4 na. Sto ime rave, narod, kujt Je ux pornsta vetin ja- ‘naétva i udvaznostl Iman mnatajke vjoruost! A rahvalnostl. Zato Je Reten pomogen svo- Jim snagama prvo Jecanje nove driave, kor Ju s1 pontelt spremni 1 odvaxni tjudi, Koll su — za ruatikea ostalih nara sliéaim, Prilikama — ontavill po stunt sva neo frebaa 1 suviina flozifiranja, 1 zanvatili jetatno w refal meter, da pomogna rue bistrenje 1 okonéanje prictece maylustine nad Montinentom. Hreati sn ofiali pod Far- oy, Rostov i Moskrut Njihove fe ime so ‘menuto 4m postjednjem tavJeseu Fuhrer vow Klavnog stana, kojim je objavijen tea- ‘git zacrietale herojske staljingradske ‘epopele! Zralcoplovel sa kockeastin hrvat- ‘skim grbom na krilima gledali sn poll so- om tlocrt MoGkve 1 izhaclvalt ekslozivne tovare,nad Kulm orvenog Kremilja! Ist dobno, stotine 1 tie radnike Hevata ra dille su njemudiim tvornigkin posteoje njlma ua spas 1 pobjedu Evrope 1 sv0 smnojem petatite saver drmgarstva dvaju roda, ugroenth istim opasniostimna, Sado, u Sestoj ratno} godin’ o bok nacional nocialistidke Njemadlce stupa nepokolebive Hrvatska narod sa teretom i tegobania d= trl ratnih godina, prignut doduse & stisau- ih sana, all's Jedinom misija: fedriati 0 ‘kraja. A svrSotak mitoséu Providnostt ze 66 J'ne moze biti protiy nase Tatu mio busin takodjer i sve milijuue Niemaca, ajo god se onl nmlozili; tako je i fo jena € stlena, koje obzidavaju nopomiémn 2gra- ‘du nfemudko-hrvatskox saverniétva”t pri- Jateljstva! fe i | novske osjedaje, najvred- | nija za naiu pi vovnost Hrvate i samopriegor, skom patimo, jer smo H:- | vatska, Za nju se borimo, jet samo nja hoemo, samo nju imamo. Ona je sve, sto hodemo i sve, Sto imamo. Po njoj pobjedjujemo, jer Hevatska — to smo m il aunt ie a Se Hl JesCHSTITANIA Pogeliom aijesvea velinge obavijena su Guititanja Nove Godine Pogiavalku od pred- stavnike, éiplemutskog shor, larvatske dréavie viade I visc- ih Tredstavnilen orlevenih ‘ojnithla { cram drzavaih ob- Jas T ime diplommalskog 20- ra Bertitao fe Siegfried vitex Kausho, T odlgovorn na Ceti ke Pogiewnile je jatnkao ds ce ovum sikoim pobledlti nz oruzje dui { uatrajnost, a to. Rodjer dace, Njenatka i avl nevi saveunicl, « media mile mat Hvala —uatrajall. Tra Gectitanga predstavniles evar ake ar%ene viade i yjorsicht predstayaiite — ooalNik ou 1 preastarniet vslasioy, pose tne elu s ministrom postroini- from vitezom dr Lovrom Su- ‘Séum. NJEMAGKO PREZNA? Wrjemadicom ratnom irvje- ‘a poskjeamiih dana posebno ‘su pohvatjene i postrajbe hr- vatelih oruganih erage: ‘U Hereegovind zaidale su na le Gete pullcom napadaia jab> ‘no od Mostra prolivniku tezke Jervava muhitke. Zapliencena eu iit unlttena brojna oklonijena ola 4 beds topovl. T boxbar tifa kogtina je znatno pct Je ofifceno od banda, izlakde fu se na strand njernaticlh ens. a osoblto hnvatake poscresbe, ZaDuANTOR, 1 aagretasito; s1 prvestat- alc: prvem poloviean injesoea Vellbe cdr2ane zadumios 2a Pognule rimokatclicke syoés- nike tokem ovog ats avi ne znzos27a er9th TU jenika, soja posvedaje dea sau puss. zbeg Suihovih jmuae Keh djohs wybrant dociovine, U au astalis asatojon.e, ‘kako bi hyvatskim ranjenicims U borhan u mjeseeu sietnju ingubto je neprija- telj na hrvatskom drZavnom podrutju: — 82825 poginulih, — 1404 zarobljenih,'a mnogo ih se predalo na- Sim postrojtama, Ovdje su izivti samo toéno ustanovljeni gubitel neprijatelja, dok su oni zaprave nmogo ved, jer ne- prijatelj — kao Sto je poznnto — odvladi svoje po- ginilotranjene, | ‘V borbama m mjeseon sieénju zaplienjeno Je: ‘dklopnih kola, Sy velki fom Fara obras, ‘protuaklopnih fopova, 66 Bava, 136 strojnica, 384 strojosumokresa, 47 protuoklopnihy pusaka, velike koligine hombi, preko 65 tona streljive, — 19 samovora te mnogo konju, kula, tvoriva t ratwe opreme. ‘Nad podrndjem,Nezavisne Driave Hrvatske obo- reno je u mjesecu sleZnju ukupno 20 neprijateljskih ‘arakoplova. Nase je zrakoplovstve tnatod nepovoljnim vro- anenskim. prilikama veoma poZrtyovno podpomagalo ostrojbe ni zemiji napadajima ua neprljatelf stave, dovozne caste, prievorna sredstva i neprijatel ska uzletista, (e vrsilo obskrbu i prenosilo ranjeuike. ER eee Progon neprijatelja u Podravinl Snimke rat, by. PT. Sa oe = ywudila, Sanove,vedrijeg voxels { yabuve, Utasleu minded 1og0- fa Bred ua Savi posjetila Je ovin dana ranjene retake ‘porce u bolnicl, te je tom pri= kom davela Jerse umjetnithi razpored, podlelila ranzenicinsa ‘pvilelzané Garove 1 brunt. ‘Tom priskom je odrtao luvatsiém funjenklaa w ovdainjim bole fleama prigodm govor pros ‘yiotniie Mile Balen. On se 20 vali ranjenicima na njthovima junaelim djellma 1 Zttvemsy Sto ih pridencee w obrani do- ‘movine pretiy poubviajlh Sum= kik Banda, Hoje bl htjele ne vvalskom narod aumetnstt jax ram komuntzma. Hrvalsld eu mngeniel sa za- ‘nimanjem sasiisli govor pros vyjetnika 1 umjetniske sazpored ‘iladih elanice UstaBke mlade- 21 zehvalivst na, beial 4 pani oju st im sekauall svofim po ajetom, USDABKA SMRT ‘Wbosbi e odmetnickim bane dams potoile je avo} Zivot sat bik Mijo Matusinovié pripadaik P.'E,B., kofl Je Gtaw ‘svoj Bivot i mad posvetio do- Sobiti & sloboui Irvetske do- ‘ovine, Profavsi sve potezio- Ge divota 1 torbu za slobodu Linvatalee setmk 3ijo Matus: ‘novie nije alkyd poielono al ‘ured najvedim opasnoatima, ue borbi g neprigitetjina hevat- Ske drzawve polkagao jo Drimje= ruin svagdte swojim euborcime kako se 2a domavinu bori. Prl= Fiom siapadaja odmetnickin Thana biv je ranjen, D0 utratot tom on je nastavio born proganjejudi reprijuteya. Pri- hikom jednog malela bio je Ta nnjen J drugi pata, To} omrto- nome rank Jo podlegao janec= idl vorue, Koll Jeu svojum yolk poanino eamo edna: bor If wad za domowian. 1 nfoxinir seetn{jn hoduéaost. Ze avo bopavks u inoaer> sisi 1 usluaiiom Jo rau poy ogni sainike Mutusinovié ob a #feo sanoge dr¥aye kao Bolgiiuy Francuzisn, Njomasica, Talijuy Foland; te Angenting, U Ttalifi Je 2 oatelir: ustasams ‘enlzrantima bio mvoren 2 1e- goru na Liparima od 1984. do 18AT, Za vo} uzoran ustasle ui bio jo odlikovan vojniéiim redam Yelfeanog tolisia TV. tupnja 1 malom srobrmom ko- Yagnom Poglayniiea Ante Pave lige, nn atsrcet fend 4 wanjenlo- Jem. o@lijima. ‘Bxtvog borea odpratil si na vjsdne podivaligte mnogo- Drojd anenei + suborei iz dvo- gan Doma Ustaike lates ‘gdje je bilo ilozeno niegovo rrwvo. Helo, »SVE SE ODVIJA FO OSNOVE. «6 Prigodom obsazks sels sv0- je mupe pao Jo u rake odmel- nllea Fupailc 0, Mato Kulundaic te ru ga cdmelnici cuvell u samjeru Dolnjex Zyetais. Dac 25, sietnja nadjen je 0. Kulun- GHC prostrleljene lave u rect Mreanicl, odakle Je preveden Dugu Raw 1 dne 26, sictnia poltopas. Sima’ ups gate ev fupljani i brojal Karlovéani, koji su gu poznnval, DAELATNOSE KAEIFASA Prema lzviescu Kautuasn fnadbiskupije velbosansie rad fre uslanove poaltje we vide Intenzivaiji xa podrucj kanita- Uyme djolutnosti. Prema tom Invjeséu Karttas jo u razcoblia ‘od 11. srpnj. profle godine, pa ‘do Honea godine podiclo po- stradelima na podreéju Sara- jeva i okotice 878.009 Kuna, iz Dieetsiim ohitelyima 267.000 ‘Kung, « siromasnim obitelgma 216,010 Kuna, sto dini evouleup- sm svotu oc 485.910 Kuna. 1 fatom vremensiomn rez lotsa seeano ja 2a #iveane na ‘mimics 2.881.600 Kuna. Siro- masnime se siaino diel beu Plata Kru, sedunicu po 60 Ioomauda, syaki w teint od 2 kegs U posijeduje vaiome bro} ao Je bespluino podlelienlh erulova povisio wu dvostruko, Gj. na 1206 na tedan. 1 KoRDUNA. U Petiingt je na avecan nie in cbavijena zakletva nevatia uslaBlog elajsteg edrmga | par totina Gomobrana, Kojl at art Polomil ustaska priseeu. Ovom “fmt syeéznom éinu prisustvovali E 4. Hrvatska sviest sadagnjice Kada Jo 1928. godine Kuradjordjeviecwsia dixtatnen bil, veg na, vidi, ada se 1 Beograd. vbljent yore luralskog.ta- oda brafa Hud, onda je lalasnt anreani zastypnie de. Ante Payolié dao sve! poslJednda sewn izjuvu prije odiazka. i émi- ‘gracif, 1 Kolo} Je med atubm soko: »Danow fo svalcome jas0 no ono, He au proved vidjelt pred covel gudind, $v1 moradose hemnitt prate u Hine migupely Hevatake, da sa cevfedote, da je fone dasta na rie vavapeta ¢ Trehala Je prodi kroz dvadeset go- Gin, pa dase apust aan avakex potienog Hrvota: uzkyanuce Nenivisne Drduyo Havutske, A od tada je trehalo jo8 proti i Iakusitl trogediings Golgotu, Kada su preminosa hevatale: domovl yarmifen! Loplsatlaund, Kade je mice Hivata stradalo $ viasti- tim zivotor, DB da #6 falar nukoo dobre ti godine paklenog nkevarva avi ouviestimo 1 Jona) fmjonial: da ustagive nie pox Vlustiea pejedinaes, nape ce one bk BILL ietanaik o'elops hrvat= skoga tures, inlee ge injavio Poglavali o8 konvem Lstooada 3028, godine ‘Danaéiis sviest i aapon.u obvani avoje drzave nish avkaleva tudje f narimuto mifijenje; ctavize, mnozemo ses, danax ne posing A peinudno novucenje yojrisiee postcojie, jer se radio bor! protiv pavtizanakombslog 1 bolpevidhog 12). A mast? Zato, Ho amp sami svoju. prssdns osjotlt rane painitke rvatsie 1” Wlasiitine ledjima, Saino da spomenem jedi. sina} x pearav- Skog mfseta Ghiuwjevea; Loud, koji su se nets, vesull dotaaks fpurlizens, Kade gil se srannivalit Sestmyeseene portiznnake star Ihavlade, Pose sik Be Vee polaao cogovarsti, dace sn ajekivume i motiaa podidl nstanale ako ih 2a keulxo viene ne orlocdi ustaska vojska, 1, hada eu ustase desl, vl oni, koji gu bilo radi Koj svoj razloma imbjegavalt Lrvwloku voinu dnfest, sada nee mari pogevijirall: Neki au Gale { aaml iupoviul puke, mam kar lovuoke, samo da mogu odmah v miliefu pa, abram. svosih Gomova | avoje dizave, Into #a dogadje, (1 ostallun predjelima, Hrvatale, Svi ou Hrvalt dovili ustesien viet "Pertizanstvo Je, lstind, opljocialo mnoga sela, poubijale wmoga nadusni Hreata, ai ono de bas tn svojim azigateko- Srlakim pestipkom jo8 fate rezbukblo hrvatsicn sviest. Camjenica fo, au Jo danas hrvatvea sviest jace nego juder, da jo danas iivvatska voske, premda je pretspjela vee mnoga krvarenfs, uprayo mi vithuncu svafo erase | puleta, Sto je partizanstvo Nilo Mianitie, to se fe née u hevathwom arlew ukorfenio usjecu} fleet 1 privedeuoati Xx spasencarog ustasko} Mdcji, Pactizant Su neki svojin 17, brigadama natljenuls mena Matije Guoea Hi brage ‘Radiea, ait 0 tun Lrvatsitin vellkanima nw svojim Smestngimae nism silence nite gover. Ta, nlsu ni znall, Rada 1 enuli, pe bl Atel, Jer nevalsko se ime med) partizanima ne sinije speminfail, dok se szbsko ime preparuéa. Ueki ovit godine renngi au Hrvati bill naallno odvedent 2k preverent, fe si Lao protiy eveje wolfe bill postall partien- hima. iro, fuko: Partizent mo pozvall Ljude jadnog mjests na Ghectinge, Deteog dane nalserbl eu dh na ritkene Zeljeanishee prose. Kad su io sot partie, ond= su lukvim sroxiteljimac Biull u glar de high hrvatake viaati bog muff bruge obje- flo, pa @& je prema toin radi signmmosti 2ivota bolje, mek podju mgina Ww oakekne, Kad su 1 t uspjeli, govorli su svojim no- ‘im prislinim sdrugovimac, da bi Ih ustase suds pogotewo po- Klal, jer au ee bora nh alrunl pastizane, T isko, hoces ne ée&, ‘muogi protiy avaje volte t avug uyjerenjs postadode partizani — fre — od ateha, da me dopedno w suke ustada, ofl 2kobja t we~ Skju hrvatsie pits, Katto dm paztizenscl poliiéld Komesant uctiv- jugs a gv. Zato je sasvim rarimljivo, sto je Pogiavnik vet ava. pata bio odredio amnestiju aa. eve takeve adnike Eirvato, x03 = To hesreci zapeli u vraine vranje parlizaisko kolo, T aida. je Poxlav= hile, ao vrhorm: sapovjedaix ormzanih snaza; opel iziao odred- bu, da ge da ovina zalutaltm i qaailao oavedonim hrvatski sinovlmna, Keft we peda hrvatska; vlastl, ima, iepo postural! tex Haevog iin java Te ndimazale. L ovat Gino: Pogiavae jo Bokamo, da imide ne anno disavn Sey) vornisku mudrost nego i hnrvatsko sree, Kegs radting 8h shukur Kapljicam hrvetsize rv! ‘2a bucuencst { srevi fi Hrveta y Mvateke}. Poglavmlc 1 dane Dozive, kao sto je 408 99, VIr. 1927, godine smo: »Svi Ervati w jou bojmrs Binge za obra hrustske domovng of alle 1 na- Binjate Pogiasnik wore {danas anim Istinn TetSina, kor je baskan, 8 XL, 1926, jcouine ne javnoj shapstini Miry. Blot u Zagreb At alikolaw Mstropole: >Tforiie, brado, die povedomo odluées Torei 28 evoju Szpacenu domovinn Hrvutsiex! Chm vite ueinimo, tim amie jo} te vile o@02Tl, a diifnost mam je tu, Ked budems Sloe 1 $ao!, peige Gemo to lavestic A dones smo jue nego Salitaih ala. porta gvoga totastea, MS PRNEIG ‘uz prodatavnlke Ustalkog po- rreta na éelu s logorniom Smaalom i predstavmicl vojnic- Huh i gradjanslda oblast’, te saveenihih oruzanih saga. T vetano uredjenoj dvarani pr seemenog Drugtvenog doma sitio fo ustaiki satnike fra ogo Vodelija wvetu mis, na ‘kon keje Je potela. svetanost prisege, Fra Roto Vukdelija diay je vatrens govor o ana ‘Genju prisege . njezino} avelo- Bil, te Je dntaiento 2tvotmu sna 1 hivatskog naroda, u aan, eid Kod drugih naroda vidie smo opadunje boroens enage 1 ‘oalanajenye eamopouzstanja. Dor kus vellke aivotne enaxe Hrva- te Je upravo dinfenics, Mou ‘ova yelikam Broja pola ‘ustagieu pzisegu novacl ustase 1 pripadnicl domobranstve. To Je hnjedso-dokaz cpravdanosti a 2 borbe za hrvatsau drzavu, 7 nash obstojuost, dokuz nase ‘Aivotne Jexostt ¢ pruva mu ua au narodinn denivu. akon poo lotine prisege pusdravi jo no- ve pripatinite ustaake vojske zapovjednile ustaskog 28g, te im Gostiten a elion, da i snadalje budu dostolm predstay- nich hrvatake vozeko, oii 6 ‘soko uadigautt | nositi neoka jun otiog Hrvatake, aa prisege podleljena ou odiikovanju ustasidim borchma { aasinenimn eastzicims, Gosast- nicima 1 vojaitarima ovdainjeg: sinjaceg adage. Lovom je pre com, ao 4 nikon obavljene rprisege, deélo do velitanstventh muaaifestaclia gradjene. Pogiav- nilgu i brvatakoj vojpel. O¥0) Je svecenoalt prsustrevulo goto- vo sve gredjurstvo graa Pe- Linge, pu u kolike ajo mneglo iad sama dvoram, stajalo jo nn nlicama { trgovima, gue ‘3 bili pontavljeni avuealet, te we clela yriredba pronasela pu- ‘tem raaghsane peetaye. RK ISMOJE SELO JE OSLOBODENO Snieg je vee okopnio, Tako je bo to-vrieme svake godine redovno, Nasi su potimali s akelfama, Jednog prije- podneva oglateno je bilo i u nagem te- daju da se trade tridesetorica, koji bi 8h — na teren. Jn sam takedjer bio medju tom. tridesctoricom, ja sam slutio da se ide prema onoj strani, odiuda ja nisam hhivao viesti odkeako sam pod pu- m, Odmal nakon prvih dana za8li 1 cdmetnici u moje sclo i drzalt ga represtano, Nije nam reéeno kamo se ide, ali vislio sam da idemo a pomnati mi ‘raj, Raéumao sam-medjutim alo se i je ide tamo, glavno je_da se nekamo Je pa ée tako i mot kod kuée prije F, Hlchuorat, Berlin SIUDMA ZA. »STALITNGRAD« oti na red da budu oslvbodjeni... Ja makar gdjegod drogdje, a netko drugi opet, kod moje kuée. Roditelji ée ga primiti, kao da sam to ja... Liepo eunéano jutro. I rava se veé oporavila od zime. U tom kraju ja sam domaéi, Prema kuéi, Idem na- pried igpred avih, Prvi u predhodniei, Ugodno mi je i liepo. Eto mojih pla- nina, za kojime sam uyiek Zalio, Tek eto — tko ma Sto se u njima kri- Je... Dogekall su nas, li mistim, da. su se poslije i — pokajali Prodvetor zaustavili smo se u se- Iu desetak kilometara izpred moga. Ostali amo ovdje nekoliko dana, Tu je upravo bilo nae mjesto. Dali smo prvu bojnu pruga i dozekivall 8to su nam s iztogne strane tjorali. Poste i nije bilo mnogo. Jednu voter do8li su i Niemei. Oni imaju tele oruzje i osim toga naa desna strana bila je suvike izlozena, trebalo je in pojatati, Oko pola noéi proveo Sam jednu njihovu obbodnju kkrox nade zasjedo i mrtve strae, Pri- Gali amo — koliko smo to mogli. Spo- razumjevali se, Inmienili medju s0- bom darove, Sto je tko taj das imao uaa se. Vojniski: Sibiee, eigarete, ja- buke. Palo je nekolsko vojnigkih’ do- skodica...Ta veter spavao sam na pod § ostalih Sestnaest drugova w tiesto} Yeljesnitko} stratarnici. Kako bi se moZda kojinoéom digno — fas za tim ne bi se ni opazilo gdje je letao, jor su se drugi na ragun tog prostora 8a- ‘mo taalo udobnije namyjestili i — slie- deGi je morao povrativsi so sa strate évrSée uprieti da pospanog Hevog i desnog druga pomakne u steanu. Dolazio mi je na pamet susret s mladim Niemeem. Nosio je naodale. Plav, mindji od menc. Rete da je iz Bola. Ima i nekakove Skole, Olea i sajku. Sestra. — Kao i ja. — Kako su nam sudbine uobée siltne! Svima. nama — na’em pokoljenju... A i #elje i nade — velike, plemenite, 2a- neSenjatke ... Sreli smo se gotove u mraku i valida se nikada ne éemo viSe vidjeti. On je ovdje kraj mog sela do&ao bra- niti svoju domovinu, jer — tako za- ista jest. A ja — javio sam se tako- jer ‘ovamo, pa dospijem Ii do kuée — bit é¢ liepo, a ne dospijem It — nek Je liepo onima, Koji dospija bilo kada Svojim kuéama, = Fronts je donee ustaljena i ko- Tiko sam mogao domati, moja se je- Ainica ne bi imala micati odavde. Za- molih dozvolu kuéi, Medjutim jo8 ni sino znalije Ti mjesto oslobodjeno, Na tom podrutju su Niemel, Rebe mi zapovjednik da Ge me pustiti, kad se Inde Stogod znalo .., Jedne veteri iztovario sam ge iz teretnog samovoza na kraju scla. Sa- movoz je pristao pod dudovima, a ja produzio prema knéi, USag sam bez kucanja. Bio je mak. Svietla nisu imeli, Prozori su Dili daskama zatvoreni. U kuéi su aje- jeli strani Hjudi. Vojniei. Bili gu to Niemei. Moji, mofda su upravo taj fas ‘mistill o meni. Kako moiida i ja gdje- god sligne sjedim i slitno sam prim- Tjen i podvoren. Kad sam uéao — ni- Su me ni prepoznali, Misti su da Je nicki teklié do&so s viestima od lie’ niles, gdje sw dovezll ranjene i osmo- rien mrtvih iz danainje borbe, Naime — toliko je stajalo oBvafanje sola ... Kad sam 96 oglasio prepomali su me, Ai gosti Niemei anali su odmah tro Sam, po prijemu. bat Vidio sam ranjene i metve, koji ‘au stradall zz oslobodjenje mog sela, ‘mojih roditelja, sestre. Gudni se dogadjaji dogadjaju u divotu. Medju mrtvima izmrevaren i iznakaion bio je imaoj noéni poznanse ix Bota, Eto mu'to na uspomenu, dok ne stignem i opet kuéi, pa mu grob oki- tim hrvatskim eviegem ‘Moje selo jo oslobodjono ... IZDRZATI ‘Ono, Sto ustadlet borel iedréavasu, ‘Qustojny je Danteove maste 1 Cer- vventeaove pera. ud god pogiedimo, evuda vito tuge nego exog platna, pa ae ove~ Kom oabiljnom promatratu namese petenje: odakle tolika sega duha? ‘Nuprajati Brtve, plaath o rlekama proliveno aay1 aepotrubuo je 1 pre- daleko bt nus ydvelo, Podertavamo ‘mumo Elnjentee: ernina, w Koju st x0- ‘jene tisuce nasih porodica, postala Je isvorom novin, nevidjemih snag. Tako stotine tinsca evatskit po rodice aiadu, da iia ova] mat pret lunidtenjem, ipak upomo trade, da 9 Dovbay aga viaslta Doria, nastavi do pobjede. ‘Sto to dokazujo? Naro@ je aviestan postavijenog ei- ja Kuo Sto je sviesten 1 puts, kojim se postianya cil. U to} wviesti poh 300 je, da posjeduje najpoteebalje svojstvo danuiinjice: volju tzdréatl: Pogudjay, Kops a ae ovat u Rue ‘iuifeko] 1 Bugurake}, daju sam pra- ‘ve postayiti pitanje: sto Ceka narod, ‘koji imgubt 2iveet Ai ne 2elimp powtavati nerode u j vodjenju njthovin postova, samo ix / njfhove stvarnost! povlatimo 2 sebe T | -Rumunjetca stvamort nam Kage de stotine tisuéa Rumunje danas ae- JX t rumke redne logare, dok w bu f@nrskoj 2k vide ni rared ne znadu, Sto se doxadja, ‘To tinjonice named nam pitenje Sablljnsti tin nate $thovin ole fa, joamako exo sto bi kaka népe jeteljid predor na male porrutjo in- Iwetmuo 1 nama pitanis.exoljnort Pomragenja uma i dudevne pore: émosti, pa od Ss6nog malog natods ‘ko bismo w tom Gast peut dokane stvorll 27 poltdkin ateanana, io fto sada rade Tatijant... Narod veedi tamo onalke, Kolko vets njegown aatrajnost w bordt 28 pasigrseeife. ea Nad peetavljoni eilj jo: Hrvaiska Dr4arn. Za vellkim ejem mora I¢i Yall natad! Samo ne taj nae ne 4a ne kod protiunita seazwart prezirni amish, Axo # polovice puta ekrene. mo, onda smo walud svaki_ korak ulpili! Ako o postavijenom eliju mi ragprasJjaing, onda to imiju pravo t rugi Ginits ako mi sumnjano, once rugi imaju pravo nickatl. ‘Vrieme nam zata namede Sliedeée auigubke: Prevarill a se oni narod!, Koj shvaéall aivot { politiia sariatansld, cinkusis. fivot i njegovi zakoni st xnogo fecnostavmiji nego zakoni 1 Zivot pozornice... Narod se ne mo 2e spasiti s vjesto namjestonim px zorima, Samo norod s jasno odred; rum ouljem ne mose se iogubile wv ogu dogudjaja, pogotovo kad 3e taj elit takty, ca vated! svakce rtve, Mi Hevasi mame tskay cil) £ Je mam potrekag gublti dice, eka ives guby samo onl, koji lope a tudiim, Ne madi, da sino mi prietago vjeo ne borbe, Mi sumo prihvaéamo muz- Ki, nametnutu borty Nije ovo sedeno demagotk’, da #0 nets ugbudl. Ova Je nafjednostavas JH sting nateg natodnog aiveta, po- tvrdjena vjekovima. prosloeti Zar ge netko moze Cutt pte) ‘lo eth £ kemenu, Sto peda? Zar 20 suetko mage Oud nara, S10 a= Bork mo a siobédu? Same onda, kad a2 ma nju ne bismo borill, bili pismo predmet cudjenja 1 preairs. Gonjen fakvlm nagonom navod ne gubi 21v- 62. Gube th seme oni, koji ma narod ne misle, 1 Koji smuju sumo jeden elif epasiti glava. Napamenut éy samo to, da po amar, mnogo judi, koji su izgudlld tive, Jor a lagubili prije toge 2iv~ GRGA ROGLIC mesDigice moja, sinovel modi tpt. Sidim yess Ja net dun x oxo} Yellkoj kavent ne Jelseicavors trgu. Pala me volja Ga se iin malo wnjeéam medi onu veltkn gospodu polititare Xofi tamo side, prosiplju pamet nro { odzedjuj io é9 rat dobiti, a Koti iagubith sidim vam je tomo, sidim i gledam ‘eleva pve soria ‘atl O mo} ipl Bode, d= enlla,vela Gospodijes w njem svake hese erode ima amah do moga.stola ridilo vara 36 dvo~ fe medi — morale 4 divojko. Pifucieaju ti oni pomale mikaizvo siupo vinwy grickafit olace 1 gledafu feano drugome % mube, ko fe ge mien vidi sma. pet gods. Nekake oko Ave Marija unigjpse 1 ka yan dvoyien, { zaredaie od stols do stole Vidime atusbenl gual, do tm ov w kavani pokaanjs iakaznice, Ovi momak do meno 32 Risto wevrpolie, sve boju minja, ofA za hyegov pile — sta, mu fe aon 36 ky malo fosmine {vel — mista, sta, Aja, afd, { do- | dered t nan). — Molim vas vade teprave, vele on! mje im, (raai on, teaai | pokude im ject, vet eM aveltle. = Oyo je vasa onohna tzkeanica, dajte ain joe pokabite i vojnidke irprave. Ja sam oslobodijen, molim, eve, 6e- eajte, pokaaat ex vam aman, Pribire cn Gerpave, pribize 1 jedva aileako iziupa Ko- zuadié papira, — Gospodine, ne ablfejte sale s name, yo celonodyense Je aluro i ne viiedi veé pd srpnje 188. goidine, — Pergo, molim vas lzvinite mi yell, imam ja! novo, koje vriedi, samo éekajte ‘eo naidjem. watas ‘YJestnile nrvatakoy ustalliog orlobodilackog poirot. Ghelnuic poglavat pobotmlk: Mijo Baik Ureduictvo | upraya; Be rislavieva ica 40, — SPoskovni ragin br. 48.458, — Lalagt tjedno, Gromiesctne 330 Kuna, — Tinske Tiskare Ustagiog Toles, Ber ela — Pofurite sexo, newamo vremena, da se toll zndttavama kod v5, Moll, mollm, pribine on avoje papl- re; ali mesma, Da nema tog novag osloto- ajonsa. : Neadalost vam se mogu poleazala, jer a nemam, aigurna mi Je axtalo u drsgom Giicin, A sigucno ga pinam. Znaie, pa js fem tyurnigas i moja fe tvorilea powojnle Sena, vo, lavolie heft vii karce § rust nu sikakes matt komadié. papiza Gleda to one} sent, glede. i sigue se: Pa, vi imate, trosmieu Eetira, ad lead Sala vousin ‘reba Reaire? Vi opat mtjate Sale. — Dobro, motim vas, evo ovdje, vad on. nileakrnovecu kuvette, Dopledajie, m0lcs Gete ovdje noel fapracu, koje vated, Otvart covyek on Ikuvertu Laka nisl, ata ge bilo lnctes, saeple pelhiljadana fata ovo unatl, pita on tox tvomni- cara sesta, De ave je rovac — & on pro- bie len Fea, pm tuC-mue — wells — Jest MMolim, ta je news. ‘To vt sigurno dekite dati Hivalskom: Crvenom Keira? Jeli tea? ‘A moj tvornigar povelenijo, arse mn noge pod nfim, reke ff sai de qdonit s nogu, = Dea-de, molim lipo, vell, to dajem za Grveni Kei Emote lipo, sad mom ist = Ne gospodine, vi nemate wojpidke sapnuve, monte 8 nama Kad Je ‘ako, onda mob tavoiite, 1 madi ti 50 om u Bep | iqvate papir: Evo, Ro- apoeine, ja nish hévelsis drvavijanin = Takeo, VA nist rpateld drdoytianin, a avile uw Rvstskoj { gespodoki Hivite, rvor- —Pojedin! bre} stayi20 sua, Zageeh, Modo yiéeva uliea 2. — Predplala: wigeva ulica 10, — 2a tskaru odgovara Viktor Smokvina, rate, trate novaen xa razhaclvanje, imate aye, fin vam antce zazell, ave to pe mate of Rvatake, a njoj alste ne aejete. a ofl hed ate vi 1 Runisicoj? — 6a’ vodienia, molim, mo} otae je do- eligi Fume, — A leo ate W dokll do tvamice § ka- da ete $e dont? = 1941,, motion, ja sam dio ustasa. A tako! Vi ate Dil uelams, a Bl ate danas, — Pucpecpa Ja vac f danes, ovaj — sam 1 dea, ovaj — onaj — — ~ guud, {vceni8ar, —a onaj slustent ga lipo Svepa 2a, jokn: ? vall mu: — Danas ste vt {sto ono Sto ate bill 1941, obléat prevarent, Tovac, lovilt ste w rautnome tanlsili ste, dx 40 nikad ne ée igbiatltl, a oto prevail ste ae, destin ste Sidite ti, 9 poole éete § amma, = Molim yas ko ato se Bogu moll, ne- mojte me w prve redove da poginam, iid e-moja tvormiéa 1 onda mate, ja nlsam nt- head bio Yojnlle, pat ne nau Kako pak. szgletu. ‘melim veo? boite e, gosrodine Lvornigart, 1a gemo vara dati pusiay nije svaka raja 2m pilfky, vf Gete debit! Iopaty 4 Jos belje ~ vamp. 1B, Lud, da ate vidili tog: jadtnog, bvor- fAiare, Ike Je samo sidjuslo u enaj na sloniag, szgieda jo io sedam gladul godine 1 tipi moj Bese, vale Ti Ca nls svi nas madi ko ovis tvornitart, Jer damno avi thick ostslt bi roblje do suinjega. dane, = Tedavab # vinsinak Ustasid NeWladnl Zavod: — Ravnatelj it glawnt Trzoglas: Unednisivo: 70-00, Upeava: 64-06, ‘godianje 620 Kune, polugodiéie 200 Kuna,